Prikazujem sadržaj po oznakama: stradun

Ispred Dubrovačke katedrale upalit će se u subotu treća adventska svijeća nakon čega će na Stradunu zapjevati Zlatan Stipišić Gibonni. Cjelokupni festivalski vikend pred nama obilježit će koncerti, radionice za najmlađe, humanitarni Torta party i Božićna placa u Lazaretima.

Glavni program subotnjeg dana kreće u 11 sati na Stradunu kada počinje već tradicionalni, humanitarni Torta party na kojem ove godine nastupa popularna Domenica, a sve u organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika. Također, u organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika, u sklopu programa Subotnje jutro u Gradu, održat će se i besplatno turističko razgledavanje Grada na engleskom jeziku s početkom u 10 sati ispred TIC-a Pile, uz nastup Folklornog ansambla Linđo u 11:30 sati ispred crkve sv. Vlaha.

Raznovrsna zabava očekuje djecu i mlade i ovog vikenda. Od 13 sati u sklopu programa Šarena zima u Uvali, u organizaciji Slovenskog kulturnog društva Lipa nastupaju Tonka Balonka Show & Burek Theatre koji donose stand up komediju za djecu te photo booth, a sve prisutne zabavljat će i mađioničar. U Stanici Sjeverni pol u 15 sati Tintilinići Dubrovnik, organiziraju Edukativno-kreativne igre, a u isto vrijeme će se u Mokošici odvijati Čarobna stvaraonica božićnih poklona koju organizira Eko centar Zeleno Sunce & Eko Omblići, dok će Plesni studio Lazareti u 18 sati u Lađi 5 u Lazaretima izvesti svoj interaktivni plesni program Disney čarolija.

Paljenje treće adventske svijeće - svijeće radosti održat će se u 19:30 ispred Dubrovačke katedrale. Molitveni dio predvodit će župa sv. Mihajla iz Lapada, a treću svijeću na adventskom vijencu upalit će zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, nakon čega slijedi druženje uz prikle i čaj. U koncertnom nastavku od 21 sat na Stradunu će zapjevati uvijek dragi gost dubrovačke publike, Gibonni.

Nedjelja prijepodne počinje klapskom pjesmom klape Kolafjaka koja će od 11 do 13 sati pjevati u điru od Brsalja, preko Straduna do Gundulićeve poljane. Oni najmlađi, od 10 sati moći će biti dio Božićne priče vilenjaka i mrazica koju u Stanici Sjeverni pol organiziraju Plesni studio Lazareti i udruga Le Petite Festival du Theatre.

U sklopu programa Čarobni advent u Mokošici, nedjelja donosi Prirodoslovnu božićnu stvaraonicu u organizaciji Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, od 15 do 18 sati. Novost ovogodišnjeg festivala je Božićna placa u Lazaretima. Humanitarni je to projekt u sklopu kojeg će se prodavati i donirati blagdanski ukrasi i predmeti, a sve to odrađivat će poznata lica našega grada. Donacije će se zaprimati u nedjelju, 15. prosinca u četvrtoj lađi u Lazaretima u 16:30, a prodaja počinje u 17 sati. Cjelokupni prihod namijenjen je Udruzi za Down sindrom Dubrovnik – DNŽ.

U nedjelju u 19:30 u Kazalištu Marina Držića na rasporedu je Završni koncert povodom Orlandove godine 2019. na kojem će nastupiti Dubrovački simfonijski orkestar i gosti, a koncertom će ravnati maestro Marc Tardue. Ulaz na koncert je slobodan no besplatne ulaznice potrebno je prethodno preuzeti na blagajni Kazališta Marina Držića.

Tijekom trajanja festivala, svakog dana od 17 sati pa do posljednjeg noćnog polaska u voznom redu, Libertasovi autobusi voze besplatno na svim linijama u gradskom prometu (uključujući linije 26, 28 i 35), a prometuje i besplatni XMAS BUS  na relaciji A. Kolodvor - Grawe - Pile - Vojnović - P. Lapad, te P. Lapad - Vojnović - Pile - A. Kolodvor.

Također, tijekom trajanja festivala, lapadskom šetnicom prometuje Adventski vlakić, besplatan za sve putnike, a klizalište u Uvali je otvoreno svakim danom od 9 do 22 sata.

Više informacija o svim događanjima dostupno je na internetskoj stranici i društvenim mrežama Dubrovačkog zimskog festivala, ali i na Kalendaru događanja Grada Dubrovnika.

