laus banner 2021 2

Prikazujem sadržaj po oznakama: sponza

U vikendu koji je ostao za nama konačno je atrij palače Sponza ostao prazan. Naime, završila je izložba naziva „Likovna tišina o crvenim zločinima” autora Damira Kukavice te Sponza i oni koji uđu u njen atrij konačno mogu odahnuti.

Naime, takvo izloženo likovno smeće, slike čiji dio možete vidjeti u foto prilogu, koje ne zaslužuju niti da se objese u javni zahod kako bi poboljšale pražnjenje nečijih crijeva, ponovo su potaknule temu mora li se, odnosno može li se baš svaki „umjetnik” primiti na izlaganje u tom reprezentativnom objektu.

Da riješimo i jednu drugu dvojbu, kada se govori o Sponzi kao reprezentativnom objektu, onda se isključivo govori o njenom arhitektonskom i povijesnom značaju, a nipošto o objektu koji je reprezentativan za izložbe. Dapače, Sponza, točnije atrij nema uopće nikakve uvjete za neki ozbiljniji postav. Sponza je, u ovom kontekstu, priručni objekt u kojem, nažalost, izlaže bilo tko, tj. tko god aplicira.

Ne ulazeći uopće u tematiku slika Damira Kukavice, stavljanja u isti kontekst hrvatskih branitelja i npr. ustaškog gradonačelnika, kao i bljuvotine marginalnih likova izrečene na otvaranju te izložbe o nekakvom prvom domovinskom ratu (namjerno sve malim slovima, jer u suprotnom bilo bi to vrijeđanje sudionika Domovinskog rata), pri čemu se misli na razdoblje od 1941. do 1945. godine, i onom koji nikada u životu nije malo dublje ušao u likovnu umjetnost može biti jasno kako se tu radi, ne o kiču, jer i kič ima neku svoju vrijednost, već o bezvrijednim švrljotinama koje su na neki način i uvreda onim pokojnicima koji su na tim slikama prikazani.

Državni arhiv u Dubrovniku kojeg vodi ravnateljica Nikolina Pozniak nažalost nema razrađen nikakav kriterij niti pravilnik tko i što može izlagati u tom reprezentativnom objektu. Time se u Sponzi nitko niti ne želi baviti iako postoje zaposleni povjesničari umjetnosti. No, ti ljudi plaćeni su da bi se bavili svojim poslom u Arhivu, a ne procjenama likovnih radova i likovnih švrljotina. Pozniak stoga i sama priznaje da je kriterij koji ne postoji - problem, govori o ogromnim pritiscima na nju osobno i Arhiv kada je riječ o izlaganju (sjetimo se „slučaja” koji to i nije bio, kada je veliki „problem” nastao jer je radovima djece s jedne radionice namijenjen drugi termin od onog koji su u toj radionici zamislili) i priznaje zapravo svoju nemoć da se odupre svemu tome i jasno i nedvojbeno reče: „U Sponzi se ne može izlagati.” Uostalom, to može reći i Upravno vijeće ili se barem savjetovati s nekim vanjskim suradnikom je li nešto vrijedno Sponze ili obezvrjeđuje taj povijesni prostor.

Naime, Sponza bi trebala biti objekt u koji ne može svašta ući, niti „djela” Damira Kukavice niti dječji radovi koji zanimaju samo roditelje djece sudionika neke radionice. Djeca vesele, njihova kreativnost veseli, ali zaboga, tome nije mjesto u Sponzi. U Sponzi se, nedvojbeno to treba reći, trebaju postavljati isključivo tematske izložbe Državnog arhiva u Dubrovniku i izložbe slične tematike postavljene od strane stručnjaka, a ne hobista.

No, ako ne u Sponzi, a gdje bi se drugdje mogle izlagati amaterske i slične izložbe. Zasigurno ne u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, ali npr. moglo bi se u Lazaretima, iako je također riječ o povijesnom objektu, no njihov koncept lakše podnosi i trpi izložbe ovakvog tipa (mada ovakvim izlošcima poput Kukavičinih ni tamo ne bi trebalo biti mjesta, neki kriterij mora svugdje postojati). Grad Dubrovnik uložio je milijune kuna u obnovu Lazareta, postoji čak i tvrtka Dubrovačka baština koja o njima kao skrbi, čiji bi radni dan zaposlenika bilo zanimljivo vidjeti, onako iz prikrajka, jer u Lazaretima se uglavnom, uz rijetke iznimke, događa jedno veliko – ništa.

