Prikazujem sadržaj po oznakama: turizam

Iako je posljednjih mjeseci pandemija korona virusa ugrozila provedbu mnogih projekata u Hrvatskoj, ali i u ostatku svijeta, projekt izgradnje Pelješkog mosta i pristupnih cesta u Dubrovačko - neretvanskoj županiji nije značajnije ometen te se radovi odvijaju uz sve mjere zaštite i opreza izdane od strane Nacionalnog stožera civilne zaštite RH.

No, po završetku gradnje ovaj kapitalni objekt prometne infrastrukture i preusmjeravanje dosadašnjih prometnih tokova odrazit će se i na gospodarstvo poluotoka Pelješca. U kojoj mjeri će to biti i što će se dogoditi s turizmom na ovom području istražila je Regionalna agencija DUNEA u suradnji sa stručnjacima Instituta za turizam iz Zagreba kroz provedbu projekta Coasting.

Institut za turizam, kroz projekt Coasting, izradio je dokument „Poželjan plan razvoja turizma na poluotoku Pelješcu u kontekstu izgradnje Pelješkog mosta“, a kojim se na objektivan i cjelovit način sagledalo u kojoj mjeri će izgradnja mosta, u kontekstu očekivanog povećanja intenziteta cestovnog prometa na Pelješcu, odraziti na poželjni model turističkog razvoja Pelješca, dinamiku turističkog prometa, prevladavajuću strukturu smještajne i druge turističke ponude te indikatore turističke održivosti Pelješca kao turističke destinacije.

Tim stručnjaka s Instituta, opsežnom analizom te kroz radionice koje je organizirala Regionalna agencija DUNEA na Pelješcu sa svim dionicima turističkog razvoja, došao je do zaključka kako će izgradnja Pelješkog mosta značajno doprinijeti jačanju turističke atraktivnosti osobito središnjeg i istočnog dijela poluotoka koji je rjeđe naseljen i turistički znatno manje razvijen od njegovog zapadnog dijela. Očekuje se i znatan pozitivan utjecaj na smanjivanje postojećih, još uvijek znatnih, razlika u stupnju ukupne gospodarske razvijenosti pojedinih peljeških općina.

Uslijed povećane dostupnosti poluotoka osobito iz pravca Delte Neretve i BiH, očekuje se i veći broj posjeta domaćih i inozemnih posjetitelja. Analiza je također ukazala na ključne točke iz sfere komunalne i/ili prometne infrastrukture u sve četiri pelješke općine, u čije sustavno otklanjanje treba krenuti neovisno o izgradnji mosta. Dokument na probleme iz područja upravljanja turističkim razvojem, komunalne infrastrukture, prometa te plaža odgovara s popisom mjera i aktivnosti u cilju saniranja ključnih točaka, te kao ovakav predstavlja izvrstan put prema očuvanju turističke održivosti te željenog razvoja poluotoka Pelješca.

Projekt COASTING je obuhvatio te nadogradio rezultate prethodno provedenih projekata tematike upravljanja priobaljem, COAST, COASTANCE i COASTGAP na kojima je Regionalna agencija DUNEA sudjelovala u ulozi projektnog partnera. 2011. godine, kroz projekt COASTANCE, izrađene su Smjernice za integralno upravljanje obalnim područjem Dubrovačko-neretvanske županije, tada prvi dokument takve vrste na regionalnoj razini u Hrvatskoj. Vrtoglavim porastom broja turista došlo je do potrebe za novim rješenjima.

U projektu COASTING koji je započeo 2018. godine, Regionalna agencija DUNEA je sudjelovala kao jedini partner iz Hrvatske, uz još sedam partnera iz Španjolske, Francuske, Italije, Malte i Grčke sa zajedničkim ciljem unaprjeđenja integralnog obalnog upravljanja za održivi turizam. Dvije godine provedbe projekta donijelo je niz uspješnih rezultata koje možete pogledati na službenoj stranici projekta Coasting.

dpp

Kineski turistički mjesečnik Traveller objavio je priču o povijesti karantene te je pritom najveći naglasak stavio na Dubrovnik odnosno njegova povijesna iskustva u borbi s raznim epidemijama i to još od 14. stoljeća.
 
Povod ovoj poučnoj povijesnoj priči u Travelleru, jednom od najpopularnijih turističkih časopisa u Kini,  jest aktualna situacija s virusom COVID-19 te njegovom utjecaju na turizam.
 
