Prikazujem sadržaj po oznakama: grad

Članovi Gradskog kotara Grad su se potrudili, obavili su svoj popis stanovništva u Gradu. I dok se čeka da prikupljene podatke analizira struka kako bi se utvrdio stvarni broj stanovnika u povijesnoj jezgri, predsjednik Gradskog kotara Grad Marin Krstulović, koji je i sam popisivao ljude, ističe kako je stanovnika u Gradu manje od 1.557, koliko ih je bilo na zadnjem takvom popisu 2016.

- Stanovnika u Gradu je sigurno manje nego što ih je bilo na zadnjem popisu. Vidi se to po broju popisnica koje smo printali, a koje su ostale nepopunjene. Na zadnjem popisu je bilo 1.557 stanovnika, a ovaj put smo printali 1.400 popisnica i dosta ih je ostalo prazno, što može biti jedan pokazatelj da je broj ljudi koji stanuju u Gradu manji od 1.557. - rekao je Krstulović i dodao kako proces iseljavanja ljudi iz Grada traje već duži niz godina.

- Zadnjih godina se taj proces samo ubrzao, a razlog tom ubrzanju je nepovoljna demografska struktura. Ljudi u Gradu su sve stariji, a djece je sve manje. Ima nekoliko mladih familija s djecom, ali kad se sve skupa zbroji i oduzme, čini mi se da će kad umru ovi stariji biti gotovo sa životom u Gradu. - smatra Krstulović i upozorava.

- Nema samo Grad problem s iseljavanjem. To se polako preslikava i već se osjeća i u drugim gradskim kotarima. Cijene nekretnina brutalno rastu, plaće su niske i nekretnine u Dubrovniku mogu kupovati samo oni koji navegavaju ili se bave turizmom. Tu je i kapital koji kroz kupnju nekretnina sebi oplođuje pare. Bez ozbiljnog bavljenja demografskim i stvarnim problemima, čini mi se da idemo putem Svetog Stefana u susjednoj Crnoj Gori, a tamo su samo apartmani. - rekao je Krstulović, naglasivši kako Grad Dubrovnik mora ozbiljno promišljati svoje razvojne politike.

- Možemo za primjer uzeti Blato na Korčuli. Svaki stanovnik Grada Dubrovnika za novorođeno dijete bi trebao dobiti 10.000 kuna jer u cijelom proračunu to je izdatak od preko dva milijuna kuna. Trebamo se boriti za djecu i budućnost grada. Treba se pozabaviti i gradskim nekretninama, odnosno pravilnicima prema kojima se dodjeljuju gradske nekretnine za stanovanje. Ljudi koji, primjerice, pokušavaju riješiti svoje stambeno pitanje, koji grade kuću za stanovanje, nailaze na velike probleme, dok netko tko ima političku moć puno lakše i brže nagura zgradu s apartmanima za turistički najam. Odlično je što je u Gradu obnovljena škola, trebalo ju je obnoviti. Grad valjda postoji zato da predstavlja svoje građane, a kad ostane bez građana neće imati koga predstavljati. - kazao je.

- Cijeli je niz pozitivnih primjera u svijetu kako provoditi aktivne stambene politike. Dubrovačka Republika je imala taj model prema kojemu su stanovi koji su bili u njihovom vlasništvu davani u najam ljudima koji su bili potrebni za napredak Republike. To je priča stara 600 godina koja je funkcionirala savršeno, a mi danas te probleme nismo u stanju ni prepoznati. - kazao je predsjednik Gradskog kotara Grad Marin Krstulović.

Gradska uprava radi na rješavanju problematike dostave plina građanima kako u povijesnu jezgru, tako i na otoke. Napominju to iz Grada Dubrovnika odgovarajući na naš upit nakon pritužbi stanovnika povijesne gradske jezgre i Elafita. Već smo pisali upitna je dostava plina u dubrovačku povijesnu jezgru jer distributerske tvrtke moraju Gradu Dubrovniku od 1. siječnja plaćati gotovo 400 eura mjesečno za dozvolu za ulazak u povijesnu jezgru. Stanovnici Elafita pak već više od pola godine uopće nemaju organiziranu distribuciju plina.

