Prikazujem sadržaj po oznakama: turizam

Dok je u tijeku egzodus Britanaca iz Hrvatske, pa tako i Dubrovnika, s obzirom da će britanski državljani koji se vraćaju doma iz naše zemlje uskoro morati ići u 14 – dnevnu samoizolaciju, gradonačelnik Dubrovnika u razgovorima za britanske medije i dalje poziva njihove građane na odmor u Dubrovnik.

Franković je tako sinoć dao intervju za jednu od vodećih TV postaja u Velikoj Britaniji Sky News, a povodom stavljanja Hrvatske u crvenu zonu. Istaknuo je kako do sada ni jedan turist u Dubrovniku koji je nakon odmora otputovao u svoju zemlju, prema podacima kojima raspolaže, nije bio COVID pozitivan.
 
„Gradonačelnik je istaknuo kako je u razgovoru s britanskom Vladom tražio da se Dubrovnik promatra kao posebna regija te da se izuzme iz karantenskog pravila na jednak način kako se to tražilo i kako je usvojeno od njemačke Vlade, međutim nismo uspjeli u tome. Ujedno je istaknuo kako se nada da će gosti sa UK tržišta ipak dolaziti u Dubrovnik te je poslao jasnu poruku kako je Dubrovnik siguran grad, grad koji drži COVID virus pod kontrolom i kako je Dubrovnik ovih dana jako lijep i ugodan za boravak.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.
 
- Unatoč činjenici kako se sada Dubrovnik nalazi na crvenoj listi vjerujemo da će Britanci i dalje dolaziti. - istaknuo je gradonačelnik Franković te uputio poziv svim turistima s britanskog tržišta: „Dođite u Dubrovnik, Dubrovnik je jako lijep u ovo doba godine i Dubrovnik čeka na Vas.”
Gradonačelnik Mato Franković dao je jutros intervju i za englesku radio postaju LBC radio. U razgovoru s voditeljem Nickom Ferrarijem naglasio je kako je brojka zaraženih osoba korona virusom u Dubrovniku niska. Istaknuo je ujedno kako vjeruje da će unatoč činjenici da je Hrvatska stavljena na crvenu listu Velike Britanije, Dubrovnik i dalje bilježiti posjete turista iz te zemlje.

dm

Zbog pandemije koronavirusa cijeli svijet je doslovce stao. Urušavaju se svjetska gospodarstva, ljudi svakodnevno ostaju bez posla, a broj oboljelih i dalje se penje. Pandemiji kao da se ne nazire kraja. Najgora ekonomska kriza od Velike depresije tridesetih godina prvo se naravno odrazila na turizam. Ovo je inače najveća kriza koja je pogodila međunarodni turizam otkad se bilježe turistički rezultati, tj. od 1950. godine.

Piše: Nikolina Metković

Dok je cijela svjetska turistička industrija na koljenima, dubrovačkim mediokritetima kriva je Ana Hrnić. U nedavno izabranu direktoricu Turističke zajednice Grada Dubrovnika uprli su prstom brzinom usporedivom potezanjem za pištoljem u američkim kaubojskim filmovima, ne razmišljajući kako turističke brojke, koje ostvaruje Dubrovnik u ovim ekstremnim uvjetima, zapravo i ne mogu biti bolje.

Ana Hrnić još je u siječnju, gotovo dva mjeseca prije negoli je itko slutio što će pandemija korone učiniti svijetu, imenovana direktoricom Turističke zajednice Grada Dubrovnika. Imenovana je jednoglasno od strane Turističkog vijeća u kojem mahom sjede predstavnici hotelskih kuća, ugostitelja i privatnih iznajmljivača. Među njima, koji su u siječnju svi odreda digli ruke za Anu Hrnić, danas je neki prozivaju.

Naravno da je pitanje zašto su je podržali posve suvišno postavljati jer znamo kako se u nas na funkcije biraju ljudi. Temelj za izbor Hrnić na čelo gradske Turističke zajednice trebao je biti program koji je priložila uz svoju prijavu na natječaj, ali što bi se program čitao kad je stigla politička direktiva koga se ima izabrati. To puno inače govori o ljudima koji sjede u tom Turističkom vijeću Turističke zajednice Grada Dubrovnika i njihovoj brizi i promišljanju dubrovačkog turizma.

Prije negoli je Hrnić imenovana, dubrovačka je javnost pratila trakavicu oko razrješenja bivše direktorice Turističke zajednice Grada Dubrovnika Romane Vlašić. Ona je dužnosti razriješena na neprimjeren način, jer je tako politici u tom trenutku odgovaralo. Vlašić, kojoj je u to vrijeme isticao mandat, trebalo se riješiti, a kako joj se nije moglo prišiti ništa, za krimen joj se stavilo što u vremenu dok je Dubrovnik rušio svoje turističke rekorde, nije taj Dubrovnik dovoljno reklamirala, nije s buketima cvijeća dočekivala nogometaše i razne svjetske poznate face koje su dolazile u Grad.

Dok se Vlašić zamjeralo da u trenucima dok je Dubrovnik rušio turističke rekorde ne ulaže dovoljno u njegovu promidžbu, Hrnić se zamjera da to isto ne čini u trenucima dok je svjetski turizam na koljenima.

No, Romana Vlašić, Jelka Tepšić, kao i oni koji su na čelu Turističke zajednice bili prije njih, u svim su tim trenucima, dok se u Dubrovniku turizam zapravo cijelo vrijeme razvijao sam po sebi, znale su priču okrenuti u svoju korist. Sjetite se samo famoznog „pipun partyja” koji je organizirala Jelka Tepšić. S pipunima se nije dugo partijalo. Sjetite se samo izjava Jelke Tepšić o Zimskom festivalu i kako u to vrijeme, ta bivša direktorica TZ - a, danas zamjenica gradonačelnika, nije kužila njegov značaj za produljenje turističke sezone i stvaranje preduvjeta za Dubrovnik kao cjelogodišnju turističku destinaciju, jer ne putuju ljudi samo ljeti. Njezino neznanje i kratkovidnost u to vrijeme nije nitko kritizirao.

