Prikazujem sadržaj po oznakama: euro

Gotovo tjedan dana nakon ulaska Hrvatske u europodručje, prelazak Hrvatske na euro u početnoj fazi dobro napreduje, pokazuje anketa Europske komisije (EK), izvršnog tijela EU-a koje taj događaj ocjenjuje važnom prekretnicom za Hrvatsku, europodručje i cijelu Uniju. 

"Većina gotovinskih plaćanja (51 %) u eurima u trgovinama je postignuta 5. siječnja 2023. Kod većine transakcija, njih čak 93 %, potrošačima je ostatak vraćen isključivo u eurima, 35 % ispitanih hrvatskih građana izjavilo je da sa sobom nose samo novčanice eura, a njih 36 % samo kovanice eura", doznaje se iz ankete koju prenosi predstavništvo EK-a u Hrvatskoj.

Prema ispitivanju eurobarometra, od 199 ispitanika njih šest posto je 5. siječnja u novčaniku imalo hrvatske kune, pet posto uglavnom kune, 19 posto uglavnom eure, samo eure 35 posto, pola kuna i pola eura je imalo njih 27 posto, a osam posto nije imalo nikakve novčanice.

Svoju zadnju kupovinu u gotovini je na taj dan u kunama obavilo 25 posto ispitanika, njih tri posto je to učinilo i u kunama i u eurima, njih 29 posto samo u eurima, a karticom 13 posto. Taj dan njih 30 posto nije ništa kupilo.

Dvojno iskazivanje cijena postalo je obvezno 5. rujna 2022., a završit će 12 mjeseci nakon datuma uvođenja eura (31. prosinca 2023.). 

Povlačenje novčanica i kovanica kune iz optjecaja započelo je u prosincu 2022. te je do 31. prosinca već iz opticaja povučeno 55 % novčanica kune i trećina kovanica kune.

EK navodi da se hrvatski maloprodajni sektor dobro nosi s postupkom prelaska i paralelnim korištenjem dvaju valuta.

"Nisu prijavljeni veći problemi s čekanjem u redovima ni problemi sa samim blagajnama. Konverzija na bankomatima također se odvija neometano, pri čemu 70 % svih bankomata u Hrvatskoj već distribuira euronovčanice od prvog sata 1. siječnja 2023. Broj i opseg povlačenja ostali su na razinama usporedivim s onima prije prelaska na euro." - ističe Komisija.

S prelaskom na euro Hrvatska je uvela Etički kodeks kako bi se osigurala stabilnost cijena robe i usluga te pomoć tvrtkama da ispravno i bez neopravdanih povećanja izračunaju i prikazuju cijene. Nacionalno inspekcijsko tijelo zaduženo je za praćenje i kontrolu cijena te u slučaju prekršaja ima ovlasti poduzeti odgovarajuće mjere.

Komisija je poručila da će nastaviti pratiti prelazak Hrvatske na euro te će tijekom idućih tjedana nastaviti mjeriti iskustvo hrvatskih građanki i građana u vezi s prelaskom na europsku valutu.

Hrvatska je 1. siječnja 2023. uvela euro kao svoju valutu i u potpunosti se pridružila schengenskom području. Uključujući Hrvatsku, zajedničku valutu EU-a sada koristi 20 država članica i 347 milijuna građana EU-a. Što se tiče Schengena, ovo je njegovo osmo proširenje, prvo nakon 11 godina.

Schengensko područje omogućuje slobodno putovanje među državama članicama, bez graničnih kontrola, za 420 milijuna ljudi.

(Hina)

Dok premijer Andrej Plenković i ministri u Vladi prijete privatnim trgovcima zbog povećanja cijena koje su se dogodile „zaokruživanjem” nakon prelaska na euro, u dubrovačkom Sanitatu ne mare baš puno za riječi predsjednika Vlade. Naime, Sanitat je bez odluke Gradskog vijeća, koje određuje cijene, poskupio parking u prvoj zoni u kojoj inače ne vrijede mjesečne karte. Također, Sanitat je povećao i cijenu na parkingu na Pilama. Dogodilo se to konverzijom na eure kada su u Sanitatu u spomenutim slučajevima cijene jednostavno „zaokružili” na više.

