Prikazujem sadržaj po oznakama: restorani

Obavljen je nadzor u ukupno 273 ugostiteljska objekata na području cijele Županije dubrovačko - neretvanske, a u šest slučajeva utvrđeno je kršenje Odluka Stožera civilne zaštite RH.

Policijski službenici Policijske uprave dubrovačko - neretvanske su u noći s petka na subotu u cilju utvrđivanja provođenja Odluka Stožera Civilne zaštite o privremenom uređivanju rada i ograničavanju radnog vremena ugostiteljskih objekata, obavili nadzor rada u ukupno 83 objekta na području Dubrovnika i Dubrovačko - neretvanske županije.

Obavljenim nadzorima u šest ugostiteljskih objekata utvrđene su nepravilnosti u radu prekoračenjem radnog vremena, o čemu će se podnijeti obavijest nadležnom Državnom inspektoratu.

Nadalje, u noći sa subote na nedjelju policijski službenici su u suradnji s inspektorom civilne zaštite obavili nadzor u 88 objekata, dok su u noći s nedjelje na ponedjeljak obavili nadzor u 102 objekta. U provedenim nadzorima tih dana nisu utvrđene nepravilnosti u radu.

dpp

Niz medija jučer je potpuno krivo, odnosno za javnost zbunjujuće prenio informaciju o dopuštenju rada ugostiteljskih objekata. Kako je otvaranje ugostiteljskih objekata očito mnogima valjda pitanje života i smrti, morat ćemo ih razočarati: ne, još uvijek ne možete poći u obližnji kafić i sjesti kako bi popili piće.

Naime, iako u odluci, odnosno u uputama HZJZ - a od 19. travnja piše kako se dopušta obavljanje rada ugostiteljskim objektima iz skupina restorani, barovi (kavane, pivnice, buffeti, krčme i kleti) i cattering objekata uz pridržavanje svih protuepidemijskih mjera i strogih mjera socijalnog distanciranja, to ne znači da možete doći u kafić ili restoran i sjesti, pa ni na taracu.

Odlukom se naime dopušta rad ugostiteljskih objekata na način da mušterije mogu preuzeti naručeno, ali ne i otvaranje ugostiteljskih objekata u klasičnom smislu.

dm

Eto, Nacionalni stožer civilne zaštite koji, suprotno svim načelima demokratskih sustava, proteklih mjesec dana gotovo pa vlada državom bez ikakve kontrole, najavio je ublažavanje mjera vezanih uz pandemiju korona virusa. Kakav narod takav i Nacionalni stožer civilne zaštite zaslužuje.

Piše: Davor Mladošić

Razni „šerifi” najavljuju kako ubuduće nećemo živjeti kao i dosad, a narod ishiteriziran korona virusom mirno prihvaća i promatra kako se za njegovo dobro, a da zbog čega drugog, uvodi policijska država. Valjda bi nam trebalo biti normalno da nam na svakom koraku mjere febru, da nam lete dronovi iznad glava i snimaju nas, da nas prisluškuju i prate, da nam bilo koja politička šuša može određivati gdje i kada ćemo se kretati i smije li nas u tom kretanju biti dvoje, troje ili pedesetero, jer ne daj Bože, je li, moglo bi se dogoditi, kada se uistinu osjete posljedice stopiranja ekonomije, da netko krene i prosvjedovati, pa valja to u startu ugušiti (a ono, Hrvati su kao nacija koja prosvjeduje, mo'š mislit).

E u takvoj situaciji, dok nacionalni stožer najavljuje blaže mjere kontrole kretanja i vraćanje malog dijela osnovnih ljudskih sloboda i prava građana, što Hrvate najviše brine i zanima...

Ma jebe se Hrvatima npr. što već mjesec dana ne mogu doći ni do osnovnih usluga u zdravstvu, osim ako nisu oboljeli od korona virusa, dapače, ne postavljaju Hrvatice i Hrvati suviše ta pitanja, ako im naravno zdravstveni sustav ne zatreba, a dok im ne zatreba, kao i za ostale kojima je potreban sad i odmah, čisto im, 'nako, puca kitica.