Europa je u prošlosti, navodi ovaj časopis, nekoliko puta bila suočena s epidemijama, a ulazne točke bolesti bile su luke poput Venecije, Genove i Dubrovnika. Sama ideja karantene kao načina borbe protiv raznih epidemija začeta je u Dubrovniku još 1377. godine, kada su donesene prve na svijetu poznate zdravstvene odredbe u tom smislu. Časopis uz ilustraciju navodi da su trgovački brodovi tako provodili 30 dana u karanteni na otocima Mrkanu i Bobari. Danas je Dubrovnik jedan od najpoznatijih turističkih centara Europe, a Traveller navodi da je povijest grada izuzetno zanimljiva te da su odluke koje su se donosile prije šest stoljeća „bile su mudre, razumne i učinkovite“.
 
- Isticanje Dubrovnika u međunarodnim turističkim medijima kao pozitivan primjer, uz priznanje o znanju i sposobnosti naših predaka, još je jedan „vjetar u leđa” za oporavak turizma i vraćanja života u vrijeme prije epidemije. Stoga nas vesele upravo ovakve vijesti. - rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković o članku u Travelleru.

dpp

Od početka godine u Dubrovniku je do danas zabilježen pad u dolasku turista od 44 posto, a pad noćenja je 39 posto. Ukupne brojke dakle ne izgledaju u potpunosti katastrofalne, no kad se uzme u obzir da je u ukupnoj brojci pad od 44 posto u dolascima i 39 posto u noćenjima zapravo uzrokovan rezutatima u samo zadnjih dvadesetak dana otkako se razmahala epidemija korona virusa, onda se vide razmjeri utjecaja ove krize u kojoj je, logično, dolazak gostiju sveden gotovo pa na nulu.

Da, gotovo pa na nulu, ne na potpunu nulu, jer prema dostupnim podacima iz Turističke zajednice grada Dubrovnika, a koji se odnose na dan 28. ožujka zabilježen je ipak – jedan dolazak. Inače istog dana zabilježeno je 211 noćenja.

„Osobe koje trenutno borave u Dubrovniku su iz BiH, Hrvatske, Turske, SAD - a, Srbije, Litve, Austrije, Njemačke, Irske i Italije.” - odgovorili su iz TZ grada Dubrovnika o stranim državljanima koji se trenutno nalaze u Dubrovniku, jer ipak nije naravno riječ o turistima već, kako neslužbeno doznajemo, o doktorima smještenima u hotel Hilton te uglavnom radnicima angažiranim na raznim gradilištima, a koji su u privatnom smještaju te određenom broju ljudi čiji je posao vezan uz Dubrovnik.

Razmjer štete u turističkom sektoru zapravo će jasno biti vidljiv tek kada se u poslovne knjige unesu podaci za ožujak, a prava katastrofa slijedi u travnju. 

„Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je od 1. do 28. ožujka 2020. godine boravilo 53.469 turista, što je 44 % manje nego u istom razdoblju 2019. godine, a ostvareno je 108.536 noćenja, odnosno 39 % manje nego prošle godine. Od početka godine najviše gostiju bilo iz Hrvatske, BiH, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske, Koreje, Japana, Kine i Španjolske.” - naveli su još za Dubrovnikpress.hr iz TZ grada Dubrovnika.

Čak 30 milijuna kuna manje bit će uplaćeno u proračun Grada Dubrovnika do kraja lipnja ne zaustavili se u skoro vrijeme širenje korona virusa, odnosno ne dođe li do brzog oporavka svjetskog gospodarstva i naravno, što je za Dubrovnika najvažnije – turizma i normalnog protoka ljudi i robe na tržištu. Procjenu o 30 milijuna kuna gubitaka iznio je jučer na konferenciji za novinare dubrovački gradonačelnik Mato Fanković.

Piše: Davor Mladošić

No, ako će samo Grad Dubrovnik izgubiti 30 milijuna kuna u proračunu do kraja lipnja, što je tek s privatnim sektorom, odnosno onima koji su najveći dio od tih 30 milijuna kuna u proračun trebali i uplatiti? Gubici koje će pretrpjeti dubrovačko gospodarstvo, oslonjeno na turizam, mogli bi vrlo brzo promijeniti ekonomsku sliku Dubrovnika. Posljedice, u slučaju da se situacija ne smiri, bit će uistinu katastrofalne.