„U suradnji s Agencijom za obalni linijski promet Grad Dubrovnik uskoro će raspisati natječaj za prijevoz plina na Elafitsko otočje. Gradska uprava svjesna je problema dostave plina građanima na otocima, zbog čega su pokrenuti razgovori s više potencijalnih brodara i jedan od prijevoznika je trenutno pri kraju provođenja postupka ishođenja certifikata za prijevoz opasnih tereta koji je preduvjet za dostavu plina brodskom linijom.” - stoji u odgovoru iz dubrovačke gradske uprave.

Također tvrde da se u povijesnoj jezgri nastavlja dostava plina, te ističu:

„Nadležni upravni odjel će izmjenama Pravilnika uvesti odredbu o dostavi plina bez naknade u povijesnu jezgru u određeno vrijeme i pod određenim uvjetima, kako bi se izbjeglo poskupljenje plina za krajnje korisnike do kojeg bi neminovno došlo naplatom naknade prijevozniku.” - navode također iz Grada Dubrovnika.

U Gradu je sve teže živjeti, a iako se svatko kune kako se stanovnicima povijesne jezgre nastoji olakšati život, u praksi je situacija nešto drukčija. Osim što za bilo kakvu veću spenzu, ali i za mnoge druge sitnice, stanovnici Grada moraju poći izvan zidina, a kurirske službe im ne žele više na kućne adrese ni dostavljati pakete, zadnji problem u nizu je postala i dostava plina. Ako mislite da to i nije neki problem, zapitajte se kako je plin prenijeti npr. do Svete Marije.

Zaposlenici distributerske tvrtke Platanus iz Trstenog iz kamiona zaustavljenog na Pločama, jučer su osam naručenih plinskih boca u Grad prebacili na kariću i dostavili na kućne adrese. No, naši sugrađani se pitaju što će biti s dostavom na kućne adrese u petak, a točan odgovor nemaju ni u tvrtki Platanus.

Gdje je nastao problem iz Platunsa pojašnjavaju ovako: „Imamo već nekoliko naručenih boca, ali ako ih bude previše naši djelatnici ih neće moći karićem prebaciti u Grad. To govorimo i ljudima kad naruče plin. Naime, od 1. siječnja ove godine naša vozila više ne mogu besplatno ulaziti unutar zidina kako bi naši djelatnici isporučili plinske boce do adrese kupca. Mjesečna dozvola za ulazak u Grad bi nas došla 398 eura, što znači da nas svaka isporuka, a imamo ih tri puta tjedno, košta 250 kuna (33 eura op.a). To nam je preskupo i posve neisplativo. Svaki ulazak kamiona u Grad bi za nas značio izravni gubitak dvije boce plina. Mi to ne možemo plaćati.” – navode iz tvrtke Platanus koja već godina distribuira plin na cijelom dubrovačkom području.

„Prije se naplaćivala i dostava u iznosu od 18 kuna, ali toga više nema pa boca plina košta jednako ako je kupite u INA-e u Komolcu ili vam je mi dostavimo. Svakako smo voljni i spremni nstaviti s dostavom plina u Grad. Međutim, bitno nam je i dalje imati besplatnu dozvolu za ulazak kamiona kako bismo lakše dostavljali kupcima pa bilo da su na Stradunu ili ispod svete Marije. Prije nam je problem bio i što je naš kamion morao do 7:30 izaći iz Grada, što znači da su naši djelatnici često morali buditi kupce rano ujutro kako bi im isporučili bocu plina. Nekad bi se netko i naljutio, ali nije bilo drugog načina jer ako bi se kamion zatekao u Gradu i minut iza 7:30 morali bismo platiti 12 tisuća kuna kazne.” – kazali su iz Platanusa.

Na pitanje je li moguć dogovor s dubrovačkom gradskom upravom da se omogući besplatni ulazak u Grad kamiona za distribuciju plina, iz tvrtke Platanus odgovaraju kako su podnijeli zahtjev te da se očekuje odluka Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Sjednica Vijeća inače je zakazan za 23. siječnja, ali te točke zasad nema na dnevnom redu.