Objavljeno u Aktualno

Hrvatski fotosavez, u suradnji s Osnovnom školom Lapad i Zajednicom tehničke kulture Grada Dubrovnika te uz potporu Grada Dubrovnika, realizirao je izložbu fotografija „Dubrovnik - portret grada Camerom obscurom”.

Izložba je otvorena večeras u atriju Sponze i ostaje otvorena do 3. studenoga.

Fotografije su nastale 2019. u fotoradionici s učenicima Osnovne škole Lapad, čime je Dubrovnik postao dijelom jedinstvene fotografske platforme, zajedno s ostalim hrvatskim gradovima obrađenim u četverogodišnjem ciklusu.

dm

Objavljeno u esPRESSo

Izložba „Time Out“ Viktora Daldona, koja predstavlja dvanaest dosad neizloženih platna velikih formata nastalih od 2004. do 2020. godine, otvorena je sinoć u atriju palače Sponza. Razgledati se može svakim danom od 9 do 21 sat sve do 25. kolovoza.

Izložbu je otvorio pomoćnik intendantice Igara Saša Božić istaknuvši kako je ona ujedno i završetak izložbenog ciklusa posvećenog suvremenim dubrovačkim umjetnicima, uz napomenu kako je s izložbom Ivane Dražić Selmani povezuje djelovanje u krugu umjetnika okupljenih oko Art radionice Lazareti što je po njegovom mišljenju jedna od najzanimljivijih grupa koji stvaraju suvremenu umjetnost u Hrvatskoj.

Izložba „Time Out“ predstavlja djela većih dimenzija na kojima dominira crno-bijeli registar no izložene su i one na kojima prevladavaju velike površine boje, poput Crvenog kvadrata. Umjetnik ponekad koristi šablone i uzorke zidnih tapeta, ispisuje uniformirana slova i monokromnim površinama potpuno ukida slikarski izričaj, a ponekad, upravo suprotno, žestoko djeluje na slikarsko platno kada ga zapljuskuje bojom, rabi silovite poteze kistom, slika rukama, grebe i urezuje slikarsku površinu.

- Ono što uistinu prepoznajemo na tim platnima je nevjerojatna slikarska energija, Viktor često nije zadovoljan sa svojom slikom pa je u nekoliko godina potpuno promijeni i na kraju nastane jedno potpuno novo djelo. Osim upotrebe otisaka i šablona, upotreba slova i pisma u tkivo slike je umjetnikov zaštitni znak. I ovdje su izložene tri slike gdje su slova zapravo izobličena, ne čitamo ih, ali nam sam naslov govori da je riječ o nečemu što autor ne želi da vidimo. Čak ide toliko daleko da ih sa stražnje strane platna zamrlja pa tako nikad ne shvaćamo o čemu je riječ, ali osjećamo tu energiju, tu lošu emociju pretvorenu u nešto pozitivno - objasnila je Rozana Vojvoda, autorica teksta kataloga izložbe. 

Naziv izložbe, „Time Out“, podsjetnik je na stanje neobičnog zastoja mehanizma svakodnevnog života u koje smo donedavno svi bili uronjeni, na prisilnu pauzu koja je relativizirala niz stvari, a možda nam i otvorila nove vidike. Festivalska publika svoj time out za razgledati ovu izložbu u atriju palače Sponza može uzeti svakim danom od 9 do 21 sat sve do zatvaranja 71. Igara 25. kolovoza.

kl

Objavljeno u Aktualno
Ponedjeljak, 10 Kolovoz 2020 11:03

„Time Out“ Viktora Daldona u Sponzi

Izložba Viktora Daldona naziva „Time Out“, koja donosi dosad neizlagane radove umjetnika nastale od 2004. do 2020. godine, bit će otvorena u sklopu popratnog programa 71. Dubrovačkih ljetnih igara u utorak, u 21 sat, u palači Sponza.

