Prikazujem sadržaj po oznakama: razgovor

Iz posljednjih sjednica Gradskog vijeća može se vidjeti kako odnosi između dvojice gradonačelnika, bivšeg Andra Vlahušića i aktualnog Mata Frankovića, više nisu napeti. Nakon što je Franković prihvatio Vlahušićev prijedlog izjednačavanja cijene ulaznice za zidine s cijenom DuCarda, bivši i aktualni gradonačelnik tijekom sjednica više se ne sukobljavaju. Vlahušić, koji gotovo redovito podržava sve akte na Vijeću za portal Dubrovnikpress ističe kako nije u koaliciji s HDZ-om već se radi o nekoj vrsti programske suradnje. Ističe i kako je dugi niz godina politički surađivao s HDZ-om.

Jeste li ušli u koaliciju s HDZ-om?
– Ne! Još sam '89. bio na osnivačkom skupu HDZ-a. Pero Beatović, moj Primorac, moja generacija, zvao me da dođem. Prvo smo bili u Klubu pomoraca pa smo onda pošli u Karaku, ali ja nisam želio pripadati tom pokretu jer su mi draži bili proljećari iz '71. Napad na Dubrovnik dogodio se 1. listopada '91. i odlazim u ured gradonačelnika Pera Poljanića. Kao mladi liječnik tada ga pitam: „Pero, treba li pomoći?” U cijelosti preuzimam civilnu opskrbu grada. Je li to suradnja s HDZ-om?

To su ratne, potpuno drukčije okolnosti.
- Dolazi '93. i ja odlazim na Bijeli put i ured Ante Bobana. Pišem knjigu o suradnji Hrvata u BiH i dobijem povelju od Tuđmana, dobijem Danicu. Je li to suradnja s HDZ-om?

To su još uvijek ratne okolnosti.
- Ja jedini pobijedim HDZ '98. Srušimo Juru Burića. Svi u HDZ-u glasaju jednoglasno i izaberu me za predsjednika Županijske skupštine.

To je već itekakva politička suradnja.
- Jednoglasno me izaberu. Županijski HDZ me izabere za predsjednika Skupštine. Imam ured iznad Ureda gradonačelnika, imam plaću kao župan, imam Augustu za tajnicu, Mata Krešića za šofera i audi A6. Je li to bila koalicija s HDZ-om?

Da, koalicija ili kohabitacija itekakva.
- Iza toga 2001. pa 2005. tučemo HDZ u Županiji, a 2009. se mijenja zakon i ja idem na prve neposredne izbore za gradonačelnika i pobjeđujem te 2009. pa 2013. i ponovo 2015. Sva tri puta pobjeđujem na izborima

I onda opet Šuica surađuje s Vama.
- Šest puta u nizu surađujemo. Od 2005. do 2009. ja sam ravnatelj bolnice i u Županiji sam protiv HDZ-a, a tamo sam bio član Poglavarstva i na razini Dubrovnika vodim kadrovsku politiku. I Kristijana Pavića ja dovedem za ravnatelja Lučke uprave Dubrovnik jer samostalno biram i dogovaram se s Dubravkom Šuicom. Gradski sam vijećnik, radimo zajedničke projekte, projekte za grad i to ljudi zovu tihom koalicijom, dođu izbor i ljudi me direktno izaberu za gradonačelnika.

Pa Vi i HDZ, odnosno Šuica nastavljate suradnju.
- Predsjednik Gradskog vijeća 2013. bio je Niko Bulić.

Jest!
- Tko se složio s time? Pa Dubravka Šuica tadašnja predsjednica Gradskog odbora HDZ-a.

Jest pa ste napravili dubrovački dogovor.
- Tako je! A što je bilo 2015.? Tko je tada bio predsjednik Gradskog vijeća?

Mato Franković.
- A tko je bio gradonačelnik?

Vi! Suradnje nema!
- Prvi proračun smo normalno surađivali, ali se kod drugog oni odlučuju da ga sruše u koaliciji SJG, Vićan i HDZ. Pa Mato je to nedavno potvrdio. Dakle, dolaze izbori i ja pobijedim Mata i nakon toga on postaje predsjednik Gradskog vijeća u koaliciji sa SJG. Surađujemo normalno, pozivam ga na sastanke, dolaze ministri, prvo lijeve pa kasnije i desne opcije, dolazi Plenković i ja pozivam Mata na taj sastanak. U Hiltonu je bio sastanak s premijerom na koji Mato nije bio pozvan, ali ja ga pozivam kao predsjednika Gradskog vijeća. Potom je HDZ želio ponovo na izbore i nemaju način kako osim da naprave lex Vlahušić. Šest puta sam ih pobijedio pa su napravili lex Vlahušić. Ne zaboravimo 2015, i presudu Vrhovnog suda, pravomoćnu te veljače, a afera Revelin se otvara tek kad sam prestao biti gradonačelnik.

PITAJU ME „ANDRO, ODAKLE TI ŽELUDAC DA SJEDNEŠ U EMISIJU S KRISTIĆEM?”

Dobro, jeste li sad u koaliciji s HDZ-om ili niste?
- Naravno da nisam. Ja sam jedini čovjek s 30 – godišnjim iskustvom u politici koji sam nastradao zbog težnje da gradu bude bolje, jer za mene je grad prostor bivše Općine Dubrovnik ili bivše Republike. Za mene je grad i dio Hecegovine koja je uvijek bila dio grada, općina Ravno, Ivanica i Neum, prostor od Konavala do Pelješca. Nisam se ja promijenio.

Je li se HDZ promijenio?
- Pa evo kad sam neki dan bio u jednoj emisiji s Kristićem zovu me ljudi poslije i pitaju me: „Andro, odakle ti želudac da sjedneš u emisiju s Kristićem?” Ja sam ostao isti i je li to Poljanić, Šuica, Bulić, Mato Franković kao predsjednik Gradskog vijeća ili kao gradonačelnik, za mene je potpuno ista stvar. Ja sam kreator i sa svoje 62 godine u stanju sam izbaciti jedno 25 ideja svaki dan, ideja dobrih za Grad i Županiju.

Gradonačelnik je počeo uvažavati Vaše ideje, dočekali ste da Vam oda priznanje za neke projekte, konkretno DuCard.
- Najveće je priznanje kad ti do jučer zakleti neprijatelji kažu „Andro, imaš odlične ideje”. Što mogu više dobiti, većeg priznanja nema. Pokojni Vekarić mi je rekao, „Andro, lex Vlahušić ti je nagrada za životno djelo”. Jedan profesor za Ustavno pravo mi je rekao da su u bivšoj Jugoslaviji i sadašnjoj Hrvatskoj samo tri zakona po imenu i prezimenu neke osobe, prvi je bio zaštita druga Tita, drugi je lex Plenković, a treći lex Vlahušić. Molio sam tog profesora da mi pomogne, rekao je da ne može.

Hoće li ova Vaša suradnja nekome smetati, DDS -u primjerice?
- Evo, Mato mi je u svibnju i rođendan čestitao. Poslao sam mu poruku da sazove Povjerenstvo za DuCard jer je sezona počela, a i dalje se prodaje više karata za zidine nego DuCarda.

HDZ -OVCI FUNKCIONIRAJU NA NAČIN DA SLUŠAJU PLEMENSKOG VOĐU

Ali kasnite s tom promocijom DuCarda.
- Nitko ne zna da postoji jedinstvena cijena ulaznica. Mi nemamo promociju, a dio sezone je prošao. Izgubit ćemo ove godine jako puno, ali nakon što su iz DPDS-a otišli Niko i Denis i došla nova ekipa, rekao sam „give peace a chance” i zato ne reagiram.

A jeste li s Frankovićem i Vićanom, kao što kaže Capor, kuhali oko smjene ljudi u DPDS-u?
- Ne, ne ne, osim što se ja bavim prekomjernim granatiranjem dok Mato to radi na pristojan način. Nije bilo dogovora, nismo pričali o tome. Ja sam protiv DPDS -a i Blagih dijela.

Ti su Vaši stavovi opće poznati.
- Oni uzimaju na našoj gluposti i ja sam protiv toga.

Je li Vaša suradnja s Frankovićem i HDZ-om uvod u neko preslagivanje u Vijeću, nove koalicije, odnosno programe suradnje?
- Sve ovisi o Matu. Ja sam jasno rekao kako ću glasati. Rekao sam da ću glasati i za Potrebicu i za proračun ako se dogovorimo da se cijena ulaznica i DuCarda izjednače. Rekao sam da ću ako se to dogodi, glasati za HDZ -ove proračune do kraja mandata. Kad glasaš za proračun ne možeš rušiti Vijeće. O većini odluka ću iznositi svoj stav, a ako me netko uvjeri u suprotno možda i odustanem od svoga stava po nekim pitanjima.