Ono što Hrvate jako brine nije dakle funkcionalnost zdravstvenog sustava koji u biti trenutno ne funkcionira, nego njih muči kad će se i pod kojim uvjetima otvoriti frizerski saloni, valjda da mogu srediti frizure kako bi pohodili krčme, jer to je ono što Hrvatice i Hrvate najviše zanima: kad će se otvoriti kafići i restorani.

Pitanja koja najviše zanimaju građane ogledalo su nacije, a u tom ogledalu zrcali se krčmarski mentalitet jedne nacije koja bi željela pobjeći s Balkana, (koji se u Hrvata spominje uvijek i samo u lošem kontekstu), a s Balkana niti može fizički, niti duhovno. Jbga, što ćemo kad se najviše kundurarija čuje u frizerskim salonima i krčmama, a Hrvatice i Hrvati, izgleda za razliku od zdravstvenih usluga, bez dobrog trača živjeti ne mogu. Dapače, ne otvore li se uskoro krčme i saloni, nedostatak trača mogao bi pobiti više građana nego nemogućnost da dobiju zdravstvenu uslugu. Ne reci dvaput, možda se i njih pribroji u žrtve pandemije.

Grad Dubrovnik oslobodit će ugostitelje u povijesnoj jezgri plaćanja zakupnine javne površine ukoliko su u razdoblju od od 1. prosinca 2019. do 29. veljače 2020. godine spremni raditi najmanje 8 sati dnevno, osim za državne praznike i blagdane kad mogu raditi po želji. Mjera je to koju Grad Dubrovnik realizira nakon razgovora s Udruženjem obrtnika Dubrovnik, a koja navodno ima za cilj stimulirati vlasnike ugostiteljskih objekata u Povijesnoj jezgri na rad u zimskim mjesecima. Cilj ove mjere je produljenje turističke sezone koje je od iznimnog značaja za Grad Dubrovnik, no ako je ovo jedina mjera kojom se sezona pokušava produljiti, posve je jasno da se to neće dogoditi.

Da bi se sezona u Dubrovniku protegla i na zimske mjesece, posebno u vrijeme Adventa, a ususret Božićnim i novogodišnjim blagdanima prvenstveno su potrebni izravni letovi između Dubrovnika i drugih destinacija. Da bi izravni letovi imali smisla potrebno je imati sadržaje koji će u Dubrovnik privući turiste i u zimskim mjesecima, a takvih sadržaja u nema, odnosno sadržaji koji bi motivirali turiste da se u Dubrovniku odmaraju zimi, još nisu osmišljeni.

Zimski festival, zamišljen kao takav sadržaj nije se pokazao turistima posebno atraktivan jer zapravo je sveden na kućice u kojima se mahom nude kobasice, pivo i kuhano vino. Oni bolji restorani u povijesnoj jezgri ionako su otvoreni i tijekom zimskih mjeseci, a oni lošiji koji egzistiraju isključivo zahvaljujući vanjskim stolovima dok unutar tih objekata mogu stati doslovce dva do tri stola, bolje je da tijekom zimskih mjeseci i ostanu zatvoreni, dok je za neke od njih sramotno što su otvoreni i ljeti, odnosno što uopće rade. Uostalom, da bi turisti u Dubrovnik došli zimi trebali bi biti otvoreni i hoteli, no većina njih svoja vrata zatvara tijekom zimskih mjeseci i to vrijeme koristi za obnovu i ušminkavanje svojih objekata.

Inače, ovu mjeru oslobađanja ugostitelja od plaćanja zakupa javne površine tijekom zimskih mjeseci ukoliko svoje lokale odluče držati otvorenima, nudile su ugostiteljima i bivše gradske uprave, no nije izazvala veći interes ugostitelja, prvenstveno zato što im se ne isplati raditi zimi.

Slične mjere svakako bi se trebale uvesti i za druge djelatnosti, odnosno poduzetnike i obrtnike koji u povijesnoj jezgri rade tijekom tih nekoliko zimskih mjeseci. Nije valjda da u Dubrovnik turisti dolaze samo jesti. Većina ih se želi neku drugu vrstu zabave, a neki od njih nešto valjda žele i kupiti.