Prikazujem sadržaj po oznakama: izgradnja

Dubrovačko Gradsko vijeće na prvoj ovogodišnjoj sjednici u srijedu 26. siječnja priprema se donijeti Odluku o izradi Urbanističkog plana uređenja naselja Zaton Mali I na predjelu Bunica. Postupak izrade ovog UPU -a započinje nakon što je prihvaćeno pismo namjere investitora Hansa nekretnine iz Estonije koji bi na tom prostoru gradio.

Obuhvat plana naime uključuje građevinsko područje naselja na istočnoj strani zatonske drage od groblja, preko izvora do ljetnikovca Zamagna te pripadajući akvatorij radi planiranja maritivnih aktivnosti.

U aktu kojega su dobili vijećnici navodi se kako se izradi plana pristupa radi rješavanja osnovne prometne, pomorske i komunalne infrastrukture te omogućavanja izgradnje neuređenog i neizgrađenog područja naselja mješovite namjene, priključenja istog na gradsku infrastrukturu i razrađivanja i utvrđivanja uvjeta za izgradnju građevina i drugih objekata.

nm

Prijedlog odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja, Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika i Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja „Babin kuk”, jedna je od najzanimljivijig točaka dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća koja će se održati u ponedjeljak. Naime, usvajanjem ove točke tvrtki Valamar omogućit će se izgradnja novih smještajnih kapaciteta na području kampa Solitudo, odnosno izgradnja novih hotela i turističkog naselja.

Na dijelu kampa Valamar planira graditi podzemnu garažu ne bi li riješili problem nedostajućih parkirnih mjesta na Babinu kuku.

Gradnju Valamar naime planira i sa sjeverne i s južne strane Ulice Vatroslava Lisinskog koja prolazi duž kampa Solitudo.

Na sjevernoj strani kampa planira se zadržati namjena javnog parka i zelenila dok se na prostoru južnog dijela, koji je je u stvarnosti dosad bio kamp, planirana izgradnja novog hotela i turističkog naselja.

Ne bi li riješili problem s nedostajućim parkirnim mjestima na prostoru oko hotela na Babinu kuku, u Valamaru planiraju na području kampa graditi garažu. Većina parkirnih mjesta kao i parkirnih površina na Babinu kuku inače su rampama građanima zapriječeni za korištenje.

Valamar već sad na prostoru kampa u neposrednoj blizini hotela Minčeta ima površinu koju je uredio za parking, mahom putničkih autobusa.

Inače, u prijašnjim planovima bivšeg Babina kuka bila je planirana nadogradnja hotela Minčeta, a kako neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr, na mjestu sadašnje Minčete gradit će se novi hotel, vjerojatno za potrebe kongresnog centra koji se izgleda ponovo planira na teniskim terenima poviše Minčete.

Prema UPU -u Babina kuka taj hotel može imati 195 kreveta dok je kongresni centar planiran na površini od oko 62 tisuće metara kvadratnih, a sastojat će se od poslovnog i rekreacijskog dijela.

Visina izgradnje na lokaciji kongresnog centra, prema UPU -u iznosi najviše 20 metara.

Gradnja na prostoru Babina kuka koja se inače planira još otkad je 1976. otvoren ondašnji kompleks, tim više je osjetljiva zbog vizura, odnosno izloženosti prostora pogledu s magistrale i mora.

Prijedlog novih turističkih građevina i pratećih sadržaja obuhvaća i prostor sjeverno od Malog Straduna na kojem je većim dijelom planirana rekreacijska zona dok je na manjem istočnom dijelu te prostoru hotela Valamar planirana izgradnja novog glavnog hotela s površinama za sport i zelenilom.

U aktu koji su dobili i vijećnici kao jedan od razloga izmjena prostorno – planske dokumentacije navedena je nova prostorna organizacija predjela Babin kuk kao i kvalitativno unapređenje turističke ponude prostorne cjeline te povećanja kategorije smještajnih kapaciteta i pratećih sadržaja u skladu sa zahtjevima vrsnoće izgleda prostora.