Mnogima je jasno da se pad iseljavanja stanovnika iz povijesne gradske jezgre Dubrovnika i dalje nastavlja. Mnogi starosjedioci, koji su odoljeli prodaji svojih kuća i stanova po visokim cijenama, izgleda da više ne mogu trpjeti stanje u Gradu. Činjenica je da imalo veću spenzu treba obaviti izvan grada, te da su u Gradu ostali gotovo samo restorani i drugi ugostiteljski i objekti namijenjeni turizmu, a da ne spominjemo velike gužve i buku u ljetnim mjesecima.

Kako bi utvrdili koliko stvarno ljudi živi unutar zidina, te kako oni zapravo žive, Gradski kotar Grad u suradnji sa Zavodom za obnovu Dubrovnika, te u okviru Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „Starim gradom Dubrovnikom“, usvojenog lani na dubrovačkom Gradskom vijeću, započeo je s internim popisom stanovništva u starog gradskoj jezgri.

Broj stanovnika u staroj gradskoj jezgri godinama je već tema, o kojoj mnogi govore, a teško je doći do točnih podataka, ili se oni neprestano mijenjaju. Tako je 2011. prema podacima popisa stanovništva Državnog zavoda za statistiku u povijesnoj jezgri Dubrovnika živjelo 2116 stanovnika. Nakon toga, Zavod za obnovu Dubrovnika objavio je studiju pod nazivom „Sociološko-demografska studija - Život u povijesnoj jezgri Dubrovnika u Gradu omeđenom zidinama 2016. godine“ prema kojoj je 2016. u povijesnoj jezgri Dubrovnika bilo 1.557 stalnih stanovnika. Rezultati zadnjeg službenog popisa stanovnika se još očekuju.

Presjednik Gradskog kotara Grad Marin Krstulović je na Facebook stranici GK-a naveo kako je ove godine evidentirano 1770 birača, što je više od ukupnog broja ljudi 2016. godine te je naglasio kako „svi žive u Gradu, a nema kučka“. On također tvrdi kako su se na zadnjem državnom popisu 2021. godine čiji rezultati nisu još objavljeni, putem interneta popisivali ljudi koji ne žive u Gradu. Smatra i kako je bitno vidjeti koliko ima starih, a koliko mladih stanovnika.

„S depopulacijom se treba boriti, a bori se brojkama“, poručio je Krstulović, navodeći kako će podaci iz tog popisa biti tajni i mogu se koristiti samo za demografsku studiju stanovništva, te se ne možete ostvariti bilo kakvu beneficija ili kazna. Zavod za obnovu Dubrovnika je zadužen za čuvanje podataka i uništavaju se nakon pet godina.

„Tko vas popisuje? Popisuju vas ljudi koje znate, vaši susjedi i sugrađani koji žive u vašem susjedstvu a kako ne bi bilo muljanja s lažnim prijavama. Zašto pitanja? Jer se iz njih iščitava ukupna situacija kako ljudi žive u Gradu. Popisivanje traje do 31. prosinca 24 sata.“ - naveo je također Krstulović na Facebook stranici Gradskog kotara Grad.

Prema riječima Rade Popadića iz Crometeo udruge, koja okuplja hrvatske amatere meteorologe, nevrijeme koje je u južnoj Hrvatskoj ponegdje danas nanijelo i po 20 cm tuče, odnosno grada, posljedica je višednevnog ciklonalnog utjecaja na cijelom Jadranu.

Posljedica toga su velike količine oborina u prvih sedam dana prosinca, ponegdje čak 150 litara po četvornome metru.

Foto: Davor Mladošić

- Posljednja dva dana u srednjoj i južnoj Dalmaciji povremeno se javljaju olujni kumulonimbusi iz kojih je bilo jačih grmljavinskih pljuskova i tuče. Pijavice su zabilježene na području Dubrovnika i Visa. Tuča je jučer poharala šire solinsko područje, danas su se zabijelili dijelovi otoka Hvara i dubrovačko područje. - rekao je Rade Popadić.

Južni

Vjerojatno nema nikoga u Dubrovniku tko se ozbiljnije bavi fotografijom, a da u vrijeme pandemije korona virusa nije iskoristio prigodu za pokoji kadar praznoga Grada.

No, osim vizualnog doživljaja Grad ovih dana treba doživjeti i na drugi način, osluškujući samo zvukove, zvukove života bez turizma u gotovo pa iseljenom Gradu.

