Prikazujem sadržaj po oznakama: festa svetog vlaha

Crkveni program Feste svetog Vlaha započet će u ponedjeljak trodnevljem u parčevoj crkvi . Misa počinje u 18 sati, a nakon toga slijedi i program „Učenici u čast svetom Vlahu“. Predvoditelj trodnevne duhovne priprave ove godine je isusovac p. Mijo Nikić iz Zagreba,koji će propovijedati i na svečanoj večernjoj.

Otvaranja Feste je na Kandeloru, 2. veljače u 15.30 sati ispred Parčeve crkve, a svečana večernja u 17.30 sati u katedrali nakon čega slijedi koncert Mješovitog katedralnog zbora.

Predvoditelj središnjeg euharistijskog slavlja u petak, 3. veljače u 10 sati je vrhbosanski nadbiskup metropolita mons. dr. Tomo Vukšić. Nakon mise slijedi svečana procesija gradskim ulicama. U 15.30 sati ispred katedrale je pozdrav barjaktara biskupima izvijanjem barjaka pristiglih na Festu. Festa završava u nedjelju, 5. veljače misom na Gorici sv. Vlaha i spuštanjem Parčevog barjaka ispred njegove crkve u Gradu.

kšc

Objavljeno u Aktualno

Dragi štovatelji svetoga Vlaha u Gradu i domovini, poštovani naši pomorci i svi iseljenici koji ste daleko od svoga doma i od svoga Grada sa svima onima koji su vam u srcu, ljubljena braćo i sestre.

I ovogodišnja 1051. Festa sv. Vlaha, vjerska i kulturna baština ovoga podneblja, poziva nas da pohrlimo u Grad časteći „nascega Prottettura“, našega Parca, kako bismo ga molili za zagovor i zaštitu za sebe i sve svoje. Dobro nam došli!

Bog, darivatelj života i svakoga dobra, uvijek iznova daruje nam vrijeme da ga ispunimo, čeka na nas, šalje nam svoje vjerne svjedoke koji idu pred nama i uče nas kako živjeti evanđelje, kako u svom životu otvoriti vrata Kristu i jedni drugima. Jedan od Kristovih svjedoka je i sv. Vlaho kojeg uvijek rado častimo u našemu Gradu.

Sv. Vlaho stavio je Krista u središte svoga života i poslanja dopustivši da ga zahvati istinski evanđeoski duh. I danas nastavlja okupljati, povezivati i stvarati zajedništvo u različitosti, liječiti i štititi život. Vrijeme je ispunio služeći Kristu i drugima. Ljubio je Krista u bratu čovjeku pravom pastirskom ljubavlju, vodeći stado njegovo, po Božju, oduševljeno, kao njegov uzor (usp. 1 Pt 5, 1-4), a posvjedočivši i mučeništvom ono što je vjerovao i koga je nasljedovao.

Naš Parac živio je vrednote ljubavi i vjernosti, milosrđa i pravednosti, zauzetosti za drugoga u zahvalnosti, slobodi i praštanju, koje su i čovjeku današnjice itekako prijeko potrebne. Svi smo, nekada više, a nekada manje, potrebni jedni drugima, osobito na vjetrometini promjena i u olujama života.

Ove godine spominjemo se nekih obljetnica. Riječ je, među ostalim, o 1000 godina od osnutka benediktinskoga samostana na otoku Lokrumu, a lokrumski je opat stoljećima imao i važnu ulogu u ceremonijalu otvaranja Feste na blagdan Svijećnice. Spomenut ću još 150. obljetnicu od prvoga poznatog izbora festanjula Feste sv. Vlaha.

Dobro je pamtiti i vraćati se svojoj slavnoj povijesti i vlastitim korijenima, ali ne bismo smjeli ostati zarobljeni u prošlosti, nego živeći sadašnjost u otvorenosti prema svakom čovjeku na našem putu, izgrađivati u vjeri, nadi i ljubavi ljepšu budućnost za sve ljude.