DZF

Marketing

Objavljeno u esPRESSo
Označeno u
Nedjelja, 08 Prosinac 2019 16:53

Predizborni štandovi i na sred Straduna za 100 kuna

Ususret predizbornoj kampanji na izborima za predsjednika/predsjednicu Republike Hrvatske Grad Dubrovnik u Pravilnik o visini zakupnine za korištenje javnim površinama unijet će i cijene zakupa za predizborne štandove i postavljanje bina. Naime, tu odluku trebalo bi donijeti Gradsko vijeće na sjednici u utorak.

Kako to obično biva, kao i npr. s najamninom stranačkih prostora, cijene su smiješno malene.

Tako će „najskuplje” biti postaviti predizborni štand na Stradunu, ispred Luže i na Brsaljama, po dnevnoj cijeni od 100 kuna. U svim drugim dijelovima Grada Dubrovnika cijena dnevnog zakupa javne površine za predizborni štand bit će 50 kuna, uključujući naravno i sve ostale dijelove povijesne jezgre osim Straduna i prostora ispred Luže.

Određene su i cijene postavljanja bina za predizborne skupove, kvadrat javne površine na Stradunu, ispred Luže i na Brsaljama bit će 40, a u svim drugim dijelovima Grada Dubrovnika „basnoslovnih” 20 kuna po kvadratu.

No, iako su cijene sprdnja barem će se odsad znati koliko će koštati, za razliku od dosadašnjeg kaosa po ovo pitanju i naravno poptunog muktarenja.

D. Mladošić

Objavljeno u Aktualno

Povećat će se iznosi naknada za prometovanje prijevoznim sredstvima unutar pješačkih zona na području Grada Dubrovnika, odnosno u povijesnoj jezgri i Šetalištu kralja Zvonima u Uvali Lapad.

Naknada za jednokratno prometovanje vozila dostave u povijesnoj jezgri do 6 sati ujutro povećava se s 50 na 250 kuna, dok se naknada za jednokratno prometovanje u povijesnoj jezgri do 7.30 sati sa 100 povećava na 350 kuna.

Naknada za prometovanja motornim vozilima na području Šetališta kralja Zvonimira do 6 sati ujutro povećava se s 25 na 150 kuna, dok se ta naknada, ako se dostava vrši do 8 sati s 50 kuna povećava na 250 kuna.

Iznos naknada za mjesečno, tromjesečno, polugodišnje, godišnje i višekratno prometovanje navedenim područjem u propisanim vremenskim razdobljima se povećava za 50% dosadašnjih iznosa pa će tako npr. cijevana tromjesečne naknade za višekratne dnevne ulaske vozilom u Grad biti 100 tisuća kuna.

U prijedlogu akta kojeg će na sjednici Gradskog vijeća u utorak raspraviti vijećnici, navodi se kako se „promjena predlaže s namjerom dodatnog osiguravanja sigurnosti kretanja pješaka navedenim područjem, osobito u povijesnoj jezgri Grada, kroz tendenciju smanjenja broja vozila koja se kreću navedenim pješačkim zonama”.

Naknada se neće naplaćivati vozilima za odvoz komunalnog i eletroničkog otpada, potrebe deratizacije, dezinsekcije, dezinfekcije i hvatanja pasa lutalica, za organiziranu dopremu plina, lož ulja i ogrijeva, potrebe državnoga, županijskoga, gradskoga i vjerskoga protokolola, bogoštovanja u crkvama, sinagogi i džamiji.

Od plaćanja naknade izuzeta su i vozila za prijevoz opreme radi održavanja priredbi u organizaciji Grada Dubrovnika i u sklopu programa Ljetnih igara, prijevoz nepokretnih teških invalida i bolesnih osoba, prijevoz članova uže obitelji radi odlaska na pogreb, vozila za potrebe preseljenja za osobe koje stalno borave u povijesnoj jezgri dok su u uvali Lapad od naknade oslobođena vozila osoba koje posjeduju garažu na Šetalištu kralja Zvonimira.

Dozvola za prometovanje vozila bez naknade izdaje se za servisna vozila Vodovoda Dubrovnik, dimnjačarske službe, održavanja javne rasvjete, Dubrovačkih knjižnica, Dubrovačkih muzeja, Kazališta Marina Držića i Kinematografa.

