Prikazujem sadržaj po oznakama: sveti vlaho

Nedjelja, 04 Srpanj 2021 13:02

U ponedjeljak se slavi blagdan Ruke sv. Vlaha

Blagdan Ruke sv. Vlaha proslavit će se u ponedjeljak, 5. srpnja u zbornoj crkvi sv. Vlaha u Dubrovniku. Svečano euharistijsko slavlje predvodit će rektor crkve sv. Vlaha don Hrvoje Katušić.
 
Proslava započinje u 18 sati procesijom iz katedrale s moćima lijeve ruke sv. Vlaha do Parčeve crkve gdje će se slaviti svečana euharistija. Nakon mise moći će biti vraćene u katedralni moćnik, gdje se čuvaju.
 
Blagdan ruke sv. Vlaha veže se uz 1346. godinu kada je pučanin Toma Vicijan pribavio moći lijeve Parčeve ruke, a Republika je već sljedeće godine taj datum proglasila državnim blagdanom. U narodu se ovaj blagdan često naziva i „ljetni” sv. Vlaho te se slavi skromnije nego onaj glavni, „zimski”.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Osim blagdana sv. Vlaha u veljači i blagdana Ruke sv. Vlaha u srpnju koji se slave i danas, stari su Dubrovčani u čast svoga Parca imali još jedan svetački dan. Naime, sve do iza Drugoga svjetskoga rata na dan 25. svibnja u Dubrovniku se obilježavao spomendan pod nazivom Obrana svetoga Vlaha (latinski: Patrocinium Sancti Blasii). Povod za uvođenje toga spomendana bio je požar stare crkve sv. Vlaha koja je bila izgrađena u 14. stoljeću na istome mjestu gdje se nalazi i današnja crkva.

Tim povodom rektor crkve sv. Vlaha u Dubrovniku don Hrvoje Katušić danas u 17 sati slavit će misu u zbornoj crkvi sv. Vlaha.

Nakon katastrofalnoga potresa 6. travnja 1667. godine stara romaničko-gotička sv. Vlaha bila je popravljena 1670. godine te je preuzela funkciju katedrale koja je u strašnome potresu bila srušena.

No, u noći između 24. i 25. svibnja 1706. (na drugi dan blagdana Duhova) u požaru izazvanom nepažnjom izgorjela je ta stara crkva sv. Vlaha. Građevina je, osim sakristije, bila gotovo sasvim uništena, a od predmeta je od vatre sačuvan jedino srebreni pozlaćeni kip sv. Vlaha s detaljnim modelom grada u ruci (koji se u današnjoj crkvi nalazi na glavnom oltaru). U spomen na taj događaj, a iz zahvalnosti sv. Vlahu što se požar nije proširio na okolne kuće i ostatak grada, već 1707. ustanovljen je spomendan Obrane Sv. Vlaha. Običaj je bio da se osim svečane mise toga dana u crkvi izloži i Presveti Oltarski Sakrament kao i neka od relikvija sv. Vlaha.

Fascinantno je da je dubrovački Senat, usprkos žalosti za uništenom svetinjom, već drugoga dana nakon požara stare crkve donio odluku da se gradi nova, sadašnja barokna crkva gradskoga zaštitnika i to “na način da bude izrađena veličajnošću kao što to traži naša jedinstvena odanost i zahvalnost spram našega najvećeg dobročinitelja i zaštitnika.” Istodobno je određeno da funkciju katedralne crkve privremeno preuzme crkva Rozarijo preko puta dominikanskoga samostana, a da funkciju crkve sv. Vlaha preuzme crkva sv. Nikole na Prijekomu.