Doduše, ni Romani Vlašić nije pošlo za rukom staviti taj Dubrovački zimski festival na kartu europskih božićnih festivala i sajmova, od kojih brojni, od turista koji ih u to vrijeme pohode, ostvaruju enormne prihode. No, Vlašić i Tepšić su imale hrabrosti stati pred novinare i okrenuti priču u svoju korist. Obično bi samo pobrojale dolaske i noćenja i priča bi stala gdje je i počela.

Ana Hrnić s druge je strane javnosti nedostupna, zavučena u neku svoju nišu, a osoba na javnoj funkciji u svakom trenutku pa i onom kad je najteže, kao što je sad, mora znati stati pred javnost. Njezina trema, nesigurnost i strah od neugodnih pitanja nisu opravdanje za bijeg od javnosti već su samo prepreke koje bi kao prva, kao lider, trebala znati preskočiti. Osim možda ako joj se istupanje u javnost ne brani, odnosno dozvoljava samo za određene medije, jer novinarima se rijetko javlja na pozive.

Od Hrnić se inače očekuje, barem je tako najavio gradonačelnik Mato Franković, da na idućoj sjednici Gradskog vijeća vijećnicima podnese raport što je kao direktorica Turističke zajednice Grada radila svih ovih mjeseci kako bi se umanjili efekti korona krize na dubrovački turizam. Naime, gradonačelnik je mišljenja kako je učinjeno puno, a javnosti malo ili slabo prezentirano.

Romana Vlašić pala je upravo zato što nije došla na sjednicu vijećnicima podnijeti raport, iako zakonski to nije dužna učiniti, jer ne podnosi izvješće Gradskom već Turističkom vijeću, ono je bira, ocjenjuje njezin rad i razrješuje. Isto se odnosi i na Anu Hrnić. Nije ona dužna nikakvom Gradskom vijeću podnositi raport o svom radu.

Oni koji se tom scenariju raduju, zapravo ne shvaćaju da nije uopće stvar u Ani Hrnić. U ovom trenutku nitko za dubrovački turizam ne može učiniti više. Svi oni koji mjesecima u medijskom prostoru i na društvenim mrežama huškaju protiv Hrnić, rade to zapravo iz nekih svojih osobnih frustracija, neostvarenih ambicija i naprosto - zloće. Ideje koje nude kao spas sezone, nisu odmakle od onog trčanja za raznoraznim celebrityjima s buketima cvijeća.

Radna grupa za destinacijski menadžment u Dubrovniku, s čijeg je čela bivši gradonačelnik Andro Vlahušić 2011. razriješio Pavu Župan Rusković... Postoji li ta grupa više, tko joj je na čelu, tko su joj članovi, kad i koliko puta godišnje se sastaju i čime se bave?

Gdje je ona pompozno predstavljana Strategija razvoja turizma? Nije valjda da leži u nekoj ladici? Zaviri li tko kad u nju i jesu li vrli stratezi u toj strategiji promišljali i moguće efekte neke krize, poput ove, po naš turizam ili su samo bez ikakva plana predviđali nove turističke zone i krevete?

Žalosno je ako dubrovački turizam ovisi samo o Ani Hrnić i Matu Frankoviću, odnosno nekome tko je u nekom trenutku na čelu TZ - a i na čelu Grada. Ako je to zaista tako, onda neka za krah svjetskog i dubrovačkog turizma bude kriva Ana Hrnić.

Paradoksalno je inače da je korona kriza u Dubrovnik dovela one turiste o kojima su određeni dionici u turizmu godinama pričali, one bogate, kvalitetne goste. Samo, problem je što su oni na jahtama jer Dubrovnik ima jako malo hotela s više od pet zvjezdica u kojima takvi gosti odsjedaju, a i mnogi od ovih s pet zvjezdica uslugom ih ne zaslužuju. Vole oni i luksuzne kuće za odmor i vile na osami, ali ih na dubrovačkom području nedostaje. Vole oni i potrošiti, naravno kad imaju gdje. Uostalom, oni pravi ugostitelji kažu kako davno nisu imali bolje goste od ovogodišnjih.

Nije samo korona kriza kriva što je Dubrovnik na koljenima, a nije kriva ni Ana Hrnić. Ima tu cijela kolona krivaca koji su u tom masovnom turizmu, koji se dogodio u Dubrovniku, pronašli zlatnu žilu, ne mogavši od tog silnog sjaja vidjeti razorne posljedice koje će iza sebe ostaviti.

Pogrešno je privatne iznajmljivače prikazivati žrtvama jer nisu oni ovisni o apartmanima koje afitavaju. Svi su oni manje - više zaposleni na svojim redovnim poslovima, puno njih u javnim službama i svi oni od tih apartmana ostvaruju ekstra profit. Svi oni voze dobre aute i imaju lijepe stanove. Uostalom, stvarni efekti turizma samo se u Hrvatskoj mjere kroz broj noćenja ostvarenih u privatnom smještaju, ali neka je Hrnić kriva što je privatni smještaj podbacio jer turisti usred najgore ekonomske krize koja je pogodila čovječanstvo ne žele putovati.