Tako je dosadašnjih 5 kuna u prvoj zoni umjesto ispravnih 0.66 eura zaokruženo na 0.70 eura (5,27 kuna), a na parkingu na Pilama dosadašnjih 20 kuna po satu zaokruženo je na 2,7 eura (20,34 kuna).

No, kakvom se zapravo matematikom vodila direktorica Sanitata Klaudia Barčot nije sasvim jasno. Da se na njen račun našalimo, nije ni mogla ostvariti neku karijeru u privatnom, bankarskom sektoru, s matematikom koju je Sanitat primijenio pri preračunavanju cijena pa ne čudi da je došla u gradsku tvrtku. Mogla je doduše Barčot za savjet pitati predsjednika nadzornog odbora Pera Vićana, njemu matematika bolje ide.

Naime, matematika u Sanitatu je bila takva da u tzv. „nultoj” zoni parking na Pilama sada košta spomenutih 2,7 eura, a u istoj zoni, u Ulici branitelja Dubrovnika, 2,65 eura što i jest najtočnija moguća konverzija.

Jednako tako 5 kuna u prvoj zoni postalo je spomenutih „zaokruženih” 70 eurocenti, a istih 5 kuna u trećoj zoni preračunato je na 66 eurocenti, što i jest najtočnija moguća konverzija.

Također Sanitat nije svugdje ni istaknuo cijene u eurima, ponestalo im valjda naljepnica.

No, da ne bude da je Sanitat samo poskupio parking netočnom konverzijom, jedan parking je čak i pojeftinio, ali to dodatno govori kakva je konfuzija bila u glavi direktorice Barčot i njenih djelatnika kada su se traljavo određivale cijene u eurima. Tako je na parkiralištu ispod Žičare, na donjem platou, cijena određena na 1,3 eura što je za 21 lipu manje od donedavnih 10 kuna.

Neće naravno niti Sanitat propasti zbog tih par centi manje na Žičari, niti građani zbog par centi više u prvoj i „nultoj” zoni, tek je sprdačina da u istoj zoni postoje dvije različite cijene, a da dosadašnjih 5 kuna ne vrijede isto u različitim zonama, jednaka onoj po kojoj se biraju direktori gradskih poduzeća.

S razdobljem obaveznog dvojnog iskazivanja cijena u kunama i eurima započinju i nadzorne aktivnosti od strane Državnog inspektorata, Porezne uprave, Ministarstva financija te još devet tijela, a doprinos u svemu će dati i sami potrošači te udruge za zaštitu potrošača.

Naime, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je u srpnju s pet udruga za zaštitu potrošača potpisalo ugovore o dodjeli financijske podrške za provedbu projekta "Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u Republici Hrvatskoj", za što je namijenjeno 720 tisuća kuna.

Predstavnici udruga kontrolirat će pojedina prodajna mjesta i cijene određenih namirnica te upozoravati na moguća neopravdana poskupljenja tijekom zamjene kune eurom.

Udruge će do 15. u mjesecu objavljivati prikupljene podatke, prvi izvještaji o praćenju bi tako trebali biti objavljeni do 15. listopada, a udrugama je ostavljena i mogućnost objave "crnih lista" na njihovim internetskim stranicama, to jest popisa onih koji neopravdano podignu cijene odnosno krivo preračunavaju kune u eure.

Svim poslovnim subjektima iz financijskog i nefinancijskog sektora koji imaju direktan odnos s potrošačima od 16. kolovoza je omogućeno pristupanje Etičkom kodeksu, inicijativi koja se provodi pod sloganom "Svaki cent se broji, svaka kuna se računa".

Pristupanje Kodeksu je dobrovoljno i besplatno, a cilj mu je omogućiti pouzdanu i transparentnu zamjenu hrvatske kune eurom.