Svega su dva mjeseca prošla otkad je vijećnik Mosta Maro Kristić prilikom usvajanja odluke o izradi izmjena i dopuna GUP-a i PPU-a obmanuo oporbene gradske vijećnike, zatajivši da brat njegove žene na Malom Stradunu na Babinu kuku u svom vlasništvu ima poslovni prostor. Na prošlotjednoj sjednici Gradskog vijeća Kristić se ponovo poslužio smicalicama. Čudi samo što je projekt koji je godinama gurao, a u sklopu kojeg će se rekonstruirati dio ceste na Putu Iva Vojnovića, podržala većina u Gradskom vijeću, dakle i vladajući i oporba. Nije naime baš normalno da se u trenutku dok se radi na izmjenama i dopunama GUP-a kojima bi se konačno trebalo stati u kraj devastaciji dubrovačkog prostora, dozvoljava intervencija u jednu od najvažnijih gradskih prometnica, a da vijećnike to uopće gotovo pa ne zanima.

Piše: Nikolina Metković

Naime, Gradsko je vijeće na prošlotjednoj sjednici, odnosno i vladajući i oporba, usvojilo prijedlog odluke kojom se investitoru Batala invest daje suglasnost na iskazanu namjeru financiranja troškova zahvata rekonstrukcije dijela prometnice na Putu Iva Vojnovića.

Izrađeno prometno rješenje tog priključka, za kojeg investitor u materijalima za Gradsko vijeće navodi da je dostavljeno nadležnim službama, bilo je naime izostavljeno iz materijala dostavljenih vijećnicima, no tim istim vijećnicima nitko nije branio uvid u to tješenje. Ipak, oni u njega nisu niti zavirili, a nisu niti pročitali akt koji su usvojili jer da jesu, valjda bi im se na spomen rekonstrukcije prometnice na dijelu Puta Iva Vojnovića upalio nekakav alarm, posebno u trenucima u kojima su u tijeku izmjene GUP-a građani iznimno osjetljivi na izgradnju u dubrovačkom prostoru koja se u posljednje dvije godine otela kontroli.

Naime, da bi zgradu, koju tek treba izgraditi preko puta Dječjeg vrtića Palčica, odnosno u neposrednoj blizini skretanja za Goricu, investitor spojio na prometnicu, mora izgraditi priključak. Prema navedenom u aktu koji je netom usvojen na Gradskom vijeću, zahvat rekonstrukcije planiran je na način da se „lijevi rub priključka na Ulicu Iva Vojnovića izmješta za 15,3 metara istočno, čime se osigurava tehnički ispravan spoj na cestu, a produžetkom prema zapadu spoj na kolnu površinu postojećeg priključka”. Navodi se i kako se „tim rješenjem ostvaruju povoljni uvjeti prometovanja u blizini raskrižja u ulici Ulice Iva Vojnovića i Ulice Josipa Kosora”.

Prema investitoru, „na mjestu priključka, osigurat će se dovoljna preglednost dok se sigurnost priključivanja u promet omogućava pravilno izvedenim uzdužnim nagibom kao i osiguravanjem preglednosti pri ulasku na cestu većeg reda”, a sve kako navode, „sukladno GUP-u i PPU-u”. Treba istaknuti da će investitor rekonstrukciju prometnice obaviti o svom trošku dok je Grad Dubrovnik zadužen za odabir stručnog nadzora.

Naravno da iz navedenog u aktu, iz kojeg je izostavljeno idejno rješenje rekonstrukcije dijela ceste na Putu Iva Vojnovića, nikome nije jasno kakav to zahvat planira investitor, kao što nije jasno hoće li na toj prometnici u dužini od oko 70-tak metara zapravo biti tri skretanja, ono za Čokolino, za zgradu Batala Investa te skretanje za Goricu.

Nije jasno ni kako će to novo prometno rješenje utjecati na protočnost prometa na toj cesti. Sve su to pitanja na koja su odgovore trebali tražiti vijećnici, ali njih to eto nije zanimalo. Ponašali su se kao da se radi o zahvatu na nekoj zabačenoj sporednoj cesti.

Inače, o izgradnji zgrade iza postojećih kuća, u neposrednoj blizini skretanja za Goricu, točnije preko puta Vrtića Palčica, već se duže vrijeme špekulira. Zgrada bi se navodno trebala sastojati od prizemlja, četiri kata i potkrovlja.