Ne morate i ne možete se u svemu slagati.
- Da, primjerice, Pezo je vazda bio gromovnik protiv mene, a nedavno je rekao kako je šteta što nije prošao moj prijedlog zakona da gradovi postanu vlasnici prostora nad morem. Treba promijeniti Zakon o pomorskom dobru. Gradovi sjedišta Županija trebaju biti vlasnici nad morem. Ako Mato kaže da je to dobar prijedlog, postat ću prijatelj brojnim HDZ -ovcima jer oni funkcioniraju na način da slušaju plemenskog vođu i vrhovnog poglavicu. Dakle, pitanje je Frankovića i njegove percepcije. Prve četiri godine su bile percepcijske da je on pobijedio i da su sve njihovi projekti pa su bili izbori i mogao sam vrijeđati i spominjati patuljke.

PERO IMA PROBLEM JER ĆU JA UVIJEK GLASATI ZA PRORAČUN

Govorili ste svašta u kampanji.
- Ok, jesam, ali to je bio moj odgovor na Matove četiri godine, no on je sad došao u novu poziciju. Može govoriti da je Lapadska obala njegova i put za Osojnik, ali to je kao da glazbenik u simfonijskom orkestru kaže da je Čarobna frula njegova. Ja živim u svijetu osmišljavanja ideja i projekata. Bavim se mentalnim projektiranjem i to je moje zadovoljstvo. Ja nisam dirigent, ja sam skladatelj. Evo i gradonačelnik Mostara me zamolio da mu pomognem oko transformacije turizma u Mostaru. Ja sam de facto ostao jedini suvremeni živući intelektualac u Dubrovniku. Mato je odlučio biti ugledan gradonačelnik, Mato zna prihvatiti i drukčije načine razmišljanja. Vidio je da mu nisam prijetnja. Bili su izbori i svjestan sam i svojih godina, ali i svojih djela i nemam nikakav problem s time. S druge strane, imam ogromnu kreativnu moć, daleko najveću u gradu i Matu se to sad sviđa. Politički ga ne ugrožavam. On je vrhovni poglavica i šef HDZ -a u gradu.

Ajmo zaključiti, dakle nema koalicije s HDZ-om već je ovo neka vrsta programske suradnje na koju je Franković pozivao nakon izbora.
- Tako je, s tim da ja imam programa koliko god Mato želi, ali i dalje ću ukazivati na ponašanje Pera Vićana koje je isto kao i prije 30 godina. Kupi birače i onda ucjenjuje gradonačelnika. Hvala Bogu, sad konačno ima jedan projekt, ta lapadska arena kakva takva, a dosad je bilo da ne zna što bi osim što ima pravo veta i ako mu se nešto ne sviđa, srušit će gradsku vlast i ako bude u prilici, tako će napraviti i Matu. On se ponaša kao drugi čovjek grada, to je vidljivo i očito želi maknuti Raguža i želi da bude samo on i HDZ. Smeta mu svatko tko mu onemogućava da se bavi reketom i ucjenama gradonačelnika. Imao je tu moć da je mogao rušiti gradonačelnika rušenjem proračuna, ali sad se promijenio zakon. Kad više ne ruši gradonačelnika rušenjem proračuna, sad ga je strah što b se moglo dogoditi i sad, kad mu je sužen manevar, kad se Vijeće raspušta
ako se ne usvoji proračun, Pero ima problem. Drugi mu je problem što zna da ću ja uvijek glasati za proračun.

Znači s Matom možete, s Perom nikako.
- Ja nisam rušitelj, drugi su to radili. Naučio sam davno što je to destruktivna snaga. Uvjerio sam se kako gradu ide lošije kad ga rušimo i tužno mi je gledati kako je grad potpuno bez ideje

Jeste li s HDZ-om dogovorili neke točke programske suradnje?
- Ne!

Prva je valjda DuCard?
- Ne, ne, samo smo se jednom sastali.

To je bilo onda kad te nosili prezentaciju DuCard?
- Sve je na Matu Frankoviću! Ja ću stati na ulaz na zidine i reći ljudima da ne kupuju karte. Na Matu je hoće li on i HDZ smatrati porazom ako prihvaćaju projekte o kojima govorim. Ja ću i dalje pričati što bi trebalo biti u Gružu, Lapadu, Ilijinoj glavici...

Imam troje djece i petero unučadi Stipanu, Matiju, Stipu, Cvitu i Mateja, tri cure i dva dječaka, a 16. svibnja ću navršiti 64 godine. Ja sam sretan i zadovoljan i ništa mi više ne treba. Iako sam u mirovini radim svakodnevno i puno. Baš su mi se jutros otelile dvije krave, pa sam već u 5:30 sati bio u štali i onda odveo unuku Cvitu u vrtić. Vratio sam se u štalu, malo prostrijet bijele slame, da to sve bude u redu i podojili smo tele. Radim puno i u voćnjaku jer imam mandarine, breskve, nektarine... Nikad mi nije dosadno. – rekao je bivši gradonačelnik Metkovića i nekadašnji saborski zastupnik, dugo vremena jedan od najistaknutijih političara iz Dubrovačko – neretvanske županije Stipo Gabrić Jambo gostujući u Tjednom razgovoru Južnog.

Jambo je bio poznat i po tome što je kao gradonačelnik Metkovića redovno išao na gotovo sve sprovode svojih sugrađana, za Južni kaže kako ide i danas.

- Metković je mali grad i svakoga poznam pa je red poći. Ako sam ja možda u Zagrebu, na sprovod pošaljem ženu ili brata. Ali pođem ja na 98 od sto sprovoda. - kazao je Jambo u zanimljivom razgovoru za Južni u kojem je govorio i o Mostu, Plenkoviću, kako vidi politiku u Županiji danas i nizu drugi tema, a razgovor na Južnom možete pročitati OVDJE.

dpp

Ne bih rekao izričito kako je HDZ izgubio Korčulu, kazao je predsjednik HDZ -a Dubrovačko – neretvanske županije Blaž Pezo u „Tjednom razgovoru” za portal Južni.

- Istina je da na otoku od zadnjih lokalnih izbora nemamo čelnika jedinice lokalne samouprave iz naših redova, ali kad bismo analizirali izbore na pravi način, onda vidimo da je Hrvatska demokratska zajednica, to jest naša lista i u Gradu Korčuli dobila najveći broj glasova, isto tako i u Blatu gdje imamo i predsjednika Općinskog vijeća. Želim naglasiti i činjenicu da su naša lista za Županijsku skupštinu i naš kandidat, a sada i župan u četvrtom mandatu, Nikola Dobroslavić, osvojili uvjerljivo najveći broj glasova u svim jedinicama lokalne samouprave na Korčuli, osim Općine Vela Luka. - objasnio je Pezo.

- U Korčulu se puno ulagalo, naša Županija je realizirala i planira veliki broj projekata na otoku. Ono što čekamo je vidjeti neki konkretan potez nove gradonačelnice i načelnika na Korčuli. Nadam se da ćemo neki i dočekati. - dodao je predsjednik županijskog HDZ -a Blaž Pezo, a cijeli razgovor možete na Južnom pročitati OVDJE.

dpp

Svakako mogu potvrditi da postoji opravdana bojazan da bi realizacija projekta Gornji horizonti u RS -u posebno mogla štetiti dolini Neretve, ali i cijelom vodnom području u našoj Županiji i zato smo tražili da se preispitaju dokumenti koji su temelj za taj projekt, posebno studije utjecaja na okoliš jer imamo izjašnjavanja stručnjaka da se tim projektom vode iz sliva Neretve prevode u sliv Trebišnjice i da će se smanjiti dotok slatke vode u Neretvu i druge izvore u dolini Neretve te povećati opasnost od zaslanjenja neretvanske doline. - rekao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić u „Tjednom razgovoru” za portal Južni.

Godina nam je naime započela viješću da je Republika Srpska s Kinezima potpisala ugovor o kreditnim jamstvima za izgradnju HE Dabar koja je dio projekta Gornji horizonti o čemu je prvi pisao upravo Južni. U Županiji se unazad desetak godina puno govorilo o tom projektu i njegovu lošem utjecaju na dolinu Neretve i Malostonski zaljev. Posljednjih nekoliko godina u Republici Srpskoj se dosta gradilo za potrebe HE Dabar. Ima li naša Vlada kontakte s Republikom Srpskom oko tog projekta, a ciljem zaštite naših interesa, u „Tjednom razgovoru” za Južni župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić je rekao:

- Mi smo već odavno insistirali kod naših ministarstava da razriješe situaciju s mjerodavnim tijelima u Republici Srpskoj jer je to ipak državna razina i s naše se strane interveniralo. No, sad kad imamo nove okolnosti, ponovo ćemo provjeriti kod Ministarstva zaštite okoliša i Ministarstva vanjskih poslova što se događa u susjedstvu. Poznato je da po ESPO konvenciji susjedna država, u ovom slučaju Hrvatska, ima pravo na određene uvide u projekt i dokumentaciju, kad je riječ o projektima koji se realiziraju blizu granice i kad mogu ugroziti susjedno područje. Ne znam zbog čega se u BiH ne drže te Konvencije jer su praktički od hrvatske strane trebali dobiti određenu suglasnost na svoje studije i projekte. - kazao je župan Nikola Dobroslavić.