O tome događaju povjesničar i festanjuo Antun Vučetić (1845.-1931.) u svojoj knjizi „Sveti Vlaho u Dubrovniku“ objavljenoj 1924. godine to opisuje na sljedeći način: „Ova [stara] crkva sv. Vlaha bijaše u arhitekturi slična prijašnjoj stônoj crkvi Gospe Velike, koju poruši veliki potres 1667. godine, a naprotiv taj potres prištedi hram sv. Vlaha, iako ga nešto ošteti. Hram svečev bi u kratko vrijeme popravljen i zamjenjivaše Gospu sve do prvih godina XVIII. vijeka. Ali 24. maja 1706. godine u ponedjenik Rusalja (Duhova) obnoć nastade s nepažnje u gašenju svijeća strašan požar, koji sve uništi u crkvi i rastopi sve zlato i srebro. Pripovijedaju, da jedan hrabar i bogoljuban građanin, Kristo Dragi, usrnu tri puta u sred žestokih plamena, da bi spasio srebrni kip sv. Vlaha sa velikog otara, ali zaman; vatra ga svaki put prisili da bježi. Na svačije čudo ipak kip [nakon požara] ostade neozleđen. Tada Dubrovčani odlučiše zgraditi opet na istomu mjestu nov hram sv. Vlahu, ali prostraniji od prvoga, zato bi razvaljena Luža, a na njenu prostoru proširen novi hram. Godine 1707. arćibiskup Toma Skoti [Tommaso Antonio Scoti] postavi kamen temeljac u nazočnosti kneza i vijeća sjajnom svečanosti i pucanjem velikih pušaka. Gradnjom je upravljao Marino Gropelli [1662.-1728.] iz Mletaka, a bi dovršen 1715. i crkva [na blagdan Ruke sv. Vlaha 5. srpnja 1715.] otvorena službi Božjoj.“

iv

Objavljeno u Aktualno
Nedjelja, 07 Veljača 2021 15:34

Zatvorena je 1049. Festa svetoga Vlaha

Zatvorena je 1049. Festa svetoga Vlaha. Ceremonija zatvaranja tradicionalno je započela okupljanjem festanjula, barjaktara s barjacima i trombunjera ispred crkve Sv. Vlaha, ove godine zbog epidemioloških mjera u nešto manjem broju. Potom se u procesiji krenulo prema Gorici sv. Vlaha gdje je održana sveta misa. Misno slavlje predvodio je dominikanac fra Mihovil Žuljević - Mikas, župnik župe Svetog Križa u Gružu.
 
Nakon mise, procesija je ponovno krenula nazad prema Gradu. Barjaci su se poklonili pred parčevom crkvom, a prisutnima se obratio rektor crkve sv. Vlaha don Hrvoje Katušić.

Potom su festanjuli Ivica Đurđević-Tomaš i Ivica Vrlić spustili barjak sv. Vlaha sa standala ispred parčeve crkve uz pjevanje Himne sv. Vlahu, čime je zatvorena još jedna Festa.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Svečano je jutros bilo ispred crkve sv. Vlaha na Gorici u Dubrovniku gdje su se na otvorenom i uz poštivanje epidemioloških mjera okupili štovatelji sv. Vlaha kako bi, kako to tradicija nalaže, posljednjeg dana feste iz Grada pošli na Goricu slaviti euharistiju, a nakon Gorice vratili se u Grad i u podne sudjelovali na zatvaranju Parčevog slavlja. Misu na Gorici predslavio je fr. Mihovil Žuljević-Mikas, župnik župe Svetog Križa u Gružu. Prije početka mise gradski barjaci pozdravili su povijanjem Parčevu crkvu, a nakon mise vjernici koji to nisu učinili mogli su se grličati.
 
Pročitano evanđelje govori o jednom od najžilavijih čovjekovih neprijatelja, a taj neprijatelj zove se strah, kazao je propovjednik opisavši strah, uz ostalo, kao nešto što sputava i ograničava, uznemiruje, potpuno razoružava čovjeka te ga može dovesti do očaja i beznađa.
 
Spomenuo je i kako se u ovom vremenu nalazimo u toj atmosferi straha uzrokovanog što pandemijom, što potresom. Postoje razne vrste strahova, nastavio je nabrajati gruški župnik, a i svaka osoba ima svoje osobne strahove, od neuspjeha, napuštenosti, od neprihvaćanja, od vlastite prošlosti, od pogrešaka koje smo učinili, od obzira, tuđih prosudbi i pretpostavki…
 
Najveći strah koji čovjek ima je strah od budućnosti, ustvrdio je župnik Žuljević-Mikas. „Ona je uvijek ona nepoznanica s bezbroj različitih scenarija koji unatoč svim našim naporima, volji i vještinama življenja često izmiču našim kontrolama.“
 
Nastavljajući svoje promišljanje gruški župnik je kazao kako se onda čovjek s pravom može i mora zapitati postoji li sudbina, jesmo li predodređeni za nešto unatoč našoj volji i željama. Ilustrirao je situaciju sažetkom onoga što se čita u medijima, a iz čega se vide brojne životne nepravde poput toga da lopovi i ubojice često prolaze nekažnjeno, a najčešće stradaju nevini i sl..
 