Rođen 1972. godine u Dubrovniku, Viktor Daldon slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2001. godine u klasi Eugena Kokota, kada je dobio i Rektorovu nagradu. Izlagao je na brojnim skupnim i samostalnim izložbama. Živi i radi u Dubrovniku, gdje je samostalne izložbe imao u svim značajnim institucijama likovne umjetnosti poput Art radionice Lazareti, Umjetničke galerije Dubrovnik, Galerije Flora i drugih. Na Dubrovačkim ljetnim igrama su mu radovi do sada bili predstavljeni samo u sklopu skupne izložbe Užasi zavičaja: suvremeni dubrovački umjetnici koja je 2018. godine bila ostvarena u suradnji s Art radionicom Lazareti.

Za ovu prigodu, Daldon je odabrao uglavnom neizlagane radove većih dimenzija nastale u vremenskom periodu od 2004. do 2020. godine, a uz slike na kojima dominira crno-bijeli registar, bit će izložene i one na kojima prevladavaju velike površine boje, poput Crvenog kvadrata. Daldon ponekad koristi šablone i uzorke zidnih tapeta, ispisuje uniformna slova i monokromnim površinama potpuno ukida slikarski izričaj, a ponekad, upravo suprotno, žestoko djeluje na slikarsko platno kada ga zapljuskuje bojom, rabi silovite poteze kistom, slika rukama, grebe i urezuje slikarsku površinu.

Naziv izložbe, Time Out, podsjetnik je na stanje neobičnog zastoja mehanizma svakodnevnog života u koje smo donedavno svi bili uronjeni, na prisilnu pauzu koja je relativizirala niz stvari, a možda nam i otvorila nove vidike. Izložba ostaje otvorenom u Sponzi sve do zatvaranja 71. Igara 25. kolovoza, a moći će se razgledati svakim danom od 9 do 21 sat.

Dubrovačke ljetne igre prilagodile su svoje poslovanje preporukama HZJZ-a za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19 te se moli publiku da se pridržava istih.

kl

Objavljeno u Aktualno

Uoči Dana državnosti koji se od ove godine ponovo obilježava 30. svibnja, predstavnici Dubrovačko - neretvanske županije na čelu sa županom Nikolom Dobroslavićem te zamjenicima Žaklinom Marević i Joškom Cebalom i predsjednicom Županijske skupštine Vilmom Kosović položili su vijence i zapalili svijeće kod Spomenika pobjede na Vjetrenom mlinu i kod Spomen križa na Boninovu.

Počast stradalima u Domovinskom ratu odali su i predstavnici Grada Dubrovnika, PU dubrovačko-neretvanske te predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

Danas je također u Sponzi održan tradicionalan prijem župana, na kojem je, zbog okolnosti s pandemijom koronavirusa, sudjelovalo manje uzvanika nego inače.

Župan Nikola Dobroslavić je u svom obraćanju tom prigodom kazao:

“Dan državnosti slavimo ove godine ponovo 30. svibnja. Podržavali smo inicijativu ove Vlade za vraćanje na ovaj – izvorni datum, premda smo naravno obilježavali s poštivanjem i onaj iz lipnja, dok je tako bilo riješeno tadašnjim zakonom. Nije dobro mijenjati datume obilježavanje državnih blagdana, ta se greška nažalost u slučaju Dana državnosti dogodila 2001. godine.

Zašto smo bili pristalice obilježavanja blagdana 30. svibnja? Ponajprije stoga što se time vraćamo onome što nam je bilo oduzeto – širokoj narodnoj proslavi hrvatske slobode i državnosti. Vraćamo se također na prvu manifestaciju hrvatske slobode – konstituirajuću sjednicu prvoga saziva Hrvatskog sabora, izabranog na slobodnim demokratskim izborima, nakon desetljeća jednoumlja nedemokratskih režima koji su vladali Hrvatskom. Demokratski izabrani Sabor jest bio točka preokreta, vraćanje vlasti narodu, prijelaz iz totalitarizma u demokraciju, iz jednostranačja u višestranačje. Toga dana Hrvatska je zakoračila u slobodu i krenula ka svojoj samostalnosti. Na konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga sabora za predsjednika RH izabran je dr. Franjo Tuđman. Izabran je državnik koji je mudro i odvažno vodio zemlju u suprotstavljanju agresiji, kroz borbu za očuvanje slobode i samostalnosti, za teritorijalnu cjelovitost, za pozicioniranje Hrvatske u Europi i svijetu.