Cijeli razgovor u kojem župan govori i o projektu trebinjskoh aerodroma, temi koju je također u listopadu „otvorio” Južni, ali i drugim aktualnostima, možete pročitati OVDJE.

dpp

Zašto ste se odlučili na kandidaturu za još jedan mandat? Mislite li da možete još jednom zadobiti povjerenje građana?
- Da nisam uvjeren u uspjeh ne bih se kandidirao. Naravno da sam se prije prihvaćanja kandidature pitao kako će ljudi gledati na to, ali kad sam jednoglasno preložen od Županijskog odbora stranke i budući da sam zdrav i imam potrebnu energiju prihvatio sam i ovaj izazov. Odradili smo odgovorno protekli mandat kao i sve prethodne, nemamo iza sebe afera, razumijemo se s našim sugrađanima, poštujemo ih i slušamo što nam govore. Čak nam ni oporba u Skupštini nije mogla predbaciti ništa ozbiljno, sve se svodilo na uobičajena politička prepucavanja. Svih 12 dosadašnjih godišnjih proračuna i izvršenja proračuna usvajano je uredno, nikad nismo upali u finacijske probleme jer znamo umješno i odgovorno gospodariti proračunom. Rezultati našega rada su vidljivi iz položaja naše županije u usporedbi s drugima i u realizaciji strateških projekata.

Pa, gdje je naša županija trenutno u odnosu na druge?
- Naša županija među tri je najuspješnije hrvatske županije, tek malo iza Zagreba, a gotovo poravnata s Istarskom županijom. A svi znamo odakle je tko krenuo, mislim na sudbinu u agresiji na Hrvatsku. Najbolja smo županija po korištenju fondova EU sa 7 milijardi kuna vrijednosti ugovorenih projekata, najbolji smo i u gospodarskom korištenju pomorskog dobra. Osigurali smo regionalni status i Dubrovniku status županijskog središta. Ništa ispod toga nije nam, naravno, bilo prihvatljivo i u tome smo imali potporu Vlade Andreja Plenkovića. Izborili smo projekt Pelješkog mosta i spojnih cesta, milenijski projekt povezivanja dvaju odvojenih dijelova hrvatskog teritorija.

Što kažete na tvrdnje da Pelješki most nije županijski nego državni projekt?
- On je županijski, ali svakako i državni projekt, dapače geostrateški nacionalni projekt. On je svehrvatski projekt, projekt svih građana RH, mi smo ga izborili, a gradi ga Vlada Andreja Plenkovića. Mi samo tvrdimo da smo ga mi izborili, jer da nije ove županijske strukture i naše stranke u županiji pitanje bi li se on još počeo graditi. Činjenica je i da je Pelješki most svojevrsni hrvatski simbol dosadašnjih investicija iz EU projekata i da se nalazi upravo u našoj županiji. Vjerujemo da ćemo i u idućem programskom razdoblju biti još uspješniji po privlačenju sredstava iz EU na krajnji jug Hrvatske.

Koji su projekti okosnica vašega Izbornog programa za iduće mandatno razdoblje?
- To je prije svega nastavak gradnje autoceste do Dubrovnika (Osojnika), brze ceste do Zračne luka i brze Pelješke ceste. Nakon Pelješkog mosta moramo dovršiti povezivanje unutar županije i s ostalim dijelom Hrvatske i EU. Uz ceste tu su i luke Perna i Prigradica koje uz već ugovorene Velu Luku, Polačište, Donje Čelo, Trpanj, Puntin i Uble zaokružuju kvalitetno povezivanje otoka u našoj županiji. Tu je projekt obnove Opće bolnice, završetak Dnevne bolnice u Metkoviću, Brana na Neretvi i zaštita Neretvanske doline od zaslanjenja, Višenamjenski kongresni centar, Centar kompetentnosti u turizmu, Centar za mediteranske kulture u Neretvi, Centar za rane ingtervencije u Metkoviću, gradnja i obnova škola i dvorana, programi za digitalno i zeleno poduzetništvo, briga za ranjive skupine, branitelje, treću životnu dob itd.

Koga vidite kao protukandidata u drugome krugu?
- Građani će odlučiti hoće li biti jedan ili dva kruga.

Mislite li da možete osvojiti više od 50 posto glasova u prvom krugu?
- Ne razmišljam o tome, građani o svemu odlučuju. Mogu samo reći da mi imamo rezultate iza sebe, ponudili smo ozbiljne kandidate i odličan program, iza nas kandidata stoji naša stranka, HDZ, na čelu velike koalicije stranaka i uvjeren sam u većinsku potporu naših sugrađana, kao i na svim dosadašnjim izborima.

Što možete reći o vašim protukandidatima na izborima? Kolika su vam prijetnja?
- Poštujem sve suparnike, nisu mi prijetnja, očekujem da pokažu svoje programe i ono čime žele zadobiti potporu birača. To do sad, međutim, nismo vidjeli. Vidjeli smo da nekima od njih smeta što sam pun energije u ovoj životnoj dobi, pa im je glavni prigovor mojoj kandidaturi moja dob, jer očito nemaju istinske primjedbe na moj rad. Kao odgovor ću parafrazirati onu kinesku: Nije važno je li mačka stara ili mlada, važno je da lovi miševe! A miševa u i oko Županije nema.

Vaši suparnici potežu pitanje Centra za gospodarenje otpadom, što vi kažete na njihove navode?
- CGO je rješenje pitanja gospodarenja otpadom u našoj županiji, a ne problem. On ima sve dozvole, provjeren je od naših i europskih institucija, dobio je europsko financiranje i bit će izgrađen, a svi koji koriste CGO za prikupljanje političkih bodova moraju znati da izgradnjom Centra sva odlagališta na čelu s Grabovicom idu „u povijest“. Možda pojedincima nije jasno da se ne gradi novo odlagalište, što neki, namjerno ili ne, koriste u kampanji pa treba jasno reći da je riječ o Centru za gospodarenje otpadom, a ne odlagalištu Lučino razdolje i to Centru u skladu s ekološkim standardima ili slikovitije Centru kakvog primjerice ima Ljubljana. Nećemo dopustiti da nered s otpadom ugrozi ovu županiju i njen turizam i zato nam je nužan Centar, kao i odvajanje, recikliranje otpada, kompostiranje itd.

Koja bi bila vaša glavna poruka biračima na ovim izborima?
- Vodili smo županiju kako se to radi u potvrđenim demokracijama na Zapadu, odgovorno, bez afera slušajući građane i služeći javnom interesu i zbog toga tražimo ponovo povjerenje naših sugrađana. Znali smo predvoditi u ovoj, dosad neviđenoj, korona krizi, ona vjerujemo ide svoj kraju, pripremit ćemo turističku sezonu i polako se početi vraćati uobičajenom životu i uspjesima za koje su naši ljudi sposobni.

IZBORNI PROGRAM

Opća bolnica Dubrovnik je na vrijeme pokrenula sve procedure i pripreme, organizacijske, materijalne, kadrovske te prostorne kako bismo u najvećoj mjeri spremni dočekali COVID - 19 infekciju. Znali smo da smo, s obzirom da smo turistički grad i županija, te na naš zemljopisni položaj, da nas infekcija neće mimoići i to se zaista dogodilo. - počinje tako razgovor za Dubrovnikpress.hr ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić.

Opća bolnica Dubrovnik djeluje u izvanrednim okolnostima, no u pripremi za epidemiju korona virusa nije bilo potrebno samo organizirati osoblje, sami objekt doživio je mnogobrojne izmjene kako pacijenti oboljeli od infekcije COVID – om 19 ne bi dolazili u nikakav kontakt s drugim pacijentima. Napravljen je i poseban koridor, a sve to zahtijevalo je iznimno preciznu organizaciju, jer što god da se dogodi, niti jedan bolnički odjel u niti jednom trenu nije smio i ne smije stati s radom. Doc. prim dr. sc. Marijo Bekić uistinu staloženo je dočekao kriznu situaciju i, mora se istaknuti, ulijeva povjerenje da će svi potrebiti dobiti adekvatnu skrb.