Vrijeme je da dubrovački turizam i njegove perspektive u svoje ruke uzmu pravi stručnjaci, oni koji tu materiju znaju. Zato gradonačelnik zove u svoj tim dvoje bivših ministara Pavu Župan Rusković i Nika Bulića. Za dobro dubrovačkog turizma, neka im da slobodne ruke te ih u svom timu što duže i zadrži.

Vrijeme je ipak da Ana Hrnić konačno ustane i bori se. Ostavku, ako su joj je i nudili, neka ne daje, osim ako ne želi ostati obilježena kao ona koja nije mogla. Neka se ne osvrće na one koji je napadaju iz osobnih interesa, a koji bi rado sjeli u njezinu stolicu, prikazujući svoje poraze kao dostignuća. Posebno neka se ne obazire na kritike onih koji su od Turističke zajednice Grada Dubrovnika i raznoraznih prijateljstava do jučer imali nemale koristi.

Inače, prema podacima Svjetske turističke organizacije, objavljenima prije nekoliko dana, zbog pandemije koronavirusa turistička industrija u razdoblju od siječnja do svibnja izgubila je najmanje 320 milijardi dolara ili trostruko više od gubitka pretrpljenog u globalnoj financijskoj krizi 2009. Broj turista smanjen je za 300 milijuna, što je pad za 56 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a WTO ocjenjuje kako je u svijetu ugroženo od 100 do 120 milijuna radnih mjesta izravno povezanih s turizmom. Brojke su obično egzaktne i neumoljive. Budali ne znače ništa, ali pametnome puno govore.

Uhljebljena? Jest! Samo, i one prije nje je netko uhljebio i bile su jednako ovisne o tuđim napucima kao i Ana Hrnić, ali koga je za to bilo briga dok je cvjetalo cvijeće, kad je najvažnije bilo ići po svjetskim turističkim sajmovima i sa sobom voditi prijatelje.

Sezona 2020. u uvjetima u kojima se odvija još je i odlična. Od sezone 2020. puno će važnija biti sezona 2021., a na toj sezoni radi se sad i zato gradonačelnik želi uza sebe tim stručnjaka. Ono što ti stručnjaci osmisle, na Turističkoj je zajednici da izreklamira. Tada Ana Hrnić, ukoliko opstane, ne smije dozvoliti da joj se kvazi stručnjakinje opet miješaju u posao, kao što su joj primjerice kao „dostignuće”, pripisali i onaj bizarni crtić od sto tisuća kuna.

Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je 7. kolovoza, boravilo 12 012 turista, što je 42 % od turističkog prometa u odnosu na isti datum prošle godine. Na isti datum Dubrovnik je zabilježio 2 565 dolazaka, što je 33 % od turističkog prometa u odnosu na 7. kolovoz 2019. Navedenog datuma, najbrojniji turisti su bili iz Ujedinjenog Kraljevstva, Hrvatske, Francuske, Njemačke, Poljske, Austrije, Ukrajine, SAD-a, Slovenije i BiH. - izvijestili su danas u priopćenju iz TZ grada Dubrovnika.

„U razdoblju od 1. siječnja do 7. kolovoza evidentirano je 132 886 dolazaka, 15 % prošlogodišnjeg turističkog prometa i 425 425 noćenja, 16 % prošlogodišnjeg turističkog prometa u istom razdoblju. Top lista zemalja odakle je bilo najviše turista od 1. siječnja do 7. kolovoza: Hrvatska, Njemačka, Ujedinjena Kraljevina, BiH, Francuska, Poljska, SAD, Austrija, Belgija, Slovenija.” - piše još u priopćenju.

dpp

Osim što su efekti pandemije izazvane koronavirusom po dubrovački turizam katastrofalni, od loših ovosezonskih brojki dolazaka i ostvarenih noćenja turista, u ovoj krizi puno je gora neizvjesnost što će se dogoditi u bliskoj budućnosti. Naime, aktualna sezona koja je praktički na vrhuncu, više se ne može spasiti, brojke se mogu nešto popraviti s ciljem da se dosegne 30 posto prometa ostvarenog 2019. no stvaran cilj i izazov za Grad Dubrovnik, čiji su proračunski prihod ovisni o turizmu, kao i sve dionike u turizmu je sezona 2021. godine, stoga gradonačelnik u svoj tim zove dvoje bivših ministara turizma Pavu Župan Rusković i Nika Bulića.

Dubrovnik je jedini grad u Hrvatskoj koji je dao dva ministra turizma, a kad se uzme u obzir da su oboje u tom resoru radili puno prije negoli su imenovani ministrima, očekivanja od Pave Župan Rusković i Nika Bulića, koji bi trebali savjetovati gradonačelnika kako izvući maksimum iz sezone 2021. tim su i viša.

Pave Župan Rusković, koja je bila vrlo uspješna ministrica turizma u Vladi Ivice Račana već godinama upozorava kako o turizmu, nad kojim odavno nemamo kontrolu i dalje isključivo razmišljamo na način stalnog širenja kapaciteta. Puno je puta naglašavala kako nemamo nikakvu turističku strategiju i ni na jedan segment turizma nismo fokusirani.

Župan Rusković u svojoj Vladi Račan je želio odmah za ministricu turizma, no ona je njegovu ponudu odbila, obrazloživši kako nema dobra iskustva s političarima. No, 2003. ipak pristaje preuzeti Ministarstvo turizma. Da se njezina vizija turizma počesto razlikovala od vizije koju su imali političari, potvrdilo se i u vrijeme dok je dubrovački gradonačelnik bio Andro Vlahušić. Iako ju je 2009. imenovao svojom savjetnicom za turizam brzo su se razišli, a razlog je jednostavan, političari promatraju turizam kroz novac koji mogu zaraditi na njegovoj masovnosti, ne shvaćajući da se profiliranjem u kvalitetnu destinaciju može zaraditi puno veći novac.