No, kakva je veza vijećnika Mosta Mara Kristića s investicijom Batala Investa te zašto je na prošlotjednoj sjednici Gradskog vijeća kazao kako je baš on prije 15-tak godina kao zaposlenik tvrtke čije ime nije spominjao, potpisao kupoprodajni ugovor za kupnju zemljišta na kojem Batala Invest namjerava graditi zgradu?

Jasno je naime kako je ovaj put na Vijeću Kristić igrao s nešto otvorenih karata upravo zato da mu se ne ponovi scenarij s Malim Stradunom na Babinu kuku, odnosno kako bi izbjegao prozivke da ponovo lobira za interese investitora.

- Ovaj put je sve čisto! - naivno je prije glasanja uzviknuo vijećnik SDP-a Jadran Barač koji je u posljednje vrijeme u posbeno dobrim odnosima s Kristićem, nesvjestan da je još jednom, ovaj put zajedno s preostalom većinom u vijećnici, zapravo namagarčen.

Naime, tijekom rasprave Kristić je kazao kako zemljište na Putu Iva Vojnovića nije više u vlasništvu tvrtke u kojoj je svojevremeno bio zaposlen, no pitanje je je li namjerno prešutio da je vlasnik druge tvrtke, odnosno Batala Investa, koji je uknjižen na to zemljište, zapravo isti.

Na zemljište na koje će se graditi zgrada s priključkom na cestu na Putu Iva Vojnovića bila je upisana tvrtka Dubrovački automobili. U ožujku se kao vlasnik zemljišta upisuje tvrtka Batala Invest. Obje tvrtke, i Dubrovački automobili, u kojoj je Kristić bio zaposlen, i Batala Invest, u vlasništvu su bosanskog poduzetnika Hilmije Šuljka, inače negdašnjeg direktora Tvornice automobila Sarajevo i negdašnjeg Kristićeva šefa. Te je podatke Kristić na sjednici izostavio.

Parcela na Vojnovića nije inače jedina na gradskom području na kojoj se sprema graditi Šuljak. Gradit će on naime i na području Mokošice i za taj je projekt u prosincu 2019. podnio zahtjev za izmjenama i dopunama građevinske dozvole.

Zanimljivo je istaknuti kako su obje tvrtke, i Dubrovački automobili i Batala Invest, registrirane na istoj adresi. Inače, osoba ovlaštena za zastupanje tvrtke Batala Invest je Nikola Vuličević, sin dubrovačkog poduzetnika Tomislava Vuličevića, koji će po svoj prilici i graditi ovu zgradu. Projektant rekonstrukcije prometnice je Apsida inženjering, osnivača Nikole Vuličevića, registrirana na adresi u neposrednoj blizini tvrtki Dubrovački automobili i Batala Invest. Inače, Dubrovačke automobile i Apsidu inženjering povezuje i Vjekoslav Holina, koji se vodi kao direktor Apside inženjeringa te kao član uprave Dubrovačkih automobila.

I dok Kristić opet izostavlja svoje veze s investitorima, preostale vijećnike u Gradskom vijeću ili nije briga ili su potpuno potkapacitirani obnašati vijećničku dužnost. Ima i jednog i drugog, jer kako drukčije objasniti da ih uopće ne zanima što se događa u prostoru oko njih dok su im istovremeno usta puna GUP-a, devastiranog prostora i nadasve one velike brige za javni interes dok taj javni interes ne vide u zahvatu u jednu od glavnih gradskih prometnica.

„Agonija oko gradnje u Solinskoj ulici i dalje ne jenjava! I dalje institucije ne izlaze na teren i ne odgovaraju na naše žalbe, iako je prošlo više od 20 dana, a građevinski radovi se odvijaju punom parom. I dalje se ne poštuje tzv. „dogovor”' između izvođača radova i sanitarne inspektorice Dajane Maračić Cvjetković o radu pikamera (čija uporaba nije ni dopuštena u naseljenim mjestima kao što je u našem slučaju) od 9 do 14 sati. Njezina zamjenica nas moli za strpljenje i razumijevanje - i nakon 20 dana?!” - pišu danas u novom dopisu stanari Solinske ulice koji su već prije upozoravali na probleme s kojima se susreću zbog izgradnje u njihovoj ulici o čemu možete čitati i OVDJE.