Kakav je bio način pripreme za dolazak epidemije, za koju ste i sami kazali kako je bilo jasno da nas neće mimoći?
- Pripremili smo se na način da smo imali dovoljnu zalihu kirurških maski u tom trenutku i visoko protektivne maske za određene postupke te svu ostalu zaštitnu opremu tako da nismo imali većih problema. Prostorna rekonstrukcija i premještaj odjela se dogodio sukladno planovima kad se pojavio prvi hospitalizirani pacijent koje je imao pozitivni nalaz COVID - 19 infekta. Tada smo sukladno našim pripremama najprije izmjestili kroz dva dana jedinicu intenzivnog liječenja i koronarnu jedinicu za pacijente za koje smo znali da nemaju COVID infekciju. Izmješteni su također interna, kirurgija, traumatologija i ortopedija, neurokirurgija. Zadržali smo psihijatriju, neurologiju i pedijatriju nešto smanjenog kapaciteta.
Za sada možemo reći da su se sestre i liječnici privikli na te uvjete rada. Ono što je ostalo u objektu D je zarazni odjel, jedinica intenzivnog liječenja namijenjena pacijentima sa COVID - 19 infekcijom, operacijska sala planirana za te pacijente i prostori jednodnevne kirurgije i odjela otorinolaringologije na kojima su hospitalizirani pacijenti suspektni na COVID - 19 sa svim zaštitnim mjerama prema pacijentu i prema našem osoblju. Pacijenti se tu zadržavaju do pozitivnog ili negativnog nalaza. Ako je pacijent pozitivan na COVID – 19, a dobrog općeg stanja otpušta se na kućnu njegu u samoizolaciju.
Ako je negativan, a ima neku težu kliničku bolest npr. upalu pluća pacijent se premješta na odjel pulmologije, odnosno sukladno svom patološkom nalazu. Trebalo je nekoliko dana da se ljudi priviknu. Organizirali smo polikliniku za psihološku pomoć našim ljudima i ja osobno svako jutro u 7:30 porazgovaram s medicinskim sestrama koji rade izravno s pacijentima pozitivnim na COVID - 19. One imaju moj broj mobitela 24 sata dnevno me mogu nazvati da bi znale iz prve ruke da imaju potporu svog ravnatelja i svoje uprave.

To je bio jako opsežan posao, sve izmjestiti pa i uz pojedine građevinske radove. Koje vrijeme je bilo za to?
- Sve je planirano vremenski i ništa nije išlo stihijski, pogotovo u slučaju koronarne i intezivne jedinice gdje su respiratori, gdje su skupi anesteziološki aparati i ostala tehnika i elektronika. To smo izmjestili unutar 24 sata, a kroz nekoliko sati od kasnog poslijepodneva do ponoći smo izmjestili kompletnu kirurgiju i interni odjel. Kompletnu kiruršku službu s pododjelima kirurgija, traumatologija, ortopedija, oftamologija, otorinolaringologija koji su izmješteni iz objekta A.
To se sve napravilo zbog koridora prema COVID - 19 pacijentima, da bismo osigurali unutar naše ustanove punu mogućnost pružanja zdravstvenih usluga pacijentima koji će biti pozitivni na COVID 19. Tu je i posebna operacijska sala, jedinica intezivnog liječenja, sobe, rendgenski uređaj, stari CT uređaj koji je još uvijek u funkciji. Oba CT uređaja su uporabljiva, jedan je za COVID - 19 pozitivne pacijente, drugi je za COVID - 19 negativne pacijente. Dakle, osigurali smo da možemo pružiti što veći broj usluga i da naši ljudi, koji se moraju pridržavati smjernica o racionalnom korištenju medicinske zaštitne opreme, mogu adekvatno biti zaštićeni i u takvim uvjetima. Izvanredne situacije, krizne situacije, rat, požar, potres, epidemija kao što sad imamo, poplave, traže od ljudi velika psihološka naprezanja i ljudi daju sve što mogu.
Svi smo pod stresom, ali na stres reagiramo na različite načine, najvažnije nam je i prioritet kao ustanove što više zdravstvenih radnika zadržati radno sposobnima. Mi imamo odgovornost prema našim sugrađanima i prema pacijentima. Koristim vaš medij da nam pruže potporu koju smo zaista i dobili i kroz brojne donacije u ovom trenutku, kroz brojne pojedince koji su se angažirali, svih dobnih skupina, svih zanimanja kako bi omogućili funkcioniranje ovog sustava.

PREPOLOVIO SE BROJ DOLAZAKA NA HITNI BOLNIČKI PRIJEM

Što je s pacijentima koji osjete neku bol, nepovezano sa simptomima korona virusa, npr. bol u trbuhu, ruci, a koji bi obično dolazili na hitni bolnički prijem, trebaju li se oni isključivo javiti prvo svom obiteljskom liječniku?
- Ako je čovjek pao, ako ima bol u trbuhu, ničim izazvanu, ako nema temperaturu, drhtavicu, neke popratne simptome, upale respiratornog trakta, on može doći u objedinjeni hitni bolnički prijem. Jasno da bi bila preporuka da se jave obiteljskom liječniku. Pacijenti koji imaju pad, bilo kakav bol u trbuhu, pozivam ih, imamo objedinjeni hitni bolnički prijem. Oni dolaze sa tim simptomima u hitni prijem i radi se kompletna dijagnostika i za vrijeme korone i za vrijeme kad nije korona.
Međutim, imamo sada poseban spektar, pacijenti s akutnom respiratornom infekcijom koja može biti uzrokovana od različitih stvari, imati sličnu sliku sa COVID - om 19, a da ne bude COVID, ti pacijenti koji imaju kašalj, temperaturu, stezanje u prsima, proljev, neke druge kliničke simptome, oni se mogu javiti obiteljskom liječniku. Ukoliko mu se liječnik ne javi ili nema dostupnog obiteljskog liječnika postoji punkt Doma Zdravlja u Studenskom domu (do sada je bio na Batali) i oni će procijeniti je li se radi ili ne radi o sumnji na COVID. Pacijent sa sumnjom ide na naš trijažni punkt, dakle iz primarne zdravstvene zaštite s vanjskih punktova dolazi na naš trijažni punkt, ali napominjem, sa respiratornom simptomatologijom.
Kad dođe na naš trijažni punkt gdje se nalaze naš tehničar i specijalizant, oni ga pregledaju, rade vitalne parametre i tu se procjenjuje je li pacijent za objedinjeni bolnički prijem ili ide na stražnji ulaz bolnice na zarazno, na testiranje na COVID - 19, što specijalizant telefonski najavljuje kolegi infektologu.

Koliko se sada ljudi dnevno javi na hitni bolnički prijem? Je li se smanjio pritisak?
- Mi smo dobili najmoderniji objedinjeni hitni prijem u Republici Hrvatskoj prije 7 - 8 mjeseci. Kada se otvorio novi hitni bolnički prijem imali smo oko 70 pacijenata dnevno, u siječnju i veljači, a recimo u ljetnim mjesecima nismo imali više od 50 pacijenata i to smo smatrali velikim opterećenjem. Svi dolaze na hitni prijem pa i slučajevi koji nisu hitni. Liječnik sam koji dežura, dolaze mi ljudi... Zaista im se čudim i često razmišljam da li prijaviti njihove liječnike koje mi pošalju u nedjelju na hitni bolnički prijem, nekoga tko je pao u prosincu prethodne godine ili koga pola godine boli kuk.
To znači da imamo klasičnu zloupotrebu službe. U takvom jednom hitnom prijemu ne možemo govoriti o hitnoći. Sada se dnevno javi oko 30 ljudi. Ljudi su u samoizolaciji, ne kreću se. Ja sam traumatolog pa mogu reći da su najgora traumatološka dežurstva kad je sunčani dan. Onda su svi u pokretu, djeca padaju sa zidova, sa stabala, kad se masline beru ima puno padova. Ljeti su prometne nesreće, padovi sa stijena, dakle svako razdoblje godine nosi određenu patologiju.

Možemo li reći da su ljudi konačno shvaili da nije baš sve tako hitno?
- Jesu. Možemo vidjeti tu statistiku kad jednom ovo sve prođe, ali je prepolovljen broj dolazaka na hitni bolnički prijem u ovom trenutku.

NEMA PROMJENA U PRISTUPU ONKOLOŠKIM PACIJENTIMA I KRONIČNO OBOLJELIMA

Kad prođe ova epidemija, kako nadoknaditi vrijeme, liste čekanja su duge...
- Nekidan je bilo pitanje novinara za onkološkog pacijenta koji je naručen za 15 dana. U Hrvatskim i svjetskim mjerilima 15 dana je kratko razdoblje. Dakle, npr. onkološki pacijenti se sukladno organizaciji odjela za radiologiju se normalno i pregledavaju i uredno operiraju u kirurškoj službi.

Dakle, što se tiče onkoloških pacijenata sve ide kao da je situacija normalna.
- Ako postoji neki problem, povremeno nam pacijenti pišu, mi to pogledamo, koliko je situacija opravdana ili ne. Kod onkoloških pacijenata, kardiovaskularnih pacijenata, većina pacijenata ipak ima pristup prema svom liječniku opće prakse i specijalisti jer se većinom kronično vode. Mali broj imamo novootkrivenih slučajeva, da će doći direktno sa ceste, da se tako izrazim. Svi mogu doći ovdje, na kraju krajeva postoji objedinjeni hitni bolnički prijem ako ne može doći do svog liječnika na kontrolu. Međutim, zasad nema takvih pojavnosti. Dok ovo govorim imamo 102 pacijenata hospitaliziranih u OB Dubrovnik od kojih su 15 COVID pozitivni. Dakle, u bolnici se ne liječe samo pacijenti koji su COVID pozitivni, nego se liječi i cijeli niz drugih stanja.