Niko Bulić bio je ministar turizma od 1993. do 1997. u, za turizam, najosjetljivijem razdoblju kad je trebalo puno raditi, ne samo na obnovi hotelskih kapaciteta, već i vraćanju povjerenja turista u Hrvatsku kao sigurnu destinaciju. Nedugo nakon toga, 1999. imenovan je direktorom Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice.

Prije nego što su imenovani ministrima i Župan Rusković i Bulić, radeći u turističkom sektoru ostvarili su respektabilne rezultate.

Ipak, s obzirom da treba spašavati sezonu 2021. koja će biti jednako osjetljiva kao i aktualna, znanje ovog dvojca bit će od velike koristi gradonačelniku Matu Frankoviću koji i sam dolazi iz turističkog sektora, a koji je od početka korona pandemije uložio iznimno velike napore ne bi li Dubrovnik, koji je krizom najpogođeniji, ostvario barem 30 posto od rezultata ostvarenih u turizmu 2019. koja se vodi kao rekordna godina.

Niko Bulić već se stavio na raspolaganje gradonačelniku Matu Frankoviću, koji s Pavom Župan Rusković tek treba razgovarati. Ukoliko se ovaj trojac na kraju i sastavi, kako je vremena malo, pred njima su brzi i mudri potezi. Naime, dok je pandemija koronavirusa u svijetu u uzlaznoj putanji, teško je predvidjeti hoće li se ona do ožujka 2021., kad u Dubrovniku polako počinje sezona, obuzdati i u kolikoj mjeri.

Ipak, aktualna sezona pokazala je da dio ljudi i u najekstremnijim uvjetima, a što pandemija koronavirusa, svakako jest, želi putovati i ljetovati pa je na Frankoviću, Župan Rusković i Buliću, ukoliko se taj trojac sastavi, da pronađu formulu. Prilika je to i za njih i za Dubrovnik kojemu je pak kao turističkoj destinaciji korona kriza izvrsna prilika za konkretan odmak od masovnog turizma koji ga uništava. Tim više, Franković bi Župan Rusković i Bulića, ukoliko su voljni, trebao što duže zadržati u svom timu. Naime, riječ je o dvojcu koji turizam nadasve razumiju, no njihovo poznavanje tog sektora, mnogi bi mogli vidjeti kao smetnju.

Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je 1. kolovoza boravilo 9 214 turista, što je 35 % od turističkog prometa u odnosu na isti datum prošle godine. Na isti datum Dubrovnik je zabilježio 3 283 dolazaka, što je 43 % od turističkog prometa u odnosu na 1. kolovoza 2019. Navedenog datuma, najbrojniji turisti su bili iz Hrvatske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Francuske, Poljske, SAD-a, Slovenije, BiH, Švicarske te Ukrajine.

U razdoblju od 1. do 31. srpnja u Dubrovniku je bilo 45 458 turista, odnosno 20 % od turističkog prometa prošlogodišnjeg srpnja, a ostvarena su 182 360 noćenja, 23 % od turističkog prometa prošlogodišnjeg srpnja. Tijekom srpnja najbrojniji turisti u Dubrovniku bili su iz Njemačke, Hrvatske, Poljske, Ujedinjenog kraljevstva, Francuske, BiH, Belgije, Austrije, Švicarske i Češke.

Tijekom srpnja u hotelskom smještaju ostvareno je 19 104 dolazaka te 75 375 noćenja, dok je u privatnom smještaju ostvareno 21 338 dolazaka i 84 835 noćenja.

U razdoblju od 1. siječnja do 31. srpnja evidentirano je 113 912 dolazaka, 14 % prošlogodišnjeg turističkog prometa i 347 848 noćenja, također 14 % prošlogodišnjeg turističkog prometa u istom razdoblju. Top lista zemalja odakle je bilo najviše turista od 1. siječnja do 31. srpnja: Hrvatska, Njemačka, BiH, Ujedinjena Kraljevina, Poljska, Francuska, SAD, Austrija, Belgija, Slovenija.

dpp

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je pismo britanskom premijeru Borisu Johnsonu, a nakon što su se u dijelu medija u Velikoj Britaniji pojavile vijesti da bi ova država mogla uvesti obvezu četrnaestodnevne karantene za sve turiste koji se vraćaju iz Hrvatske. Prema medijskim najavama, Hrvatska bi se uz Belgiju i Luxemburg mogla pridružiti Španjolskoj, za koju je mjera dvotjedne karantene izrečena prošlog vikenda.
 
Gradonačelnik Franković u svom je obraćanju britanskom premijeru naglasio kako su posjetitelji iz Velike Britanije tradicionalno najbrojniji gosti u Dubrovniku te da je odnos koji je desetljećima razvijan temeljen na prijateljstvu.
„Znam da ste dobro upoznati s ovim dijelom Hrvatske i to jedan od razloga zašto se obraćam upravo Vama osobno. Ukupni broj pozitivnih COVID-19 slučajeva s područja Grada Dubrovnika je 3, a trenutno se u našem gradu odmara preko 8.000 turista i na svim razinama ulažemo maksimalne napore kako bismo održali povoljnu epidemiološku sliku te svim našim gostima pružili ugodan i siguran boravak.“ - piše gradonačelnik između ostalog.
 
„Uzimajući sve navedeno u obzir te uvažavajući činjenicu da dubrovački turizam ovisi o tržištu Ujedinjenog kraljevstva molim Vas da prilikom donošenja odluka promatrate Hrvatsku i po njenim regijama, a ne samo kao cjelinu. Dubrovnik je jedna od najsigurnijih europskih destinacija za putovanja s detaljno usvojenim protokolima u svim situacijama pa i u postupanju ukoliko broj zaraženih počne rasti.” - zaključio je gradonačelnik.
 
