Prikazujem sadržaj po oznakama: zakon o pomorskom dobru

Bez oporbe, koja je napustila sjednicu, Sabor je sa 78 glasova „za” usvojio novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Kad su u pitanju plaže, prema novom Zakonu moraju biti dostupne svima te se na njima ne smije naplaćivati ulaz.

Kako novi Zakon propisuje koliki se dio površine kopnenog i morskog dijela plaže smije koristiti u gospodarske svrhe, županijski vijećnik Marko Giljača (SJG – Možemo) pitao je župana Nikolu Dobroslavića hoće li uvesti red na plažama u Županiji te osnovati povjerenstvo čija će zadaća biti utvrdi stvarno stanje na plažama. Naime, dio koncesionara na plažama u Županiji nije se držao niti starog zakona pa Giljača smatra kako je novi Zakon zapravo prilika za novi početak, odnosno konačno uvođenje reda na plažama.

- Jedan članak novog Zakona propisuje površinu kopnenog i morskog dijela plaže koji će se koristiti u gospodarske svrhe, odnosno propisuje da se koncesije za javne plaže u naselju moraju davati na način da te plaže budu dostupne svima dok se gospodarska djelatnost može odvijati na 40 posto kopnenog dijela plaže. Na plažama izvan naselja taj je omjer najviše 60 posto. Prema starom Zakonu se nisu mogle slagati prazne ležaljke, ali se koncesionarima to dopuštalo. - kazao je Giljača.

Prazne ležaljke raspoređene su na gotovo svim plažama već godinama, a oni koji su morali nadzirati koncesionare, nad tom su činjenicom zatvarali oči. Osim što su, kršeći Zakon, brojni koncesionari iz godine u godinu na plaže dodavali sve veći broj ležaljki i tako širili područje gospodarske djelatnosti, bilo je i onih koji su građevinskim radovima devastirali pomorsko dobro. Tako je još ove zime na šljunčanom dijelu plaže Copacabana u Dubrovniku koncesionar izgradio betonski podest. Podest bi na toj plaži vjerojatno i ostao da nisu reagirali mediji, nakon čega su nadležne službe koncesionaru naložili njegovo uklanjanje.

Na plaži u Žrnovskoj Banji na otoku Korčuli, koncesionar je nadmašio sam sebe, izlijevajći betonske podeste za baldahine u more, a to nije jedina nepravilnost koju je napravio na toj plaži. Svojim činjenjem na toj je plaži koncesionar porazio i Kapetaniju i građevinsku inspekciju jer su ili bile nemoćne ili ga nisu htjele zaustaviti u gruboj devastaciji pomorskog dobra.

Zbog takvih primjera, kojih na plažama u Županiji zasigurno ima još, pitanje vijećnika Giljače bilo je posve opravdano.

- Jeste li spremni osnovati povjerenstvo za utvrđivanje stvarnog stanja na svim koncesioniranim plažama u Županiji i uvesti red na te površine sukladno novom Zakonu? Hoćete li uvesti red da se ne događa da je veći dio plaža zauzet ležaljkama, ugostiteljskim stolovima, a da su samo kantuni dostupni „običnim” kupačima. - pitao je Giljača župana, kojemu je predložio da se prošeta po plažama.

- Dovoljno je da se prošetate po plažama, a ako ne znate o čemu pričam, pogledajte zahtjeve građana iz gradskih kotara Lapad i Ploče iza Grada, koji se žale na nedostupnost većeg dijela plaža. Dakle, hoćemo li provjeriti postotak zauzetosti plaža i utvrditi stvarno stanje na njima te naložiti koncesionarima da se prilagode novom Zakonu? - pitao je Giljača.

No, župan smatra kako za osnivanjem takvog povjerenstva nema potrebe.