Je li se povećao pritisak na psihijatriju?
- Imamo psihijatrijsku ambulantu i u ovoj novonastaloj situaciji ambulantu za psihološku pomoć, ali nemam informaciju od psihijatara da se povećao pritisak. Svakako smo osigurali mogućnost psihološke potpore, postoji i telefonska pomoć s našim psihijatrima i psiholozima. Nemam informaciju da im treba dodatni organizacijski prostor. Ljudi su više ustrašeni i više trebaju neku psihološku pomoć nego psihijatrijsku pomoć.

COVID – 19 JE SPECIFIČAN, PACIJENT MOŽE „BRZO POTONUTI”

Iako ste već spomenuli, uvijek je dobro ponoviti, što trebaju raditi oni koji misle da imaju simptome korona virusa?
- Greška je za pacijenta doći pravo na zarazno. Može samo doći do nesporazuma. Uvijek u toj situaciji pokušati dobiti obiteljskog liječnika ili otići na trijažni punkt. Ako ne mogu ni jedno ni drugo, a punkt inače radi 24 sata, onda trebaju doći na trijažni objekt ispred OB Dubrovnik, bivši kafić, gdje će biti pregledani i dalje upućeni, ovisno o kliničkoj slici; ili na hitni bolnički prijem ili ako je sumnja na COVID, obzirom na kliničku sliku i anamnezu i sve epidemiološke podatke, onda će ga sam specijalizant poslati na ulaz za pacijente kod kojih postoji velika opasnost za COVID.
Što s ljudima koji ne žele da im se utvrdi COVID, a ima takvih, što oni moraju raditi što im preporučujte kad već ne žele k liječniku?
- Nažalost i do mene su došle te priče da ima ljudi koji sumnjaju na COVID – 19 infekciju, a ne žele potražiti liječničku pomoć. Takvi pacijenti moraju biti u samoizolaciji, organizirati samoizolacijski sustav. Postojanje infekcije može potvrditi samo testiranje, ali ako imaju tu simptomatologiju, ne smiju biti niti u kraćem niti u dužem razdoblju sa svojim ukućanima, prijateljima. Moraju organizirati dostavu namirnica i najmanje 15 dana ne izlaziti iz kuće. Ako im se pogorša zdravstveno stanje, moraju znati da čovjek može „brzo potonuti“, da je to specifičnost COVID - a 19. Kao što imamo ljude na respiratoru koji su lagano bili pod nadzorom, odjednom su morali biti intubirani. Svi ti prikriveni slučajevi moraju biti svjesni da se igraju sa svojim životima. Ne zdravljem nego životima.

BROJNI LJUDI JAVILI SU SE I SPREMNI SU POMOĆI BOLNICI

Kako OB stoji sa kadrom? Nedostaje li Vam ljudi?
- Sukladno napucima i našoj organizaciji, ljudi se rotiraju na 14 dana, koliko i traje inkubacija. Dobar dio ljudi je testiran. Za sada se ne mogu požaliti na nedostatak kadra s obzirom da je krizna situacija, da smo u izvanrednim uvjetima, a OB Dubrovnik djeluje u izvanrednim uvjetima već godinama, i ovo nije nešto što nas je uplašilo iako je to nova situacija. Na današnji dan u OB Dubrovnik je na poziciji 25 liječnika, oko 70 medicinskih sestara i 50 nezdravstvenih djelatnika. Dobar dio ljudi je tu, rotiraju se, s jedne strane da ne bi bili pod velikim psihološkim pritiskom, s druge strane da bi ih što više sačuvali za neko, ne daj Bože, kritičnije vrijeme, koje ne mogu reći da je danas došlo.

Što je s medicinskim djelatnicima koji su se dobrovoljno odvojili od svojih obitelji da ih ne ugroze, je li im negdje osiguran smještaj?
- Svi djelatnici koji su iz Dubrovnika, a nemaju mogućnost smještaja jer nemaju imovinu ili imaju više ukućana koje mogu potencijalno ugroziti su smješteni u depadansu hotela Hilton Imperijal. Naši ugostitelji su organizirali i donošenje hrane, također naši lokalni ugostitelji donose hranu i na naš trijažni punkt na čemu im zahvaljujem. Zahvaljujem upravi Hilton Imperijala i direktoru Maru Matkoviću koji je nesebično pružio svu moguću pomoć.
Zahvaljujem i upravi Sumratina koji su prvi ponudili svoj objekt koji ima dosta dobre uvjete za pacijente sa COVID -om ili za samoizolaciju. Međutim, taj objekt nismo htjeli dekontaminirati jer smo znali da ćemo pripremiti studentski dom koji pruža daleko bolje uvjete, organizacijske, prostorne i sve druge. Veći broj osoba se tamo može smjestiti u slučaju ogromne epidemije gdje bi morali imati ljude pod nadzorom, tako da i tamo imamo rezervne kapacitete. Valamar je ponudio svoje prostore, cijeli niz ljudi je ponudio svoje apartmane.
Neki ljudi kojima plaćamo apartman, kada je bolnica unajmila njihove stanove, odrekli su se rente do 30. lipnja Krizne situacije bude u ljudima i najbolje osobine, ali i najgore. U kritičnim situacijama se svi prepoznajemo, a meni je uistinu drago da se puno ljudi javilo za pomoć i na tome im zahvaljujem.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković poprilično dobro nosi se i vodi Grad u krizi zbog pandemije korona virusa. Na samom početku kritizirali su ga ugostitelji, oporba prijetila napuštanjem sjednice Gradskog vijeća koju je na koncu on sam prekinuo, dok su ga s druge strane tek čekali pravi problemi koji su se valjali prema Dubrovniku jačanjem epidemije korona virusa.

Ipak, u vrlo kratkom razdoblju sa suradnicima je osposobio sustav civilne zaštite, osmišljen je i program pomoći socijalno ugroženima i gospodarstvenicima, ali i program ušteda.

O tome i nadanjima kada bismo mogli izaći iz krize gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković govori i u intervjuu za Dubrovnikpress.hr.

Logično je da već na sljedećoj sjednici, elektronskoj u travnju, možemo očekivati rebalans proračuna. Gdje će se rezati?
- Da, već na idućoj sjednici Gradskog vijeća doći će do rebalansa proračuna, ali ne kako bi korigirali sve iznose nego kako bi osigurali sredstva za socijalne mjere koje sam nedavno predstavio. Samo u tom dijelu će doći do rebalansa proračuna, do onog što možemo nazvati pravim rebalansom doći će u svibnju kada budemo raspoređivali višak sredstava koji smo ostvarili u 2019. godini. Imamo višak od 27 milijuna kuna i to ćemo onda naravno poraspodijeliti kroz proračun na sve one gubitke koje ćemo sada bilježiti, odnosno koje smo već počeli bilježiti.

Znači, Grad Dubrovnik trenutno nije u minusu na računu?
- Grad nije u minusu, Grad je u plusu i možemo plaćati sve svoje obveze još uvijek bez ulaska u minus. Mi smo se pripremili, zatražili smo otvaranje minusa po računu od strane OTP banke, istovremeno smo zatražili jedan beskamatni zajam, što nas i pripada, od HBOR – a u iznosu od 40 milijuna kuna. Tako bi mi bez problema mogli funkcionirati idućih par mjeseci. Naravno, ući ćemo u minus, jer jasno je da se proračun ne puni u onoj mjeri i intenzitetom kojim bi se trebao puniti. Čak i kad se isključe svi turistički prihodi, proračun se ne puni onako kako bi trebao jer je gospodarstvo u stagnaciji, jer je sve u stagnaciji tako da i fizičke osobe sporije plaćaju nego što se očekuje, ali je sve to skupa i razumljivo. Mi smo gledali sve varijante. Varijanta A je da se sve skupa završi do 30. lipnja i mi bi tada imali nekih 40 milijuna kuna minusa, što nam ne predstavlja neki veliki problem jer bi onda sezona nakon toga iznijela sve skupa i u konačnici bi kraj godine dočekali s nulom ili eventualno nekim blagim plusom.

Drugim riječima, još uvijek postoji nada u sezonu ove godine.
- Postoji, ako sve završi do 30. lipnja. Ako se ovo nastavi onda moramo ući u potpuno drugi način rada, a to je maksimalno smanjena potrošnja, prebacivanje svih djelatnika Grada Dubrovnika na minimalac, uključujući naravno i sve dužnosnike, svi bi imali identične plaće. Praktički se onda plaćaju samo nužni, neopohodni troškovi.