Sa sumnjom raste i strah, te dolazi do nepovjerenja u ljude i naše vlastite mogućnosti, pa onda i do nepovjerenja u Boga. „Pitamo se onda gdje je taj Bog o kojem toliko slušamo svake nedjelje, o njegovoj silnoj ljubavi za nas, zašto taj Bog ne reagira, zašto ne učini nešto“, kazao je propovjednik te odgovor ponudio na temelju pročitanog evanđeoskog teksta.
 
Isus svoje učenike ohrabruje svjestan svih teškoća s kojime će se susretati i kaže im da se ne boje. Isus im to govori kao Bog koji je čovjekom postao i sam proživio strah. On se, kao svaki čovjek, užasavao spoznaje kako će biti ubijen, no taj strah je nadvladao pouzdanjem u volju nebeskog Oca.
 
U tome je veličina Isusovih riječi, ustvrdio je propovjednik. Isus te riječi nije tek izgovorio nego i proživio i dokazao ih „kao uspješan recept za svakog onoga koji se zove njegovim imenom“. Spomenuo je i Božju brigu za svakog čovjeka pojedinačno, što čovjeku može zvučati nevjerojatno i apstraktno.
 
„'Ne bojte se!' Teške su to riječi za provariti i prihvatiti. Isus je pokazao kako pouzdanje u Božju providnost vodi nadvladavanju straha, nadvladavanju progonstva, nadvladavanju nepravde i u konačnici nadvladavanju same smrti“, istaknuo je predvoditelj slavlja i nastavio: „To je, nasljedujući Isusov primjer, pokazao i naš parac sv. Vlaho kad je za vrijeme Licinijeva progona podnio mučeništvo za vjeru u Isusa Krista. Oni koji ubijaju tijelo duše ne mogu ubiti. Konačni gospodari života i smrti nisu oni nego je to Bog u kojega poput sv. Vlaha trebamo staviti svoje pouzdanje, da će našu vjernost nagraditi vječnom srećom kada se jednom nađemo pred njegovim milosrdnim licem.“
 
Propovjednik je naveo i riječi o snazi optimizma njemačkog teologa Dietricha Bonhoeffera, iz nacističkog zatvora dok je čekao pogubljenje: „Optimizam je životna snaga da se nadamo tamo gdje se drugi predaju sudbini, snaga da idemo dalje kada se čini da je sve pošlo po zlu, snaga da podnosimo udarce, snaga koja nikada ne prepušta budućnost protivniku nego je uvijek na sebe preuzima.“
 
Na kraju je potaknuo sve štovatelje sv. Vlaha da im svečev primjer bude poticaj za život u slobodi i bez okova straha, da daju sve od sebe da bi u njima zavladao kristoliki optimizam koji će buditi radost i u njima i onima oko njih.
 
Liturgijsko pjevanje predvodio je Mješoviti zbor župe sv. Mihajla, župe na čijem području se nalazi ova crkva. Čitatelji na misi bili su: Gordana Gavrilica, Blaženka Bračun i Sandra Kapetanović, dok je psalam otpjevala Sanja Čorak. Evanđelje je navijestio dugogodišnji rektor zborne crkve sv. Vlaha u Gradu mons. Toma Lučić, sada umirovljeni svećenik.
 
Župnik župe sv. Mihajla don Robert Ćibarić izrekao je riječi zahvalnosti svim sudionicima slavlja na Gorici sv. Vlaha. Na misi su sudjelovali i članovi Bratovštine festanjula među kojima i ovogodišnji festanjuli Ivica Đurđević-Tomaš i Ivica Vrlić, te Dubrovački trombunjeri. Misi na Gorici nazočili su i predstavnici gradske i županijske vlasti.
 