Pismo premijeru Johnsonu gradonačelnik je uputio i Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske te Veleposlanstvu Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sj. Irske u Republici Hrvatskoj.

dpp

Na danas održanoj izbornoj sjednici Strukovne grupe putničkih agencija ŽK Dubrovnik birano je novo vodstvo za četverogodišnji mandat, za predsjednika je izabran Danijel Marušić iz agencije Dubrovnik Travel, a za njegovu zamjenicu Slavica Grkeš iz Dominium Travela.

Zanimljivo je svakako kako je Grkeš bila kandidkatkinja za zamjenicu Slobodana Vukotića koji se kandidirao za predsjednika, a Marušić, čija je kandidatkinja za zamjenicu bila Tatjana John (Spicy Events) je dobio naklonost članstva za tek jedan glas više, 18:17.

Dosadašnji predsjenik Stanko Ljubić (Globtour) u njegov zamjenik Boro Aleskić (Elite Travel) nisu se kandidirali.

„Na sjednici je bila i stručna suradnica Sektora za turizam HGK, koja je ujedno poslovna tajnica Udruženja putničkih agencija HGK, Saša Zrnić. Prisutnima je Zrnić dala presjek problematike agencijskog poslovanja kojom se Udruženje bavilo prethodnih godina, ali posebno je naglasak stavila na situaciju izazvanu korona ugrozom te brojne teme koje su se otvorile i koje su predmet rada ovog Udruženja. HGK nastoji pružiti maksimalnu podršku svojim članicama u postizanju boljeg zakonodavnog okvira u Hrvatskoj, ali i na razini EU.” - piše u priopćenju HGK ŽK Dubrovnik.
 
„Predsjednica Županijske komore Dubrovnik, Nikolina Trojić, zahvalila je svim kandidatima na isticanju kandidatura i spremnosti da rade za dobrobit ove djelatnosti. Još jedan put je istaknula kako je Komora njihova administrativna potpora, koja pomaže, artikulira stavove i dalje prosljeđuje njihove zaključke, ali da se intenzitet rada Strukovne grupe očituje njihovim angažmanom. Poželjela je da i naredne sjednice budu u ovako velikom broju.” - također se navodi u priopćenju.

dm

Booking za lipanj doslovce je storniran, a kad su u pitanju kakvi takvi efekti od srpnja i kolovoza, pa i mjeseci poslije, gradonačelnik Mato franković ističe kako je realno očekivati da bi se ove sezone moglo ostvariti oko, odnosno ne više od 30 posto prošlogodišnjih rezultata. Slabija od 2019. bit će, prognozira Franković i turistička sezona 2021.

- Iduća, 2021. sezona bit će na 70 posto rezultata sezone 2019. godine i pomalo ćemo se na prethodno ostvarene brojke vratiti tijekom 2022. izgubit ćemo najmanje tri godine za povratak na brojke iz 2019. - kazao je Franković.

Inače, Grad je u suradnji s gradskom Turističkom zajednicom i Zračnom lukom Dubrovnik dogovorio marketinšku kampanju vrijednu 14 milijuna kuna ne bi li avioprijevoznike potaknuo na uvođenje letova prema Dubrovniku, o kojima kao destinacija ovisimo.

- Izradili smo popis svih avioprijevoznika i u konačnici ćemo ga poslati HTZ - u i Ministarstvu turizma na daljnju provjeru. U popis je uključen i domaći avioprijevoznik Croatia Airlines. Grad Dubrovnik je obvezan u suradnji s TZ - om izdvojiti avioprijevoznike koji su spremni letjeti do kraja prosinca. Procjena je utemeljena „u grubo”, na temelju svih aviokompanija koje su iskazale interes za udruženo marketinško oglašavanje. - rekao je Franković, istaknuvši su prema Dubrovniku dogovorene i neke nove avio linije za destinacije s kojima nismo bili direktno povezani. No, detalje nije želio iznositi dok traju pregovori s avioprijevoznicima.

dpp

Turistička zajednica grada Dubrovnika pokrenula je kampanju „Dubrovnik - tamo gdje je srce”, koja ima za cilj privući domaće goste. Koliko će kampanja, koja će se provoditi plaćenim objavama članaka na nekoliko nacionalnih portala, biti i uspješna, vidjet ćemo svi skupa tek kada se budu zbrajali turistički rezultati ovog ljeta. No, ono što je odavno jasno jest kako Dubrovniku kao destinaciji za domaće goste itekako šteti neprestano spominjanje previsokih cijena, odnosno negativan imidž Dubrovnika kao destinacije koja je nedostupna prosječnom građaninu Hrvatske.

Piše: Davor Mladošić

Kad se god spomene visoka cijena smještaja, objeda u restoranima ili obične kafe, eto Dubrovnika u prvom planu. Svih ovih godina kao da se namjerno provodi neka antikampanja koja ima za cilj što manje domaćih gostiju u Dubrovniku. Naravno da tu antikampanju nitko nije ciljano osmislio, no, s druge strane, svih ovih godina nitko se nije ozbiljno potrudio ni da, kad je u pitanju privlačenje domaćih gostiju, takav negativan imidž izmijeni.

Ne postoji neki skriveni neprijatelj koji Dubrovnik ocrnjuje među Hrvatima, pomalo idiotsko objavljivanje medija računa sa Straduna tek pripada onom novinarstvu lišenom svake logike i truda da se prikažu činjenice, a one govore da Dubrovnik jest skup, ali i da se u Dubrovniku može naći i smještaj i objed i kafa po pristojnoj cijeni. Činjenice govore i to da se Dubrovnik također ne može usporediti s npr. Zaostrogom, a da u usporedbi s npr. Rovinjom ili bližim nam Hvarom razlika u cijenama baš i nema puno, odnosno da se u svim tim najatraktivnijim destinacijama može naći raznolika cjenovna ponuda. Činjenice govore i da Dubrovnik strancima nije skup, no tema su ipak domaći gosti.