NISMO UMANJILI PLAĆE ZAPOSLENICIMA SA SREDNJOM STRUČNOM SPREMOM, NE BI BILO KOREKTNO

Smanjenje plaće od 10 posto u gradskoj upravi i gradskim ustanovama je mjera koju su građani pozdravili, ali zamjera Vam se što niste išli na model da se onima koji imaju veće plaće više i digne, a onima koji imaju manje plaće da se digne manje ili ništa.
- Nismo ipak svima isto umanjili plaću. Deset posto je umanjeno svima osim onima sa srednjom stručnom spremom. Za te ljude nismo radili nikakve korekcije, ni na razini Grada ni na razini ustanova. Smatrali smo da to ne bi bilo korektno. Umanjenje od 10 posto je bilo najlakše provesti u brzini, jer ovdje je bila bitna i brzina, jer ako bi išli u kolektivna pregovaranja i nove koeficijente, za sve to skupa bi nam trebalo sigurno nekoliko mjeseci. Kad se linearno smanjuje, onda ja imam mogućnost da kao gradonačelnik to i uradim i za to mi ne trebaju nikakva kolektivna pregovaranja.
No, mi nismo samo umanjili plaće 10 posto. Mi smo u krizi ukinuli i kolektivna prava, po pitanju prekovremenih sati, više se ne mogu plaćati prekovremeni sati, po pitanju nagrada na plaće, ne mogu se više isplaćivati, po pitanju regresa koji se trebao isplatiti u lipnju, a neće se isplatiti. Dakle, značajan dio tih prava smo u ovom trenutku ukinuli. Kako jedan dio ljudi radi od kuće onda samo za taj dio ljudi ukinuli i pravo na 250 kuna za prijevoz tako da smo i tu uštedjeli. Uštedjeli smo zapravo prilično velike novce na tim kratkoročnim mjerama. To će biti dovoljno do konca lipnja. No, kad prođe lipnja onda ćemo vidjet kako možemo dalje.

Na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća naći će se i točke mjera za pomoć gospodarstvu. Koje bi mjere, od onih koje ste predstavili, izdvojili?
- Svima onima koji su najmu, a kojima je onemogućeno poslovanje zbog odluka Stožera Civilne zaštite RH pomoći će se s 2500 kuna mjesečno da plate najmaninu. Zatim, pedeset posto smanjujemo najam gradskih prostora. Svjesni smo činjenice da, ukoliko se kriza nastavi i nakon lipnja, dakle i dalje ostanu zatvoreni objekti, kako nećemo moći naplaćivati najmove, ali s druge strane, ukoliko krene dobro, spremni smo u jednom trenutku odreći se i ovih 50 posto kako bi svi ljudi mogli raditi i normalno završiti ovu financijsku godinu. Ali, iznimno nam je važno sada naplatiti ovih 50 posto najmova. Zato što nam to omogućava da možemo financijski pratiti sve ove socijalne programe koje imamo, a oni su teški 17 milijuna kuna. Jedno bez drugoga ne može, jer naši prihodi su se uistinu sveli na minimum minimuma.

Koliko ljudi trenutno radi u gradskoj upravi?
- Jedna trećina ljudi dolazi u gradsku pravu na posao, ostali rade od doma i onda će se tako mijenjati svakih 14 dana.

ZAUSTAVLJAMO PROJEKTE TENIS DVORANE I AZILA ZA ŽIVOTINJE, NASTAVLJAMO SAMO ONE ZA KOJE MOŽEMO DOBITI EUROPSKA SREDSTVA

Koje ćete projekte zaustaviti?
- Od onih koji su bili spremni naglasio bih tenis dvoranu u Lapadu za koju smo sad trebali izabrati izvođača radova, za azil za životinje nećemo u ovom trenutku ni raspisivati javnu nabavu jer novaca nemamo da bi to uopće financirali. Dom umirovljenika ispod OB Dubrovnik privremeno ćemo staviti sa strane, ali što se tiče doma umirovljenika u Gružu tu smo završili javnu nabavu, imam osigurana kreditna sredstva, tako da ćemo s tim sigurno ići. Za druge projekte orijentirat ćemo se sada sto posto na europska sredstva. Čekamo hoćemo li dobiti zeleno svjetlo za Lapadsku obalu i ako se to dogodi idemo s tim projektom. Također idemo s park & ride sustavom koji je dio velikog europskog projekta za koje također čekamo zeleno svjetlo. Dakle u niti jedan projekt nećemo ući ukoliko nisu osigurani europski novci.

U svemu što se događa često je spominjana riječ „reset”. Je li ovo uistinu dobra prilika za „reset”, da se u budućnosti bolje upravlja i povijesnom jezgrom i općenito turizmom u Dubrovniku.
- Ja mislim da je ovo sjajna prilika upravo za to. Ne smijemo podleći onoj priči da ćemo mi, kad se turizam vrati, odjednom napraviti ponovo ono ludilo, ekspanziju svega da bi vratili dugove i minuse. Ne! Mi moramo odmah krenuti gospodariti kao da se ništa problematično nije dogodilo i moramo vraćati priču na ono što cijelo vrijeme govorimo – Grad po mjeri građana i turizam po mjeri građana. Dakle, ovo nam je izvrsna prilika da neke stvari stavimo na mjesto.

Imate li već neke ideje kako to napraviti?
- Imam, sigurno da imam. Najvažnija stvar je gospodarenje javnim površinama i upravljanje brodovima na kružnim putovanjima. Ne smijemo više nikad dozvoliti vipe od dva broda istovremeno...

Dobro, ali i inače ste bili na tom putu.
- Jesmo, ali sada možemo ići i malo restriktivnije. Što se tiče ostalog ovo nam je dobra prilika i da izmijenimo GUP što ćemo i učiniti, u listopadu bi sve to trebalo biti završeno ako uspijemo održati javnu raspravu, ovisi koliko će dugo trajati ove mjere oko korona virusa. U taj GUP unijeti ćemo puno tekstualnih odredbi koje će onemogućiti divljanje u prostoru. Mislim da će sve skupa sada doživjeti jednu mjeru koju je davno trebalo napraviti, ne samo po pitanju prostora i turizma nego i po pitanju načina življena s mišlju da se može živjet od dva apartmana, od toga uživat, a drugo ništa ne raditi. Mislim da će se ljudi malo i po tom pitanju resetirati i postati svjesni da se ne može na taj način živjeti.

NE OČEKUJEM TRAJNO SMANJENJE BROJA APARTMANA

Očekujte li smanjenje broja apartmana, odnosno da će dio tih nekretnina ući na tržište dužeg, a ne turističkog najma.
- Mislim da se neće smanjiti broj apartmana, on će ostati isti, svi oni koji su uložili u apartmane, a to su većinom građani Dubrovnika, nešto malo ima ljudi sa strane, i dalje će se baviti turističkim najmom. Očekujem ipak da će određeni broj nekretnina privremeno ući na tržište dužeg najma, ali kad se turisti vrate sve će se ponovo preokrenut.

Izjavili ste kako neće raspravljati s oporbom dok traje kriza zbog korona virusa. Je li u ovom trenutku oporba korektna ili ne?
- O onom igrokazu koji su oni željeli napraviti na prošloj sjednici Gradskog vijeća u niti jednoj jedinoj sekundi oni uopće nisu razmišljali ni pričali o socijalnoj kategoriji, o ljudima koji su ostali bez posla, ljudima koji su otjerani preko noći na berzu rada, dakle oni uopće nisu govorili o tome, oni su govorili samo o tome kako treba oprostiti plaćanje javnih površina. To im je glavni moment bio. To je ono što je mene i ljudski pogodilo.
Dakle, od stranaka koje su više lijevog spektra, od kojih očekuješ nekakvu socijalnu notu, ta socijalna nota je izostala i osala je jedino ona kapitalistička; ajmo prvo smanjiti najam javnih površina ugostiteljima ili im potpuno oprostiti, pa ćemo vam ona mi ostati na sjednici. Inače, to je bilo u vrijeme kada je kriza tek počinjala, nije bilo jasnih pokazatelja što će se dogoditi dalje. Zato sam ja tada rekao da postoje naši sugrađani koji su ostali bez posla ili oni koji su radili svega par dana, prije toga bili na berzi rada, iskoristili svoja prava, a kad se pojavila naznaka krize, ostali bez posla i sad nemaju nikakav primanja i pitao što ćemo s njima? I ti ljudi imaju neke obveze, kredite, a nemaju ni lipe prihoda i azto je trebalo razmišljati o njima, a ne o ugostiteljima. Zato je meni jako drago da smo osmislili ovaj naš socijalni program koji upravo tim ljudima omogućava mjesečno tri tisuće kuna od Grada Dubrovnika i aki je potrebno još 1500 kuna za plaćati podstanarstvo, da im bar na neki minimalan način pomognemo.

KADA NEŠTO ZATVORIMO, RADIMO TO ZBOG ZDRAVLJA GRAĐANA

Je li s pretjeralo u pojedinim mjerama u zaštiti od širenja korona virusa, npr. s tim da se stave punktovi između Grada i susjednih općina, a u poziciji smo da smo omeđeni državnim granicama pa i ne možemo baš puno daleko.
- Meni je teško ocjenjivati sve te mjere jer iz svoje pozicije nemam cijelu viziju svih ostalih pojava koju oni gore vide. Oni sigurno znaju pluseve i minuse određenih mjera koje donose. Očito je to bilo nužno potrebno da se zaustavi širenje virusa.

