Prikazujem sadržaj po oznakama: hgk

Od 4.230 poslovnih subjekata koji su predali izvješća (156 manje nego godinu ranije) u prošloj godini pozitivno je poslovalo 59 posto poslovnih subjekata u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, a sukladno tome 41 posto izrazilo je gubitke u poslovanju, podatak je sa sjednice Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik održane danas u Dubrovniku, a na kojoj se raspravljalo o rezultatima poslovanja poduzetnika Dubrovačko - neretvanske županije u 2021. godini te poslovnim izazovima u 2022.

Gospodarstvo Dubrovačko - neretvanske županije u globalu je poslovalo pozitivno te je ostvarilo 9,9 milijardi kuna ukupnog prihoda, 9,4 milijarde kuna ukupnih rashoda, 822 milijuna kuna dobiti te 417 milijuna kuna gubitka. U konsolidiranom financijskom rezultatu trgovačka društva županije ostvarila su dobit u iznosu od 405 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu gubitak gospodarstva smanjen je za 65%, dobit razdoblja je povećana za 90%.

U konsolidiranim rezultatima tri djelatnosti su iskazale gubitak u iznosu od 5 milijuna kuna, a ostalih 17 prosječno je poslovalo pozitivno.

Ipak jasnije rezultate uspješnosti gospodarstva u 2021. godini dobijemo kad podatke iz 2021. kompariramo s onima iz 2019., prije covid krize.

Pa su tako u 2021. u odnosu na 2019. godinu, ukupni prihodi bili manji za 24%, isto tako i rashodi za 21%, ostvarena dobit razdoblja manja je za 26%, gubitak razdoblja je veći za 33%. Konsolidirana dobit je u 2021. godine manja za 50% u odnosu na 2019. Broj zaposlenih pada za 12%, a nezaposlenost je u 2021. bila veća za 17% nego u 2019.

Broj sezonski zaposlene radne snage u 2021. u odnosu na 2019. je bio 9% manji, što znači da je u ukupnom gospodarstvu Dubrovačko-neretvanske županije bilo zaposleno 4.765 zaposlenika manje nego u 2019. godini.

Za one koji žele znati nešto više o strukturi gospodarstva donosimo analizu u nastavku:

U ukupnom prihodu najveće učešće ima djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 21%, s ostvarenim prihodom od 2,1 milijardu kuna prihoda, a zatim slijede trgovina 20% sa 2 milijarde kuna prihoda te dvije djelatnosti građevinarstva i prijevoza i skladištenja sa po 1,2 milijarde kuna (13%).

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane ostvarila je porast ukupnog prihoda u odnosu na prethodnu godinu za 105%, međutim kad se usporedi sa 2019. godinom ukupni prihodi su manji za 27% Najveći udio u ukupnom prihodu ove djelatnosti od 1,2 milijarde kuna (60%) odnosi se na hotele i sličan smještaj, a slijedi ih restorani i ostali objekti za pripremu i usluživanje hrane s učešćem od 27% (582 milijuna kuna), te priprema i usluživanje pića 6% (132 milijuna kuna).

Dobit razdoblja iznosila je 822 milijuna kuna, a najveću dobit ostvarila je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane (240 milijuna kuna), što čini 29% od ukupne dobiti. Sa 123 milijuna kuna dobiti trgovina zauzima 15% u ukupnoj županijskoj dobiti, a građevinarstvo 11% ukupne dobiti razdoblja sa iznosom od 86 milijuna kuna.