Crkva sv. Vlaha na Gorici spominje se još u 13. stoljeću, a sadašnja crkva izgrađena je u 19. stoljeću te je doživjela više obnova. Nakon posljednje obnove crkva i oltar su blagoslovljeni prije deset godina, 2011. godine, upravo na proslavi sv. Vlaha na Gorici.
 
A.T./Dubrovačka biskupija

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Svečana večernja misa u dubrovačkoj katedrali Gospe Velike moljena je 2.veljače uoči svetkovine zaštitnika Dubrovačke biskupije I Grada Dubrovnika sv. Vlaha. Predsjedatelj slavlja bio je apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić a suslavili su gosti nad/biskupi, predstavnik kanonika Stolnog kaptola te drugi svećenici i redovnici. Zbog epidemioloških mjera svih njih je bio u manjem broju nego je to redovito. Prigodni nagovor održao je propovjednik trodnevlja don Ivica Huljev, biskupski vikar za otok Brač.
 
Nagovor je vikar Huljev započeo spominjuću se pročitanih riječi svetoga Pavla. U Pavlovim riječima nema ni gorčine ni osude, u njima slutimo da Pavao živi onako kako vjeruje, kazao je. Pavao zna da ga nikakve tjeskobe ni progonstva ne mogu odvojiti od uskrslog Krista .Pavlu je ljubav Kristova izvor sigurnosti u svim nevoljama. Pavlove su nam riječi ohrabrenje da se nitko ni u današnjem vremenu ne može izvlačiti na vrijeme, tegobe, na mučnine vremena. One su nam snaga da se i danas ohrabrimo i da nam ne klone duh i da kao Božji narod pred sobom imamo mjeru ljubavi raspetog Gospodina, kazao je vikar Huljev.
 
Ta ljubav Kristova o kojoj svjedoči Pavao ostvarila je u mučenicima pobjedu ljubavi jer su Kristovi mučenici ušli u smrt svjedočeći evanđelje dobrote, pobjedu ljubavi do kraja. U njima u svjetlu uskrsnuća vidimo trajan primjer života koji nas potiče na obraćenje. Mučenici nas pozivaju da u toj istoj Božjoj riječi hranimo sebe i hrabrimo jedni druge, da zasučemo rukave i nosimo bremena jedni drugih. Mučenici umiru od mača ali mučenici ne nose mač u ruci. Mučenici ne protestiraju protiv opredjeljenja drugih, drugačijih. Mučenici s molitvom i opraštanjem ulaze u smrt, mučenici pate zbog drugih a drugima ne nanose patnju.
 
Stoga ih molimo u zajedništvu sa svetim Vlahom da nam pomognu svojim zagovorom u sadašnjem vremenu kriza, izazova, i tjeskoba da se u nama rasplamsa strast za Kristom. Molimo zagovor svetih mučenika da nas snaga Svetoga Duha osnaži da se ne povodimo za prorocima propasti koji guše nadu, satiru evanđeoski pogled na svijet.
 
Zloguci proroci propasti i straha, tjeskobe i poganske slike boga nikada ne mogu biti put misijske preobrazbe Crkve, Crkve koja se trajno obnavlja krvlju mučenika. Crkve koja nas iznutra hrani otajstvima vjere, koja je pozvana svakoga dana u svakome od nas u vjernosti Kristu odricati se zavodljive iluzije da smo sami sebi dovoljni te je dovoljna neka samodostatna Crkva. Odricati se svakoga dana iluzije da je put vjere put u prošlost. Bog ne dolazi iz prošlosti s nama jer i novu nadu uvijek očekujemo iz sutrašnjice.
 
Lik svetoga Vlaha na mirima ovog drevnog Grada lik je pastira. Pastir koji pokazuje ono što u srcu nosi na ruci je Grad u blizini srca. Svetac jer je Kristov ne može drugačije a da ne nosi i čuva Grad. Sebe je vezao uz Grad. Sudbina Grada je u njegovim rukama. Slika je to istine koju vidimo očima vjere koja nam otkriva smisao kršćanskog poziva. Biti u svijetu ali ne od svijeta. To je govor pretočen u kamen o kršćanima koji su prvi pozvani voljeti Grad, zauzimati se za grad, ne samo ovaj, biti u njemu i projektima pokazati da vole Grad. Nije Parac neutralan prema Gradu. Nema neutralnih svetaca. Njihovo biti je u potpunosti iz ljubavi Božje za druge.
 