Kako je nedavno istaknuo ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, na stranici Etičkog kodeksa će pohvale i kritike poslovnih subjektata moći iznositi i građani, čime će se generirati svojevrsna lista "pozitivaca", kao i "crna lista", koja će samim time nositi reputacijski rizik za poslovne subjekte.

Do četvrtka, 1. rujna, Etičkom kodeksu pristupilo je 565 poslovnih subjekata. Subjekti koji pristupe Kodeksu dobivaju i potreban broj vizualnih identifikacijskih oznaka, to jest naljepnica za sve svoje poslovnice, a do četvrtka ih je podijeljeno gotovo 11 tisuća.

Južni

Od ponedjeljka, 5. rujna, nepuna četiri mjeseca prije ulaska Hrvatske u eurozonu, nastupa zakonska obveza dvojnog iskazivanja cijena, kao ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura, a za poslovne subjekte ta obveza će se protegnuti i na cijelu 2023. godinu.

Dvojno iskazivanje cijena znači da će od sutra pa do 31. prosinca 2023. poslovni subjekti i drugi obveznici u svojim odnosima s potrošačima morati iskazati cijenu i druge novčane iskaze vrijednosti i u eurima i u kunama. Pritom, cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti roba i usluga moraju biti jasno vidljivi, lako čitljivi, razumljivi, iskazani tako ne dovode potrošača u zabludu i da potrošač može točno razumjeti na koju se robu odnosno na koju uslugu cijena odnosi i kako bi kupci mogli provjeriti jesu li cijene ispravno preračunate. Također, na vidljivom mjestu u prodajnom prostoru i mjestu pružanja usluga treba biti istaknut i fiksni tečaj konverzije.

Dvojno iskazivanje cijena poduzeća će morati primijeniti i na cjenicima i promotivnim materijalima koje objavljuju na internetskim stranicama i u medijima. Blagajne poduzeća također će biti prilagođene za dvojno iskazivanje cijena kako bi na računima ukupan iznos računa bio iskazan u objema valutama, a na računu će biti potrebno navesti i fiksni tečaj konverzije, navedeno je na internetskoj stranici euro.hr, koju su s ciljem pružanja informacija u prelasku s kune na euro već ranije pokrenuli vlada i Hrvatska narodna banka (HNB).

Podsjetimo, Vijeće Europske unije je 12. srpnja ove godine donijelo odluku o usvajanju eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023., kojom je utvrdilo da Republika Hrvatska ispunjava sve potrebne uvjete za uvođenje eura kao službene valute. Vijeće Europske unije odredilo je i stopu konverzije eura za Hrvatsku kojom je utvrđeno da se stopa konverzije određuje na 7,53450 kuna za jedan euro.

Između ostalog, dvojno će se morati iskazivati i iznos plaće te drugih naknada koje poslodavac isplaćuje radniku. Tako, ako poslodavac plaću za kolovoz isplaćuje nakon 5. rujna, ukupan isplaćeni iznos radniku na ispravi o isplati plaće morat će biti iskazan i u kuni i euru. No, ako poslodavac plaću za kolovoz isplaćuje 4. rujna ili ranije, nije ju dužan dvojno iskazati, već će mu obveza dvojnog iskazivanja nastati od plaće koja se odnosi na rujan, a bit će isplaćena u listopadu.

Isti princip se odnosi i na mirovine. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), kao isplatitelj mirovinskih primanja i drugih primanja iz mirovinskog osiguranja, na obavijesti o mirovinskim primanjima za mjesec kolovoz, koja se isplaćuju u rujnu 2022., dvojno će iskazivati iznos za isplatu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije, stoji u HZMO-ovom priopćenju o dvojnom iskazivanju mirovinskih primanja koja će se isplaćivati od 5. rujna ove pa do kraja iduće godine.