Ne zaboravimo da zajedništvo otvara prostor rastu, uzajamnom služenju i darivanju u ljubavi, iskrenom dijalogu i sudjelovanju. U otvorenosti Dobru i činjenju dobra drugima, u izlaženju iz sebe i svoje zatvorenosti, postajat ćemo hrabriji u gledanju drugih Božjim pogledom ljubavi, posebno osobe s invaliditetom, strance, starije i bolesne te sve one koji su potrebni naše velikodušne pomoći i nesebične ljubavi. U takvoj otvorenosti i prihvaćanju drugoga neminovno će zaživjeti mir u srcima ljudi, mir koji je toliko potreban našemu vremenu.

Promičući evanđeoske vrednote novim apostolskim žarom bit ćemo spremni drugome i drukčijemu, tražitelju i odlutalome, blago i s poštovanjem, dati obrazloženje nade koja je u nama (usp. 1 Pt 3, 15-16). Tako ćemo osobnim primjerom oduševljenoga kršćanskog života i druge ljude dovoditi Kristu, utjelovljenom, raspetom i uskrslom Spasitelju.

„Ne bojte se! Otvorite, štoviše, širom otvorite vrata Kristu“, riječi su pape sv. Ivana Pavla II. izrečene na početku njegova pontifikata, a koji je prije 20 godina pohodio Hrvatsku i naš Grad, „biser Jadrana i oazu slobode“. Tom je prigodom Sveti Otac ohrabrio vjernike i svojim riječima učvrstio okupljene u vjeri te proglasio blaženom našu Mariju Propetog Isusa Petković koja je, kao i sv. Vlaho, bila sva za druge, siromašne i rubne, najranjivije. Živeći Kristovo evanđelje imali su jasnu zadaću „širiti i promicati, preko duhovnih i tjelesnih djela milosrđa, poznavanje Božje ljubavi“.

Nastojmo činiti dobro svima i vidjeti potrebu našega bližnjega, pritom ne zaboravljajući hvaliti Gospodina i moliti ga da upravlja naše putove kako bi sve naše staze i namjere dobro završile (usp. Tob 4, 14-19).

Dragi štovatelji i ljudi dobre volje, neka vas sve Gospodin blagoslovi svakim dobrom gdje god bili, a sveti Vlaho vam bio zagovornik.

Čestitam svima Festu sv. Vlaha, čestitam „dan ki dohodi nami jednom na godište“. Čestitam i imendan onima koji nose ime Vlaho.

„Čuj, sveti Vlaho naš, molitve glas

Dubrovnik čuvaj svoj, čuvaj sve nas.

Sada i u vijeke vjekova! Živio sveti Vlaho!

+ Roko Glasnović
dubrovački biskup

Objavljeno u Aktualno

Proglasom Feste svetog Vlaha 2023. godine ovogodišnji festanjuli kapetan Vlaho Milićević i obrtnik Mato Konsuo s rektorom zborne crkve sv. Vlaha don Ivicom Pervanom pozivaju svekoliki puk i štovatelje svetog Vlaha na Parčevu festu u Dubrovnik.

„Već 1051. godinu se ništa u Dubrovniku i okolici, na kopnu i na moru, ne započinje i ne dovršava bez zaziva svetog Vlaha“ - stoji u proglasu, te nastavlja:

„Naš Parac Grad drži pored srca, pomno nas motri, čuva i blagoslivlja sa tvrđava i bastiona, barjaka i slika u crkvama i u kućama. Zasigurno ne postoji Grad u svijetu koji je sa svojim zaštitnikom povezan kao Dubrovnik sa svetim Vlahom. Kamo god pošao u svijet, ostavljajući Grad na sigurnome, u srcu i mislima nosiš Grad i njegovog zaštitnika, moga i tvoga svetoga Vlaha. On je uvijek tu, bdijući nad Gradom, dočika sinove Grada, kao i one koji dolaze obogatiti se lijepim i duhovnim što svečev Grad nudi.“ - stoji u nastavku.