Zato smo i mi kao Kršćani pozvani pomoći da se Crkva utjelovi u konkretnim prilikama Grada. Crkva se ne može utjeloviti u društvu ako se samo svede na folklornu pratnju svjetovnih slavlja ili se svede samo na individualnu pobožnost. Ako vjera ne prožima cijelo biće kao što je prožela život svetoga Vlaha, ona ne stvara zajednicu vjernika. Oni se prepoznaju ne po barjacima nego ako nose bremena jedni drugih. Ako ljube grad, žive za grad i prihvaćaju razlike Kristovom ljubavlju.
 
U snazi Pavlovih riječi da nas nikakva nevolja ne može odvojiti od Krista i u ozračju nedavnih riječi pape Franje mi koji smo vjerni mučeničkoj smrti tolikih svjedoka vjere i prolivenoj krvi sv. Vlaha združeni bogatom naslijeđem vjere i kulture i znanosti, ponizno pred Bogom molimo da nam ni duh ni slovo Drugog vatikanskog sabora ne bi postali teret nego siguran kompas u plovidbi našim vremenom jer su radost i tjeskoba današnjeg vremena ujedno radost i tjeskoba nas Kristovih učenika.
 
Slaviti mučenike, slaviti svetoga Vlaha to duboko znači izručiti srce evanđelju, izložiti se Bogu i skriti se od svjetala različitih reflektora, to je jedini mogući put da iznova uđe evanđelje u Grad, zaključio je propovijednik.
 
Na kraju je mons. Uzinić zahvalio don Ivicu Huljevu predvoditelju trodnevnice, na lijepim mislima kojima nas je ovih dana obogatio, osobito aktivnim poticajima koji nam neće dozvoliti da se začahurimo u prošlosti nego da odgovorimo kao kršćani na izazove trenutka u kojemu živimo. Pozdravio je i goste splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolita mons. Marina Barišića, splitsko-makarskog nadbiskupa koadjutora mons. Dražen Kutleša te apostolskog upravitelja Hvarske biskupije mostarskog-duvanjskog biskupa mons. Petra Palića te istaknuo da mu je drago što su i večeras s nama. Čestitao je novoizabranom rektoru don Hrvoju Katušiću i festanjulima Ivici Đurđević-Tomašu i Ivici Vrliću. Apostolski upravitelj zahvalio je i svima prisutnima u katedrali i onima koji su pratili večernju putem interneta radi epidemioloških razloga. Zahvalio je svima koji su pomagali i katedralnom zboru pod ravnanjem Maje Marušić.
 
Iz epidemioloških razloga tradicionalni koncert nakon večernje ove godine se nije održao.
 
Jelica Gjenero
Fotografije: Tea Kuzek
Dubrovačka biskupija

Objavljeno u Aktualno
Srijeda, 03 Veljača 2021 10:38

Uz Festu sv. Vlaha položeni i vijenci na Boninovu

Povodom proslave Dana Grada i Feste sv. Vlaha gradonačelnik Mato Franković, zamjenice gradonačelnika Jelka Tepšić i Orlanda Tokić te Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica položili su jučer vijence i zapalili svijeće kod Spomen križa na Groblju Boninovo odavši na taj način počast svim stradalim braniteljima i civilima našeg Grada.
 
Prigodnu molitvu kao znak sjećanja na sve preminule prevodio je don Ante Burić, župnik crkve sv. Petra, istaknuvši kako je hrabrost i žrtva poginulih branitelja zauvijek utkana u slobodu Grada i Domovine.
 
Vijence su također položili i predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije, MUP-a, Udruge roditelja poginulih branitelja, Udruge udovica poginulih branitelja te ostalih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

dpp

Objavljeno u Aktualno

U povodu Feste sv. Vlaha i Dana Grada gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku građanima. Tekst čestitke donosimo u nastavku:

Drage Dubrovkinje i Dubrovčani, našega zaštitnika svetoga Vlaha i ove godine, po 1049. put, primamo u naša srca. I u ovim izazovnim vremenima čuvamo našu tradiciju, prilagođavajući je vremenu i okolnostima. Ali koliko god se sve oko nas mijenja jedna stvar ostaje nepromijenjena, a to je da našeg parca čuvamo tamo gdje je najvažnije - u našim srcima jer to je i stvarno mjesto njegovog štovanja.