Je li bilo nužno potrebno zatvoriti šetnicu rutom starog vodovoda? To su vam građani poprilično zamjerili.
- Pa jesu, ali isti ti građani nisu svjesni činjenice da kad njih stotinu gore odjednom šeta, a upravo se to događalo, da je onda njihovo zdravlje ugroženo. Ne radimo mi to zbog sebe i nekih naših fiks ideja, nego upravo zbog građana. Da se građani pridržavaju odredbi i drže socijalnu distancu, iako moram kazati da najveći broj naših sugrađana to poštuje, onda ne bi bilo potrebe za djelovanjem civilne zaštite. Kad mi moramo skoro svaki dan ponovo stavljati trake na dječja igrališta, kada tamo nađemo majke s djecom, kada moramo tjerati ljude da ne idu u grupama itd. ne radimo to mi zato što tako volimo, to nam je samo još jedan dodatni posao, ali to radimo zbog zdravlja naših sugrađana. Vidimo da se virus kod nas ne širi kao u nekim drugim zemljama, Italiju da i ne spominjem, i da mjere socijalnog distanciranja daju rezultate. Mislim da se možmo strpiti tih 14 dana. Neće se nikome ništa dogoditi ako ne šeta 14 dana.

Koliko je bilo teško organizirati civilnu zaštitu?
- Dobra stvar je da smo mi započeli organizaciju civilne zaštite prije nekih godinu i pol dana i tu se odradili svi oni administrativni poslovi, od pitanja tko želi uopće biti dio civilne zaštite, tako da je dobro da smo mi imali bazu, naručile su se bile uniforme, oprema... Imali smo glavnu bazu, a onda je na nama bilo da napravimo tzv. zapovjedništvo po kotarima, što smo relativno brzo i napravili, a veliki broj napih sugrađana se dodatno javljalo da želi biti dio civilne zaštite, ali nismo mogli svih angažirati. Po ptrebi se mogu uključiti drugi, ali ja se nadam da za to neće biti potrebe, no bitno da za ubuduće imamo jasnu bazu podataka. Sve je dobro dok dobro ide, ali kad se ne daj Bože nešto dogodit onda vam treba ljudstvo treba vam brza reakcija.

Poruka građanima je...
- Još jednom pozivam sve naše sugrađane da ostanu kod kuće koliko god je to moguće, pogotovo naše starije, a svima onima koji imaju potrebe za šetnju ili da prošetaju kućne ljubimce, kažem to možete napraviti ali samo držite razmak, držite udaljenost jedni od drugih, nemojte se grupirati, a posebna poruka je majkama s djecom da ne idu na dječja igrališta, jer u ovom trenutku ona predstavljaju ugrozu jer se upravo tamo možete zaraziti virusom, ne uklanjajte trake, što više stojite doma više ste sigurni.

Marin Krstulović predsjednik je Gradskog kotara Grad. Krstulović je s grupacijom Dajmo ruke, usko vezanom uz „srđevce”, odnio uvjerljivu pobjedu na posljednjim izborima za gradske kotare i mjesne odbore, a posebno je zapažen bio posljednji skup građana koji je taj GK Grad organizirao nedavno.

O tome i što očekuje od gradske uprave Marin Krstulović govori u intervjuu za Dubrovnikpress.hr

Iznenadili ste me kad sam pitao gdje ćemo se naći, hoćemo li u prostoru Kotara, a kada ste rekli da Gradski kotar Grad nema svoje prostore. Gdje se nalazite, sastajte, kao ilegalci '43. godine, pokret otpora?
- Kao partizani. Ja pošaljem poruku i mi se nađemo na nekom mjestu. Službeno ono što imamo jesu prostori tajništva koji se nalaze na Pilama, tamo stoji tajnik koji je zajednički za Pile, Grad i Ploče, to je Ivuša Brajević. Tako prostora Gradskog kotara Grad nema jer je Grad, koji je bio suvlasnik prostora na Širokoj ulici dao taj prostor da se otvore apartmani.

Jeste li tražili od Grada da vam daju novi prostor?
- Svake godine u prijedlozima za proračun mi tražimo prostore Kotara Grad. Ujedno ti prostori za kotar nisu bitni kao takvi već smatramo da bi se ti prostori kotara mogli iskoristiti kao prostori zajednice u kojima bi djeca mogla igrati neke društvene igre ili starci doći pročitati novine ili pogledati televiziju. U Gradu, osim Kluba pomoraca, ne postoji javni prostor za zajednicu.

Blaga djela? Jeste li se njima obraćali. Oni barem imaju prostora, a i Grad bi ih trebao kontrolirati, pokušati s njima naći rješenje.
- To bi Grad trebao pokušati, a to što je Grad zasad u Kotaru pokušao, nije uspio ništa. Grad nam je ponudio da koristimo prostore DURA – e, ali pošto smo mi jedinica mjesne samouprave s područja Kotara Grad, ono što smatramo minimumom je da i prostor bude u tom kotaru, namijenjen toj zajednici.

Smatrate li se političarom?
- Ne smatram se političarom. Smatram se čovjekom koji čita gradske odluke i pokušava ukazati na ono što je loše i dati nekakav prijedlog da se one poboljšaju. Političarom se ne smatram jer se ne nalzim na poziciji da mogu donijet tu odluku. Ali, da li djelujem u nekakvim političkim procesima, sigurno djelujem, ali djelujem isto tako kao što bi svaki građanin ovoga grada trebao djelovati.

BUKA JE KOMUNALNI PROBLEM, ALI NEKOME SMETA BILO KAKAV DOGAĐAJ, NEKOME SMETAJU DJECA...

Građani su djelovali nedavno kada je održan skup građana GK Grad. Govorilo se o realnim problemima, ali čini mi se da se u pojedinim stvarima i pretjeralo s kuknjavom, npr. kad nekome smeta što turisti vuku kufere na rotama.
- Sigurno da nije isto turist koji vuče kufer i puštanje muzike u dva ujutro. Nekome smeta bilo kakav događaj, nekome smetaju djeca, ali je činjenica da se mi protiv buke još nismo krenuli boriti. Buka je prije svega komunalni problem kojeg treba rješavati komunalno redarstvo i treba iznaći način kako je rješavati. Građani su rekli jasno da je to problem broj jedan.

Da, kao najveću smetnju normalnom životu u Gradu stanari su upravo naveli buku. Koji je vaš prijedlog?
- Ono za što se mi borimo jest čisto poštivanje nekakvih zakonskih odluka. Svi mi živimo od turizma i živimo pored kafića i nitko nikad nije zazvao policiju a da nije pričekao barem pola ure nakon dozvoljenog vremena puštanja glazbe. Gradu je poslana karta buke, vidi se gdje su te pozicije. Naš prijedlog je bio sljedeći: postaviti tri mjerača buke na pozicijama gdje znamo da se najčešće krši red i mir i komunalna odluka Grada Dubrovnika i te mjerače direktno povezati s komunalnim redarstvom koje onda može reagirati.

Cijene u butigama... Smatrate li da Grad Dubrovnik uistinu može na njih utjecati?
- Može se u onim situacijama kada grad daje u najam prostor. Mi znamo da su određene butige, kao što je bio Konzum, imale subvencionirane cijene najma. U tom slučaju najmanje što se očekuje jest da te butige uzvrate uslugu. Za tridesetak tisuća kuna, koliko Konzum tamo plaća najam, ja mislim da je najmanje što je mogao dati nekakvu karticu s popustom u ljetnim mjesecima. To bi bio izraz neke dobre volje i mogućnost pregovaranja, a ono što mene smeta jest da mi nikad u to pregovaranje nismo ušli.
Naravno Konzum može odlučiti da se to njima ne isplati i ništa ne dati, ali onda Grad treba dignuti cijenu najma i kroz tu zaradu od cijene najma na neki drugi način uložiti novac u stanare Grada. Ono što smatram greškom jest to da u gradskoj upravi gledaju na sve stvari potpuno isto. Mi ne možemo očekivati da će cijene u butigama biti manje ako smo donijeli novu odluku po kojoj se naplaćuje tisuću i pol kuna ulazak kamiona u staru gradsku jezgru, ali u isto vrijeme nekakav pametan menadžment će reć': „OK, ti koji donosiš za butigu nećeš imat cijenu tisuću i pol kuna, ali cijena u butizi ne smije biti tolika kolika jest.”