Naime, već je usporeno i samo zapošljavanje, većina poslodavaca u turizmu je iznimno oprezna, a kada i ako val zapošljavanja sezonaca ponovo krene, što naravno ovisi o stanju s korona virusom, za očekivati je da će i ponude plaća biti skromnije. Iako je većina poslodavca u turizmu prethodnih godina izrazila dobit u poslovanju, promatrajući dosadašnje navike teško je od njih očekivati da će dobit preraspodijeliti na poštenu naknadu radnicima, jer ni dosad nije bilo tako.

Nije potrebno biti ekonomski lumen za zaključak kako će usporeno zapošljavanje i mogući pad plaća dovesti do manje kupovne moći stanovništva, a da onda cjelokupnom dubrovačkom gospodarstvu prijeti kolaps.

Iako je direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Ana Hrnić jučer na konferenciji za novinare kazala kako nema otkaza za glavnu sezonu, jasno je da će bez smirivanja situacije itekako biti.

Uz to velika je vjerojatnost da će dio hotela, privatnih iznajmljivača i turističkih agencija morati i vraćati novac za već uplaćene aranžmane ukoliko otkazi budu opravdani, a korona virus i sve ono što sa sobom nosi od prometne nepovezanosti zbog otkaza linija do karantene, svakako jest opravdan razlog za otkazivanje.

Booking je znatno manji, prema jednim informacijama i do 80 posto, prema drugim oko 50 posto, no koje god informacije bile točne imaju strašne posljedice. Svakako će doći i do smanjenja cijena usluga smještaja, tko se ne prilagodi novonastaloj situaciji u budućnosti neće ni postojati.

Svakako treba naglasiti da se većina turista zapravo ne boji korona virusa, odnosno mogućnosti zaraze, prema istraživanjima, puno je veći strah da će negdje ostati izolirani ili bez mogućnosti da se vrate u svoju zemlju u predviđenom vremenu.

Sve i da do otkaza aranžmana ne dođe, pitanje je tko će i čime opskrbiti hotele i restorane, jer nažalost Hrvatska je uvozno orijentirana zemlja, promet robe je znatno otežan, a domaća proizvodnja ne može ni izbliza pokriti potrebe stanovništva i turističkog sektora.

Korona virus, taj famozni COVID 19, uz opću gospodarsku sliku, potraje li epidemija, utjecat će i na tržište nekretnina gdje bi u tom sluaju trebalo doći do osjetnog pada cijena, odnosno vrijednosti. Naizgled je to dobro po domaće stanovništvo, no što će nekom i nekretnine po znatno manjoj cijeni kad neće imati sredstava za kupovinu, a krediti će se još teže dobivati.

Kako se ovakav scenarij ili barem veći dio navedenog, ne bi dogodio Dubrovnik ima još možda nekih mjesec i pol dana vremena nade kako će se trenutna situacija zauzdati. U suprotnom, plakat će se i za konopom u Vratima od Grada.

Dvije stvari su najžalosnije, jedna je što još ima onih koji misle da neće plakati za konopom, a druga je da iz situacije s korona virusom Hrvatska i Dubrovnik opet neće naučiti da se na ekonomsku monokulturu, posebice turizam, ne može osloniti.

Grad Dubrovnik u prvih šest mjeseci ove godine izgubit će 30 milijuna kuna zbog utjecaja epidemije korona virusa na turističku sezona, odnosno taj iznos neće se sliti u gradski proračun, procjena je koju je iznio gradonačelnik Mato Franković na konferenciji za novinare koju je održao s direktoricom Turističke zajednice Grada Dubrovnika Anom Hrnić i predsjednikom Strukovne grupe turističkih agencija pri HGK ŽK Dubrovnik Stankom Ljubićem.

Gradonačelnik je kazao kako vjeruje da će se situacija stabilizirati, a predviđeni manjak prihoda u proračunu nadoknadit će se rebalansom odnosno raspodjelom viška od prethodne godine.

- Nakon lipnja sagledat ćemo situaciju kako bi mogli donositi daljnje odluke, odnosno hoće li biti ušteda pa i na kapitalnim projektima. - kazao je gradonačelnik Franković napomenuvši kako je Dubrovnik posebno pogođen krizom u kruzerskom turizmu s obzirom da značajne prihode ostvaruje od njega, a upravo je kruzerski turizam trenutno najugroženiji.