Vozilima za prijevoz poštanskih pošiljaka Hrvatske pošte može se odobriti prometovanje unutar Povijesne jezgre kada je najavljen dolazak brodova na kružnim putovanjima s više od 3 000 putnika, samo radnim danom do 7 sati.

Za prometovanje interventnih vozila Elektrojuga i vozila Hrvatske Pošte, tromjesečna naknada po jednom vozilu iznosi 6 000 kuna.

Za prijevoz osoba koje zaključuju brak može se odobriti prometovanje unutar Povijesne jezgre do tri vozila, a naknada po jednom vozilu iznosi 350 kuna.

Odobrenje za prometovanje prijevoznim sredstvima unutar pješačkih zona na području Grada Dubrovnika izvan predviđenog vremena može izdati Upravni odjel za promet, u posebno opravdanim i iznimnim okolnostima.

Objavljeno u Aktualno

U sklopu proslave Dana dubrovačkih branitelja Marko Perković Thompson održao je koncert na punom Stradunu.

Na Thompsonov koncert osim Dubrovčana došli su i mnogobrojni obožavatelji ovog pjevača iz cijele Županije dubrovačko – neretvanske, ali i iz susjedne Bosne i Hercegovine.

D.M.

Objavljeno u esPRESSo

Paljenjem dekorativne blagdanske rasvjete, uz nastup Dječjeg zbora Dubrovnik, Radionice kolende i božićne pjesme te Renesansne glazbene radionice Doma Marina Držića, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković u subotu navečer otvorio je ovogodišnji, inače šesti po redu, Dubrovački zimski festival.

Otvaranju Zimskog festivala prethodilo ej paljenje prve adventske svijeće ispred Katedrale, a nakon otvaranja na Stradunu su nastupile Frajle.

Stradun je u subotu navečer bio pun puncat.

D.M.

Objavljeno u esPRESSo

Grad Dubrovnik za Dan dubrovačkih branitelja, 6. prosinca, organizira na Stradunu koncert Marka Perkovića Thompsona, kao poklon braniteljima i sugrađanima na dan kada se prisjećamo herojske obrane Grada 1991. godine.

Upravo na traženje branitelja pjesmama Marka Perkovića Thompsona obilježit će se njihov dan. Uz nešto starije hitove poput „Geni kameni“ i „Ljutu travu na ljutu ranu“, preko „Zaustavi se vjetre”, „Prijatelji”, „Lijepa li si”, pa sve do „E moj narode”, „Moj dida i ja” i „Tamo gdje su moji korijeni”,  neće izostati ni novije pjesme „Samo je ljubav tajna dvaju svjetova", “Uvijek vjerni tebi”, sve nadahnute ljubavlju, domovinom i vjerom.

Početak koncerta je u 20 sati, u petak 6. prosinca.

Grad Dubrovnik

Objavljeno u esPRESSo

U jednom ćemo trenutku morati presjeći i reći da se po Stradunu više ne može voziti uopće, kazao je gradonačelnik Mato Franković, obrazlažući Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o naknadama za prometovanje prijevoznim sredstvima unutar pješačkih zona na području Grada Dubrovnika.

- Činjenica je da je stanje Straduna sve lošije i morat ćemo u jednom trenutku presjeći. Jedino što možemo je usmjeriti dio vozila prema Katedrali, a ostalu robu prevoziti električnim vozilima. Jasno je da se ugostiteljski objekti, trgovine i svi ostali moraju opskrbljivati robom, količina robe je prevelika i svjesni smo da ova vozila ovako uzrokuju štetu. Predložili smo i skoro ćemo imati prijedlog o promjeni gabarita vozila koja mogu u povijesnu jezgru. Kamioni su problem i sad imamo velika kombi vozila s duplim rotama i njihova težina nije dobra. Parkiraju nasred Straduna. Kamen je ozbiljno nacikao i pred nama je odluka o limitiranju vozila. - kazao je Franković.
Istaknuo je kako je cijena ulaska u Grad od 50 kuna po vozilu smiješna te detaljne izmjene ove odluke najavio za idući mjesec.

Vido Bogdanović podržao je intenciju gradonačelnika da zabrani ulaz vozila u Grad te istaknuo kako Grad treba organizirati svoju dostavnu službu.
- Mi to ne znamo koliko tona robe ulazi, a koliko izlazi iz Grada i Grad mora formirat službu za snadbijevanje. Luka Dubrovnik se ne bavi teretom, a ima dosta prostora, tamo je sabirno mjesto za opskrbu Grada. Tri, četiri, pet specijalnih kombija nakrca robu i ujutro u pet sati su na Stradunu i nema pravo nitko više ulaziti, ni Žuvela, ni Malo more, ni Pemo. Imaju ostaviti robu u u skladištu u Luci, a robu će razvesti gradska služba, istovare i idu nazad s ambalažom. Nema pretovara dalje. - kazao je Bogdanović.