Trgovačka društva su u 2021. godini su zapošljavala 20.328 djelatnika gotovo identično kao u prethodnoj godini. I dalje djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane zapošljava najveći udio svih zaposlenih u DNŽ 26% ili 5.369 djelatnika. Na kraju godine broj zaposlenih u Dubrovačko neretvanskoj županiji, prema Zavodu za mirovinsko osiguranje, iznosio je 43.341 te je u odnosu na kraj 2020. godine manji za 516 zaposlenih (1%). Udio sezonske zaposlene radne snage je veći za 6% u odnosu na 2020. ali u odnosu na 2019. godinu manji za 9%.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u županijskim trgovačkim društvima u 2021. godini iznosila je 5.361 kunu što je rast od 6% u usporedbi s 2020. Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (8.072kn porast od 19%), a najniža u djelatnosti obrazovanje (4.068 kn). U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane prosječna mjesečna neto plaća u 2021. iznosila je 5.568 kn što je rast od 12% u usporedbi s 2020.

dpp

I organizatori vjenčanja dobili su u Dubrovniku svoju Strukovnu grupu pri HGK – Županijskoj komori Dubrovnik. Naime, predstavnice agencija, jer odreda je riječ o ženama poduzetnicama, sa šireg dubrovačkog područja koje se bave organizacijom vjenčanja udružile su se u Strukovnu grupu organizatorica vjenčanja Županijske komore Dubrovnik.

Na nedavno održanoj sjednici za predsjednicu su izabrale Ines Nanić (Dubrovnik događanja d.o.o.), a za njene zamjenice Ivanu Smojver (Dubrovnik Design) te Martinu Pavleković (Be positive j.d.o.o.).

Cilj udruživanja ovih agencija je unapređenje uvjeta rada ove djelatnosti te zajednička promocija Dubrovnika, kao najljepšeg mjesta za „najvažniji dan u životu" budućih mladenaca. Zajedničkim marketinškim aktivnostima promovirat će se destinacija, ali i oni segmenti ponude, tj. poslovni sektor koji je uključen u finalnom proizvodu, vjenčanju, ili marketinški rečeno „DA u DU".

Nova predsjednica je pozvala sve koji se bave organizacijom vjenčanja, iz cijele Županije dubrovačko - neretvanske, da se uključe u zajednički rad, jer je kako kaže „cilj udruživanja je preuzeti inicijativu i odgovornost za budućnost  ovog sektora te zajedništvom unaprijediti uvijete poslovanja”.

Inače osmišljen je i slogan ove Strukovne grupe, a glasi: „Let Dubrovnik tell your story."

dpp

Na 5. proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik održanoj jučer raspravljalo se o rezultatima poslovanja poduzetnika Dubrovačko-neretvanske županije u 2019. godini. Godišnji financijski izvještaj za 2019. godinu predalo je 4.348 trgovačkih društava (devet posto više nego 2018.). Pozitivno su poslovala 2.907 trgovačkih društava odnosno 67 posto njih, a 1.441 trgovačko društvo je iskazalo negativan financijski rezultat.

Gospodarstvo Dubrovačko - neretvanske županije poslovalo je pozitivno te je ostvarilo 13 milijardi kuna ukupnog prihoda, 12 milijardi kuna ukupnih rashoda, 1,1 milijardu kuna dobiti te 314,8 milijuna kuna gubitka. U konsolidiranom financijskom rezultatu trgovačka društva županije ostvarila su neto dobit u iznosu od 803 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu gubitak gospodarstva povećan je za dva posto, dobit je smanjena za dva posto, a konsolidirana dobit je manja za tri posto.

U ukupnom prihodu najveće učešće ima djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ostvarenim prihodom od 3,3 milijarde kuna prihoda (26 posto), a zatim slijede trgovina s 2,5 milijardi kuna prihoda (20 posto), prijevoz i skladištenje 1,6 milijardi kuna (13 posto), građevinarstvo 1,4 milijarde kuna (11 posto) te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1,2 milijarde kuna (deset posto)

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane ostvarila je porast ukupnog prihoda u odnosu na prethodnu godinu za 4 posto. Najveći udio u ukupnom prihodu ove djelatnosti od 2,1 milijardu kuna (64 posto) odnosi se na hotele i sličan smještaj, a slijede ih restorani i ostali objekti za pripremu i usluživanje hrane s učešćem od 21 posto (697 milijuna kuna), te priprema i usluživanje pića osam posto (284 milijuna kuna).