Zakonom o uvođenju eura su predviđene određene iznimke i to za situacije gdje dvojno iskazivanje nije primjereno iz praktičnih razloga ili bi uzrokovalo nerazmjerne troškove poslovnim subjektima. Tako obvezu dvojnog iskazivanja neće imati poslovni subjekti kada prodaju robu i pružaju usluge putem automata, na štandu i klupi na tržnici ili unutar trgovačkog centra, na kiosku, zatim primjerice u proizvodnom objektu obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva, kao ni prilikom prigodne prodaje na sajmu ili izložbi.

S obzirom pak na nerazmjerne troškove, dvojno iskazivanje nije obvezno na totemima benzinskih postaja, fiksnim panelima i ostalim fiksnim stupovima s iskazanom cijenom, agregatima i električnim punionicama, a nije obvezno primjerice ni za uređaje za samoočitavanje cijene u trgovini, taksimetar, kod lutrijskih igara s unaprijed utvrđenim rezultatom, pri iskazu cijene na vagi i naljepnice s vaganom cijenom, kod iskaza povratne naknade na ambalaži, kod vrijednosti otisnute na državnom biljegu, na poštanskoj marki, na kartici za javnu telefonsku govornicu, na ulaznici, na karti za uslugu putničkog prijevoza...

Južni

Trenutno hrvatski građani na bankomatima mogu podignuti minimalno sto kuna, a nakon što kune zamjene euri na bankomatima minimalni iznos koji će se moći podignuti na bankomatima bit će, očekivano i ne baš iznenađujuće bit će – deset eura.

Doduše, sve ovisi i o poslovnoj politici pojedinih banki, ali sve veće banke koje posluju u Hrvatskoj potvrdile su kako će omogućiti minimalni iznos od 10 eura. Eure će na bankomatima biti moguće podići od 1. siječnja.

Pojedine banke potvrdile su i kako će novčanica od 50 eura biti najveća, odnosno najvrjednija koju će biti moguće dobiti iz bankomata, odnosno da će se kod podizanja većeg iznosa on dijeliti na novčanice od 50 eura i naravno manje apoene, ovisno o zatraženom iznosu za isplatu.

md

Potpora uvođenju eura u Hrvatskoj pala je u godini dana za sedam posto, pokazuje istraživanje Eurobarometra po kojemu se Hrvati najviše boje rasta cijena i misle da će odlaskom kune u povijest izgubiti dio identiteta. Eurobarometar je u petak predstavio rezultate istraživanje provedenog u travnju o stavovima građana o uvođenju eura u zemljama članicama koje još ne koriste zajedničku valutu.

U Hrvatsko je 55 posto anketiranih odgovorilo da je za uvođenje eura, što je za sedam posto manje u odnosu na prošlu godinu kada je euro imao potporu od 62 posto.

Prema istraživanju, Hrvati se najviše boje da će euro dovesti do povećanja cijena, njih 81 posto.

Gotovo polovica (49 posto) misli da će uvođenje eura imati negativne posljedice za Hrvatsku, a 45 posto da će imati pozitivne posljedice.

Samo 37 posto anketiranih misli da je Hrvatska spremna za euro, a 58 posto da nije.

Da će uvođenjem eura zemlja izgubiti dio svoga identiteta smatra 57 posto Hrvata, a 42 posto da neće, pokazalo je istraživanje

Najveća potpora za uvođenje eura zabilježena je u Rumunjskoj 77 posto i Mađarskoj 69 posto, a najmanja u Bugarskoj i Češkoj, 44 posto i Švedskoj 45 posto.

Od tih sedam zemalja jedino je Hrvatska ispunila sve kriterije za ulazak u eurozonu. U srpnju se očekuje konačna odluka Vijeća EU-a i od 1. siječnja 2023. euro će postati i hrvatska valuta.

(Hina)

Manje od trećine građana smatra da je Hrvatska spremna za uvođenje eura početkom 2023., a velika većina boji se da će uvođenje jedinstvene valute dovesti do prešutnog povećanja cijena, pokazali su rezultati istraživanja predstavljani u srijedu u Zagrebu.