„Solinska ulica je i dalje smanjena u odnosu na njihovu česticu jer je urušena, a uz postojeće skaline smanjena je ostavljanjem betonskih bloketa na kojima stoji njihova tzv. „zaštitna ograda”, umjesto da je postavljena na njihovoj čestici zemlje, a ne u ulici kojom prolaze stanovnici, djeca u dječjem vrtiću Ciciban i njihovi roditelji. Kroz tu prozirnu i rasparanu „ogradu” i dalje lete kamenja dok kopaju pikamerom - na balkone susjedne zgrade i u dvorišta stanara! Prvim susjedima su kopanjem pikamerom došli do zida kuhinje, a utvrđeno je da su stalna podrhtavanja zbog pikamera ravna potresu od 3 stupnja po Richteru - i tako svaki dan, po 8 - 10 sati, već skoro 2 mjeseca!

Saznajemo sve više informacija koje dokazuju nelegalnost građevinske dozvole. Naime, trebalo bi provjeriti valjanost produženja građevinske dozvole, jer je dozvola po GUP-u iz 2005. i 2007. godine, a novi GUP iz 2014. kojim je koeficijent iskoristivosti prepolovljen i nije bilo moguće legalno im produžiti građevinsku dozvolu jer su promijenjeni uvjeti iz lokacijske dozvole!

Gradonačelnik je bio obaviješten u svim nepravilnostima više puta i nije nikoga sankcionirao, već se uporno ograđuje od svega i prebacuje odgovornost na druge, iako vlada totalna anarhija u građevinskom sektoru. A upravo je za vrijeme njegovog trenutnog mandata, koji je i pri kraju, sporna građevinska dozvola produžena!” - navode stanari Solinske ulice.

Oni dalje pišu:

„Novi pročelnik Medović, koji po gradonačelnikovim riječima revidira dozvolu, također se ograđuje od svega tvrdeći u Dubrovačkom Vjesniku: „Lokacijske i građevinske dozvole izdane su u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima dok je samo izvođenje radova u nadležnosti građevinske inspekcije koja nije u nadležnosti Grada niti isti može utjecati na njezin rad. U konkretnom slučaju između ostaloga riječ je o uređivanju međusobnih stvarnopravnih odnosa od strane investitora i susjeda te ista nisu predmetom izdavanja građevinskih akata. Također ističemo kako u postupcima izdavanja građevinskih akata nijedna strana nije isticala pitanje uređenja međusobnih stvarnopravnih odnosa.”
A upravo takvi odnosi proizašli su iz nesposobnosti odluka korumpiranih institucija i konstantnog prebacivanja krivnje s jednog na drugog.

Očigledan primjer vladavine HDZ-a možete vidjeti u aferi Rimac i pretočiti ga na cijelu Hrvatsku. Isto kao što oko tog slučaja svaki dan na vidjelo izlaze nove pojedinosti, tako i mi svaki dan saznajemo nove nepravilnosti koje dokazuju nelegalnost građevinske dozvole. Nakon priloga o Solinskoj ulici na nacionalnoj televiziji s novim informacijama javljaju nam se osobe uključene u ovaj višegodišnji slučaj, kao i brojni stručnjaci (arhitekti, statičari) koji ne mogu vjerovati što i na koji način se dozvolilo graditi.

Financijske institucije trebale bi se pozabaviti i izjavom tzv. rođaka investitora u Dubrovačkom Vjesniku i prekontrolirati financijsko poslovanje investitora i izvođača radova - „... Platio je izvoditelju avansno kešom 60 posto...”

Osobe povezane s gradnjom izjavile su nam da će kopati do 1.7. i postoji velika mogućnost da će im gradska uprava to i odobriti. A naravno, to bi bilo pogubno za ovu šaku turizma koja nam je ostala, pa osim što mi više ne možemo živjeti i funkcionirati u vlastitim kućama, neće moći ni gosti koji dođu u naše apartmane. A dopusti li im gradska uprava najavljivane građevinske radove i nakon 15.6., još više dokazuju pogodovanje građevinskoj mafiji i nebrigu za sugrađane i grad - „grad po mjeri svakog građanina”, „respect the city”. - napisali su stanari Solinske ulice.

dm

Poštovani gradonačelniče, pišemo vam jer smo ogorčeni na nerad vlasti u Gradu „po mjeri SVAKOG građanina”. Kao što ste mogli biti upućeni kroz (ne)rad vaših institucija kojima smo se uporno obraćali, riječ je o gradnji u Solinskoj ulici.