Najveći porast ukupnog prihoda ostvaren je u djelatnosti Informacije i komunikacije od 106 posto, a iznosio je 305 milijuna kuna, premda ova djelatnost ima učešće od dva posto u ukupnom prihodu DNŽ.

Dobit razdoblja iznosila je 1,1 milijardu kuna, a najveću dobit ostvarila je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (392 milijuna kuna), što čini 35 posto od ukupne dobiti. Sa 173 milijuna kuna dobiti trgovina zauzima 16 posto u ukupnoj županijskoj dobiti, a djelatnost prijevoza i skladištenja 15 posto ukupne dobiti razdoblja sa iznosom od 164 milijuna kuna.

Konsolidirani rezultat (dobit razdoblja +/- gubitak) je neto dobit od 803 milijuna kuna, od čega je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ostvarila 307 milijuna kuna (38 posto), a prijevoz i skladištenje neto dobit od 153 milijuna kuna (19 posto).

U konsolidiranim rezultatima tri djelatnosti su iskazale gubitak razdoblja u iznosu od 3,8 milijuna kuna, od čega djelatnost umjetnosti, zabave i rekreacije 1,7 milijuna kuna(46 posto), ostale uslužne djelatnosti 1,5 milijuna kuna gubitka (41 posto) i financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 520 tisuća kuna gubitka (13 posto).

Djelatnost prometa zabilježila je porast investicija za 353 posto u odnosu na godinu ranije, najvećim dijelom zahvaljujući investiciji koju je imala Zračna luka Dubrovnik.

U djelatnosti Administrativne i uslužne djelatnosti, unutar koje najveći udio (preko 90 posto) čine turističke agencije zabilježen je u 2019. značajan porast investicija od 122 posto - što ovu djelatnost dodatno čini izloženom u ovoj krizi u kojoj se našlo gospodarstvo.

U 2019. trgovačka društva su zapošljavala 23.168 djelatnika ili osam posto više nego u prethodnoj godini. I dalje djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane zapošljava najveći udio svih zaposlenih u DNŽ 30 posto ili 6.930 djelatnika.

Na kraju godine broj zaposlenih u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, prema Zavodu za mirovinsko osiguranje, iznosio je 45.347 te je u odnosu na kraj 2018. godine veći za 2.434 zaposlena (šest posto). I dalje je izražena sezonalnost u zapošljavanju. Tako je u 2019. godini u odnosu na 2008. godinu broj sezonskih radnika u ukupnom broju zaposlenih narastao sa četiri posto na 14 posto,dok je u Republici Hrvatskoj s dva na tri posto.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u županijskim trgovačkim društvima u 2019. godini iznosila je 5.679 kuna što je rast od tri posto u usporedbi s 2018. Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (7.504 kn), a najniža u djelatnosti obrazovanje (4.220 kuna). U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane prosječna mjesečna neto plaća u 2019. iznosila je 6.373 kuna.

U 2019. u odnosu na 2008. godinu, koja se smatra pretkriznom, raste broj sezonskih radnika sa četiri posto na 14 posto u ukupnom broju zaposlenih te smo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prvi put nakon 11 godina, u prosincu 2019. zabilježili 2.222 zaposlena više nego u prosincu 2008. godine. Gledajući od 2008. nadalje, 2019. godina je prva u kojoj je djelatnost građevinarstva ostvarila pozitivan konsolidirani rezultat, tj. iskazala dobit, nakon deset godina gubitaka.

- S 2019. završavamo jedan ekonomski ciklus i ulazimo u novi. Zasigurno ćemo se narednih desetak godina u ekonomskim analizama uspoređivati s rezultatima poslovanja u 2019. godini, u kojoj je gospodarstvo zabilježilo značajan rast u većini ekonomskih pokazatelja. - kazala je predsjednica HGK Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić.

Nakon prezentacije rezultata poslovanja župan Nikola Dobroslavić se osvrnuo na aktivnosti koje je Dubrovačko - neretvanska županija, u suradnji s ostalim lokalnim institucijama pa i Gospodarskim vijećem ŽK Dubrovnik, poduzela za pomoć gospodarstvu.