- Cilj ovoga istraživanja nije napraviti dodatnu paniku, već smiriti građane s jedne strane, dati im podatke koji jasno i nedvosmisleno govore da je uvođenje eura za nas dobro, a s druge strane potaknuti vladu da se što prije trgne kako bi se ove bojazni građana što prije smirile i kako bi prihvatili euro bez ikakva problema. - rekla je eurozastupnica Biljana Borzan na čiju inicijativu je provedeno istraživanje.

Istraživanje, koje je provela agencija Hendal u ožujku i travnju 2022. na uzorku od 805 ispitanika, pokazalo je se da 29,9 posto građana u potpunosti ili uglavnom slaže s tvrdnjom da je Hrvatska spremna za uvođenje eura početkom 2023. Uopće se ne slaže ili se uglavnom ne slaže 45,5 posto građana dok se 24,7 posto niti slaže, niti ne. Velika većina građana, njih 86,2 posto, smatra da će se uvođenje eura iskoristiti za prešutno povećanje cijena.

- Mi smo sada prošli nekoliko valova povećanja cijena: korona kriza, potres, rat u Ukrajini. Ovo bi sada bio četvrti val ako se cijene povise. Građanima je već poprilično dosta svega. Razumijem da građani izražavaju određenu zabrinutost kako će se na njihove kućne budžete odraziti uvođenje eura. - kazala je Borzan.

Borzan je naglasila da je u Sloveniji od uvođenja eura bruto plaća porasla za 46 posto, a cijene za 26 posto dok je u Latviji plaća porasla za 67 posto, a cijene za 10 posto.

- Vidimo da dođe do jednog kratkotrajnog porasta cijena, minimalnog. Međutim, dugoročna korist za građane je itekako vidljiva i ja sam sigurna da će se to i Hrvatskoj dogoditi jer ulazak u eurozonu zapravo znači, ekonomsku dobit. - naglasila je Borzan.

Dodala je da je prema Zakonu o uvođenju eura zabranjeno poslovnim subjektima povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga, no i da za to nije predviđena kazna.

- Mislim da nikome ne moram objašnjavati što to znači kod nas. Ako ti je nešto zakonom zabranjeno, a znaš da nećeš biti kažnjen, pa to i malo dijete zna, ako mu roditelji nešto brane, a zna da se ništa neće dogoditi ako napravi tu nepodopštinu, neće se ponašati u tom stilu. - slikovito je objasnila Borzan.
Većina građana, njih 83,2 posto, smatra da bi poslovni subjekti koji ne budu pošteno preračunavali cijene trebali biti stavljeni na javnu crnu listu, za koju je Borzan rekla da je vlada odbacila, što je nazvala prvim dijelom problema.

- Drugi dio problema je neuključivanje potrošačkih udruga i građana kako bi znali što nas čeka. - dodala je Borzan.

Da vladine mjere protiv povećanja cijena neće dati rezultati bez dobre inspekcijske kontrole, smatra 83,8 posto građana, a više od polovice građana misli da tržišna inspekcija ne radi dobro svoj posao niti nas štiti od porasta cijena.

Velika većina građana, njih 81,4 posto, smatra da potrošači u Hrvatskoj nisu dovoljno zaštićeni, pokazali su rezultati istraživanja.

(Hina)

Sabor je danas većinom glasova usvojio Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj. Za je glasalo 117 zastupnika, 13 je bilo protiv, a jedan suzdržan. Euro bi službenom valutom u Hrvatskoj trebao postati od 1. siječnja iduće godine.

Prije nego euro u potpunosti zamijeni kunu, od 5. rujna cijene bi se iskazivale dualno, u kunama i eurima. Dualno iskazivanje cijena trebalo bi se protegnuti i na cijelu iduću godinu, pa bi cijene i tijekom 2023. trebale biti istaknute u obje valute.