- Dobro je da je Sabor konačno donio novi Zakon o pomorskom dobru jer stari, koji je bio na snazi, nije bio dobar. Naša Županije je inače bila ispred tog starog zakona. Izvršili smo ono što smo obećali i 14 godina nismo davali i nećemo dati da pomorsko dobro bude zatvoreno za građane. Toga se i dalje držimo. Dakle, nema potrebe za posebnim povjerenstvom jer smo i dosad odgovarali na sve inicijative građana. Reagirat ćemo i na sve primjedbe koje dođu od predstavnika gradskih kotara. Inače, postoje tijela koja su prije Županije, to su komunalni redari, kapetanije, građevinska inspekcija, ako se događa nelegalna gradnja na pomorskom dobru, i nema potrebe za osnivanjem posebnih povjerenstava jer bi to izgledalo kao da stvari ne funkcioniraju, a nije tako. Naravno, uvijek ima određenih odstupanja koja moramo korigirati. - rekao je župan Dobroslavić.

No, Giljača je upozorio kako je dovoljno prošetati, primjerice dubrovačkim plažama, odnosno onima na kojima koncesionari unatoč novom i starom zakonu provode svoje zakone.

- Pođite na glavicu Babina kuka pa ćete vidjeti da je na plaži u Uvali Lapad zauzeto 80 posto ili prošetajte poviše Banja gdje je ležaljkama zauzeto jako puno posto plaže. Dakle, uvedimo koncesionare u zakonske okvire i sve će biti OK. - zaključio je Giljača.

No, dok komunalni redari, kapetanije i građevinske inspekcije zatvaraju oči pred uzurpacijom i devastiranjem pomorskog dobra ili djeluju presporo, koncesionari će i dalje umjesto državnih, na plažama koje su im dane, provoditi vlastite zakone.

Nakon što je uoči dubrovačke tribine „Nije dobro za pomorsko dobro”, koju su organizirali stranke Srđ je grad i Možemo!, tajnik Gradskog odbora HDZ-a Roberto Krile u priopćenju za javnost iznio optužbe na račun predsjednice Gradskog kotara Lapad Anamarije Miletić (Srđ je Grad - Dajemo ruke), prozvavši je da je, zajedno sa suprugom, 15 godina izbjegavala plaćati koncesiju za pomorsko dobro, oglasila se i Miletić. Ona za Dubrovnikpress i Južni kaže kako demantira tvrdnje iz priopćenja koje je potpisao tajnik Gradskog odbora HDZ-a Dubrovnik Roberto Krile.

- Suprug i ja smo sve uredno plaćali i nemamo nikakvih dugovanja. Moram reći kako mi je zaista nevjerojatno da bi netko 15 godina nešto mogao nelegalno koristiti i ništa ne plaćati, a da to netko tko je za to nadležan ne primijeti jer je netko u proteklih 15 godina trebao biti nadležan da to kontrolira i regulira. - rekla je Miletić.

Osvrnula se i na navod iz priopćenja u kojem tajnik GO HDZ- a Dubrovnik Roberto Krile ističe kako je šteta prouzročena navodnim nelegalnim korištenjem pomorskog dobra supružnika Miletić na Lapadskoj obali veća od 50 tisuća eura.

- Ne znam tko je došao do iznosa od 50 000 eura. Mi imamo dokaze i sve se može provjeriti. Nemamo nikakvih prijava ni dugovanja i ne znam odakle im to da smo nešto dužni. - kazala je predsjednica Gradskog kotara Grad Anamarija Miletić.

Saborska zastupnica stranke Možemo! Sandra Benčić ocijenila je u utorak u Dubrovniku da je HDZ u vezi s Prijedlogom zakona o pomorskom dobru popustio pod pritiskom dijela hotelskog sektora i investitora koji godinama traže da im se omogući zatvaranje plaža samo za njihove goste.

Benčić je rekla na konferenciji za novinare u Dubrovniku, održanoj uoči javne tribine „Nije dobro za pomorsko dobro”, kako se to pokušava kamuflirati kako se ne bi jasno vidjelo u Prijedlogu zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Istaknula je da je taj prijedlog potvrdio sve sumnje kako je namjera Vlade HDZ-a monetizacija i de facto privatizacija prirodnih obalnih resursa, poglavito pomorskog dobra.