- Vidimo da je Vlada najavila izmjene mjera za očuvanje zaposlenosti i podržavamo taj partnerski pristup. Možda nismo mi bili ti koji su presudili u donošenju tih mjera, ali zasigurno smo svojim angažmanom, ukazujući na iznimno lošu gospodarsku situaciju naše Županije, pripomogli svojim prijedlozima. - kazao je župan.

Na sjednici je bilo riječi i o procesu digitalne transformacije Hrvatske gospodarske komore. Direktorica Centra za digitalnu transformaciju i strateški razvoj Sanja Šimić predstavila je platformu pod nazivom Digitalna komora te istaknula da je cilj HGK pomoći svojim članicama, trgovačkim društvima da uđu u proces digitalizacije, jer je u ovo vrijeme to naprosto nužnost. Također, pozvala je i institucije te fizičke osobe na korištenje ove platforme, koja je financirana sredstvima EU fondova.

- HGK je ovaj projekt započela prije dvije i pol godine, skoro pa vizionarski procesi su završili taman u jeku Covid - 19 pandemije, kad su cjelokupna komunikacija i poslovni procesi okrenuti digitalnom svijetu. Ova platforma je digitalizirala i ubrzala naše interne procese, ali naglasak je da se njome približimo gospodarstvu. - rekla je Šimić.

dpp

Prema podacima Porezne uprave, izvijestila je HGK Županijska komora Dubrovnik, za razdoblje od 24. veljače do 17. svibnja, u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, vidljivo je smanjenje ukupnog broja izdanih računa od 78 % i smanjenje ukupnog iznosa računa od 63 % u svim djelatnostima u Dubrovačko - neretvanskoj županiji.

U sektoru turizma (smještaj, ugostiteljstvo te putničke agencije) vrijednost izdanih računa pala je za 92 %.

„Iako smo bili svjedoci punih butiga i velikih spenzi podaci pokazuju da je broj izdanih računa u djelatnosti trgovine bio za 41 % manji, dok je vrijednost tih izdanih računa u trgovini bila manja za 27 %. Također, za razdoblje od 11. svibnja, otkad je dozvoljen rad ugostiteljima, pa do 17. svibnja u odnosu na isto razdoblje 2019. godine vidljivo je smanjenje broja računa od 71 % i smanjenje iznosa računa od 96 % u djelatnosti turizma.” - navode iz ŽK Dubrovnik.

Naime, danas je održan sastanak predsjednika strukovnih grupa ŽK Dubrovnik te članova zajednica i udruženja HGK na kojem je iznesen izvještaj o kretanju broja i vrijednosti izdanih računa od početka COVID-19 krize u Dubrovačko-neretvanskoj županiji kao i broja zaposlenih i nezaposlenih.

U ožujku 2020. na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 322 nezaposlenih više nego u ožujku 2019. u Dubrovačko - neretvanskoj županiji. U travnju je taj broj dodatno rastao, pa je zabilježeno 2.243 nezaposlene osobe više nego godinu ranije, čime se brojka u Županiji popela na 6.921 nezaposlenih osoba.

U Gradu Dubrovniku je u ožujku zabilježeno 348 više nezaposlenih nego u ožujku 2019., dok su u travnju evidentirane 293 novonezaposlene osobe, čime je broj nezaposlenih u Dubrovniku došao do 2.112 osoba.

Tijekom ožujka i travnja 2020. godine ukupno zaposlenih iz evidencije HZZ - a u Dubrovačko - neretvanskoj županiji bilo je 948 osoba, od čega 777 njih je zaposleno u ožujku. Taj broj novozaposlenih bio je 64 % manji nego u ožujku i travnju 2019. Nominalno najviše novo zaposlenih bilo je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, ukupno 388.

