Prikazujem sadržaj po oznakama: carina

I dok većina Hrvata pozdravlja činjenicu da od 1. siječnja 2023. Hrvatska ulazi u schengensku zonu stanovnici Dubrovačko - neretvanske županije pitaju se što će te nove odredbe donijeti za njih, jer su okruženi granicama koje sad postaju i granice Europske unije. Žitelji sjevera Hrvatske, Kvarnera ili Istre kad žele negdje poći vrlo brzo su autom u nekoj od susjednih zemalja koja pripada Europskoj uniji, a stanovnici juga Hrvatska mogu poći na kratke izlete tek do Bosne i Hercegovine ili Crne Gore, a koje su u kategoriji tzv. trećih zemalja.

No izgleda da nema straha jer iz Carinske uprave odgovaraju kako se na vanjskoj granici RH s trećim zemljama ništa ne mijenja u odnosu na carinske postupke relevantne za ulazak roba i osoba, te da će se nastaviti s primjenom istih propisa kao i do sada.

Na pitanje donose li shengenske granice i nova pravila, iz Policijske uprave dubrovačko - neretvanske su odgovorili kako je Republika Hrvatska zakonski i proceduralno već prilagođena europskoj pravnoj stečevini, pravilima i standardnim postupcima u radu granične policije.

- Svi granični prijelazi na području PU dubrovačko - neretvanske za ulazak Hrvatske u schengenski prostor prošli su infrastrukturne, tehničke i kadrovske pripremama, uključujući i nekoliko krugova evaluacije komisije schengena, a čime su zadovoljeni svi kriteriji prilagodbe radu na budućoj vanjskoj granici schengena.- naveli su iz policije.

Nadalje ističu kako se po pitanju pograničnog prometa ne mijenjaju pravila koja su donesena bilateralnim sporazumom između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

- Određene promjene očekuju se na pomorskim graničnim prijelazima u budućoj Schengen zoni, odnosno doći će do ukidanja pojedinih pomorskih graničnih prijelaza čiji se promet odvija isključivo između luka u schengenskoj zoni, koji će ubuduće postati unutarnji promet, kao što su primjerice linije iz Italije. - odgovorili su iz PU dubrovačko-neretvanske, dodajući kako još uvijek ne raspolažu „podatkom o tome koji bi granični prijelazi mogli biti zatvoreni obzirom da odluku o tome donosi Vlada, Uredbom o graničnim prijelazima Republike Hrvatske”.

Od 26. ožujka sljedeće godine granične kontrole će se ukinuti i u zračnim lukama u Hrvatskoj, pa tako i u Dubrovniku.

Carinski službenici Službe za mobilne jedinice Dubrovnik pregledom osobnog vozila na graničnom prijelazu na Gornjem Brgatu danas su imali neobičan „ulov”. Naime, u automobilu su pronašli čeljust morskog psa.

„Provodeći pojačane mjere nadzora carinski službenici Područne jedinice - Službe za mobilne jedinice Dubrovnik 3.veljače 2020. izvršili su pregled osobnog vozila na graničnom prijelazu Gornji Brgat prilikom čega je pronađena neprijavljena skeletirana čeljust morskog psa dimenzija 38 cm x 34 cm.” - navode iz Carine.

„U suradnji sa službenicima Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, utvrđeno da se radi o vrsti Kučak (Isurus Oxyrinchus), navedenoj u dodatku II. Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES), odnosno Prilogu B Uredbe Vijeća (EZ) broj 338/97 o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine tim vrstama, za čiji prekogranični promet je potrebno CITES uvozno dopuštenje. Protiv prekršitelja bit će podnesen prekršajni nalog i izrečena novčana kazna u iznosu od 15.000,00 kuna, a pronađena roba je oduzeta. „ - piše u priopćenju Carinske uprave Ministarstva financija.

dpp

Od Kine do Zagreba za osam dana, a iz Zagreba do adrese u Dubrovniku nikad. Naime, naš sugrađanin (podaci poznati redakciji) ostao je bez pošiljke, proizvoda koji je naručio u Kini, zbog aljkavosti u Hrvatskoj pošti. Pošiljka se naime vratila u Kinu. Naravno, u Hrvatskoj pošto peru ruke od svega.