N. Metković

Objavljeno u Aktualno

Dubrovački gradski vijećnici na sjednici u ponedjeljak vjerojatno će dići ruke i prihvatiti izmjene i dopune „Pravilnika o naknadama za prometovanje prijevoznim sredstvima unutar pješačkih zona na području Grada Dubrovnika”. Kad je riječ o pješačkim zonama kojima se može pristupiti vozilima u Dubrovniku govorimo o Gradu i Uvali Lapad, odnosno povijesnoj jezgri i Šetalištu kralja Zvonimira.

Pješačka zona inače se zove pješačka zona jer u njoj nema prometa vozila, ali u Dubrovniku izgleda to još nikome nije baš sasvim jasno. Hitna, vatrogasci, policija - zna se kome se u svakom trenu mora i može omogućiti da pristupe pješačkoj zoni vozilima. Pa i policajci, ako nije baš neka velika frka mogu malo protegnut noge, a čini se da to i jest praksa pa policijsku upravu tu treba pohvaliti. Mogli bi tu još ubrojati vozila pojedinih komunalnih tvrtki i servisa, ako je baš, ali ono baš nužno, zbog opreme ili specifičnosti posla da ulaze u pješačke zone.

No, umjesto rasprave treba li dakle u potpunosti zabraniti ulazak vozila posebice u Grad, osim spomenutima, vijećnici će raspravljati o cijenama ulaska vozila. Kad se Stradun profunda, kao da će više biti uopće bitno je li Grad ulazak kamiona s 20 gajba pive naplatio 100 ili 100 tisuća kuna. Inače, naplaćivat će se za jednokratni ulazak u Grad smiješnih 50 kuna do 6 sati ujutro, a 100 od 6 d0 7:30, mjesečno tisuću i dvije tisuće kuna itd. No, kao što je već spomenuto cijena je potpuno nebitna, pa i ona za višekratni ulazak od dvije tisuće kuna dnevno ili 40 tisuća mjesečno. Nebitno je i može li se do 8 kao dosad ili do 7:30 kao što će se moći ubuduće. Ništa od svega toga neće moći nadoknaditi štetu ako se što dogodi, a može se pod svakodnevnim i konstantnim opterećenjem itekako dogoditi. Niti jedan scenarij nije nemoguć, pa sjetimo se samo Porta kako se urušio.

Bit će stoga zanimljivo hoće li itko od vijećnika imati hrabrosti barem predložiti da se u doglednoj budućnosti prometovanje vozila u Gradu u potpunosti zabrani.

Da, u Gradu treba vršiti opskrbu, objekata je puno, ugostiteljskih posebno, ali svi ti poduzetnici morat će jednom konačno shvatiti gdje posluju i od čega zaruđuju novac, a zarađuju ga na Gradu kojeg uništavaju. Svi ti poduzetnici morat će shvatiti, žele li poslovati u Gradu, a žele jer tu leže soldi, da će za opskrbu morati izdvojiti nešto više nego dosad i da robu neće moći više dobijati ispred vrata. Ako misle da je ovo nemoguće, neka samo pitaju one koji u Gradu žive, kad svaki kokot oni mogu teglit na rukama do doma, bogami će morati tegliti i oni koji u Gradu i na Gradu zarađuju ili nekome platiti da tegli.

No, prvenstveno to će morati shvatiti gradska uprava, a gradska uprava uostalom i ima, ili je barem imala u planu, ako se što nije promijenilo, urediti pretovarnu zonu na Pločama ukopavanjem ispod postojećeg parka ispod poliklinike, o čemu je Dubrovnikpress.hr pisao OVDJE. Za nadati se je onda da i u gradskoj upravi idu u pravcu potpune zabrane prometovanja u Gradu.

Ipak, i bez uređenja pretovarne zone, a uz nešto više reda i organizacije, ulazak vozila u Grad moguće je itekako u potpunosti zabraniti i to već u ponedjeljak. Možda onaj tamo drugi ponedjeljak bude već prekasno. Nitko to ne može znati.