- Građani koji žive uz more više neće moći koristiti pomorsko dobro na način koji im je potreban za život, ne samo u pristupu plažama, već i u pitanjima komunalnih vezova ili sportskih luka. - istaknula je Benčić.

Upozorila je kako će se, prema gospodarskoj valorizaciji, uređene plaže moći isključivo davati u koncesiju, čime bi se „Bandićev adventski model preslikao na cijelu obalu”.

- Za koncesije će moći konkurirati tek nekoliko velikih igrača, a potom će ih kao leno dodjeljivati lokalnim poduzetnicima po tko zna kojoj cijeni. - istaknula je i upozorila kako taj prijedlog zakona predviđa da se plaže, ako su ispred hotela ili turističkih naselja, mogu proglasiti funkcionalnom cjelinom.

- To je izmišljen i pravno upitan koncept. De facto se pomorsko dobro spaja s privatnim vlasništvom. - rekla je Benčić.

Saborska zastupnica stranke Možemo! Urša Raukar - Gamulin rekla je kako Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama sa Zakonom o prostornom uređenju povezuje mogućnost gradnje u obalnom pojasu.

- Omogućena je gradnja objekata palijativne skrbi izvan građevinskog područja i izvan prostornih planova. Nije teško zamisliti da to za godinu ili dvije postane hotel ili apartmani za prodaju. Usuđujem se reći da je to možda bila cijena Schengena. To ne znamo, ali je vrlo sumnjivo. - izjavila je Raukar-Gamulin.

Županijski vijećnik stranke Srđ je Grad Marko Giljača istaknuo je da su građani očekivali zakon koji će uvesti jasan red u gospodarenju pomorskim dobrom kako bi se pronašla prava mjera između potreba građana i svih koji uživaju u prirodnim resursima.

- Ovo je zakon iznimki i velike obmane HDZ-a. Mogli su pošteno reći da žele monetizirati obalu. Zakon će pokrenuti ubrzano gospodarsko izrabljivanje obale kao podloge za nove manipulacije i klijentelističke prakse. - ocijenio je Giljača.

Južni

Uoči dubrovačke tribine „Nije dobro za pomorsko dobro” u organizaciji stranaka Srđ je grad i Možemo! iz Gradskog odbora HDZ-a uputili su priopćenje za medije u kojem su iznijeli optužbe na račun predsjednice Gradskog kotara Lapad Anamarije Miletić (Srđ je Grad -Dajemo ruke). Priopćenje prenosimo u cijelosti

„Drago nam je da su se predstavnici stranke Možemo odlučili doći u Grad u Dubrovnik i održati tribinu na temu „Nije dobro za pomorsko dobro“. Nažalost, kroz saborsku raspravu istaknuli su više puta kako nije dobro da gradovi i općine putem svog komunalnog redarstva kontroliraju pomorsko dobro jer su smatrali kako po njima nije dobro da lokalni „šerifi” dobiju toliku moć.

Jasno nam je zašto po njima to nije dobro. Naime, da je kojim slučajem Grad Dubrovnik imao ovlasti postupanja na pomorskom dobru onda ne bi aktivna članica političke stranke Srđ je Grad i predsjednica Gradskog kotara Lapad Anamarija Miletić, zajedno sa svojim suprugom, 15 godina izbjegavala plaćati koncesiju na pomorskom dobru! Procjenjuje se da je šteta prouzročena njihovim nelegalnim korištenjem pomorskog dobra na Lapadskoj obali veća od 50 tisuća eura. Bilo bi zanimljivo čuti kako komentiraju gospođe Sandra Benčić i Urša Raukar Gamulin da upravo osoba, koja je aktivni član njihove sestrinske stranke, u praksi provodi upravo ono što bez ikakve osnove imputiraju Vladi HDZ-a - „monetizaciju odnosno privatizaciju obale“ .