Uglavnom, 1. listopada jedan Dubrovčanin naručio je proizvod vrijedan tek nekoliko stotina kuna, a Kinezi su ga u Hrvatsku poslali 6. listopada. U Zagreb je pošiljka stigla 14. listopada te je, sukladno propisima, otpremljena na carinu. Carinjenje također nije prošlo glatko, naime, iako je vrijednost pošiljke mala, carinici su tražili račun, pa je pošiljka zadržana.

Inače, carinici i sami mogu i imaju pravo procijeniti vrijednost pošiljke, jer sadržaj i ne mora biti kupljen, može biti i poklon, pa gdje je onda račun?! No, uglavnom, sve bi to bilo u redu da im nije bilo potrebno istu dokumentaciju poslati čak tri puta. Treća sreća pa je pošiljka konačno, gotovo mjesec dana kasnije, 12. studenoga vraćena sa carine na poštu i krenula je prema, ne Dubrovniku, nego Splitu gdje je zaprimljena odmah sutradan i otpremljena prema Dubrovniku gdje na adresu primatelja nikad nije stigla.

Naime dogodilo se ono na što se u posljednje vrijeme brojni Dubrovčani žale - poštar nije ni pokušao uručiti pošiljku. Da je pozvonio ili pokucao na vrata svakako bi nekog našao doma, ali on to nije učinio. Umjesto toga navodno je ostavio obavijest o prispijeću pošiljke, samo nije jasno kome, jer našem sugrađaninu kojem se sve ovo dogodilo tu obavijest ostavio nije.

I tako, 3. prosinca pošiljka je ponovo otpremljena prvo u Split, pa u Zagreb, pa iz Zagreba prema Kini, valjda, jer kako piše u popratnom listu pošiljka je u Zagrebu 9. prosinca „stavljena u vreću”.

Naravno, naš sugrađanin požalio se Hrvatskoj pošti gdje su očekivano odgovorili kako oni nisu ništa krivi.

„Vezano uz Vaš prigovor obavještavamo Vas da internim postupkom koji je pokrenut nakon primitka prigovora utvrđeno da je za predmetnu pošiljku pokušana dostava no obzirom u trenutku pokušaja dostave nitko nije zatečen na adresi primatelja, za istu je ostavljena Obavijest o prispijeću pošiljke.” - napisali su u odgovoru na prigovor.

Zašto vjerujemo našem sugrađaninu, a ne vjerujemo Hrvatskoj pošti? Pa iz jednostavnog razloga jer se i sami, kao i brojni naši sugrađani gotovo svakodnevno susrećemo sa sličnim problemima. Osim što se brojni Dubrovlani žale kako im poštar uopće nije ni pokušao uručiti pošiljku, još je primjera aljkavosti, pa tako poštar koji npr. raznosi pošiljke u Ulici svetoga Križa, gdje je smještena naša redakcija, redovno pošiljke ostavlja u sandučiće, rekla bi mlađa generacija, „rendom” sustavom, pa koga čije pismo dopadne, te onda korisnici poslovne zgrade TUP – a pošiljke izmjenjuju međusobno ili ih guraju jedni drugima ispod vrata. Poštaru je valjda suviše teško pročitati imena tvrtki na poštanskim sandučićima i razvrstati poštu, jednostavnije mu je i brže ubaciti u sandučić kako mu padne na pamet.

Zbog takvih primjera ne vjerujemo niti jedne jedine riječi Hrvatskoj pošti u odgovoru našem sugrađaninu.

DORH je zauzeo čvrsti stav, ako ne plate, nema rada, tako je ukratko gradonačelnik Mato Franković još na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća opisao kako će reagirati DORH ukoliko se Excela nekretnine ne usklade s pozitivnim zakonima RH i ne podmire svoja dugovanja prema državi i Gradu Dubrovniku. Sukladno izjavama gradonačelnika s posljednje sjednice Gradskog vijeća DORH je Excelsa nekretninama za to dao rok do 31. ožujka uz najavu da će im u suprotnom 1. travnja zatvoriti žičaru.