Umjesto glazbe iz obližnjih kafića i zveckanja pantarula i noževa gradskim ulicama dominira glasanje čiopa, osjećaj je kao da ih nikad više nije bilo, a na ulice su se vratila i djeca, dok se u Portu umjesto prodavača izleta i turista mogu čuti zvukovi zibanja barki i zatezanja konopa.

Uostalom, kako Grad ovih dana zvuči poslušajte u prilogu.

dm

Grad Dubrovnik je pokrenuo postupak nabave opreme potrebne za kontrolu prometa u zoni oko povijesne jezgre. Naime, ubuduće će, kako je gradonačelnik Mato Franković i najavljivao preko Ilijine glavice dalje prema Gradu, kad je riječ o turističkim, moći prolaziti isključivo autobusi koji za to imaju dozvolu, odnosno oni koji bez dozvole odluče krenuti prema zoni oko povijesne jezgre bit će drastično kažnjavani.

No, to je samo prva faza koja će se odnositi na turističke autobuse i kombije (8+1) za koju se očekuje da će funkcionirati već u sljedećoj turističkoj sezoni. U drugoj fazi zabrana će se odnositi na sva vozila osim onih koja imaju povlaštenu parkirališnu kartu, popularno nazvanu „abonamenat”.

„Postavljanjem opreme koja uključuje  video nadzor na početku Zagrebačke ulice, na Boninovu te u Ulici Druge dalmatinske brigade omogućit će se automatska provjera vozila te osigurati daljnji postupak prema vozilima koja nemaju kupljen i rezerviran termin odnosno ona vozilima koja se izvan rezerviranog termina nađu u navedenoj zoni ili se na Pilama ili Pločama zadrže dulje od dozvoljenog vremena.” - navodi se u priopćenju Grada Dubrovnika.

„U prvoj fazi instalirat će se sva potrebna oprema nužna za primjenu konačnog rješenja, a koje se planira implementirati 2021. te će uključivati i osobne automobile, odnosno kroz zonu oko povijesne jezgre moći će proći samo vozila s povlaštenim parkirališnim kartama.” - piše u priopćenju.

„Uspostavljanjem zone zagušenja prometa oko povijesne jezgre Grada te ostalim prometnim rješenjima koja Grad Dubrovnik uvodi postići će se sustavno upravljanje prometnim sustavom i njegov razvoj, a prije svega doći će do značajnog rasterećenja prometa oko povijesne jezgre.” - navode iz Grada Dubrovnika.

dpp

Povećat će se iznosi naknada za prometovanje prijevoznim sredstvima unutar pješačkih zona na području Grada Dubrovnika, odnosno u povijesnoj jezgri i Šetalištu kralja Zvonima u Uvali Lapad.

Naknada za jednokratno prometovanje vozila dostave u povijesnoj jezgri do 6 sati ujutro povećava se s 50 na 250 kuna, dok se naknada za jednokratno prometovanje u povijesnoj jezgri do 7.30 sati sa 100 povećava na 350 kuna.

Naknada za prometovanja motornim vozilima na području Šetališta kralja Zvonimira do 6 sati ujutro povećava se s 25 na 150 kuna, dok se ta naknada, ako se dostava vrši do 8 sati s 50 kuna povećava na 250 kuna.

Iznos naknada za mjesečno, tromjesečno, polugodišnje, godišnje i višekratno prometovanje navedenim područjem u propisanim vremenskim razdobljima se povećava za 50% dosadašnjih iznosa pa će tako npr. cijevana tromjesečne naknade za višekratne dnevne ulaske vozilom u Grad biti 100 tisuća kuna.

U prijedlogu akta kojeg će na sjednici Gradskog vijeća u utorak raspraviti vijećnici, navodi se kako se „promjena predlaže s namjerom dodatnog osiguravanja sigurnosti kretanja pješaka navedenim područjem, osobito u povijesnoj jezgri Grada, kroz tendenciju smanjenja broja vozila koja se kreću navedenim pješačkim zonama”.

Naknada se neće naplaćivati vozilima za odvoz komunalnog i eletroničkog otpada, potrebe deratizacije, dezinsekcije, dezinfekcije i hvatanja pasa lutalica, za organiziranu dopremu plina, lož ulja i ogrijeva, potrebe državnoga, županijskoga, gradskoga i vjerskoga protokolola, bogoštovanja u crkvama, sinagogi i džamiji.