Mi ćemo se i dalje zalagati da ovaj Zakon, kako je predložen, što prije bude usvojen jer će upravo on ispraviti sve one nedostatke koje aktualni zakon ima. Odnosno onemogućit će ograđivanje plaža, što aktualni zakon dopušta. Novi zakon omogućit će aktivnu kontrolu i nadzora pomorskog dobra od strane komunalnog redarstva jedinica lokalne samouprave odnosno, u ovom slučaju, Grada Dubrovnika. Jer nitko ne može bolje nadzirati što se događa na pomorskom dobru, kako i na koji način se ono koristi, od jedinice lokalne samouprave odnosno komunalnih redara, pa i samih građana koji sve nepravilnosti mogu i sami prijaviti tom istom redarstvu.” - navodi se u priopćenju koje potpisuje tajnik Gradskog odbora HDZ-a Dubrovnik Roberto Krile.

dpp

Bivši gradonačelnik Andro Vlahušić još je jučer na sjednici Gradskog vijeća pitao aktualnog gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića hoće li se između dva čitanja izmjena Zakona o pomorskom dobru kao saborski zastupnik založiti da se gradski Porat vrati Gradu Dubrovniku. Uoči sutrašnjeg prvog čitanja i rasprave u Saboru Vlahušić je uputio priopćenje u kojem ističe kako izmjene i dopune Zakona o pomorskom dobru štete interesima građana Dubrovnika,

„Upravljanje plažama nije jasno definirano u korist javnoga interesa. Uvode se koncesijske dozvole na pet godina čime će brojni mali dubrovački koncesionari izgubiti jedini posao.” - naveo je Vlahušić te istaknuo kako će izmjenama Zakona posebno biti pogođena Luka Dubrovnik.

„Tvrtka Luka Dubrovnik je izmjenama i dopunama Zakona izgubila koncesiju na područjima kojima upravlja Županijska lučka uprava kao što su Posat, Batala i Sustjepan. Osim gubitka koncesije na području Županijske lučke uprave, novim zakonom ukinuta je prvenstvena koncesija koju dodjeljuje državna Lučka uprava, a upravlja područjem u gruškom akvatoriju od Kaboge do mula Petka. Iako je u više navrata Mato Franković najavljivao da će tvrtka Luka Dubrovnik dobiti prvenstvenu koncesiju za izgradnju i upravljanje novim terminalom za brodove na kružnim putovanjima, to je ovim prijedlogom Zakona onemogućeno. Koncesiju će nakon dugogodišnjega postupka dobiti tvrtka koja na javnom natječaju da najbolju financijsku ponudu.” - navodi Vlahušić.

Dalje nastavlja: „Uređenje zapadnog ulaza u grad s home port terminalom za brodove na kružnim putovanjima, javna garaža s 500 mjesta, moderni autobusni kolodvor sa žičarom na Nuncijati i veliki trgovački centar pričekat će neka bolja vremena. Budućnost tvrtke Luka Dubrovnik je neizvjesna. Izgubila je koncesiju u vitalnim područjima grada Dubrovnika, ne može dobiti prvenstvenu koncesiju za terminal Gruž. Pred sedam godina Luka Dubrovnik dobila je od državne Lučke uprave koncesiju za izgradnju javnih i komercijalnih sadržaja na području, od mula Petka do kružnoga toka u Gružu, te obalu u Batahovini s obavezom vlastitoga ulaganja od najmanje 130 milijjuna kuna. Dosad su poduzete minimalne aktivnosti čime se ugrožava i već dodijeljena višegodišnja koncesija.” - tvrdi Andro Vlahušić

„Grad Dubrovnik nedavno je kupio dionice Luke Dubrovnik od tvrtke Atlantska plovidba po znatno većoj cijeni nego što je Atlantska plovidba kupila dionice od Republike Hrvatske. Razlog za kupovinu bilo je obrazloženje saborskoga zastupnika i gradonačelnika Mata Frankovića da će Luka Dubrovnik dobiti prvenstvenu koncesiju za izgradnju terminala Gruž, čime će se kupovina po većoj cijeni gradu jako isplatiti. Prvenstvena koncesija ovim prijedlogom zakona se ukida, pa ostaje otvoreno pitanje kako je Atlantska plovidba znala da će tvrtka Luka Dubrovnik izgubiti koncesiju od Županijske lučke uprave te da neće dobiti prvenstvenu koncesiju za izgradnju Gruškoga terminala, a grad Dubrovnik i gradonačelnik Franković to nisu znali?” - napisao je nezavisni vijećnik Andro Vlahušić.

