Bivši gradonačelnik Dubrovnik i aktualni nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić uputio je u e-savjetovanje prijedloge u prometovanju u zoni posebnog prometnog režima, odnosno u zoni oko Grada. Između ostalog, Vlahušić je predložio da poseban režim prometovanja ne bude na snazi tijekom cijele godine već samo za vrijeme turističke sezone.

Dok se Dubrovčani tijekom sezone klone prometovanja oko Grada, najveće gužve nastaju zbog autobusa koji prevoze turiste do Pila te kombija (7+1) i (8+1) pa Vlahušić predlaže da im se temeljem odluke Visokog trgovačkog suda iz 2017. uvede jedinstvena pristojbu za svako zaustavljanje i iskrcaj putnika u užem središtu grada Dubrovnika.

- Umjesto da se poštuje pravomoćna odluka suda, Gradsko vijeće je 2016. promijenilo Odluku o zaustavljanju i iskrcaju turističkih autobusa i uvelo vinjete. Apsurdna je to odluka jer ti autobusi koncesiju plaćaju Lučkoj upravi Dubrovnik i skoro besplatno, uz plaćanje godišnje vinjete, mogu neograničeni broj puta ući u uže središte grada i raditi gužve i iskrcavati putnike, čak i i kad je u Gradu više od 10.000 posjetitelja, kad Grad puca po šavovima. - kazao je Vlahušić i dodao kako je to nerazumna i financijski štetna odluka.

- Dok se ograničava dolazak kruzera, kao nagrada brodarima i agencijama, kruzerske putnike se besplatno pušta na Pile. Kao da štitimo Kantafig, a ne povijesnu jezgru grada. - smatra Vlahušić i dodaje kako promet zaguše autobusi koji prevoze putnike do donje postaje žičare, kojima je prolaz slobodan.

- Svi turistički autobusi trebaju plaćati isti iznos novca, neovisno koje putnike prevoze. Jedina iznimka trebaju biti kupci DuPassa. Cijena iskrcaja i zaustavljana turističkih autobusa za narednu godinu treba iznositi 150 eura. - rekao je.

Kad su u pitanju taksi vozila, Vlahušić smatra kako je problem u Dubrovniku stvorila liberalizacija taksi prijevoza te navodi kako je intencija da se broj taksi vozila smanji opravdana.

- U užem središtu grada je 60 taksi stajališta koja treba uključiti u posebnu aplikaciju Smart parkinga i povezati da s brojačem posjetitelja i video nadzorom. Stajališta na Pilama treba proširiti ma maksimalni broj, sedam ili osam. Najjednostavnije bi bilo u taksije koji imaju licencu grada Dubrovnika ugraditi GPS prijemnik, koji pokazuje lokacije taksija u užem, ali i cijelome gradskome području. - kazao je Vlahušić i predložio da se dio taksista smjesti na Zagrebačkoj ulici

- Taksi vozila imaju posebnu traku na ulazu u Zagrebačku ulicu dugu oko 180 metara, koja je namijenjena samo njima, koja završava semaforima prije ulaska u jednotračnu Zagrebačku. Kada je broj taksija u užem središtu grada 80 ili 90 posto manji od dozvoljenog, na semaforu gori zeleno i omogućava nesmetan iskrcaj i ukrcaj putnika u cijeloj zoni. Kada je taj broj veći od 80, semafor u taksi traci pokazuje crveno, što znači da je prolaz taksijima zabranjen i tad taksist ima izbor čekati u zaustavnoj taksi traci koja prima oko 30 vozila od semafora do semafora ili može skrenuti prema garaži i putnike iskrcati u Volantinovoj ulici, okrenut se u kružnom toku i vratiti natrag. - rekao je, istkanuvši kako se promet na ulazu u Zagrebačku ulicu treba organizira u tri prometna kraka, koja su već izgrađena.

- Južni trak je za Javnu garažu, srednji za taksije označene smeđom bojom, a lijevi trak prema Srđu za vozila označena zelenom, plavom i žutom bojom, te turističke autobuse koji su kroz sustav e-busa dobili suglasnost za prometovanje u traženom terminu. - kazao je i dodao kako žutom oznakom treba obilježiti vozila građana Dubrovnika i stanovnika Županije koji je zatraže. Građani Dubrovnika, istaknuo je, ne prave gužvu zimi pa neće ni ljeti.