To su bila sudbonosna vremena s povijesnim događajima za naš narod: Referendumom od 19. svibnja 1991. god. na kojem su se građani Hrvatske izjasnili za samostalnost Republike Hrvatske; Postrojavanjem prvog sastava Zbora narodne garde, preteče Hrvatske vojske 28. svibnja 1991; Donošenjem povijesne Odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske 25. lipnja iste godine u Hrvatskom saboru; Proglašenjem pune samostalnosti i raskidanjem svih državnopravnih sveza s drugim sastavnicama bivše SFRJ 8. listopada 1991.

Nažalost svoju samostalnost morali smo skupo platiti. Platili smo je dragocjenim životima naših najhrabrijih sinova, zdravljem naših ranjenih i oboljelih branitelja, patnjama logoraša, žrtvama i patnjama civila. Tu žrtvu nećemo nikad zaboraviti. Platili smo je i golemom materijalnom štetom u našim gradovima i selima, na našoj kulturnoj baštini, na našim svetinjama. Sve smo to izdržali, pobijedili smo i potvrdili se kao slobodan i slobodoljubiv narod. Narod koji ima snagu zbaciti okove kojima su nas kroz povijest okivali. Biti suveren i ravnopravan na europskoj i svjetskoj političkoj pozornici, u najelitnijim integracijama kao što su NATO i EU.
Danas imamo uređenu državu, moćnu vojsku i sposobnu policiju, pa se ne obaziremo puno na posezanja prema hrvatskom teritoriju, našoj kuturnoj baštini i našim velikanima. Fokusirani smo na gospodarski razvitak, bolji život naših ljudi, perspektivu naše djece i mladih. Posljednjih godina to radimo u državi veoma uspješno. Naša Vlada postigla je financijsku stabilizaciju koja nam je među ostalim omogućila uspješno svladavanje ove opasne pandemije koja je pogodila cijeli svijet. Možemo s ponosom reći da je naš model borbe protiv COVID-a 19 bio human i uspješan i da imamo jedno od najboljh stanja u Europi. To će nam, nadamo se, već ove godine donijeti bar dio uobičajene turističke žetve.

Mi u Županiji, u našim gradovima i općinama također neprestano ulažemo svu svoju energiju i znanje u napredak našeg područja. To je rezultiralo visokim 3. mjestom po razvijenosti koje zauzimamo među hrvatskim županijama. Među najuspješnijima smo po korištenju fondova EU, s 5,8 milijardi kn ugovorenih projekata. Među njima smo najponosniji na Pelješki most koji se uspješno gradi zajedno s pristupnim cestama, na obnovljenu Zračnu luku, Studentski dom, Objedinjeni hitni prijem, Dnevnu bolnicu u Metkoviću, Centar kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu. Centar za gospodarenje otpadom, Projekt razvoja širokopojasne infrastrukture, osam luka za bolje povezivanje otoka, ribarske luke u Veloj Luci i Sustjepanu, Projekt navodnjavanja Donje Neretve, poduzetnički inkubatori, Zavičajna kuća Dubrovačkoga primorja, Gradski muzej u Korčuli, Muzej zlata i srebra u Smokvici, Centar za mediteransku baštinu u Stonu, projekti prirodne baštine u Neretvi i drugi potvrđuju naš rad i uspješnost u tom radu. U pripremi su i novi projekti za budućnost od kojih bih izdvojio Brzu cestu ZL – Grad – Osojnik, AC Osojnik – Čvor Metković i Pelješku cestu od Brijeste do Perne.

Zahvaljujem našoj Vladi na razumijevanju i potpori realizaciji svih naših projekata, posebno na potpori našoj inicijativi o uvođenju svakodnevne brzobrodske veze Lastovo – Dubrovnik. Ovi projekti mahom su realizirani sredstvim fondova EU, što potvrđuje važnost našega članstva u tom prestižnom europskom klubu.

Važnost članstva u EU potvrđuje i najnoviji Plan za oporavak EU vrijedan 750 mlrd EUR, koji iznos će EU staviti na raspolaganje svojim članicama, od toga 500 mlrd kao bespovratnu pomoć. Hrvatska tako očekuje dvostruko višeeuropskih sredstava od dosadašnjih, a znamo da su nam praktično sva ulaganja financirana iz EU fondova.Ova županija i ova država imaju iznimne mogućnosti i mi ćemo ih iskoristiti. Čuvajući svoje vrednote, tradiciju, baštinu, vjeru nastavit ćemo biti aktivna i odgovorna članica EU i NATO-a.