Proglas završava pozivom dubrovačkom puku i svim ljudima dobre volje da dođu i ove godine te svojom nazočnošću uveličaju ovu, 1051. Festu. Poziv štovateljima svetog Vlaha supotpisuje i dubrovački biskup mons. Roko Glasnović.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Ogranak Matice hrvatske u Bruxellesu, u suradnji s Dubrovačko – neretvanskom županijom i Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Belgiji, i ove godine organizira proslavu Feste svetog Vlaha u Bruxellesu. Ovogodišnja proslava započet će u nedjelju, 5. veljače, misom u hrvatskoj katoličkoj misiji u Belgiji, dok je svečano otvaranje predviđeno ispred katedrale Sv. Mihaela i Gudule.

Otvaranje Feste započinje čitanjem proglasa Feste ovogodišnjih festanjulki Lade Jurice i Ane Dileo te puštanjem golubica kao simbola slobode i mira. Nakon svečanog otvaranja, u kapelici katedrale, održat će se tradicionalni vjerski obred blagoslova grla, grličanje, a istog dana i briselska Večera od Kandelore u restoranu Maison d’Istrie. Osmišljen je i poseban jelovnik tradicionalnih dubrovačkih specijaliteta.

S sklopu briselske proslave sv. Vlaha predavanje „750 godina Dubrovačkog statuta“ 6. veljače će održati akademkinja Nella Lonza u Veleposlanstvu RH.

dpp

Objavljeno u esPRESSo

Festanjuli Feste sv. Vlaha 2023. su pomorac Vlaho Milićević i obrtnik Mato Konsuo. Objavljeno je to na božićnom primanju Dubrovačke biskupije u srijedu, 21. prosinca u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku.

Dubrovački biskup mons. Roko Glasnović je novim festanjulima uručio dekrete o imenovanju, a festanjule je predstavio rektor zborne crkve sv. Vlaha u Dubrovniku mons. Ivica Pervan.

Kapetan duge plovidbe Vlaho Milićević je sin Jadrana Milićevića i Ane r. Ćoić. Rođen je u Dubrovniku 20. prosinca 1976. godine. Kršten je i pričešćen u crkvi sv. Andrije, a krizman u katedrali.

Srednju i višu pomorsku školu završio je u Dubrovniku s diplomom inženjera pomorskog prometa. Kontinuirano plovi od 2002., a kapetan je na brodovima kompanije Topić Me. od 2017. godine.

U braku je s Madom rođ. Turčinović s kojom se vjenčao 18. veljače 2012. u crkvi Svetog Vlaha. Imaju kćerku Maru.

Obrtnik Mato Konsuo je sin pok. Nika i pok. Janje r. Daničić. Rođen je u Dubrovniku 12. svibnja 1961. godine. Svete sakramente je primio u župi Velike Gospe u Rožatu, gdje i danas živi. Osnovnu školu je završio u Gružu, a srednju školu u ŠUP-u u Dubrovniku s diplomom VKV vodoinstalatera. Obrt je otvorio 1998. godine.

Oženio se 1986. godine sa sada već pok. Nedom rođ. Barišić s kojom je dobio troje djece, sina Nika s kojim vodi obrt, te dvije kćeri Anitu i Martinu.

Dubrovački biskup nove festanjule je imenovao na prijedlog Bratovštine festanjula sv. Vlaha.

dpp

Objavljeno u Aktualno

U Lazaretima je otvorena prva samostalna izložba dubrovačkog fotoreportera Zvonimira Pandže. Na izložbi su predstavljene fotografije s Festa svetoga Vlaha koje je Pandža pratio kao fotoreporter, a pojedine od njih objavljene su i u okviru monografije DuLista „Svi Vlahovi ljudi”, koja uključuje deset posljednjih Festa svetoga Vlaha, ne uključujući ovu 1050. u tijeku.