Gradnja je počela pod okriljem korone, od 7 do 19 sati, prevelikim pikamerom koji prouzrokuje vibracije koje narušavaju naše kuće u temeljima i buku od koje se ne može živjeti! Inače, taj pikamer je namijenjen radu u brdu, a ne među obiteljskim kućama. Uz to, htjeli su susjedima srušiti jedini prilaz kući na koji imaju pravo služnosti, a koji po njihovom projektu ni ne postoji. Kontaktirane su sve nadležne institucije i na kraju zahvaljujući pritisku medija, donesena im je privremena obustava radova na tom prilazu. Oni i dalje rade, iako im je bez tog prilaza cijeli projekt upitan.

Svaki dan saznajemo od stručnjaka nove nepravilnosti i nezakonitosti, a sve to bi se riješilo da im se u potpunosti revidira dozvola i dozvoli nešto totalno drugačije i u skladu sa ZAKONOM, kojeg mi mali moramo poštovati, a ti „veliki” ne?

Počevši od spornog GUP - a, pa nadalje... Na veličini parcele koju imaju smjeli bi izgraditi troduplo manju zgradu s troduplo manje stanova; nemaju nikakav priključak za struju, a netko iz HEP - a im je potpisao dozvolu za koju jednostavno nemaju mogućnosti isporučiti im traženu količinu struje; trebali bi biti odmaknuti od javne površine minimalno 5 metara, a u njih je s jedne strane to 2.60 metra (i ne, nije tako u cijeloj ulici, pa da se odredba u tom slučaju poništava)! Ima toga još jako punoooo, ali nećemo sad sve spominjat, a nemojte misliti da ne znamo!

Da su nadležne institucije uvijek radile svoj posao zakonito, do ovoga ne bi ni došlo, ali eto valjda nikad nije kasno? A odstupanje od dužnosti Silve Vlašić nije ništa riješilo, još ste je stavili da vam bude desna ruka i sjedi s vama u uredu jer za takvu osobu se moralo izmisliti neko radno mjesto, pa je eto ona vaša treća pomoćnica.

Jučer su doveli još novih velikih strojeva i radnik (bez ikakve zaštitne opreme i kacige) je pao sa stroja i polomio se. A jutros su počeli u 8:30 ponovo kopati s tim istim problematičnim pikamerom, opet nam se sve u kućama trese.

Iz sanitarne inspekcije, nadležne za prekomjernu buku, nitko se ne javlja. A prije tjedan dana je sanitarnu inspektoricu Dajanu Maračić - Cvjetković zvalo 9 susjeda iz iste ulice, i na tu devetu se izderala da više prestanemo zvat jer je zvalo već 9 ljudi iz iste ulice! I sutradan je pošla na godišnji odmor dva tjedna. Također je lagala da ona nema pravni akt po kojemu bi im išta zabranila, pa se stoga ona s njima „dogovorila” da mogu kopati tim pikamerom od 9 do 14 sati, što naravno ne poštuju. Također je počela zavlačiti pričom kako ona nema pravni akt, a da je to sve postupak koji uključuje i ljude koji trebaju doći na gradilište popisati strojeve, pa onda istražiti, pa onda „eventualno” mjeriti buku?! Ni od toga, naravno - ništa!

A ovo nam je tek početak lavine megalomanske gradnje koju ste dozvolili. Čeka nas još i gradnja preko puta vrtića Ciciban i ispod Vila Palme...

Zbogom izbornim glasovima za HDZ na lokalnim, regionalnim i parlamentarnim izborima od 34 obitelji (cca 90 glasova)!

Stanari Solinske ulice

Vadili su se i rastezali metri i mjerili centimetri prošlu setemanu na gradilištu u Ulici kardinala Stepinca. No, nećemo ovdje nastavljati sagu jesu li i, ako jesu, koliko su investitori Roko Tolić, Iris Valentić i Srećko Žunec ušli u trup ceste zbog čega su svo troje, poglavito Tolić kao najeksponiranija osoba među njima, izbili u prvi plan kada građani upiru prstom dok govore da je prostor na obroncima iznad Uvale Lapad devastiran.