A kad su domaći gosti u pitanju, unatoč imidžu preskupe destinacije za prosječni hrvatski špag, oni su prošle godine bili na šestom mjestu po broju dolazaka, iza Britanaca, Amerikanaca, Nijemaca, Francuza i Španjolaca. Dakle, Dubrovnik je ipak grad kojeg prosječni Hrvat želi vidjeti unatoč cijenama i prejak brend da bi mu to naštetilo u normalnoj situaciji.

No, kao i cijela kugla zemaljska Dubrovnik više nije u normalnoj situaciji i stoga čudi kako se turistički stručnjaci nisu ozbiljnije pozabavili mijenjanjem negativnog imidža Dubrovnika kao preskupe destinacije za domaćeg gosta. Da, bit će popusta, odnosno već ih ima, ali kada se oni prikažu bez mijenjanja navedenog imidža, onda u očima prosječnog domaćeg potrošača ispadaju tek kao potez očajnika, uz sarkastične komentare kako su sad dobri i domaći gosti kad nema stranaca, a do jučer su bili nepoželjni, što naravno ne odgovara istini, ali upravo to je percepcija prosječnog građanina Hrvatske.

Mijenjanju takve percepcije svakako nije pomoglo ni nesnalaženje pojedinaca nakon što su mjere počele popuštati, pa npr. Javna ustanova Rezervat Lokrum nije mogla i smjela započeti sezonu cijenom karte od 200 kuna. Iako je cijena u međuvremenu spuštena, velika šteta je počinjena, danima se u medijima i po društvenim mrežama vrtjela priča o pohlepnim Dubrovčanima. Takav antipromidžbeni potez nije dakle naštetio samo Lokrumu, naštetio je svima u Dubrovniku. Ni danas gotovo nitko ne priča o spuštanju cijena koje se dogodilo već se i dalje po društvenim mrežama vrti priča o Dubrovčanima koji u u doba korone žele „u dva mjeseca zaraditi za cijelu godinu”, a ako netko i spomene kako je cijena od 200 kuna spuštena, rijetki to spominju u pozitivnom kontekstu već se opet hvataju sarkazma.

Na loš glas lako je doći, a i kad je nešto i na dobrom glasu, samo jedna pogreška vrlo brzo promijeni situacije. Kako je tek kad se pogreške rade godinama, kao što se po pitanju imidža Dubrovnika među Hrvatima rade, dubrovački turistički sektor osjetit će tek sad kada će u Hrvatskoj i oni koji su i mislili doći u Dubrovnik paziti na svaku kunu puno više nego dosad.

Godine nebrige oko imdiža Dubrovnika među Hrvatima teško će ispraviti nekoliko planiranih plaćenih člančića o mjestima gdje u Dubrovniku izlaze poznati (opet jedna PR - ovska greška, jer u aktualnoj situaciji to je trenutno jednostavno – iritantno) ili receptima, možda i kamenicama koje prosječni Hrvat uvijek gleda kao na nešto teško dostupno njegovom špagu itd.

Računa li se na domaće goste ima ipak jedna pozitivna stvar: Hrvati se jako vole hvaliti, pa možda iskoriste popuste da mogu reći da su bili u Dubrovniku.

To ne znači da se ne treba uhvatiti posla oko imidža Dubrovnika među Hrvatima i ozbiljno tome pristupiti, a to preko noći i za ovu sezonu niti se može niti će se ostvariti, niti realno gledajući, dubrovačka turistička zajednica ima niti je imala osobu sposobnu takav projekt osmisliti i provesti.

Nova direktorica tek je zapravo zasjela, pandemija je iznenadila prije no što se zapravo ozbiljnije i prihvatila posla. U takvoj situaciji u gradskoj TZ u ovom trenutku rade ono što mogu i znaju, samo također trebaju znati i prihvatiti sve ovo prije navedeno.

Mogućnost organiziranja cruise putovanja, prihvat brodova i putnika u uvjetima pandemije koronavirusa, organiziranje međunarodnih letova uz moguću subvenciju bile su teme ovotjednih razgovora gradonačelnika Mata Frankovića s predstavnicima turističkog sektora.

U tjednu na izmaku u javno savjetovanje upućen je Nacrt Odluke o davanju u najam stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika s mogućnošću kupnje u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji na području grada Dubrovnika.

U sklopu EU projekta „Grad ZA djecu – poboljšanje usluga i uvjeta za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na području grada Dubrovnika“, dječji vrtići dobili su vrijednu Montessori opremu, u nekim su vrtićima opremljene senzorske sobe dok su drugi dobili vrijednu sportsku opremu.

GRADONAČELNIK RAZGOVARAO S PREDSTAVNICIMA CLIA-e O EVENTULANOM OTVARANJU CRUISE TRŽIŠTA I PRIHVATU PUTNIKA S KRUZERA

Ne bi li od ostatka turističke sezone izvukao kakve takve efekte gradonačelnik Mato Franković razgovarao je putem video veze s predstavnicima CLIA-e o otvaranju cruise tržišta te mjerama i protokolima koji će biti na snazi od ukrcaja do iskrcaja putnika i posade. tijekom ukrcaja putnika na kruzere.