Tijekom cijele 2023. građani neće imati trošak kod zamjene gotovog novca kune u euro, a to će moći činiti u bankama, Hrvatskoj pošti i Fini. Također, i nakon isteka tog roka, dakle neograničeno, građani će moći u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) besplatno mijenjati novčanice kune za euro.

dm

Cijenili su je radi krzna i divili se njenoj odvažnosti zbog čega je vjekovima opstala na grbovima i kovanicama. Stručnjaci smatraju da kuna ondje treba i ostati. Nakon što je nedavno otkriveno da je kovanica hrvatskog eura s kunom na poleđini plagijat, u javnosti se povela rasprava zašto bi uopće kuna, koje ima posvuda u Europi i Hrvatska po njoj nije prepoznatljiva, bila hrvatski monetarni simbol.

Dvije su vrste kuna - zlatica i bjelica, kažu stručnjaci. Većina ljudi ih ne razlikuje niti znaju koja od njih je predstavljena na hrvatskim kovanicama.

Vedran Slijepčević, viši predavač na Odjelu lovstva i zaštite prirode Veleučilišta u Karlovcu, otkriva da ljudi u rukama "važu" kunu zlaticu. U odnosu na bjelicu, oduvijek je bila cjenjenija radi gušćeg krzna koje je svojevremeno bilo valuta. Naziv je dobila po zlatnoj malji, dijelu tijela koji započinje na vratu i spušta se na prsa. Živi u šumi, uglavnom boravi na drveću, izuzetno je okretna i neustrašivi je lovac.

Kuna bjelica malo je manja i načinom života vezana uz čovjeka. Često se naseli na tavanu, a najaktivnija je u sumrak i noću i zna biti štetočina. Ponekad napravi kaos u kokošinjcu. Kao što joj ime govori, njezina je malja bijela.

- Kad bi stale jedna pored druge, razlike bi bile uočljive. Fascinantno je kako ih ipak često uspiju zamijeniti. - kaže Slijepčević koji se bavi i lovstvom.

Zlatica se hrani svime što može uloviti: miševima, voluharicama, puhovima, pticama. To se često interpretira kao krvoločnost, ali je zapravo samo način preživljavanja. Kuna čak ponekad lovi lanad u njihovim prvim danima života i ne preza od sukoba.

- Nekoliko sam puta svjedočio da se kuna od kilu, kilu i pol, u borbi za lane suprotstavlja srni težoj od 20 kilograma. - opisuje Slijepčević. To im omogućava, kaže, dobra tehnika i jaka sila zagriza.

Da je vjekovima cijenjena potvrdio je Hini povjesničar Damir Karbić, upravitelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU-a.

- Nalazimo je u grbovima, štoviše usred grbova. To pokazuje koliki im je bio značaj. - obrazlaže.

Ratničke države, što je kroz povijest bila svaka, na grbove stavljaju moćne životinje: orla, vuka, medvjeda, ali se i mala, okretna i neustrašiva kuna našla u tom društvu.

Nekad su Europom dominirala šumska prostranstva i divlje vrste bile su daleko brojnije. Kroz povijest se lov na kune nije smatrao primitivnim. Njezino krzno je bilo nužno za utopljavanje, a imalo je i veliku ekonomsku važnost.

- Vjerojatno su ciljano održavali broj koji je bio dobar i za kune i za ljude. - ne isključuje ideju kontrole Karbić. Tamaniti grabežljivce i dobiti vrijedno krzno, razumljiv je način života sukladan ondašnjim uvjetima, dodaje.

Teško je shvatiti, ali one su zapravo vrlo korisne, tvrdi Slijepčević.

- Kuna zlatica uklonit će određeni postotak drugih vrsta i tako održavati ravnotežu. - pojašnjava. U ekosustavu svaka vrsta na nekoj razini ima interakciju s drugom.

Kada bi ih bilo manje ili da ih nema uopće, imali bi više glodavaca. Oni bi potom pojeli opale žireve i šuma se ne bi mogla pomlađivati.

Danas europske zemlje s degradiranom prirodom ulažu golem novac i trud za njenu obnovu.

- U Nizozemskoj, primjerice, postoji samo iluzija ekosustava jer više nema prirodnih šuma, već jedino ljudskom rukom pošumljenih područja. - kazuje.