Ipak, Tolić, Žunec i Valentić koji grade kuću s tri stana, nisu jedini investitori na gradilištu koje izgleda kao jedna cjelina, iako to nije.

Napomena: Oznake su informativna grafika, nisu službeno geodetsko mjerenje

Uz njih, na parceli do, kuću gradi i nogometaš Emir Spahić, a iznad kuće koja je pri kraju, sav iskop, koji je trenutno najružniji dio gradilišta, pripada istoj parceli.

Kako Dubrovnikpress.hr neslužbeno doznaje, Spahić je namjeravao tu izgraditi još jednu kuću, ali je zasad odustao zbog problema s prilaznim putom koji prolazi ispod same tvrđave na Babinome kuku.

A problem s prilaznim putom nastao je u sporu obitelji Sršen s vlasnikom dijela zemljišta Lovrom Banovićem. Inače, investitori su Nikola i Ivan Sršen, sinovi nekadašnje gradske vijećnice s liste Pera Vićana Marine Sršen. I dok je Spahićev iskop ružan samom činjenicom jer je iskop, upravo kuća koju grade Sršeni iznad Tolića, Žuneca i Valentić, najviše strši u prostoru.

Generalni urbanistički plan Grada Dubrovnika iz 2005. kao i njegove izmjene koje su se redovito proteklih godina usvajale na Gradskom vijeću, aktualnoj gradskoj upravi itekako zadaju glavobolje. Naime, tim je GUP-om omogućena izgradnja na parceli u Ulici doktora Ante Stračevića radi koje je došlo do oštećenja prometnice kroz Ulicu bana Josipa Jelačića, popularno zvanu Bourboun.

Istim je GUP-om omogućena izgradnja na Babinu kuku te stvoreni preduvjeti za daljnju izgradnju na području Solituda. U tom dijelu grada nije izgrađeno još ni pola objekata od onoga što je planirano, pa dok građani, gotovo svakodnevno vozeći u koloni prema Pošti iz pravca Solituda ili Orsana, krivca vide u lošim prometnicama, zapravo je krivnja na GUP-u. U gradskoj upravi pokrenut je postupak izmjena tog dokumenta, no on je dugotrajan i ne može se dogoditi preko noći, a dok novi GUP ne bude usvojen gradit će se po pravilima iz GUP-a iz 2005. godine.

Kongresni centar i nova ugostiteljska škola planirani su na glavici Babina kuka, dok je u neposrednoj blizini na području Solituda planirana izgradnja novih hotelskih kapaciteta. Tako jedna Valamar još od prošle godine na skretanju za kružni tok kod kampa gradi naselje za sezonske radnike. U Solitudu su inače gotovo sve parcele prodane te se na njima gradi ili će se tek početi graditi zgrade s apartmanima.

Sva ta gradnja događa se upravo zahvaljujući GUP-u iz 2005. i svim njegovim izmjenama koje su potom usvajane, a da ni vijećnici, ali ni sve tadašnje gradske vlasti koje su se izmjenjivale tijekom izbornih ciklusa, uopće nisu vodile računa što će se, dok te silne betonjare budu nicale, događati u okolnom prostoru, konkretno kako će prometnice koje se nemaju kamo širiti, podnijeti taj silni broj automobila. Tako se novom gradnjom broj stanovnika Solituda gotovo udvostručio, a kad se tom broju domicilnog stanovništva u ljetnim mjesecima doda broj turista koji odsjedaju u privatnom smještaju, naravno da je taj dio grada zagušen te se iz njega gotovo pa ne može ni ući ni izići.

ORLANDA TOKIĆ: NISU ZGRADE POS-A PROBLEM U SOLITUDU, NEGO PRIVATNE INVESTICIJE

Da je gradnja u tom dijelu grada uzela maha te da je nesmetano odvijanje prometa u Lapadu velik problem svjesna je i zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Orlanda Tokić. Naime, dok aktualna gradska uprava priprema projekte koji se odnose na izgradnju tri POS-ove zgrade u Solitudu i izgradnju dječjeg vrtića u javnom se prostoru polemizira kako će ta izgradnja potpuno zagušiti Solitudo. Tokić takve tvrdnje odbacuje.