- Dobro smo se financijski pripremili, a pomoći ćemo i gospodarstvenicima, tj. spremni smo se odreći dijela prihoda, primjerice od javnih površina, zaustavljanja autobusa, poreza. No, treba pričekati lipanj za odluke o eventualnim mjerama. - kazao je Franković.

Gradonačelnik je kazao i kako je interes za „booking” znatno smanjen, no s druge strane zasad nema otkazivanja u glavnom dijelu sezone, istaknula je direktorica TZ Grada Dubrovnika Ana Hrnić.

- Dolazi do odgode većih skupova i konferencija, no riječ je o skupovima koji su bili zakazani za ožujak i travanj, neki će se održati na jesen, a neki su otkazani. - rekla je Ana Hrnić.

Stanko Ljubić istaknuo je kako je un ovom trenutku booking slabiji u odnosi na lani za 45 posto, a njegova procjena je kako će sezona, zaustavi li se brzo širenje korona virusa, biti lošija za 30 do 40 posto.

Ne zaustavi li se širenje korona virusa, kazao je Ljubić, morat će se mijenjati stajališta i odnosi.

dm

Tanje će se kakit ovoga ljeta nastavi li se širenje korona virusa, mogli bi opet jednog dana kruzere dočekivat' s limenom glazbom. Prvo krenu trubači, ne s Dragačeva, nego sa Straduna, Gradska glazba mogla bi, recimo, prilagodit' aranžman za S.A.R.S. - ov hit „Buđav lebac”, pa onda, nakon trubača, prije nego li dubrovački konobari zapjevaju „čik pogodi što imam za večeru...” - bubnu jednom činile. Kuhari se sotto voce uključuju: „... buđav lebaaac, buđav lebaaac”. Sobarice zajauču: „...ajme mene joj, ajme mene joj”. Finiš daju prodavačice izleta kada složno zacvile: „... buđav lebaaac, buđav lebaaaac.”

Kako stvari stoje, mnogi bi mogli stavit „zube na policu” ne promijeni li se štogod, a najgore od svega - opet bi najviše fasovali oni koji najmanje imaju; radnici, tj. konobari, kuhari, osoblje u hotelima i ini zaposleni u turizmu. Oni koji su ih zapošljavali dobro su se podebljali svih ovih godina, ti mogu izdržat' i nuklearnu katastrofu, k'o skarambeži - oni, uhljebi i povlašteni penzioneri, prvi su dobro potkoženi, a za ove druge se vazda nađe, pa i kad se nema.

A imati se neće rikne li turizam u državi čije gospodarstvo o turizmu ovisi, a turizam jest na dobrom putu da izdahne. Predratna nezaposlenost tada bi mogla biti pi... dim prema jadu u Gradu koji bi nas očekivao.

Crne su to slutnje, na sreću samo slutnje, na nesreću zasad itekako realne.

Bahati faraon nije ozbiljno shvatio kad je Jahve vode Nila pretvorio u krv, pa ni kad mu je poslao najezde žaba, komaraca, obada i skakavaca, kugu i kožne bolesti, oluju i tamu. Kad je Jahve udario na Egipat pomorom prvorođenčadi uključujući i njegovog sina, faraon je shvatio konačno poruku.

Bahati hrvatski faraoni nikako da išta shvate, zbog vlastitih provizija pretvarajući tvornice i gospodarske objekte u „kapacitete”, bez dovoljno kapaciteta u glavama, osim za korupciju koja je satrala gospodarstvo i istjerala svakog poštenog investitora, dovodeći nam muljatore i probisvijete, osudili su nas na turizam.

A ni mi „podanici” nismo ništa bolji od njih, tih hrvatskih faraona, jer presudu smo prihvatili bez žalbe, jer ili su nam tvornice smrdile ili su prdile, jer ili smo izlazili na ulice dočekujući udarače lopte ili nismo izlazili nikako.

Dobro bi došao jedan „reset”, ali ne da se odreknemo turizma, jer nije problem u gužvama na Stradunu, već je problem što osim gužvi nemamo ništa drugo, nisu problem kruzeri u Gružu, već je problem što kruzere ne gradimo, nije problem užeglo ulje u Gradu, prikupit će se, nego je problem što se zatvorio „Radeljević”, nije problem što nemamo plan upravljanja, već je problem što nemamo plan stvaranja... Dobro bi došao „reset” države koja podsjeća na iznajmljivača apartmana koji je napustio posao za koji se školovao, kako bi ono što mu je trebala biti dodatna zarada pretvorio u jedini posao.