Svjesni smo da ovogodišnja Festa ne može biti proslavljena u svom punom sjaju no unatoč tome nastojmo zajedno, gdje god bili, uzdignuti svoja srca Parcu, utječući se trajno pod njegov zagovor. Jer vremena se mijenjaju, godine i stoljeća neumoljivo prolaze, ali sveti Vlaho čvrsto stoji uz svoj Grad.

Uz želju da se na idućoj Festi okupimo svi zajedno u našem Gradu, drage gospođe i gospari, u ime Grada Dubrovnika i svoje osobno, od srca Vam čestitam Dan Grada i blagdan svetoga Vlaha. Moćni zagovor našeg Parca neka nas uvijek prati!

Živio sveti Vlaho!

Gradonačelnik Dubrovnika
Mato Franković

Objavljeno u Aktualno
Utorak, 02 Veljača 2021 17:51

Otvorena je 1049. Festa svetoga Vlaha

Podizanjem svečeva barjaka uz zvuke himne „Čuj, sveti Vlaho naš“ započela je 1049. Festa svetoga Vlaha. Barjak su inače podigli novi stari festanjuli Ivica Đurđević-Tomaš i Ivica Vrlić. Festa je inače ove godine zbog epidemioloških mjera otvorena uz prisustvo znatno manjeg broja vjernika nego inače. Na novo normalno u kojem dočekujemo i slavimo ovogodišnju Festu osvrnuo se i riječki nadbiskup koadjutor i apostolski upravitelj dubrovačke biskupije monsinjor Mate Uzinić.

- Dok vama koji nas pratite putem medija nedostaje fizička prisutnost i zajedništvo okupljenih na ovom prostoru, nama nedostajete vi, vaša fizička prisutnost, ali vjerujem da i jedni i drugi u ovim okolnostima možemo osjetiti snažnu duhovnu povezanost i zajedništvo, kako jedni s s drugima i svih nas zajedno s dragim nam svecem, našim svetim Vlahom. Iako nas novo normalno koje jako dugo živino i od kojega smo se svi pomalo umorili, drži u iščekivanju povratka starom normalnom kojemu se nadamo da će dogoditi što prije, vrijeme nije stalo. - kazao je između ostalog msgr. Uzinić.

Rektor crkve svetoga Vlaha don Hrvoje Katušić pročitao je čestitke koje su i ove godine uz Festu svetoga Vlaha pristigle iz svih krajeva svijeta dok je msgr. Mate Uzinić pustio golubice.

Svetu misu ispred dubrovačke Katedrale sutra će na dan svetkovine svetoga Vlaha predvoditi riječki nadbiskup koadjutor i apostolski upravitelj dubrovačke biskupije mate Uzinić.

N. Metković

Objavljeno u Aktualno

Uz Dan Grada Dan Grada Dubrovnika, a uoči otvorenja Feste svetoga Vlaha u polupraznom Kazalištu Marina Držića uz pridržavanje epidemioloških mjera održana je svečana sjednica Gradskog vijeća. Da smo zbog epidemije koronavirusa prisiljeni svoju trajnu naklonost prema Parcu iskazati na jedan neuobičajen i stran način, udaljeni jedni od drugih, u svom je govoru istaknuo i gradonačelnik Mato Franković.

- Može nam se činiti da je takav način davanja hvale svetome Vlahu posve neprikladan, ali na umu moramo imati spoznaju da je sve u ovom životu podložno mijenama. Kroz sva pasala stoljeća i Festa se mijenjala, a zasigurno je bilo trenutaka i događaja izvan kontrole naših predaka koji su se prelijevali na način održavanja Feste. Brojne neprilike i strahote nisu kroz povijest zaobilazile drevni Grad. Dubrovnik je prije više od 350 godina prirodnom silom uništen gotovo do temelja. Pred trideset ljeta barbari su ga pokušali spaliti i zatrti sve što ga čini velikim i zbog čega ljudi iz cijelog svijeta pristižu diviti se njegovoj harmoničnoj ljepoti. - rekao je Franković.