Izložba naziva 10/1050 može se vidjeti do kraja veljače radnim danom od 9 do 15 sati u Lazaretima, subotom od 9 do 12:30. Za vrijeme boravka u Lazaretima obavezno je nošenje maske, a ulaz je slobodan.

- Rad Zvonimira Pandže pratim već desetljećima. Iznimno mi je zadovoljstvo da su njegove fantastične fotografije dobile priliku pokazati se u velikom formatu dubrovačkoj javnosti. Bilo je teško u moru kvalitetnih fotografija i zanimljivih trenutaka odabrati nešto što će reprezentirati sve momente Feste što je nešto što smo ovim postavom nastojali postići. Žao mi je što izložba nije barem tri puta veća i nadam se da ćemo u godinama koje su pred nama imati još prilike dodatno predstaviti Zvonin rad. - rekla je Zrinka Lucianović ispred realizatora izložbe Dubrovačke baštine.

Zvonimir Pandža rođen je 11. rujna 1971. u Splitu. Fotografijom se počeo baviti 1993. kao fotoreporter Slobodne Dalmacije u dubrovačkom dopisništvu, a kasnije je također radio za Večernji list te Dubrovački list i na koncu za DuList u kojem djeluje i danas. Dosad je izlagao na nekoliko skupnih izložbi predstavljajući se svojim radovima iz Domovinskog rata iz vremena kada je počinjao kao fotoreporter Slobodne Dalmacije.

dpp

Objavljeno u esPRESSo

Župa sv. Vlaha u Janjini proslavila je jučer blagdan svog nebeskog zaštitnika sv. Vlaha, koji je i zaštitnik cijele Dubrovačke biskupije. Misu je predvodio don Mario Karatović, nekadašnji župnik u župi Sv. Vlaha, a koncelebrirali su također nekadašnji župnici don Marko Stanić i don Mato Puljić te župnik domaćin don Željko Batinić.

Vjernicima ove župe bila je radost vidjeti na zajedničkom slavlju nebeskog zaštitnika ponovno svoje bivše župnike s kojima ih povezuju razna lijepa sjećanja.

Nakon tradicionalne procesije oko Janjine i po povratku u crkvu najstarija članica mješovitog zbora učiteljica Marija Jasprica je za uspomenu i dugo sjećanje predvoditelju slavlja Karatoviću darovala sliku crkve sv. Vlaha, rad mještanke Marije Gušalović.

Festa je kao i uvijek završila blagoslovom grla nazočnih vjernika.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Četvrtak, 03 Veljača 2022 14:14

FOTO / Procesija uz 1050. Festu svetoga Vlaha

Nakon svečanog euharistijskog slavlja uz Festu svetoga Vlaha ulicama Grada uslijedila je procesija s relikvijama svetoga Vlaha zaštitnika Dubrovačke biskupije i Grada Dubrovnika. Iako je zbog epidemioloških mjera broj sudionika u procesiji bio ograničen, brojni su građani ipak došli na Stradun.

Suncem okupan Grad, Primorci, Župljani, Konavljani, vjernici iz svih krajeva Županije u nošnjama svoga kraja, šarenilo barjaka, relikvije sveca zaštitnika, sve su to slike i simboli svake pa tako i ovogodišnje Feste, čije obilježavanje nije umanjila ni epidemija ni mjere koje su na snazi.

Festa je inače po tradiciji počela jučer na Gospu Kandeloru, puštanjem bijelih golubica i podizanjem svečeva barjaka.

nm

Objavljeno u Aktualno

Dubrovnik danas slavi blagdan svog nebeskog zaštitnika svetoga Vlaha. Središnje svečano euharistijsko slavlje ispred katedrale Gospe Velike predvodio je kardinal Blase Joseph Cupich, nabiskup Chicaga. Festa svetoga Vlaha, zaštitnika dubrovačke biskupije i Grada Dubrovnika ove je godine inače jubilarna – 1050.