Očuvana priroda preduvjet je opstanku vrsta pa je Europska unija 1992. usvojila Direktivu o staništima. Međutim, broj vrsta nastavio se smanjivati zabrinjavajućom brzinom. Stoga je Europski parlament prošle godine usvojio rezoluciju Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.

- Kuna ne treba prostranstva kao velike zvijeri, no prilično je vrijedan bioindikator kvalitete staništa. - naglašava Slijepčević.

- Da bi opstala, mora postojati cijeli niz vrsta. Prvenstveno mnoštvo biljnih zajednica koje će proizvoditi dovoljno plodova jer se ljeti hrani i šumskim voćem. - pojašnjava.

Kuna je heraldički simbol srednjovjekovne Slavonije, ali i čitavog sjevernog dijela današnje Hrvatske. Postoji na svim poznatim slavonskim grbovima, navodi Karbić. Na banovcima, srebrnom novcu koji su slavonski banovi izdavali već početkom 13. stoljeća, nalazimo prvi njezin grafički prikaz. Radilo se o najljepšoj i najcjenjenijoj od svih hrvatskih kovanica koja je prihvaćena kao platežno sredstvo i izvan prvotno namijenjenog područja.

Postoje naznake da je simbolika kune postojala još u doba Kolomana, oko 1102. Spominje se i u srednjovjekovnim hrvatskim dokumentima. Kunom se u ispravama nazivao i osnovni porez u hrvatskim zemljama koji je sada u historiografiji uobičajeno zvati kunovina. Vrijednost kuninog krzna koristila se kao ekvivalent za definiranje vrijednosti drugih stvari. Tijekom povijesti bila je više ili manje isticana, ali cijelo je vrijeme prisutna u hrvatskoj ikonografiji. Opteretilo ju je postojanje kao valute u vrijeme NDH što je uzrokovalo negativnu konotaciju.

- Jedno vrijeme su postojali prijepori, ali više nitko razuman ni u Hrvatskoj ni u inozemstvu ta dva pojma ne povezuje. - govori Karbić.

On ne vidi ideološku konotaciju. Smatra da je naknadno ideološki obojana samo zato što se, igrom slučaja, tada koristila. Bio bi gubitak da ne ostane na kovanici eura, smatra.

Slijepčević kaže da bi bilo šteta da se izgubi svaki spomen na novac koji se prije koristio. Imamo prepoznatljivijih aduta od kune zlatice, priznaje, no ovdje priča valute ima smisla i može se lijepo uklopiti u kovanicu.

Prvi dizajn, naknadno poništen zbog plagijata, isprva mu se svidio.

- Ljudi su se smijali zašto moramo imati sliku kune iz Velike Britanije. No, ona je noćno aktivna životinja i doista je nije jednostavno fotografirati danju. - ističe Slijepčević.

Nada se da će kuna ostati na hrvatskom euru, ali bez novih konfliktnih situacija vezanih uz dizajn.

(Hina)

Hrvatsku čeka ulazak u eurozonu, referendum o kuni/euru je propao, a što će se dogoditi s kamatnim stopama nakon što uvedemo euro? Odgovor na to pitanje dao je profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Josip Tica. Naime, on se tijekom prezentacije na 33. Forumu poslovanja nekretninama dotaknuo i kamatnih stopa općenito.

- Što se uvođenja eura tiče, kako se naš ulazak u eurozonu otprilike poklapa s normalizacijom monetarne politike, za pretpostaviti je da ćemo ući u eurozonu u trenutku rastućih pritisaka za dizanje kamatnih stopa, a samim time i korekcija na svim tržištima. - rekao je Tica.

- Kamatne stope će tada za nas biti niže nego da smo ostali izvan eurozone, ali je upitno hoće li biti niže nego sada. - rekao je Josip Tica što će to značiti za građane Hrvatske.

Drugim riječima plaćat ćemo iste kamatne stope zahvaljujući uvođenju eura, a bez eura one bi nam rasle.

dm