Ipak taj broj novozaposlenih bio je za 70 % manji u odnosu na ožujak i travanj 2019. Djelatnost prijevoza i skladištenja zaposlila je s HZZ - a kroz ožujak i travanj 142 osobe, što je 49 % manje nego u istom razdoblju 2019. Treća po redu bila je djelatnost trgovine koja je uposlila 98 osoba, međutim i ova djelatnost je godinu ranije sa HZZ - a zaposlila 62 % više osoba nego u ožujku i travnju ove godine. Zanimljivo je da je u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi bilo 15 % više zaposlenih nego u ožujku i travnju 2019. Međutim, riječ je o nominalno samo četiri osobe više zaposlene nego godinu ranije.

Grad Dubrovnik manje - više slijedi trendove županije, gdje su sve djelatnosti zabilježile pad zapošljavanja, osim djelatnosti građevinarstva gdje je u ožujku i travnju ove godine bilo zaposleno šest osoba više nego u ožujku i travnju 2019.

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u ožujku i travnju 2020. iz evidencije HZZ - a bilo je zaposleno 1.323 manje sezonskih radnika nego u istom razdoblju 2019., a u Gradu Dubrovniku 481 sezonac manje.

Poduzetnici su komentirali i učinkovitost mjera koje su donesene za pomoć gospodarstvu.

„Mjere Vlade i lokalne uprave i samouprave su dobrodošle, ali neće dugotrajno biti presudne za očuvanje nezaposlenosti. Javne investicije u ovoj situaciji mogu pomoći u pokretanju poslovnih ciklusa i zaposlenosti domaćih tvrtki. Raduje i najava o povlačenju 10 milijardi Eura od Europske unije za nove investicije i podizanje konkurentnosti. Međutim, poduzetnici apeliraju da programi i mjere kroz koje će se ta potpora dodjeljivati poslovnom sektoru budu što više pojednostavljene.” - zaključili su poduzetnici.

dm

Predstavnici dijela putničkih agencija i dalje traže sazivanje izvanredne skupštine Strukovne grupe putničkih agencija, a kako bi izabrali novo vodstvo. Rezultat njihova nezadovoljstva je izjava predsjednika Strukovne grupe putničkih agencija pri HGK ŽK Dubrovnik Stanka Ljubića, koji je, komentirajući efekte korona krize na turizam u ožujku, kazao kako je „sigurno da 2 000 malih agencija neće sve moći preživjeti, ali možda će kad sve završi zdravstveno u pozitivnom smislu, doprinijeti tome da se situacija raščisti i nastane selekcija u kojoj će na tržištu ostati samo oni koji znaju raditi”.

Kako predstavnici dijela agencija s dubrovačkog područja smatraju da nakon takve izjave Stanko Ljubić više ne može biti na čelu ove Strukovne grupe, traže njegovu ostavku o čemu su razgovarali i s predsjednicom HGK Županijske komore Dubrovnik Nikolinom Trojić.

Da je do sastanka s predstavnicima Inicijalnog odbora putničkih agencija došlo, potvrdila je za portal Dubrovnikpress.hr Nikolina Trojić.

- Točno je, predstavnici inicijalnog odbora putničkih agencija bili su kod mene na sastanku i točno je da su zatražili sazivanje izvanredne skupštine Strukovne grupe putničkih agencija. Složili smo se da se skupština sazove čim se za to steknu uvjeti. Naime, na snazi su mjere Nacionalnog kriznog stožera prema kojemu se ne smiju održavati okupljanja na kojima je prisutno više od 40 ljudi, a mi imamo 300 putničkih agencija. Dakle, čim se steknu uvjeti, čim ova mjera bude ukinuta skupština će biti sazvana. - rekla je Trojić, iznimno zadovoljna razgovorom s predstavnicima dijela putničkih agencija.

- Moram reći da mi je jako drago da su predstavnici agencija tražili i došli sa mnom razgovarati i želja mi je da se tako i ubuduće sastajemo i razgovaramo, jer ako između nas nema dijaloga kako ćemo rješavati probleme koji muče poduzetnike. - kazala je Trojić.

Prokomentirala je i izjavu Stanka Ljubića kojom je zapravo uvrijedio predstavnike velikog dijela putničkih agencija.