Homiliju kardinala Cupicha pročitao je na hrvatskom jeziku don Marinko Šljivić, župnik Župe Mokošica u kojoj je kardinal Cupich posebno naglasio važnost tradicije koja nas povezuje s prošlošću i nadahnjuje za budućnost: „Potrebna je poniznost da bi se poštovala tradicija, da bismo ostali povezani s onima koji su otišli prije nas. Naš suvremeni svijet nastavlja ostvarivati sve vrste znanstvenog i tehnološkog napretka te možemo početi misliti da je sve što pripada prošlosti bezvrijedno ili u najmanju ruku nije vrijedno naše pozornosti. Počinjemo misliti kako imamo sve odgovore i da od prošlosti ništa ne možemo naučiti.”

Britanski pisac Gilbert Keith Chesterton jedanput je tradiciju nazvao demokracijom mrtvih. Citiram: »Tradicija znači davanje prava glasa najneprimjetnijoj od svih klasa: našim precima. To je demokracija mrtvih. Tradicija se odbija podložiti arogantnoj tiraniji onih čija je jedina prednost u tome što su živi. Upravo kao što demokracija prigovara ako se čovjeka isključuje zbog njegovog rođenja; tradicija prigovara kada ga isključujemo zbog njegove smrti. Demokracija nam kaže da ne zanemarujemo mišljenje dobrog čovjeka, čak i ako nam je konjušar; tradicija traži od nas da ne zanemarujemo mišljenje dobrog čovjeka, čak i ako nam je otac. - navodi se između ostalog u propovijedi kardinala Cupicha.

nm

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Stiže mi poruka jučer da znam li kad je tombula.

„Nema, ne vidim da piše u programu.”

„Što nema, kako nema?”

„Pa nema tombule, korona, mjere, covid, ovo, ono.”

„Ima li što za cijepljenje?”

„Ma ke, cijepljenima i necijepljenima isto ovaj put od šake do lakta, ništa od tombule. Iscijedi naranče, načini sok”, odgovaram na zadnju poruku.

Zapravo, tužno je kako se malo ljudi zapitalo hoće li biti tombule uz Festu svetoga Vlaha i kako ni iz gradske vlasti nisu niti njanci jednu jedinu riječ o tombuli prozborili, zabavi za puk koja je odavno postala dio tradicije uz Festu.

Ali zato je s druge strane gradonačelnik Mato Franković nedavno, davajući izjave o programu Feste, kao da je to nešto silno važno, naglasio kako ove godine neće biti tzv. Večere od Kandelore, kvazitradicije za kvazivažne nam sugrađane, a koja se, da su normalni uvjeti, trebala održati sinoć.

Pandemija je izvrsna prilika da se jednom za svagda završi s tom paradom kiča, političke i poduzetničke transvestije u Revelinu ili, ako se Franković već ne može othrvati nametnutoj obavezi koju je u svom mandatu izmislila Dubravka Šuica, a objeručke prihvatio i njen nasljednik Andro Vlahušić, onda barem da se pretvori u donatorsku večeru na kojoj bi sudjelovanje koštalo - pa barem par tisuća kuna.
Pa da onda vidimo koliko je tko uistinu „masan”, a ne samo da se maste brci, iako, u biti, nije „visokom uzvanicima” na tu maškaratu prije maškarate važno mukte omastit brke, nisu oni gladni, ne bojmo se za to, njima je puno važnije biti važan, pozirati za kakvu „fotogaleriju” ne shvaćujući pri tome da se neke od njih snima ne zato što su važni nego zato jer im se ljudi deboto pa smiju.

Za komediju smo ostali uskraćeni ove zime, ali čekamo ljetnu epizodu, „galeriju s Galerije”, na otvaranju Igara.

P.S.
Ispričavam se onima koji na tzv. Večeru od Kandelore moraju doći „po zadatku”, ali s druge strane, jbga, izvucite glave iz pijeska i drugi put, ako ga bude, recite da nećete doći.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 1 od 2