- Nisu nam bile strane ni zdravstvene epidemije. I s njima su se naši stari znali nositi, kudikamo uspješnije od mnogih većih i snažnijih država tadašnjeg svijeta, uvodeći revolucionarne mjere i uspostavljajući nove standarde u borbi protiv zaraznih bolesti. U tome su uspijevali jer su se, uz zagovor svetoga Vlaha, uzdali i u savezništvo i u svoje sposobnosti. Danas se nad vrata Grada nadvila neka nova prijetnja. Stoji tu pred nama, nimalo prijetvorna, nego konačno potpuno razotkrivena. Zato je važno da ostanemo čvrsti i budemo složni u obrani najvrjednijeg što imamo – ovog Grada i kamena od kojeg je satkan, prostora stvorenog nebeskom rukom. Jer On je naš dom, drugog doma nemamo niti ga tražimo. - kazao je Franković.

U svom govoru Franković se osvrnuo i na nedavna događanja te poslao poruku onima kojima je prvenstveni cilj namiriti osobne interese.
- Dubrovnik je uvijek rado, raširenih ruku i otvorenog srca prihvaćao sve koji mu žele dobro, koji poštuju duboke brazde njegova pečata, koji razumiju koliko je snažno to ime i kakvo bogato naslijeđe u sebi krije. Nažalost, među njima ima i onih koji se ne ustručavaju koristiti sva raspoloživa sredstva kako bi namirili svoje osobne interese. Njima jasno kažemo – nećete u tome uspjeti. Briga o javnom dobru nije samo naša obaveza i dužnost, ona je najveća čast i privilegija. Dugujemo je hrabrim hrvatskim braniteljima i svima koji su svoje živote dali za slobodu, onima koji su prkosno patili dok je Dubrovnik krvario i onima koji će poslije nas se naći na ovom istom mjestu i prosuđivati o tome kako smo skrbili o Gradu. Uzdamo se u umijeće naših predaka i zaštitu starca sijede brade koji u svojoj ruci čvrsto drži i čuva svoj grad, ne puštajući ga ni u burama ni neverama. - rekao je Franković.

Projekte realizirane u proteklom razdoblju Franković nije nabrajao već su prikazani u filmu za koji je istaknuo da bi bio nešto drukčiji da se moglo realizirati sve što je aktualna gradska uprava upisala u svoje ciljeve na koje je utjecala pandemija koronavirusa.
- Znali smo se postaviti i prema pandemiji novog virusa koja je zaustavila čovječanstvo i nastavlja mu prijetiti. Pobrinuli smo se najprije za zdravstveno lice te ugroze, a odmah potom i za njeno jednako razorno gospodarsko naličje, zaštitili smo najugroženije članove društva, pritom održavajući stabilnost Grada i gradskih tvrtki. Pažljivo gospodarenje i snažan iskorak prema fondovima Europske unije omogućili su nam da i u uvjetima korona krize planiramo i realiziramo kapitalne investicije. Upravo u europskim fondovima vidimo priliku za budućnost, a dosadašnje iskustvo i osiguravanje preko milijarde kuna bespovratnih sredstava daju nam za pravo vjerovati da smo na ispravnom putu. - rekao je Franković.

- Svi će vjetrovi jednom utihnuti i sve će nevere morati pasti, a ovaj Grad će ostati tu iza nas. I sigurno će snivati u šaci našeg sveca. Poklonimo mu zato našu hrabrost, duboku posvećenost i ustrajnost u radu za opće dobro, nikad ne odustajući od onoga što je za Dubrovnik najbolje. Svima vama, svim građanima, ovogodišnjim laureatima, našim pomorcima, Dubrovčanima izvan Domovine i svim dragim gostima i prijateljima Grada čestitam blagdan svetog Vlaha i Dan Grada Dubrovnika. - kazao je gradonačelnik Mato Franković.