- Zaista mi nije cilj braniti Stanka Ljubića, iako mislim da se samo nespretno izrazio, jer i on sam je vlasnik malih putničkih agencija koje je također pogodila ova kriza i koje mogu propasti. Pa pogledajte i sami, i velike su svjetske agencije itekako u krizi, poput Thomasa Cooka ili TUI-ja koji je najavio otpuštanje velikog dijela zaposlenih. Korona kriza je sve nas pogodila, jer svaka kriza nosi svoje žrtve. - rekla je Trojić.

Osvrnula se i na mandat Stanka Ljubića na čelu Strukovne grupe putničkih agencija.

- Mandat Stanku Ljubiću ističe krajem ljeta i on je već najavio kako se nema namjeru ponovo kandidirati. Ovim putem želim otkloniti špekulacije koje su se pojavile u medijskom prostoru, a prema kojima je Stanko Ljubić imao neku materijalnu korist od predsjedanja Strukovnom grupom. Naime, taj je posao volonterske naravi, za njega se ne prima nikakva novčana naknada, i sve poslove koje je Stanko Ljubić obavljalo kako predstavnik ove Strukovne grupe, obavljalo je volonterski i sve je sam financirao, pa tako i putovanja na koja je išao.- rekla je Trojić.

Prokomentirala je i sjednice strukovnih grupa koje djeluju pri Županijskoj komori.

- Sjednice strukovnih grupa inače nisu same sebi svrha i ne održavaju se samo da bi se održavale, da bi se zadovoljila forma. Sjednice se sazivaju s ciljem da im se članovi strukovnih grupa odazivaju, da u njihovu radu sudjeluju, da bismo razgovarali o problema s kojima se susreću u poslovanju te da bismo konačno te probleme i rješavali. Želja mi je da članovi dolaze na sjednice, a razumijem da se u normalnim uvjetima, kad se radi i kad je posla puno članovi često nemaju vremena odazivati sastancima, ali probleme ne možemo riješiti ako o njima ne razgovaramo, jer ja ne mogu znati što štiti poduzetnike ako oni o svojim problemima ne govore. - rekla je Trojić.

- Inače je svaka agencija koja je zavedena u Sudskom registru automatizmom član strukovne grupe i njima je cilj da sudjeluju u radu. Evo, primjerice kad smo u rujnu sazvali sastanak na temu regulaciju prometa od Pila do Gruža, odazvalo se samo sedam predstavnika agencija, a sve se manje - više bave transferima. Ne znam kako ih potaknut na sudjelovanje, ili smo mi izgubili kredibilitet ili oni nemaju interesa razgovarati, a samo kroz razgovore probleme možemo rješavati. Moram opet naglasiti da mi je jako drago što su predstavnici putničkih agencija uputili dopis, tražili sastanak. Čim se uvjetu steknu skupština strukovne grupe putničkih agencija bit će sazvana, ali ako se ne odazovu skupštini, neće moći izabrati osobu koju žele da ih zastupa. Svaka agencija ima pravo glasa i onaj koji bude izabran bit će predstavnik putničkih agencija. Vrata Komore su svim našim poduzetnicima uvijek otvorena. Kad imaju problem, kad trebaju savjet, žele razgovarati, želim da dođu , ali kad oni ništa ne traže, ne može im se ni pomoći.- kazala je Trojić.

Inače, predstavnici agencija koji su na sastanku s predsjednicom HGK Županijske Komore Dubrovnik Nikolinom Trojić zatražili izvanrednu skupštinu Strukovne grupe putničkih agencija, a radi smjene Stanka Ljubića i njegovog zamjenika Bora Aleksića, sastankom su iznimno zadovoljni i ugodno iznenađeni pristupom Nikoline Trojić. No, Stanku Ljubiću njegovu izjavu nemaju namjeru oprostiti te je i dalje drže skandaloznom.