Iz izjava gradonačelnika moglo se iščitati da će 1. travnja žičara bit zapečaćena od strane službenika Carinske uprave. Hoće li se to dogoditi službeno je nemoguće doznati, no kako je stigao 1. vrlo brzo ćemo se uvjeriti jesu li u DORH-u mislili ozbiljno kad su dali Excelsa nekretninama ultimatum ili su se samo prikladno prvotravanjski dobro našalili.

Jesu li od DORH-a dobili nalog za pečaćenjem žičare i hoće li 1. travnja pristupiti njezinu zatvaranju pokušali smo doznati u Carinskoj upravi, no odgovarajući nam na upit iz Carinske uprave uputili su nas da isti upit pošaljemo DORH-u.

Iz DORH-a su pak odgovorili kako „nisu dali nalog Carinskoj upravi za postupanje temeljem članka 87. Zakona o koncesijama budući da Carinska uprava ima, samostalno i bez ičijeg naloga, ovlast temeljem tog članka u postupku provođenja nadzora ograničiti ili zabraniti obavljanje gospodarske djelatnosti bez koncesije”.

Dakle hoće li žičara od ponedjeljka raditi i voziti ovisi isključivo o Carinskoj upravi, a upravo iz Carinske uprave izbjegli su dati odgovor prebacujući upit na DORH.

Gradonačelnik Franković svakako očekuje da Carinska uprava postupi onako kako su prema njegovim riječima najavili da hoće, a to je da 1. travnja Carina zatvori žičaru. No, opet je pitanje jesu li nakon gradonačelnikove najave o skorom zatvaranju žičare u Excelsa nekretninama sjedili skrštenih ruku, a sigurno je da nisu. Vjerojatno određenim pravnim mehanizmima pokušavaju dobiti na vremenu ne bi li se to najavljeno pečaćenje žičare zaustavilo. Excela nekretninama svakako najmanje odgovara da je žičara zatvorena.

Inače, Grad Dubrovnik početkom tjedna na Trgovačkom sudu u Dubrovniku dobio je Excelsa nekretnine u prvostupanjskom sporu temeljem kojega su Excelsa nekretnine Gradu dužne platiti 20,1 milijun kuna dugovanja, što s kamatama u konačnici ispada 30 milijuna kuna. Temeljem prvostupanjske presude nedavno je i država dobila spor protiv Excelsa nekretnina.

Gradonačelnik je prethodno objasnio kako je punih sedam mjeseci svaki četvrtak Ministarstvu financija, DORH-u i Carinskoj upravi slao prijave i požurnice da riješe problem s Excela nekretninama. Naveo je i kako su Excela nekretnine obavljale gospodarsku djelatnost i sticale dobit bez valjane koncesije.

Kad je u pitanju iznos koncesijske naknade, sukladno odluci prošlog saziva Gradskog vijeća trebao je iznositi 15 posto i bio bi toliko da su predstavnici Grada i Excelsa nekretnina stavili potpise na ugovor o koncesijskoj naknadi. Kako ugovor nikad nije sklopljen, a DORH-ov je vještak u međuvremenu izradio novo vještvo, gradonačelnik je najavio kako će već na iduću sjednicu Gradskog vijeća pred vijećnike staviti prijedlog ugovora u kojem će koncesijska naknada biti predložena na 30 posto. Iz Excelsa nekretnina su nedavno kazali kako to novo vještvo DORH-a nisu vidjeli te naveli kako je taj predloženi novi iznos koncesijske naknade neutemeljen.

Put do dogovora oko iznosa od koncesijske naknade od 30 posto između Grada i Excela nekretnina još se čini poprilično dalekim dok bi ovaj o zatvaranju žičare 1. travnja prema stavu ili ultimatumu DORH-a „dok ne plate, nema rada” trebao biti nešto bliži, a pitanje je hoće li.