P.S.
Što o ovom misle konzervatori? Ne misle. Oni misle uglavnom o pizdarijama i po narudžbi.

Objavljeno u Aktualno

Otkako je u javnost dospjela informacija kako Grad Dubrovnik pregovara o nastupu Marka Perkovića Thompsona na Stradunu uz Dan dubrovačkih branitelja ne prestaju prepucavanja po društvenim mrežama oko toga treba li ili ne treba Thompson nastupiti, je li mu mjesto na Stradunu ili nije.

Javnost je podijeljena na one koji jedva čekaju Thompsona (ponovo) na Stradunu, gdje je u organizaciji don Miljenka Babaića i braniteljskih udruga već nastupio 5. prosinca 2008. pred Dan dubrovačkih branitelja, one koji smatraju da mu na Stradunu nije mjesto i one kojima je zapravo – sasvim svejedno, hebe im se za Thompsona.

Javnost je tako podijeljena i na „kozejbe, krezube, ustaše, kockoglave, klerofašiste i pedofilčine” s jedne te „jugovampire, Crvene Kmere, komunjarine, jugoslavenčine, partizančine i četnike” s druge strane, dok se oni kojima se hebe za Thompsona svemu smiju i boli ih kitica kao i za Milu Kitića uskoro u Gružu.

No, nažalost, nije to smiješno već pokazuje kako Hrvati uistinu uopće ne razumiju bit demokracije, kako oni koji sami sebe definiraju kao desničari, tako i oni koji sami sebe definaraju ljevičarima. Jedni bi zabranjivali Kitića i neku Milicu, drugi Thompsona i Thompsona pa opet Thompsona. Da, baš tako, Thompsona i Thompsona, jer teško je uopće naći nekog tzv. ljevičara koji je protiv nastupa nekog drugog pjevača osim Thompsona, dok desničari imaju puno bogatiji izbor, njima smeta sve što je istočnije od hrvatskih granica, osim ako ne dolazi iz Hercegovine, zapadne.

U tom upornom dokazivanju što bi i iz kojih razloga trebalo zabraniti, obje skupine kao da zaboravljaju osnovnu stvar: u demokratskom društvu svakome je dopušteno slušati ono što želi, osim ako te pjesme ne veličaju zločine protiv čovječanstva i pozivaju na zločine. Desničari tako zaboravljaju, kada ističu svoje sudjelovanje u Domovinskom ratu (kao da su samo desničari branili Hrvatsku), da su se borili upravo za tu vrijednost, da svatko sluša što želi, a ljevičari da su zabrane u potpunoj suprotnosti sa svime sa čime se vole poistovjećivati i za kakve se vole predstavljati.

Kad je već Thompson upitan, jer, kako tvrde salonski ljevičari, veliča fašistički režim Ante Pavelića, što uistinu u demokraciji ne bi trebalo biti dopušteno, nikako tom Thompsonu, osim onog „Za dom spremni”, da nađu još nešto, neki stih, neku rimu da pokrenu plimu dokaza kako je riječ o čovjeku koji u svojim pjesmama veliča fašizam.

A ne mogu naći, jer toga, osim u toj jednoj pjesmi, „Bojna Čavoglave”, u ostalim Thompsonovim pjesmama nema. Da, njegove pjesme pune su domoljublja do razine otrcanosti, kao što se i npr. ljubav dovede do razine bljuvotine u pjesmama mnogih drugih izvođača; pjeva Thompson i o Hercegovini, pa se onda u ljevičarskim krugovima tvrdi da pjeva o aspiracijama Hrvatske prema teritoriju susjedne BiH, ali eksplicitnog pozivanja na takvo što ili pozivanja na mržnju prema drugima, u Thompsonovim pjesmama nema. Govorimo o Thompsonovim pjesmama, onim s njegovih albuma koje će izvoditi na Stradunu, a što će Thompson pjevati u nekoj selendri gdje misli da ga nitko ne snima, hoće li se zaoriti „Evo zore, evo dana”, druga je situacija u kojoj se može govoriti o veličanju zločinačkog režima, kao što se ustašluk tom pjesmom veliča uostalom i na svadbama i po Dubrovniku. Ali nitko mladence i svatove još nije izbacio van sale ili restorana prekinuvši večeru. Dakle, to je jedan drugi društveni problem koji zapravo sa samim nastupom Marka Perkovića Thompsona na Stradunu, gdje će odzvanjati pjesme s njegovih albuma, nema puno veze.