U situaciji u kojoj smo se svi zajedno našli osjećamo potrebu obratiti se javnosti s nekoliko poruka. Epidemija korona virusa globalni je problem, pa tako i naše zemlje. Prvenstveni cilj jest zaštita ljudi i njihova zdravlja. U tom smislu podržavamo dosadašnji rad hrvatskih institucija i Nacionalnog stožera civilne zaštite koji pravovremenim reakcijama uljevaju povjerenje građanima. - navodi se danas u priopćenju HGK Županijske komore Dubrovnik nakon sjednice Gospodarskog vijeća koja je održana videolinkom u skladu s preporukama Stožera civilne zaštite.

„Ipak, važno je naglasiti kako će ova situacija bitno utjecati na gospodarstvo naše zemlje, što iziskuje odlučne i pravovoremene poteze izvršne vlasti. Rekacije su nužne odmah i to na svim razinama, kako državnoj tako i lokalnoj.” - piše dalje te se u priopćenju još navodi:

„Kao odgovorni poslovni ljudi želimo upoznati javnost s mogućim ekonomskim posljedicama. Sad je već sasvim izvjesno da će ova zdravstvena kriza za sobom donijeti usporavanje gospodarskog rasta, a ponegdje i recesiju, za koju nitko ne može predvidjeti koliko će trajati. Sve to utjecat će i na našu ekonomiju. Pravovremenim odlukama izvršna vlast može pomoći u kompenzaciji negativnih utjecaja te pomoći u očuvanju radnih mjesta i likvidnosti. Stoga apeliramo na sve mjerodavne da što prije donesu odlučne ekonomske poteze kako bi se pomoglo gospodarstvu premostiti ovo krizno razdoblje.

Kroz sustav Hrvatske gospodarske komore upućeni su prijedlozi mjera prema Vladi, iz čega izdvajamo samo par hitnih: ukidanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za vrijeme trajanja krize kako bi se omogućilo poslodavcima očuvanje radnih mjesta. Nadalje, odgoda plaćanja glavnice i kamata dospjelih obaveza kroz naredna tri mjeseca te moratorij na kolektivne granske ugovore.

Apeliramo i na sve poslovne subjekte da se ponašaju odgovorno te budu spremni na razne scenarije, pri tome posebno stavljamo naglasak na iznalaženje načina da se očuva ono najvrijednije, a to su ljudi, tim, bez kojega će biti teško nastaviti dalje raditi, kad prođe ugroza.

Održimo dostojanstvo, solidarnost te jedinstvo kojim smo se i do sad krasili u brojnim prilikama.” - stoji u priopćenju HGK ŽK Dubrovnik nakon sjednice Gospodarskog vijeća.

dpp

Na današnjoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik raspravljalo se između ostalog i o utjecaju propisa i odluka na gospodarstvo grada Dubrovnika i Dubrovačko – neretvanska županije, odnosno konkretno o zatvaranju žičare zbog čega su nezadovoljne tvrtke koje posluju s Excelsa nekretninima ili im je poslovanje vezano uz promet žičare.

Predstavnici ŽK Dubrovnik i strukovnih grupa putničkih agencija i ugostitelja stoga su zatražili sastanak s gradonačelnikom Dubrovnika Matom Frankovićem, a nakon sastanka stavovi gradonačelnika i kronološki prikaz problema žičare preneseni su Gospodarskom vijeću.

Gospodarsko vijeće je nakon rasprave donijelo zaključak koji prenosimo u cijelosti:

„Svi poduzetnici RH trebaju u svom poslovanju poštovati zakone RH. Članovi Gospodarskog vijeća ŽK Dubrovnik ne mogu ulaziti u pravne odnose nepotpisivanja ugovora između grada Dubrovnika i trgovačkog društva Excelsa nekretnine d.o.o. ali predlažu da se komunikacija nastavi kako bi dogovor bio postignut u što je moguće kraćem roku.

U protivnom gospodarski subjekti koji su direktno vezani za rad dubrovačke žičare trpjet će znatno veću financijsku štetu nego što je imaju danas. Pri tome se ne smije zanemariti niti činjenica da su ti isti poduzetnici utrošili velika investicijska sredstva. Izgubit će se teško stečeni i obučeni kadrovi, a cijela destinacija ostaje bez atrakcije koja je u turističkoj ponudi odmah iza dubrovačkih zidina.