Pa nije valjda da nam za to uistinu treba korona virus?!

Bivši gradonačelnici Dubrovnika Vido Bogdanović i Andro Vlahušić pokarali su se malo na Facebooku i to oko cijene nekretnina.

Bogdanović je naime nedvano podijelio link s jednim napisom Jutarnjeg koji govori o povezanosti cijena nekretnina i turizma, odnosno kako povećani broj turista utječe na cijene nekretnina.

Bogdanović je uz to napisao: „I što ćemo sad?”

I onda se javio Vlahušić sa svojim viđenjem stvari:
„Bez turizma stanovi u Dubrovniku bili bi jeftiniji nego u Pločama ili Đakovu. Grad bi imao oko 30 tisuća stanovnika, penzionera, pomoraca i zaposlenih u javnim ustanovama. Mladost bi bila u Irskoj ili Njemačkoj. 2008 godine u gradu je kvadrat stana bio 4000 eura, a sada je skup , ali jeftiniji nego pred 11 godina. 2008. godine imali smo 500 000 dolazaka turista, a ove godine 1.5 milijuna. Broj dolazaka se povećao za milijun, a cijena stana još nije dosegla 2008 godinu.” - napisao je Vlahušić na što ga je Bogdanović pitao: „Zbilja misliš da smo svi mi ludi?”

„Ako pod ludost podrazumijevaš nepriznavanje činjenica onda to tako možeš zvati. Definicija ludosti upravo jeste živjeti u svome svijetu, a ne svijetu realnosti.” - odgovorio je Vlahušić.

Mini raspravu Bogdanović je okončao riječima:
„Slažem se, pogriješio sam, s tobom ulazit u raspravu nema smisla, stoga odustajem od komentiranja tvojih „činjenica”, uostalom tu si doma, kad su građevinski kvadrati u pitanju...”

D.M.

Prema prvim podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu te nautičkom charteru, u Hrvatskoj je na današnji dan, 25. listopada, ostvareno 19.722.582 dolazaka (+5%) i 106.162.242 noćenja (+2%), a čime je premašen turistički promet ostvaren u cijeloj 2018. godini kada je realizirano 19.719.329 dolazaka i 106.056.638 noćenja.

- Činjenica da smo za više od dva mjeseca ranije premašili turistički promet ostvaren u cijeloj prošloj godini predstavlja odličan rezultat hrvatskog turizma i jasnu potvrdu kako je ova turistička godina, unatoč svim izazovima, odlično provedena od strane cjelokupnog hrvatskog turističkog sektora. S optimizmom ulazimo u 2020. godinu, koja će također biti zahtjevna, a naš će primarni cilj biti zadržavanje konkurentne pozicije Hrvatske u Europi, ali i daljnje pozicioniranje na novim dalekim tržištima. - poručio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić dodavši kako će listopad biti završen s desetak posto rasta u odnosu na isti mjesec lani što svjedoči sve boljoj afirmaciji Hrvatske kao destinacije koja nudi puno više od sunca i mora.

DPP

Ove je godine broj kreveta u komercijalnom smještaju u Hrvatskoj ukupno povećan za oko 6 posto ili 67.077 kreveta, a najviše je rastao u objektima u domaćinstvima, čak za 35.777 novih kreveta. Broj kreveta u domaćinstvima rastao je i u Dubrovniku. Naime, prema podacima Turističke zajednice Grada Dubrovnika u prvih devet mjeseci ove godine u objektima u domaćinstvima na području koje pokriva gradska TZ evidentirano je 16 474 redovna i 5 149 dodatnih kreveta, što je 6 posto više u odnosu na isto razdoblje 2018. godine. U 50 hotelskih objekata je 12 045 kreveta i taj je broj jednak prošlogodišnjem.

I dok broj kreveta raste turistička mjesta diljem obale bilježe pad popunjenosti tih kapaciteta. Dubrovački iznajmljivači ne mogu se potužiti na lošiju popunjenost u odnosu na 2018. godinu jer dobar broj njih, iako je već polovica listopada, u smještajnim jedinicama koje iznajmljuju još uvijek imaju goste. Dok privatni iznajmljivači ubiru novac od afitavanja soba i apartmana, sve se učestalije može čuti kako se siva zona privatnog iznajmljivanja mora što prije urediti.