Nakon što označi aute, Vlahušić bi na Zagrebačkoj postavio dva semafora, jedan za prometni trak za smeđa, a drugi za vozila sa zelenom, plavom i žutom oznakom, koja imaju slobodan prijevoz. Semafori bi, rekao je, bili usklađeni s videonadzorom užeg središta grada i brojačem posjetitelja u povijesnoj jezgri

Promet osobnih vozila Volantinovom ulicom, predlaže Vlahušić, trebao bi se odvijati u smjeru kazaljki na satu dok se ne izgradi bolje rješenje. Inače, Vlahušić smatra kako se promet ne može kvlaitetno urediti bez kružnog toka na području Iljine glavice, na prostoru omeđenom Zagrebačkom i Volantinovom ulicom.

- Područje veličine 18 000 m2 na kojem je javna garaža sa 700 mjesta, Osnovna škola Marina Držića, Medicinska škola te nekoliko obiteljskih kuća. To je područje udaljeno 500 metara od gradskih zidina s prelijepim pogledom na Grad, Lokrum, Lovrijenac, more. Grad je izradio projekt rekonstrukcije Volantinove ulice u postojećim granicama, koji uključuje izgradnju novog prometnog traka širine. Rekonstrukcijom Volantinove omogućio bi se široki Kružni tok.- rekao je Vlahušić te predložio da se kružni tok izgradi i na raskrižju kod Doma zdravlja.

- Dok nije napravljen lijevi skretač, križanje kod Doma zdravlja bilo je najzagušenije u gradu. Prometnom studijom iz 2012., koju je napravio Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, predviđena je izgradnja kružnoga toka umjesto sadašnjeg semaforskog križanja. Projekt je uključivao izgradnju pješačkih pothodnika ispod raskrižja. - istaknuo je i dodao kako bi se izgradnjom kružnog toka na Domu zdravlja stvorili preduvjeti za izmještanje dijela libertasovih autobusa s Pila.

- Libertas bio dobio bi mogućnost da dio linija izmjesti s Pila kao krajnjeg odredišta i smanji broj autobusa preko Boninova. Nije nužno da svaki autobus ide na Pile, dio njih može završiti prijevoz na novom kružnom toku kod Doma zdravlja, a dio može voziti do Pila. Može se uvesti linija od Doma zdravlja do Iljine glavice i Pila te smanjiti broj linija koje prometuju Ulicom branitelja Dubrovnika. Tako bi južna traka Ulice branitelja mogla postati pješačka zona. - predložio je Vlahušić.

- Kad turiste dovedemo na Pile oni se penju na zidine, preko više od 1080 skalina i pješače dva kilometra ili odlaze na žičaru i odmah u zrak na vrh Srđa. Dakle, i podaci jasno pokazuju da turisti nemaju nikakav razlog da ih se isključivo iskrcava na Pilama, a postoje alternativna rješenja kao što su Ilijina glavica i križanje Doma zdravlja koja imaju visoki turistički potencijal. - kazao je i zaključio:

- Gužve turista u povijesnoj jezgri i vozila čine najveću štetu razvoju kvalitetnoga i održivoga turizma, a Dubrovnik nema sustav kojim ograničava dovoz turista u povijesnu jezgru, čak ni u vrijeme najvećih gužvi. Najveću gužvu prave turistički autobusi koji ne plaćaju iskrcaj putnika na Pilama i donjoj postaji žičare i taksi vozila koja plaćaju simboličnu naknadu. Dakle, turisti doživljavaju Dubrovnik kao urbanu skulpturu, umjetničko djelo i žele ga razgledati s najljepših vidikovaca - zidina i gornje postaje žičare, nije prioritet dovoditi ih na Pile. Alternativni iskrcaj turista na Iljinoj glavici i križanju Doma zdravlja za vrijeme gužvi u povijesnoj jezgri i za turiste i građane imao bi brojne prednosti. - smatra bivši gradonačelnik Andro Vlahušić koji je svoje primjedbe i rješenja kako urediti promet oko Grada uputio u e-savjetovanje.