Naime, kruzeri pojedinih kompanija trebali bi s krstarenjima započeti već krajem lipnja i sredinom srpnja pa je gradonačelnik predstavnike CLIA-e upoznao sa trenutnim stanjem na području Dubrovnik i Hrvatske kad je u pitanju Covid-19. Naglasio je kako je Luka Dubrovnik spremna, kao i u razdoblju do sada, primiti pomorce koji se nastoje vratiti u matične zemlje iz raznih krajeva svijeta. Poštujući, pritom, sve propisane protokole, uključujući i testiranje na koronavirus.

Isto tako, izvijestio je o pripremi Dubrovnika kao turističke destinacije za sve turiste, što uključuje i formiranje karantene za slučaj potrebe te je izrazio spremnost prihvata kruzera u trenutku kad se za to steknu svi uvjeti.

GRAD DUBROVNIK SUFINACIRA MEĐUNARODNE LETOVE

O mogućnosti pokretanja međunarodnih letova gradonačelnik Mato Franković razgovarao je s predstavnicima najvećih hotelskih kuća na području grada Dubrovnika te direktorom sektora komercijalnih poslova Zračne luke Dubrovnik Ivanom Maslaćem.

Na sastanku je dogovorena marketinška strategija kojom će zajednički nastupiti Grad Dubrovnik, Turistička zajednica Grada Dubrovnika i Zračna luka Dubrovnik, a sve s ciljem poticanja avio prijevoznika na uvođenje linija za Dubrovnik.

Naime, kako aviokompanije iskazuju interes za organiziranjem letova za Dubrovnik na sastanku je rečeno kako je ključno putem marketinške kampanje avio prijevoznicima koji odluče uspostaviti letove za Dubrovnik omogućiti financijski benefit.

Gradonačelnik je već ranije najavio kako je Grad Dubrovnik spreman putem marketinške kampanje sufinancirati letove za Dubrovnik u iznosu od 14 milijuna kuna.

DUBROVNIK SPREMAN ZA PRIHVAT TURISTA IZ VELIKE BRITANIJE

O spremnosti Dubrovnika da tijekom ove sezone primi turiste gradonačelnik Mato Franković putem video veze razgovarao je s veleposlanikom Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Republici Hrvatskoj Andrewom Stuartom Dalgleishom.

Gradonačelnik je veleposlaniku tako predstavio sve što su Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika, Zračna luka Dubrovnik, Opća bolnica Dubrovnik te drugi dionici poduzeli kako bi osigurali uvjete za što skoriju aktivaciju turističkog prometa, uključujući i program poticanja međunarodnih letova kroz ciljanu marketinšku kampanju. Poručio je da je Dubrovnik potpuno spreman prihvatiti britanske turiste po otvaranju granica i ponovnoj uspostavi direktnih letova.

Veleposlanik Dalglesih kazao je da je turizam značajni dio ekonomije i u Velikoj Britaniji gdje se također nameće što skorija potreba normalizacije privrednih aktivnosti. Izrazio je uvjerenje da će britanski turisti putovati čim se za to ostvare osnovni uvjeti te istaknuo kako Dubrovnik kod britanskih turista nije izgubio ni trunke svoje trajne privlačnosti te da će mu se rado vratiti. Pohvalio je spremnost Grada Dubrovnika da dočeka svoje goste i pruži im ugodan i siguran boravak.

FRANKOVIĆ OPTIMISTIČNO O SEZONI: "OČEKUJEMO OSTVARENJE 30 POSTO PROŠLOGODIŠNJEG TURISTIČKOG PROMETA"

O sezoni je gradonačelnik Mato Franković razgovarao i s predstavnicima Društva turističkih vodiča Dubrovnik i Ceha turističkih vodiča.

Govoreći o posljedicama koje je prouzrokovala epidemija koronavirusa u sektoru turizma i prometne povezanosti, gradonačelnik Franković sudionike sastanka izvijestio je o glavnim zaključcima sastanka s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem održanog prošlog tjedna u Banskim dvorima prilikom kojega je naglašena važnost uspostavljanja međunarodnih letova jer je za Dubrovnik u koji najveći broj turista dolazi zrakoplovima. Jedan od važnih ciljeva je omogućiti slijetanje charter letova kao privatnih zrakoplova s područja Europske unije i Velike Britanije u Zračnu luku Dubrovnik te uplovljavanja mega jahti.

- Ova sezona bit će daleko od idealne, očekujemo ostvarenje 30 posto prošlogodišnjeg turističkog prometa i u tom smislu sam optimističan da ćemo to i ostvariti. Cilj je da gospodarstvo preživi do proljeća 2021. i da gubici budu što je moguće manji.- rekao je gradonačelnik Franković, dodavši kako i nije realno do kraja ove godine očekivati goste s kruzera.

Naime, neke su cruise kompanije krstarenja otkazala do jeseni, no većina ih je ipak pred sebe stavila rokove u kojima bi njihovi brodovi trebali ponovo zaploviti. No mogućnost organiziranja cruise putovanja ne ovisi samo o epidemiološkim uvjetima već i popunjenosti brodova, a većina kompanija brani ukrcaj putnicima starijim od 70 godina ukoliko boluju od kroničnih bolesti ili ukoliko su u zadnja dva mjeseca bili hospitalizirani.

Kad su u pitaju međunarodni letovi, gradonačelnik je kazao kako su uspostavljeni direktni kontakti sa svjetskim avioprijevoznicima poput British Airwaysa i Jet2coma. Istaknuo je kako gradski proračun uprihoduje 70 posto sredstava direktno od turizma, a ostatak je indirektno također povezan s turizmom, zbog čega je financijski opravdano u ovoj situaciji uložiti u subvenciju međunarodnih letova.