- Na području Solituda postoje planovi za daljnju izgradnju, a hoće li se ona dogoditi ili ne ovisi o investitorima. Često se kao problem naglasak stavlja na tri zgrade POS-a sa 90 stanova koje namjeravamo graditi u Solitudu. Zgrade POS-a nisu problem već su veliki problem privatne investicije koje se grade ili će se graditi. - govori Orlanda Tokić.

- Nemojmo zaboraviti kako je u tijeku izgradnja smještajnih jedinica za sezonske radnike Valamara i mnogi od njih, kad ta gradnja bude gotova, doći će sa svojim vozilima i naravno da ćemo imati veliki pritisak na kružnom toku. Valamar na Babinu kuku te Solitudu ima još zemljišta za izgradnju dodatnih kapaciteta, a na glavici Babina kuka planiran je kongresni centar te ugostiteljska škola, jer, mijenjao se GUP, pa je izmijenjena zona za školu. Nisu to mali sadržaji i u GUP-u su već dugi niz godina. Niti jedan od tih projekata neće niknuti na gradskom zemljištu niti su u ingerenciji Grada, a mi smo fokusirani isključivo na tri zgrade POS-a koje se planiraju i zbog kojih će se navodno začepiti ulaz i izlaz iz Solituda. - kazala je Tokić, naglasivši kako gradska uprava već ima gotove projekte za prometno rasterećenje Solituda, a čija bi realizacija uskoro trebala započeti.

- Znajući za sve ove planove, krenuli smo rješavati probleme u Solitudu i znate da se iz tog naselja prije pola godine nije moglo izaći. Ja živim na Babinom kuku i puno sam puta, nakon obavljene spenze, u Solitudu zapela u koloni kod kružnog toka u kampu. Ove su godine gužve znatno manje jer smo stanovnicima Solituda omogućili izlaz iz naselja preko Orsana. - kazala je Tokić.

OSTVARI LI SE PLANIRANA GRADNJA NA BABINOM KUKU NI DVOSMJERNA LAPADSKA OBALA NEĆE POMOĆI

Prometnica preko Orsana inače je do sredine devedesetih bila dvosmjerna cesta, a aktualna gradska uprava radi na projektu prema kojem bi se tim dijelom ceste opet moglo voziti u dva smjera.

- Omogućavanje izlaza preko Orsana itekako je utjecalo na odvijanje prometa u tom naselju, a nadam se da ćemo uvesti dvosmjerno prometovanje dijelom ceste u Orsanu čim nađemo rješenje za parking na tom prostoru pa će i ulaz i izlaz iz naselja biti olakšani. - kazala je Tokić.

Inače, Grad je još prošle godine najavio rekonstrukciju kružnog toka kod kampa u Solitudu te proširenje prometnog traka za Babin kuk. Planirana je i rekonstrukcija Ulice Vatroslava Lisinskog kroz koju prolazi prometnica za autokamp, odnosno izlaz iz Solituda.

- Odjel za promet ima gotov projekt i u idućoj godini planiramo sanaciju kružnog toka kod kampa i treću traku za izlaz za Babin kuk. Planirano je i uređenje pješačkih površina u Ulici Vatroslava Lisinskog s izlazom na Ulicu Iva Dulčića. To su izrađeni projekti, odnosno mali zahvati koji će olakšati život stanovnicima Solituda. - kazala je zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić.

Zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić ipak naglašava kako je pravo prometno rješenje za Lapad, a time i Solitudu, zapravo rekonstrukcije ceste duž Lapadske obale, planirana kao dvosmjerna cesta na kojoj bi radovi trebali započeti iduće godine.

- Ključ cijele priče je Lapadska obala, iako u nekim projekcijama i razgovorima s predstavnicima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, čak ni Lapadska obala neće biti dovoljna ako se realiziraju svi projekti planirani u Lapadu. - kazala je Tokić, dodavši kako će rekonstrukcija Lapadske obale, odnosno dvosmjerno planirani promet tim djelom Lapada, zahtijevati i rekonstrukciju okolnih raskrižja, poput kružnog toka na Pošti Lapad za kojeg bi većina vozača željela da nikad nije ni izgrađen jer na propusnost na tom dijelu prometnice, osim semafora itekako utječe i mali radijus tog kružnog toka.