„Za dom, spremni”? Što ćemo s time? Ne zna ni država što će s time, kad se i ako se jasno odredi zakonska zabrana tog fašističkog usklika, onda će biti i jasno može li Thompson ili ne može „Bojnu Čavoglave” počinjati s tim „stihom”.

Kad smo riješili da je status tog fašističkog pokliča neriješen, a neće ga riješiti ni novinari, ni publika na Thompsonovim koncertima ni salonski ljevičari, već bi ga trebali riješiti prevrtljivi političari koji barataju njime kako im u kojem trenutku odgovara, e sad, amo vidjeti što je s Thompsonovom glazbom, koju kao vole samo „krezubi klerofašistički kozojebi”. Jer, za salonske ljevičare kao upitna je i njegova glazba, njegove note.

Ma dajte molim Vas. „Pastirski rock” kako je jednom davno pokojni Dražen Vrdoljak nazvao glazbu Bijelog dugmeta, odavno je ukorijenjen u Hrvatskoj, a Bijelo dugme nije jedini predstavnik tog „žanra”. Pa dok protivnici Thompsonovih nota „svršavaju” na isti takav melos, njegovu glazbu karakteriziraju kao smeće, potpuno neopravdano. Uostalom, kao i glazba spomenutog Bijelog dugmeta, Thompsonova glazba nije sva u „pastirskom rocku”. Zanemarujući otrcanost pojedinih stihova, pa neka netkog možda nervira i Thompsonov glas, ali u brojnim numerama riječ o komercijalnom, ali kvalitetnom hard rocku zvuku s elementima heavy i gothic metala. Također, Thompsonova produkcija i veći koncerti na vrlo su visokoj, pojedini i na razini produkcije najvećih svjetskih bendova.

Sve i da to nije tako, sve da je Thompsonova glazba smeće, „kozejbi, krezubi, ustaše, kockoglavi, klerofašisti i pedofilčine” te „jugovampiri, Crveni Kmeri, komunjarine, jugoslavenčine, partizančine i četnici”, dvije skupine koje su same sebe tako podijelile, zapravo maltretiraju većinu građana kojoj se hebe i za Thompsona i Mileta, a neki će poslušati i jednog i drugog, iako se u zadnje vrijeme, od objave vijesti kako bi Thompson trebao nastupiti na Stradunu, po društvenim mrežama više ne pita „đe si bio '91.” nego „što si slušo 6.12.1991.” i to neki pitaju uistinu zaozbiljno.

E pa evo, ja kojem se hebe i za Thompsona i Mileta, kazat ću vam jednako zaozbiljno: 6.12.1991. nisam slušao ništa, nije bilo struje.

Taj dan i mnoge druge čule su se jedino granate, a Dubrovčani nisu bili podijeljeni na „kozejbe, krezube, ustaše, kockoglave, klerofašiste i pedofilčine” i „jugovampire, Crvene Kmere, komunjarine, jugoslavenčine, partizančine i četnike”.

Objavljeno u Aktualno

Iako prema komunalnom redu svi ugostiteljski objekti u Gradu moraju po završetku radnog vremena ukloniti stolove i stolice s javnih površina, a oni koji ih nemaju gdje ukloniti moraju ih posložiti na način da se omogući pristup površini kako bi se očistila, izgleda da ta pravila ne vrijede za svih isto, a posebno je iritantno što ne vrijede za svih isto na Stradunu.

Naime, dok djelatnici ostalih objekata na dno Straduna unose stolove i stolice iz Cele, koju inače drže Tomislav Ivušić i Davorko Obuljen, ne mare za pravila i svako večer ostavljaju stolove i stolice kao da objekt radi 24 sata dnevno. Čitatelji Dubrovnikpreess.hr portala navode nam i kako ponekad uopće ne uklone ni suncobrane.

Inače, stanovnici Grada bune se upravo zbog buke koja u sitnim noćnim satima, nakon karaj radnog vremena kafića i restorana dolazi upravo s mjesta gdje su stolovi Cele, turisti zasjednu i buče, što ne bi kad imaju gdje, a nema nikog da im kaže kako i u Gradu žive ljudi pa da tri ure poponoća nije vrijeme za viku i dernjavu koje bi sigurno bilo manje da im nije omogućeno da zasjednu.

Fotografije čitatelja u prilogu, nastale daleko nakon kraja radnog vremena, govore uostalom sve.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 4 od 6