Svi oni koji se bave iznajmljivanjem soba, apartmana pa i kuća za odmor turistima na tome dodatno zarađuju, a dodatna zarada svugdje se u svijetu itekako oporezuje, no u Hrvatskoj toj nije slučaj. Privatni iznajmljivači ne plaćaju poreze prema ostvarenom prihodu kao uostalom ni porez koji bi bio sukladan vrijednosti nekretnine koju iznajmljuju. Uveden im je tek paušal koji je primjerice u Dubrovniku najveći u povijesnoj jezgri i iznosi samo 1 500 kuna po krevetu na godišnoj razini, a tih „samo” ujedno je i maksimalno. Iznos tog paušala i više nego simboličan s obzirom na cijene apartmana u Gradu.

Inače, nekontrolirani rast kapaciteta u domaćinstvima pogoršao je strukturu turističkih kapaciteta, pa tako od ukupnog broja smještajnih kapaciteta samo 35 posto otpada na kapacitete u hotelima i kampovima. Udio kreveta u domaćinstvima dosegnuo je razinu od 52,2 posto komercijalnog smještaja.

Zbog dominacije privatnog nad hotelskim smještajem Hrvatska, prema procjenama stručnjaka, ostvaruje se čak 67 posto manje prihode po noćenju od međunarodnog prosjeka. Osim toga itekako je primjetno i u Dubrovniku što se događa s infrastrukturom i prostorom kad ga optereti preveliki broj turista pa su tako prometnice i javne površine preopterećene dok fekalije cure na sve strane, ne samo u more.

Zgrade koje niču prečesto su apartmanskog karaktera u kojima tijekom zimskih mjeseci nitko ne stanuje, a nitko ne zaustavlja ni trend prenamjena garaža u apartmane.

Inače, od 2010. do 2019. broj kreveta u domaćinstvima porastao za više od 444 tisuće što bi bilo jednako broju od 1 112 novih hotela po 200 soba, da su izgrađeni, ali nisu.

Smještaj turista u domaćinstvima nikad se neće ugasiti, no taj model iznajmljivanja svakako treba mijenjati. Iluzorno je očekivati da će se hrvatski političari, takvi kakvi jesu, usuditi mijenjati zakone u izbornoj godini, no neka od vlada kad-tad morat će regulirati privatno iznajmljivanje.

Naglu apartmanizaciju Hrvatske godinama su zapravo zagovarale upravo hrvatske političke strukture koje su podržavali razni samoprozvani stručnjaci u turizmu jer se s apartmanizacijom nije poboljšala struktura gostiju i nisu nam stigli toliko očekivani turisti visoke platežne moći. Upravo je iznajmljivanje apartmana najmanje oporezivan vid ekonomske aktivnosti, a dovela je do nekontroliranog rasta cijena stanova i cijena najamnina u turističkim mjestima, odljeva stanovništva iz gradskih jezgri te iznimno niskih prihoda lokalnih samouprava od kojih je većina, nesposobna stvarati nove vrijednosti, svoje djelovanje podredila turizmu.

Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, ne računajući podatke nautike, tromilijunto noćenje u Dubrovniku ove je godine  ostvareno 21. kolovoza, odnosno sedam dana ranije nego 2018. godine, što potvrđuje  odličnu turističku sezonu .

Od 1. siječnja do 21. kolovoza 2019. godine, u Dubrovniku je zabilježeno 980 365 dolazaka, što je porast od 14 % u odnosu na prošlu godinu, a ostvareno je 3.000.285 noćenja, odnosno 6 % više nego lani u istom razdoblju.

Od početka godine u Dubrovniku je boravilo najviše gostiju iz Ujedinjenog kraljevstva, SAD-a, Francuske, Njemačke, Španjolske, Hrvatske, Australije, Irske, Italije i Finske. Zabilježeni su značajni porasti s određenih tržišta u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kao što je SAD s porastom od 16 % u dolascima i 16 % u noćenjima, zatim Francuska s porastom od 13 % u dolascima i 11 % u noćenjima, Njemačka s 59 % porastom u dolascima i 12 % u noćenjima te Irska s porastom od 34 % u dolascima i 34 % u noćenjima.

DPP