„Je li se moglo djelovati drugačije? Kada je Vlada SDP-a, HNS-a i partnera radila izmjene Zakona o pomorskome dobru predložio sam da veliki gradovi Dubrovnik, Split, Šibenik, Zadar, Rijeka i Pula preuzmu upravljanje morem na cijelome svome teritoriju, osim luka za međunarodni promet kojima i dalje upravlja država. Takav prijedlog prihvatilo je Ministarstvo prometa i Vlada te je Zakon upućen u saborsku proceduru koji nažalost nije usvojen zbog promjene vlasti na državnoj razini. Prijedlog Zakona kojim je MORE vraćeno velikim gradovima, javno su podržali brojni političari HDZa na dubrovačkoj i nacionalnoj razini.

Dubrovnik ima ograničene razvojne mogućnosti dok u cijelosti ne bude upravljao morem od Belvedera do Elafita, te ne izgradi moderni Home port terminal za brodove na kružnim putovanjima sa sadržajima koje se nalaze u GUPu grada Dubrovnika, te UPU Gruški akvatorij. Posebno je tragična situacija da Grad Dubrovnik ne upravlja portom u povijesnoj jezgri, što je i u potpunoj suprotnosti s Planom upravljanja povijesnom jezgrom, svjetskom baštinom UNESCOa u kome prva rečenica glasi: Grad Dubrovnik u CIJELOSTI upravlja svjetskim dobrom, povijesnom jezgrom Dubrovnika.

Budućnost Dubrovnika biti će osigurana kada u cijelosti vratimo more, kopno - dubrovačke zidine i zrak - žičaru gradu. Političku utakmicu, pravu bitku za cjeloviti i uspješni Dubrovnik, započeo sam pred dvanaest godina. Bitku koju ćemo sigurno dobiti , samo je pitanje kada i sa kojima političkim partnerima na lokalnoj i nacionalnoj razini.” - zaključio je u proipćenju za javnost nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić.

dpp

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je u utorak kako neće biti ograđivanja plaža, odgovarajući tijekom aktualnog prijepodneva na zabrinutost SDP-ovog Arsena Bauka da će novim zakonom o pomorskom dobru hotelske plaže postati nedostupne.

- Novim zakonom o pomorskom dobru hotelske plaže više neće biti javne, biti će zagrađene, doći će zaštitar i zamoliti nas da se udaljimo. - rekao je Bauk na što mu je Plenković odgovorio da neće biti tako. 

- Nema ograđivanja plaža, zakon to ne dopušta. - poručio je premijer dodavši kako će biti prilike za raspravljanje o tome zakonu kada dođe u proceduru.

Južni

Zahtijevamo da se novim prijedlogom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama definira da su morske plaže neovisno o njihovoj lokaciji, vrsti i namjeni pristupačne svima pod jednakim uvjetima te da se ovakav članak uvrsti u prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji će ići na javno savjetovanje. Svaka drugačija „interpretacija“ korištenja morskih plaža je neprihvatljiva. - navodi danas Pokret otoka u priopćenju u kojem se ističe kako nacrt prijedloga Zakona u sebi sadrži podjele na prirodne i uređene, a zatim uređene morske plaže dijeli na javne morske plaže; morske plaže hotela, kampova i turističkih naselja te morske plaže za posebne namjene, što otvara mogućnost ograničavanja korištenja pojedinih plaža građanima.