- Rekonstrukcija Lapadske obale dovest će do rekonstrukcije kružnog toka na Pošti Lapad, a bit će potrebna i rekonstrukcija prometnice na Batali i dolazimo na tzv. crnu točku, odnosno prometnicu kod Robne kuće Minčeta kao i rekonstrukciju dijela prometnice Gruža. - kazala je Tokić.

Prometnica ili kružni tok oko Robne kuće Minčeta, kako ga je nazivao bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, za čijeg je mandata promet na tom dijelu Grada i okrenut, zaista jest crna točka jer nije samo opasna već je često i začepljena, posebno traka prema Gružu. Rekonstrukcija te prometnice svakako je jedan od projekata koji gradska uprava tek treba predstaviti javnosti.

Braća Slezak, inače kao suvlasnici tvrtke Projekt Gruž investitori u zgradurinu zbog čije izgradnje, tj. radova, prijeti urušavanje ceste u Ulici bana Josipa Jelačića, investitori su i u Štikovici gdje grade vilu ispod magistrale koja gotovo pa ulazi u more o čemu je Dubrovnikpress.hr pisao OVDJE, a tamo je ugrožena cesta.

Naime, na dijelu magistrale iznad samog gradilišta počela je pucati cesta. Na fotografijama napravljenim jučer jasno se vide pukotine koje u konačnici mogu dovesti do toga da se magistrala u potpunosti „rascvjeta”.

Ne znači nužno da su pukotine nastale isključivo zbog radova na vili podno ove dionice, no očekuje se da mjerodavni utvrde postoji li odgovornost investitora.

D.Mladošić

Može crtati što hoće, tko hoće i kako hoće, može na vrh Petke nacrtati, ali ga nikad neće izgraditi, tako je Mato Franković odgovorio vijećniku Mihu Obradoviću (HNS) koji je od gradonačelnika tražio da još jednom javno potvrdi da se na Petki neće graditi.

Naime, Obradović je kazao kako postoje priče o projektu za tri zgrade koje bi se trebale graditi na Petki.

Osim što mu je Franković jasno odgovorio kako gradnje na Petki neće biti, istaknuo je kako se još neki projekti ne bi dogodili da je on bio gradonačelnik u vremenu kad su nastajali.

- Da sam bio gradonačelnik u vrijeme Gimana, taj se Giman nikad ne bi dogodio, jer ne bi 2014. godine dopustio veću katnost pa zgrada ne bi pošla u nebo. To je primjer uz marinu Frapa najveće devastacije u Gradu Dubrovniku. - rekao je Franković.

N.Metković

Početak radova na nadogradnji kata na zgradi dubrovačkog suda predviđen je u drugoj polovici ove godine, potvrdili su za portal Dubrovnikpress.hr iz Ministarstva pravosuđa. Na novom katu po završetku radova bit će smješten Županijski sud i zatvor.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković upravo je na dubrovačkoj sjednici Vlade kazao kako su u sklopu reforme pravosuđa najveće promjene učinjene u Dubrovačko – neretvanskoj županiji. Podsjetio je tada kako je s gradonačelnikom Matom Frankovićem i županom Nikolom Dobroslavićem u svibnju 2018. potpisao ugovor o nadogradnji kata na zgradu dubrovačkog suda.

Predviđena vrijednost ovog projekta, prema informacijama koje je portal Dubrovnikpress.hr dobio iz Ministarstva pravosuđa procijenjena je na 13 milijuna kuna. Sukladno sporazumu kojega je Bošnjaković potpisao s Frankovićem i Dobroslavićem, Ministarstvo pravosuđa projekt će sufinancirati s 55 posto, Grad Dubrovnik s 35, a Županija dubrovačko-neretvanska s 10 posto sredstava.

U okviru reforme pravosuđa u Dubrovniku je ponovno otvoren Trgovački sud koji je donedavno djelovao kao stalna služba pod Trgovačkim sudom u Splitu.

Radovi na izgradnji četvrtog kata na zgradi dubrovačkog suda trebali bi biti okončani do kraja 2010. godine.

N.Metković