Čestitam svima 30. svibnja, Dan državnosti. Neka živi Dubrovačko-neretvanska županija i jedina nam i najljepša domovina Hrvatska.”

dpp

Objavljeno u Aktualno

Obilježavajući 500 godina palače Sponza Državni arhiv u Dubrovniku u Noći muzeja organizirao je izložbu „Palača Sponza 1520.-2020.“ koja prikazuje nacrte, fotografije, razglednice i naravno arhivske dokumente koji su pratili okolnosti gradnje, autorstvo i izvornu namjenu palače kao i brojne intervencije i adaptacije vršene unutar objekta tijekom dugih pet stoljeća.

Posjetiteljima su u Noći muzeja u čitaonici omogućeni uvidi u izbornu arhivsku građu, a održana je i projekcija kolaža dokumentarnih filmova o Dubrovniku.

Svaki posjetitelj sudjelovao je i u nagradnoj igri, a nagrade su bile izdanja Državnog arhiva u Dubrovniku.

Uz izložbu brojni su Dubrovčani posjetili i Spomen sobu poginulim dubrovačkim braniteljima.

Gotovo dvije tisuće posjetitelja došlo je u Spnzu u Noći muzeja.

dpp

Objavljeno u esPRESSo

Izložba „Pasija” dubrovačke akademske slikarice Mercedes Bratoš, koja živi i stvara u Zagrebu, otvorena je u utorak navečer u palači Sponza.

Na samom otvaranju izložbe autorica Mercedes Bratoš istaknula je kako samo ime izložbe ne označava muku i patnju Isusovu, „to je moja patnja na figurativan način”, rekla je Bratoš.

Slike žarkih boja koje autorica preferira, iako se, šaljivo je dometnula, „tako ne oblači, već ih samo prenosi na platno”, nastale su u dva ciklusa, a izložba ostaje otvorena do 2. prosinca.

„Autorica svoju pasiju, svoju stvaralačku strast koja se poput fatuma nadvila nad njezin život, usmjerava ka vizualnom izričaju. Čini to razgolićujući vlastite osjećaje i promišljanja, čineći tako vidljivom vlastitu nutrinu, otkrivajući istine o dvojnosti naravi stvaranja, o stvarnosti koja je iza vidljivog. Slike Mercedes Bratoš niz su simboličkih sustava,nerijetko ironično prikazanih svakodnevnih situacija il' stanja,vizualne realizacije gdje se vidljivo i nevidljivo miješaju u neprestanoj metamorfozi, scena popunjenih simbolima i znakovima, nemogućnosti jednostranog iščitavanja i potrebe da se doživi sva kompleksnost i nerješivost, čak i ponuđenim nam sredstvima i rješenjima. To su svojevrsni rebusi vješto kolažiranih elemenata: predmeta svakodnevnice, apstraktnih obličja i crtovlja, hermetične scene u kojima ljudski lik najčešće izostaje.
A ono što se uvijek u slikama Mercedes Bratoš diskretno zamjećuje crtačka je virtuoznost, gradnja slike sučeljavanjima snažnog kolora i konturiranja crnom, te kompozicije koja postaje sve napučenija predmetima njezine podsvijesti. One su vizualni eksperiment iskristaliziran iz ideje da poigravajući se simbolima arhetipskog ali i suvremenog, kao dijelovima vlastite podsvijesti, pobudi u nama određene emocije. Emocije, koje će u nama probuditi našu vlastitu pasiju.” – napisala je u katalogu izložbe Sanda Stanaćev Bajzek.

Mercedes Bratoš rođena je 1979. godine u Dubrovniku gdje je završila osnovnu i srednju Umjetničku školu 'Luka Sorkočević'. Slikarstvo je diplomirala na Accademia di Belle Arti u Firenci, u klasi prof. Umberta Borella. Do sada je imala više samostalnih i skupnih izložbi u inozemstvu i u Hrvatskoj. Sudjelova je na brojnim likovnim kolonijama. Članica je HDLU-a i HULULK-a. Voditeljica je kreativnih radionica u Udruzi Svitanje ( Udruga za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja). Bavi se face paintingom i vodi sate crtanja i slikanja. Živi i stvara u Zagrebu.

D.M.