„Pitamo se kako je moguće da se na izmjenama Zakona radi posljednjih 20 godina, a nacrt prijedloga Zakona izrađen 19. srpnja 2022. godine omogućava navodno različitu interpretaciju ograničavanja javne upotrebe pomorskog dobra s osobitim naglaskom na morske plaže? Mišljenja smo da se odgovorima Ministarstva pomorstva, mora i infrastrukture namjerno obmanjuje javnost jer su nam proslijedili posljednji nacrt prijedloga Zakona koji očito dovodi u pitanje buduću javnu upotrebu pomorskog dobra dok sada tvrde da isti nacrt krivo interpretiramo te zlorabimo. U nijednom obraćanju javnosti Ministar Butković i državni tajnik Bilaver nisu demantirali postojeće stavke nacrta prijedloga Zakona kojim se eksplicitno navodi da će se omogućiti potpuno ili djelomično isključenje opće upotrebe pomorskog dobra s posebnim naglaskom na morske plaže. Štoviše navodno će problem riješiti davanjem većih ovlasti jedinicama lokalne samouprave čije se upravljanje već pokazalo kao neučinkovito i manipulativno te rezultiralo brojnim devastacijama i pogodovanjima diljem obale i otoka.” - navode iz udruge Pokret otoka.

„U prethodnim priopćenjima javnost smo obavijestili o spornim prijedlozima članka 11.: „Isključenjem pomorskog dobra iz opće upotrebe smatra se korištenje pomorskog dobra na način koji potpuno ili djelomično isključuje opću upotrebu dijela pomorskog dobra, kada je takvo isključenje dopušteno važećim ugovorom o koncesiji, ugovorom o posebnoj upotrebi ili ugovorom o privremenom korištenju pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi“ te članka 46. u kojem se navodi da će se planovima upravljanja pomorskim dobrom omogućiti jedinicama lokalne i/ili regionalne samouprave da „definiraju vrste morskih plaža, funkciju i model upravljanja uređenim morskim plažama te stupanj ograničenja i isključenja pojedine plaže iz opće upotrebe.“ - piše Pokret Otoka.

„Osim navedenih članaka sporan je i četvrti dio nacrta prijedloga Zakona koji definira vrste morskih plaža i dijeli ih na prirodne i uređene, a zatim uređene morske plaže dijeli na javne morske plaže; morske plaže hotela, kampova i turističkih naselja te morske plaže za posebne namjene. Tražimo od Ministarstva i radne skupine jasno i nedvosmisleno pojašnjenje navedenih članaka, te javnu interpretaciju sljedećih dijelova nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama:

Članak 89.

(1) Morske plaže hotela, kampova i turističkih naselja su uređene morske plaže, koje su s izgrađenim turističkim sadržajima izvan granice pomorskog dobra povezane u funkcionalnu gospodarsku cjelinu.

(2) Davatelj koncesije utvrđuje funkcionalnu gospodarsku cjelinu iz stavka 1. ovoga članka ovisno o kapacitetu, kategoriji i vrsti objekata s kojima plaža čini funkcionalnu cjelinu.

Članak 91.

Davatelj koncesije dužan je u svim postupcima davanja koncesije za gospodarsko korištenje morske plaže, prilikom odlučivanja o stupnju ograničenja i isključenja opće upotrebe, osigurati i štititi javni interes korištenja plaže posebno u slučaju kada plaža po svojem položaju i funkciji treba zadovoljiti potrebe šireg kruga korisnika.” - navodi udruga.

„Zahtijevamo da se novim prijedlogom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama definira da su morske plaže neovisno o njihovoj lokaciji, vrsti i namjeni pristupačne svima pod jednakim uvjetima te da se ovakav članak uvrsti u prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji će ići na javno savjetovanje. Svaka drugačija „interpretacija“ korištenja morskih plaža je neprihvatljiva.