Stoga se i ovim putem apelira predstavnicima Grada Dubrovnika i trgovačkog društva Excelsa nekretnine d.o.o. da se nastala situacija što prije okonča u zakonskim okvirima na zadovoljstvo svih uključenih strana.” - zaključak je Gospodarskog vijeća ŽK Dubrovnik.

D.M.

Danas je u Dubrovniku započela dvodnevna konferencija o ženskom poduzetništvu „Okreni ploču!“, a u organizaciji Hrvatske udruge poslovnih žena Krug – Ogranak Dubrovnik i Županijske komore Dubrovnik.

Konferenciju je otvorila predsjednica Udruge Krug – ogranak Dubrovnik Ivona Vrdoljak Raguž koja je spomenula uspjehe Hrvatske udruge poslovnih žena Krug u promociji poduzetništva među ženama.

V.d. predsjednice HGK - Županijske komore Dubrovnik Terezina Orlić u svom je govoru naglasila da „ovom konferencijom želimo otvoriti nove prilike i osnažiti žene za ulazak i ostanak u poduzetništvu“.
„Osim na nacionalnoj razini kroz Strategiju razvoja ženskog poduzetništva potrebno je uključiti i lokalne zajednice“, rekla je Terezina Orlić koja se posebno zahvalila Gradu Dubrovniku, koji je prepoznao nedovoljnu uključenost žena u poduzetništvo i omogućio posebnim programom i financijsku potporu malim poduzetnicama i za ovu 2019. godinu.

Predsjednica udruge Krug Gordana Restović naglasila je suradnju Hrvatske gospodarske komore i Udruge Krug, koja je rezultirala ovom konferencijom.
„Uspjeh članica udruge Krug ne mjeri se samo na lokalnoj, već i na nacionalnoj razini, gdje su do sad dvije poduzetnice iz Dubrovnika nagrađene“, rekla je.

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj izjavila je kako žene kasne s ulaskom u poduzetništvo u odnosu na muškarce.
- U poslovnom svijetu sprječavaju ih stari obrasci protiv kojih se moramo boriti. Neravnopravnost žena izravno djeluje na gospodarstvo. Zbog toga je potrebno stvarati agilne poslovne timove u kojim žene trebaju imati ključne uloge te jačanjem podrške osnaživati druge žene. – kazala je Mirjana Čagalj.

Saborska zastupnica i potpredsjednica Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Sanja Putica naglasila je kako se žene moraju dvostruko dokazivati.
- Naš je put znatno teži od onog muškaraca, ali ipak ne moramo biti muškarci nego moramo zadržati emociju iulagati u našu solidarnost i međusobnom uzajamnim pomaganjem učiniti položaj žene u Hrvatskoj boljim. – rekla je Putica.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković je izjavio kako je uvijek birao žene za svoje suradnike jer su one uvijek bolje i dalje vidjele.
- Ponosan sam na činjenicu da je većina mojih suradnika žene. Grad Dubrovnik se uključio poticanjem ženskog poduzetništva modelom dodjele bespovratnih potpora. Iznos bespovratnih potpora u 2018. godini iznosio je 100.000kn, dok se u 2019. udvostručio. – rekao je Franković.

U prvom panelu „Zašto u poduzetništvo?“, kojeg je predvodila Predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore Dubrovačko - neretvanske županije Nikolina Farčić, raspravljalo se o izazovima ulaska u poduzetničke vode. Drugi panel, „U korak s novim vremenom – digitalni korak“, stavlja naglasak na digitalnu transformaciju gospodarstva, a moderatorica panela bila je Mirjana Čagalj. Treća panel-rasprava, „Poduzetnica na svom i po svom“, a u raspravi je predstavljena uloga žene u aktiviranju materijalne i nematerijalne imovine obitelji u ekonomskom smislu. Moderatorica panela bila je predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo Dijana Katica.

Pokrovitelji Konferencije su Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Dubrovnik, TZ Grada Dubrovnika i TZ Dubrovačko-neretvanske županije.

DPP