Vrsta i količina ulova u morskom ribolovu ovisi o karakteristikama dna na i nad kojim se lovi. Za udičarenje s obale najbolje pozicije su rtovi, kopnene istake u more, jer oni od svih vrsta obala imaju najveću bioraznolikost podmorja i samim time najpovoljnije uvjete za ribolov. Srećom, na našoj je strana Jadrana mnoštvo rtova.
Rtovi su udičarima zanimljivi zbog višestruke mogućnosti izbora čak i na relativno malom lovnom području. Odabirom strane rta mogu birati vrste ulova, tehnike, ali i uvjete što je veoma važno, osobito u ovo doba godine kada su uvjeti, osobito vremenski, najnepovoljniji za ribanje.
Kod većina rtova od tri strane jedna je ona koja je najizloženija strujanjima mora i zrak i koja se u pravilu najstrmije ruši u dubinu do pretežito ravnog dna. Zbog odbijanja kurenta i valova o nju, uz tu obalu su pokreti mora najintenzivniji ovisno o jačini struja, ali i veličini, isturenosti i okomitosti rta u odnosu na kopno. Svježe more koje strujanjem neprestano pristiže uz tu obalu stvara zonu s velikom količinom kisika i planktona, koji privlače sitniju ribe, za kojima dolaze krupnije te grabljivice. U pravilu, ta je strana vrstama i količinom riba najbogatije ribolovno područje. Na njemu se može loviti svim poznatim tehnikama udičarenja s kraja. Ovisno o dobu godine i vremenskim uvjetima, tu se mogu loviti agresivne grabljive vrste poput iglica, vrnuta, širuna, lokarda, polanda, škarma... Zato je ta strana idealna za varaličarenje, od najlakšeg „spininnga” do najtežeg „shore jigginga“.
Tijekom cijele godine u škrapama izložene strane rta mogu se loviti stanarice, ribe te hobotnice koje nikad ne napuštaju školjeru. Direktnim spuštanjem pribora u rupe mogu se loviti usnače, škrpina i škrpun, ali i grujevi te murine. Štapom i priborom bez olovnice, u pjeni valova mogu se loviti ukjate i šarzi.
Ribolov s izložene obale na dnu najčešće je zbog zadjeva nemoguć. No, poviše njega se može loviti plovkom, najčešće šparmiće i usnače te kantore, pice, fratre, a puštanajem živog mamca zubace i pagre.
Nastavak izložene škrapaste obale rta najčešće je pjeskovito - ljušturasto dno koje polako ponire k pučini. Dno može biti prošarano podmorskim livadama, ali i grotama i škrapama. Čistine u i oko livada su odlični za polaganje udica, a plijen su najčešće arbuni, fratri, ovčice, kanjci, pijerke i ovrate.
Suprotna je strana rta manje izložena kurentu i vjetru, s manjim dotokom kisika i planktona, pa zato i manje bogata vrstama te brojem riba. Kao zaklonjena strana ima manje škrapastu strukturu, s plićim terenima i dnom najčešće miješanog sastava. Ova je strana rtova uglavnom udičarima manje zanimljiva, no dobra je alternativa u situaciji kada je vjetar prejak pa se izbor svodi ili na tu stranu rta ili na povratak kući. Za razliku od izložene, ova je strana pogodnija za ribolov na dnu. Ulov može biti raznovrstan, od arbuna, bukava, šparmića do pauka i ovčica.
Vrh, glava rta, pak, najčešće objedinjuje osobine izložene i unutrašnje strane rta. Ovisno o veličini, obliku, isturenosti i okomitosti rta u odnosu na kopno, ali i izloženosti kurentima, prioballje mu može biti pliće ili dublje, ali s ribolovnog stajališta svakako vrlo atraktivno. Sam vrh rta je u pravilu najizloženiji strujanjima pa je omiljeno lovište brzih grabljivica poput iglica, ukjata, lokarda, vrnuta, smuduta, strijelke... Ukoliko je more dovoljno duboko, oko glave se može loviti većina pridnenih vrsta.
Koje će ribe i u kojem broju naseljavati kamenite padine rta, osim o njegovoj veličini naviše ovisi o tome pod kojim kutom padina ponire u dubinu. Ukoliko se spušta pod blagim kutem, tada će brojne sitne uzobalne ribe poput glavoča i usnača biti prisutne i daleko od obale, a onih krupnijih i cjenjenijih neće biti blizu nje.
Udičarima znatno zanimljivije ribe najmasovnije nastanjuju posljednji skalin kamenite padine, tek nekoliko metara iznad prijelaza u ravno pjeskovito ili ljušturasto dno. Na takvim se pozicijama uvijek može uloviti cijenjeni fratar i pic, ali i arbun koji najčešće obitava na obližnjem miješanom dnu. Takve su pozicije bogate i brojnim ribama iz obitelji usnača. To je i stanište kanjca, pijerke, kantora, sarka i škrpine te ostalih kvalitetnih i cijenjenih riba. Veoma često, osobito u južnom dijelu Jadrana, umjesto spomenutih riba mamac na skalinu će napasti gruj i murina.
S obzirom na položaj u odnosu na strane svijeta najzanimljiviji su rtovi okrenuti jugu i jugozapadu.