Objavljeno u Aktualno
Ponedjeljak, 18 Studeni 2019 20:08

Mercedes Bratoš izlaže u Sponzi

Izložba Mercedes Bratoš pod nazivom Pasija bit će otvorena u utorak navečer, u 19 sati, u Sponzi.

„Izložba recentnih slika Mercedes Bratoš kojom se ovog studenog ova Dubrovkinja predstavlja u svome rodnom gradu nosi intrigantan naziv – Pasija. Ovim pojmom najčešće označavamo patnju koju najčešće poistovjećujemo s ljudskim stradanjem koje je kulminiralo u muci Isusa Krista, no tim pojmom, opisuje se i strast, iznimna naklonost prema nekome ili nečemu, žudnja, velika zanesenost nečim. - zapisala je u predgovoru katalogu izložbe Sanda Stanaćev Bajzek.

„Autorica svoju pasiju, svoju stvaralačku strast koja se poput fatuma nadvila nad njezin život, usmjerava ka vizualnom izričaju. Čini to razgolićujući vlastite osjećaje i promišljanja, čineći tako vidljivom vlastitu nutrinu, otkrivajući istine o dvojnosti naravi stvaranja, o stvarnosti koja je iza vidljivog. Slike Mercedes Bratoš niz su simboličkih sustava,nerijetko ironično prikazanih svakodnevnih situacija il' stanja,vizualne realizacije gdje se vidljivo i nevidljivo miješaju u neprestanoj metamorfozi, scena popunjenih simbolima i znakovima, nemogućnosti jednostranog iščitavanja i potrebe da se doživi sva kompleksnost i nerješivost, čak i ponuđenim nam sredstvima i rješenjima. To su svojevrsni rebusi vješto kolažiranih elemenata: predmeta svakodnevnice, apstraktnih obličja i crtovlja, hermetične scene u kojima ljudski lik najčešće izostaje.
A ono što se uvijek u slikama Mercedes Bratoš diskretno zamjećuje crtačka je virtuoznost, gradnja slike sučeljavanjima snažnog kolora i konturiranja crnom, te kompozicije koja postaje sve napučenija predmetima njezine podsvijesti. One su vizualni eksperiment iskristaliziran iz ideje da poigravajući se simbolima arhetipskog ali i suvremenog, kao dijelovima vlastite podsvijesti, pobudi u nama određene emocije. Emocije, koje će u nama probuditi našu vlastitu pasiju.” – piše Sanda Stanaćev Bajzek.

Mercedes Bratoš rođena je 1979. godine u Dubrovniku gdje je završila osnovnu i srednju Umjetničku školu 'Luka Sorkočević'. Slikarstvo je diplomirala na Accademia di Belle Arti u Firenci, u klasi prof. Umberta Borella. Do sada je imala više samostalnih i skupnih izložbi u inozemstvu i u Hrvatskoj. Sudjelova je na brojnim likovnim kolonijama. Članica je HDLU-a i HULULK-a. Voditeljica je kreativnih radionica u Udruzi Svitanje ( Udruga za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja). Bavi se face paintingom i vodi sate crtanja i slikanja. Živi i stvara u Zagrebu.

DPP

Objavljeno u Aktualno
Označeno u
Utorak, 10 Rujan 2019 22:03

Otvorena izložba Mate CROate

Izložba Mate CROate, Mate Turića „Sloboda kamenih jedrenjaka”, otvorena je večeras u Sponzi. Izložba je realizirana na poziv Državnog arhiva u Dubrovniku.

Mate Turić rođen je 1987. u Zagrebu. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu. U svom radu najčešće se služi oprostorenim reljefom. Najviše radi u kamenu, izrađujući rukopisno prepoznatljive skulpture, a dobitnik je nagrade Artist On Globe za najboljeg mladog umjetnika u Hrvatskoj 2015. kao i 2016. nagrade Artists On Globe za izložbu godine u Hrvatskoj, a 2018. nagrade na međunarodnoj izložbi minijatura Moslavečki Štrk u Popovači te 2018. godine druge nagrade za javni anonimni natječaj za spomenik braniteljima u Dugom Selu.

Ostvario je preko 40 različitih samostalnih izložbi u kamenu, a napravio je preko 1000 različitih kamenih skulptura, ponajviše jedrenjaka. Izlagao više puta u Zagrebu, te u Vrbovcu, Dugom Selu, Sesvetama, Beču, Dubrovniku...

DPP

Objavljeno u esPRESSo

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020