Od plaćanja naknade izuzeta su i vozila za prijevoz opreme radi održavanja priredbi u organizaciji Grada Dubrovnika i u sklopu programa Ljetnih igara, prijevoz nepokretnih teških invalida i bolesnih osoba, prijevoz članova uže obitelji radi odlaska na pogreb, vozila za potrebe preseljenja za osobe koje stalno borave u povijesnoj jezgri dok su u uvali Lapad od naknade oslobođena vozila osoba koje posjeduju garažu na Šetalištu kralja Zvonimira.

Dozvola za prometovanje vozila bez naknade izdaje se za servisna vozila Vodovoda Dubrovnik, dimnjačarske službe, održavanja javne rasvjete, Dubrovačkih knjižnica, Dubrovačkih muzeja, Kazališta Marina Držića i Kinematografa.

Vozilima za prijevoz poštanskih pošiljaka Hrvatske pošte može se odobriti prometovanje unutar Povijesne jezgre kada je najavljen dolazak brodova na kružnim putovanjima s više od 3 000 putnika, samo radnim danom do 7 sati.

Za prometovanje interventnih vozila Elektrojuga i vozila Hrvatske Pošte, tromjesečna naknada po jednom vozilu iznosi 6 000 kuna.

Za prijevoz osoba koje zaključuju brak može se odobriti prometovanje unutar Povijesne jezgre do tri vozila, a naknada po jednom vozilu iznosi 350 kuna.

Odobrenje za prometovanje prijevoznim sredstvima unutar pješačkih zona na području Grada Dubrovnika izvan predviđenog vremena može izdati Upravni odjel za promet, u posebno opravdanim i iznimnim okolnostima.

Iako je Vido Bogdanović poznat po tome da često laprda gluposti, ovaj put ga moram pohvaliti za prijedlog, tako je direktor Luke Dubrovnik i gradski vijećnik DUSTRA-e Željko Raguž prokomentirao prijedlog gradskog vijećnika Vida Bogdanovića (HSS) prema kojem bi baš Luka Dubrovnik preuzela posao dostave za povijesnu jezgru. Raguž ističe kako je Luka sposobna organizirati dostavnu službu.

- Dobro je da ovaj prijedlog dolazi od Vida Bogdanovića jer da je došao od mene onda bi neki rekli kako Raguž sad hoće dignuti posao i karićarima. Ako će gradonačelnik to iskomunicirati, mi smo u Luci spremni razgovarati. Ako nam je cilj unaprijediti opskrbu i uvesti red u povijesnoj jezgri, mi smo spremni organizirati posao dostave. - kazao je Raguž.

Naime, Gradsko je vijeće na posljednjoj sjednici raspravljalo o prijedlogu izmjena i dopuna Pravilnika o naknadama za prometovanje prijevoznim sredstvima unutar pješačkih zona. Tijekom rasprave vijećnik HSS-a Vido Bogdanović predložio je da Grad Dubrovnik organizira svoju dostavnu službu, odnosno da posao dostave u povijesnu jezgru preuzme Luka Dubrovnik.

Bogdanovićev prijedlog svidio se i gradonačelniku Matu Frankoviću koji je najavio razgovore o organiziranju dostave u povijesnoj jezgri. Naime, upravo je gradonačelnik istaknuo kako će se u jednom trenutku morati prekinuti s praksom ulazaka kombija i kamiona u povijesnu jezgru jer osim što je Stradun oštećen, nije primjereno da u Grad, koji je pješačka zona, svakodnevno i po nekoliko puta ulazi veliki broj vozila.

Nedugo nakon sjednice gradonačelnik je pokrenuo javno savjetovanje o nacrtu odluke o komunalnom redu prema kojoj dostavna motorna vozila više neće moći ići na Stradun.

Dostavnim vozilima, odnosno kombijima i kamionima svakako treba u potpunosti zabraniti ulaz u povijesnu jezgru. Trebalo je to odavno učiniti. No, ukoliko zabrana ulaza ovim vrstama vozila stupi na snagu, Grad će prethodno morati poraditi na organizaciji dostave.