Dodatno primjedbe na navedene i ostale članke nacrta prijedloga Zakona smo, u dobroj namjeri, poslali državnom tajniku te još uvijek čekamo službeni odgovor na koji način će se iste uvrstiti u nacrt Zakona. S obzirom na to da smo za komentiranje nacrta Zakona imali svega nekoliko dana bit ćemo slobodni dodatne prijedloge izmjena uputiti u narednim danima, a sve s ciljem izrade suvislog, provedivog i transparentnog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji će osigurati opću upotrebu pomorskog dobra s posebnim naglaskom na morske plaže.” - zaključuju iz udruge Pokret otoka.

dpp

Nakon jučerašnjeg priopćenja iz Ministarstva mora, pomorstva i infrastrukture, dodatno su se produbile naše sumnje da će se navodno jasnim, detaljnim i transparentnim propisima na kraju ostvariti „crni scenarij“ ograđivanja i naplate plaža diljem obale i otoka. Samim time, one će gotovo sigurno postati nedostupne za javnost. - navode danas iz udruge Pokret otoka.

„Tekst iz Ministarstva je općenit i nije dao prave odgovore na sporne članke Zakona koje smo izdvojili u našem reagiranju, a koji se tiču budućnosti upravljanja morskim plažama.” - pišu iz te udruge.

Ono podsjećaju kako su Ministarstvu dostavili dokument s 25 primjedbi, prijedloga i obrazloženja u kojima su detaljno specificirali koje članke i stavke prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama je potrebno doraditi kako bi se izbjegle negativne posljedice koje bi isti mogli prouzrokovati.

„Ovim putem još jednom javno pozivamo Ministarstvo na čelu s ministrom Olegom Butkovićem i državnim tajnikom Josipom Bilaverom, da nam službeno odgovore na poslane primjedbe kako bismo se mi i zainteresirana javnost uvjerili da će novi Zakon osigurati javno korištenje morskih plaža te transparentnije i učinkovitije upravljanje pomorskim dobrom. Otvoreno pismo s glavnim primjedbama poslane su i premijeru Andreju Plenkoviću kako bismo ga upoznali s činjenicom da se novim Zakonom ugrožava, između ostalog, interes hrvatskih građana i, na kraju krajeva, ograničava kretanje na javnom dobru.” - navode iz Pokreta otoka.

Koje članke zakona smatraju spornim naveli su:

Članak 11.

(1) Na dijelu pomorskog dobra, sukladno ovom Zakonu, opća upotreba pomorskog dobra se može ograničiti, a iznimno isključiti na određeno vrijeme temeljem koncesije, odobrenja za posebnu upotrebu, davanjem prava na privremeno korištenje pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi.

(2) Ograničenjem opće upotrebe pomorskog dobra smatra se ograđivanje ili drugo onemogućavanje pristupa dijelu pomorskog dobra s ili bez naplate korištenja pomorskog dobra, kada je takvo ograničenje dopušteno važećim ugovorom o koncesiji, ugovorom o posebnoj upotrebi ili ugovorom privremenom korištenju pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi.

(3) Isključenjem pomorskog dobra iz opće upotrebe smatra se korištenje pomorskog dobra na način koji potpuno ili djelomično isključuje opću upotrebu dijela pomorskog dobra, kada je takvo isključenje dopušteno važećim ugovorom o koncesiji, ugovorom o posebnoj upotrebi ili ugovorom o privremenom korištenju pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi.

(4) Stupanj ograničenja i isključenja pomorskog dobra iz opće upotrebe te svrha koja se time ostvaruje, utvrđuje se odlukom o dodjeli koncesiji, odlukom o davanju odobrenja za posebnu upotrebu te odlukom o davanju pomorskog dobra na privremeno korištenje.

(5) Osobama u nevolji nitko ne može zabraniti niti smije onemogućiti pristup bilo kojem dijelu pomorskog dobra, uključujući i one dijelove koji su isključeni od opće upotrebe ili čija je opća upotreba ograničena.
 
Članak 46.

(10) Plan upravljanja pomorskim dobrom mora definirati vrste morskih plaža, funkciju i model upravljanja uređenim morskim plažama te stupanj ograničenja i isključenja pojedine plaže iz opće upotrebe.

Svaki novi Zakon ili njegove izmjene trebale bi se donositi u korist građana te štititi njihova prava, što ovdje očito nije slučaj. Očekujemo da se to kroz finalni tekst Zakona ispravi kako bi javni prostor uistinu ostao javan.

dpp