Dan Grada i Festu svetoga Vlaha čestitao je i župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić, a osvrnuo se i na rad aktualne gradske uprave.
- Čestitam na onome što rade za ovaj grad. Ova gradska uprava vratila se služenju gradu i interesima njegovih građana. To je zahtjevan, ali jedini ispravan put. Njegova veličina, duhovno i umjetničko blago zavrjeđuje poštovanje i služenje. Zavrjeđuje to i domoljublje, hrabrost i žrtva naših branitelja. Zavrjeđuju to i naši sugrađani koji istinski vole svoj grad i svoju domovinu Hrvatsku. Mi se u županiji veselimo svakom gradskom projektu i uspjehu te radimo brojne zajedničke projekte. Potvrdili smo status Dubrovnika kao županijskog središta, a Pelješkim mostom ponosno ćemo spojiti hrvatski jug i ostatak zemlje. - rekao je Dobroslavić.

Uz Dan Grada Dubrovnika i Festu svetoga Vlaha zaslužnim pojedincima dodijeljena su javna priznanja. Nagradu za životno djelo gradonačelnik Mato Franković uručio je dugogodišnjem upravitelju Zaklada Blaga djela i bivšem dubrovačkom gradonačelniku Nikoli Čiču Obuljenu. Godišnje nagrade predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica uručio je Maji Nodari, dr. sc. fra Piju Pejiću i Družbi sestara franjevki od Bezgrešnog začeća, odnosno časnim sestrama s Danača.

Objavljeno u Aktualno

Dan Grada Dubrovnika i proslava Feste sv. Vlaha, zaštitnika Grada i Dubrovačke biskupije, ove godine će se, kako je već najavljivano, zbog epidemioloških razloga proslaviti uz određena ograničenja, poštujući propisane epidemiološke mjere.
 
Pozivaju se svi građani da ove godine proslavu Feste prate iz svojih domova putem interneta i televizije. Za tu potrebu otvorena je posebna web stranica www.festa2021.hr na kojoj će se u cijelosti prenositi crkveni program Feste.
 
Isto tako, svečana sjednica Gradskog vijeća uz Dan Grada na Kandeloru 2. veljače, prenosit će se na na web stranici Grada Dubrovnika.
 
Grad Dubrovnik i Dubrovačka biskupija zatražili su upute od Nacionalnog stožera civilne zaštite, kako bismo unutar epidemiološke situacije u kojoj se nalazimo, mogli nastaviti tisućljetnu tradiciju proslave Feste sv. Vlaha, koja je od UNESCO-a zaštićena kao nematerijalna svjetska baština. Prema odredbama i preporukama Nacionalnog stožera na svim dijelovima proslave Feste sv. Vlaha za sve je obavezno nošenje maski na svim otvorenim prostorima kao i održavanje fizičkog razmaka od 2 metra. Služba civilne zaštite i redarstva Grada Dubrovnika vodit će računa o poštivanju propisanih odredbi na svim prostorima unutar povijesne jezgre.
 
Na središnjem euharistijskom slavlju i procesiji, sukladno odluci nacionalnog Stožera, dopušteno je sudjelovanje 250 osoba. Zbog toga će prostor od Katedrale do Sponze biti ograđen i moći će se ulaziti samo s akreditacijom.
 
Prema podijeljenim akreditacijama na misi i procesiji sudjelovat će ukupno 90 barjaktara, predstavnika župa i bratovština koji tradicionalno sudjeluju na Festi. Uz njih bit će prisutni članovi bratovština Festanjula i Presvetog Sakramenta, koji sudjeluju u samoj organizaciji, kao i najuži predstavnici Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije. Broj časnih sestara, biskupa, svećenika i redovnika također je ograničen.
 
Grad Dubrovnik poziva sve poslodavce, društva i ustanove s područja Grada Dubrovnika da u srijedu 3. veljače 2021. godine svojim djelatnicima, a s obzirom na epidemiološke uvjete, ove godine omoguće proslavu Feste u krugu njihovih obitelji.
 
Festa sv. Vlaha tradicionalno je vezana uz obred grličanja. Stoga Dubrovačka biskupija poziva vjernike da se kroz tjedan grličaju u svojim župama i crkvama.
 
Svjesni smo da ovogodišnja Festa ne može biti proslavljena u svom punom sjaju, ali nastojmo, unatoč tome, „uz barjaka vijor i zvona svečani zvuk“, zajedno, gdje god bili, uzdignuti svoja srca Parcu, utječući se trajno pod njegov zagovor.   
 
Živio sv. Vlaho!

Grad Dubrovnik

Objavljeno u Aktualno
Stranica 1 od 5

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019