Inače, Turistička zajednica već je pokrenula promotivnu kampanju, a u pripremi su i razne pogodnosti za ovogodišnje posjetitelje u vidu popusta za posjete Lokrumu, gradskim zidinama, korisnike Dubrovačke kartice, kao i besplatni programi kulturnih ustanova čime će se cijene usluga prilagoditi smanjenoj potražnji.

Naglašena je važnost provedbe propisanih protokola zaštite kako bi se izbjegla potencijalna zaraza i ugroza trenutno dobre epidemiološke situacije. Turistički vodiči još uvijek čekaju preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nakon čega će se iste u dogovoru s Gradom Dubrovnikom po potrebi nadopuniti specifičnostima lokalnog poslovanja u ovom sektoru.

DUBROVAČKA STANOGRADNJA – UVJETI ZA STANOVE ZA MLADE NA JAVNOM SAVJETOVANJU

Nacrt Odluke o davanju u najam stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika s mogućnošću kupnje u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji na području grada Dubrovnika objavljen je za javno savjetovanje na web stranici Grada Dubrovnika. Pozivaju se svi građani da se svojim prijedlozima i sugestijama uključe u kreiranje Odluke, kako bi se dobio što kvalitetniji dokument.

Javno savjetovanje otvoreno je do 20. lipnja 2020., nakon čega će se izraditi Izvješće o provedenom savjetovanju, nakon čega će konačna verzija Odluke biti proslijeđena Gradskom vijeću na razmatranje i usvajanje. Tek potom kreće postupak prikupljanja zahtjeva, putem Javnog poziva.

Naime, riječ je o Odluci kojoj se propisuju uvjeti, mjerila i postupak za određivanje reda prvenstva za najam stanova na određeno vrijeme u vlasništvu Grada Dubrovnika, s mogućnošću kupnje.

Grad Dubrovnik je prva jedinica lokalne samouprave koja je razvila vlastiti model stambenog zbrinjavanja za svoje građane, pod zajedničkim nazivom „Dubrovačka stanogradnja“. Namijenjen je mladima koji nisu kreditno sposobni kupovati skupe stanove koji se nude na dubrovačkom tržištu nekretnina. Prema ovom modelu stanovi se daju u najam na određeno vrijeme od 10 godina od dana sklapanja Ugovora o najmu s mogućnošću kupnje nakon isteka roka od 10 godina, pod uvjetom da je najmoprimac uredno podmirivao sve svoje ugovorne obveze. U slučaju kupnje stana uplaćena najamnina uračunat će se u iznos kupoprodajne cijene.

Pravo na podnošenje zahtjeva za najam imat će državljani Republike Hrvatske i to mladi i mlade obitelji koji kumulativno ispunjavaju zadane uvjete. Sukladno nacrtu ove Odluke među uvjetima su i da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji nemaju riješeno stambeno pitanje, nemaju u vlasništvu/suvlasništvu kuću ili stan, stanuju kao podstanari, da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji u posljednjih 10 godina prije podnošenja zahtjeva za najam nisu nekretnine u svom vlasništvu/suvlasništvu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili, da imaju prijavljeno prebivalište na području Grada Dubrovnika najmanje 7 godina neprekidno prije podnošenja zahtjeva.

Postupak za davanje u najam stanova s mogućnošću kupnje pokrenut će se objavljivanjem Javnog poziva za prikupljanje zahtjeva u tjednom listu i na službenim stranicama Grada Dubrovnika s točno određenim podacima o stanovima. Podnositelj zahtjeva moći će se natjecati samo za jednu kategoriju stanova (jednosobni, dvosobni, trosobni i sl.). Pravodobni i uredni Zahtjevi bodovat će se u skladu s propisanim kriterijima i uvrstiti na prijedlog Liste reda prvenstva.

KROZ EU PROJEKT "GRAD ZA DJECU" DO VEĆIH STANDARDA U DUBROVAČKIM VRTIĆIMA

U sklopu EU projekta „Grad ZA djecu – poboljšanje usluga i uvjeta za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na području grada Dubrovnika“ u dječjim vrtićima „Pčelica“ i „Palčica“ opremljene su senzorne sobe.

Nabavljena oprema ukupno je vrijedna 150 tisuća kuna, a financirala ju je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Senzorne sobe služe za poboljšanje kvalitete života djece s poteškoćama u razvoju i edukaciju njihovih obitelji.

Projekt “Grad ZA djecu“ ukupne vrijednosti 14.080.986,10 kuna u potpunosti je financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda kroz Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

Europskim sredstvima u sklopu navedenog projekta uvedena je usluga poslijepodnevne smjene, kao i rad subotom u određenim dječjim vrtićima, pružanje usluge u vrtiću na Lopudu i tijekom ljeta, zaposlili su se brojni odgojitelji, asistenti, djelatnici u tehničkom osoblju i u drugom stručnom kadru poput psihologa te se financiraju i brojne edukacije usmjerene ka jačanju stručnih kompetencija za kojim je stručna služba vrtića iskazala interes.

Nabavljena je i oprema za uređenje igrališta u sklopu Dječjeg vrtića Pile u vrijednosti od 270 tisuća kuna, kao i informatička oprema za Dječji vrtić Pčelica u Novoj Mokošici – video nadzor, prijenosno računalo i projektor te 220 tisuća kuna vrijedna oprema za provođenje sportskog programa u dječjim vrtićima „Pile“, „Ciciban“ i „Palčica“.

Tri vrtića, Škatulica, Pčelica i Palčica dobili su Montessori pribor, odnosno didaktičke materijale izrađene od ekoloških materijala i obojeni prirodnim bojama, ukupne vrijednosti od 188 tisuća kuna, U Montessori sobama djeca uče kroz igru te im se razvija matematički i induktivni način razmišljanja koji im pomažu u daljnjem školovanju i životu.