GRAD NE SMIJE SLUŽITI KAO MJESTO GDJE ĆEMO STAVLJATI LJUDE KOJI SU SE NAŠLI U PROBLEMU

Spominjala se i depopulacija, predlaže se da Grad otkupljuje stanove i naseljava mlade obitelji.
- Po Ustavu Republika Hrvatska je socijalna država i svi mi koji plaćamo porez i prirez očekujemo da se Grad ne ponaša kao netko kome je na prvom mjestu novac nego dobrobit stanovnika. Ono što smo mi predlagali i što je izglasano za vrijeme Andra Vlahušića, rebalans je proračuna u koji je ušla odluka koja propisuje osnivanje fonda za otkup stanova. Od '91. otkako ima pravo prvokupa Grad Dubrovnik nije otkupio niti jedan stan koji bi mogao dati u najam mladim obiteljima. To je početak borbe s problemom. Prvi korak je priznavanje problema i da ga želimo riješiti. Nakon toga moramo naći način za to, a prijedlog Kotara Grad bio je osnivanje fonda u kojem bi sudjelovali Blaga djela, grad i DPDS, znači od novca koji se prima od DPDS – a.
Mislim da je jedna vrlo dobra primjer onaj Biskupije koja je obnovila zgradu i dala je mladim obiteljima. U isto vrijeme problemom zaštićenih najmoprimaca se ne bavimo iako je država to prebacila na gradove te će nerješavanje dovesti do nove značajne depopulacije te napraviti beskućnike od nekih naših sugrađana.

Mladim obiteljima slabijeg imovnog stanja? Naime, upravo na zboru građana od pojedinaca se mogla se čak čuti zamjerka kako je Grad dao stan na korištenje socijalno ugroženim ljudima, a da to ne bi trebalo biti tako.
- U ovom slučaju Biskupije ne radi se o obiteljima slabijeg imovnog stanja, ali problem Grada Dubrovnika je što je zakonski vezan, postoji lista i Grad daje stanove socijalnim slučajevima. Listu treba promijeniti, rangiranje kako se dobivaju bodovi. Znači socijalni slučajevi kao takvi moraju imati rješenje, ali Grad, povijesna jezgra, ne smije služiti kao mjesto gdje ćemo stavljat ljude koji su se našli u problemu. Nekakav plan i program za ciljane skupine se mora napraviti. Ako govorimo da imamo problem doktora pa smo u Mokošici bili u stanju dati stan pedijatru, najmanje što mogu očekivati je jedan stan pedijatru u Gradu. Grad ima masu deficitarnih zanimanja, za takve ljude koji će koristiti ovome Gradu i donijet mu dodatnu vrijednost, ja mislim da smo dužni iznaći način, pogotovo što postoje stanovi u vlasništvu Grada koji nisu obnovljeni pa čak ni osigurani iako sva druga imovina Grada Dubrovnika jest.

Ambulanta u Gradu... Postoji ambulanta na Pločama. Mora li sve biti „ispod nosa”?
- Pa ne mora. Ono što je bio naš prijedlog preko Kotara nije bila ambulanta u klasičnom smislu riječi, jer i nema zakonske osnove za napraviti je, ali ono za što zakonske osnove ima jest da se u prostorima gdje je napravljena ambulanta za turiste stavi stacionar hitne pomoći. Time rješavamo dvije muhe jednim udarcem, svaki turist koji ima neki hitni problem može ga tu riješiti, svaki građanin koji se našao u situaciji koja zahtjeva hitnu pomoć može je dobiti. Treća stvar koju rješavamo time jest da za vrijeme ljetnih mjeseci kada imamo određen događaje koji zakonski zahtijevaju da tu bude tim hitne pomoći, automatski rješavamo i to. Svi oni kojima treba hitna pomoć imali bi dakle mjesto gdje će doć', a zdravi mogu u ambulantu na Ploče.

NIJE PROBLEM ŠTO JE KREVET 1500 KUNA, NEGO JE PROBLEM ŠTO JE TO TAKO SAMO NEKIMA

Meni se čini da je od ambulante puno veći problem neprohodnost Grada, još uvijek je zatrpan stolovima. Žalosno je da Grad utvrđuje „pješačke koridore”, umjesto da je obratno. Jeste li zadovoljni nedavnim smanjenjem broja stolova?
- Nije isto je li na Placi ima 20 posto više stolova koji možda mogu predstavljat nebitan detalj ili ima 20 posto više stolova u ulici širine dva i pol metra. Naš prijedlog je bio da se traži suglasnost vlasnika čestice za postavljanje stolova, jer mi imamo sad situaciju da netko dobije stolove ispred nečijeg ulaza iako mu se ugostiteljski objekt nalazi deset ili dvadeset metara dalje. Smiješno je uopće da smo došli u takvu poziciju da se utvrđuju pješački koridori”. To je sve posljedica nebrige prostora. Odluka gradske uprave zamrzava stanje na pet godina. Gradonačelnik će kazati da to nije tako i da ako Plan upravljanja utvrdi drukčije, da će tako i biti kako Plan nalaže, ali trenutni pravilnik kao ni stanje u prostoru nije dobro.

Na skupu građana gradonačelnik je prilično nerealno kazao kako je za zabranu afitavanja u Gradu svima onima koji u Gradu i ne žive. Je li to provedivo?
- Tu postoji više rukavaca priče. Mi smo upozoravali da vršenje usluga u domaćinstvu ne odgovara stvarnoj situaciji. Ne može netko držati hostel pod izlikom da ima tu domaćinstvo. Imamo jednu zanimljivu priču gdje se pojavljuje više lažno prijavljenih ljudi u Gradu nego u Imotskom lažnih glasača, to je naravno direktno vezano uz iznajmljivanje u domaćinstvu. Da bi dobili dozvolu za iznajmljivanje u domaćinstvu morate biti prijavljeni i živjeti na toj adresi što ovdje nije slučaj.

Ali to nije problem koji može rješavati Grad Dubrovnik, to je nešto čime se mora pozabaviti država, zakoni. Što konkretno može učiniti gradska uprava?
- Do 2007. postojao je provedbeni plan upravlja gradske jezgre, sve jedinice lokalne samouprave imaju mogućnost donošenja nižih planova koji mogu definirati uvjete u kojima će se definirati određene djelatnosti, npr. u Gradu ne možete otvoriti tvornicu, ali možete hostel. Tako treba definirati i djelatnost iznajmljivanja. Naravno, ne smijemo ubiti kokoš radi jajeta. Krajnje je nepošteno nekoga s odlukom „ubit” jer je netko rekao ovako treba, ovako ne treba. Ali ako smo ukazali da problem postoji, treba se sastat trust mozgova i početi razgovarati o nekim rješenjima. Za sada se u biti nismo uopće bavili time.

Je li smiješan porez od tisuću i pol kuna po krevetu godišnje?
- To je primjer u kojem treba izjednačiti građane. Mi smo po tome posebni zato što je netko „odlučio” da u Gradu žive samo bogati ljudi koji afitavaju, a to je potpuno daleko od istine i njima je porez tisuću i pol kuna. Nije problem što je krevet tisuću i pol kuna, nego je problem što je to tako samo nekima u Dubrovniku. To je krajnje nepošteno.

Godinu i pol dana ostalo je do sljedećih lokalnih izbora. Predsjednik dubrovačkog SDP – a Jadran Barač već je najavio gradonačelničku kandidaturu. O tome, ali i stanju u SDP – u, kako vidi stanje u oporbi općenito te naravno kako gleda na rad aktualnog gradonačelnika Mata Frankovića i gradsku upravu, Barač govori za Dubrovnikpress.hr.

Je li SDP „stranka s gerijatrije”, koji je problem s gradonačelničkim kandidatima SDP – a, boji li se da mu Andro Vlahušić ne bude protukandidat u vlastitom taboru, zašto SDP plaća danak pojedinim greškama, a HDZ ne, zašto Tatjana Šimac Bonačić ne kritizira HDZ, neka su od pitanja na koje je odgovorio predsjednik dubrovačkog SDP – a Jadran Barač.

Je li se osjećate usamljeno?
- U SDP – u? Ne!

Inače... U politici?
- Osjećam se nekad neshvaćeno u Gradskom vijeću, ali razlog tome nije zato što sam možda u krivu ili zato što nisam dobro argumentirao nešto, nego zato što je jednostavno takva klima kod većine vijećnika i čovjek se onda osjeća usamljenim u tom segmentu. Ali... generalno, ne. Najbitnije stvari u životu čovjek treba odraditi samostalno, iako treba imati tim, jer politika je timska igra. Ako sam najavio svoju kandidaturu za gradonačelnika podrazumijeva se da imam određene ljude koje ću imenovati na pozicije i tako provoditi politiku koju želim.

Imate li uistinu te ljude? Dojam je da SDP nije baš s kadrovima „na ti”.
- Kadrovi se stvaraju tijekom mandata tj. više godina. Na meni je da izgradim jednu grupu ljudi, suštinski dio koji bi činio okosnicu potencijalne ekipe za osvajanje vlasti. To su ljudi koji me podržavaju i nisu samo unutar SDP – a, nego i iz šireg spektra, iz društvenog i javnog života i ostalih stranaka. Redovno komuniciramo i situacija je potpuno drukčija nego kad sam preuzeo organizaciju. Ja računam na njih, a s imenima naravno ne bih još izlazio u javnost. Ne bilo bilo korektno prije nego sve dogovorimo i posložimo.

Blisko surađujete s Vidom Bogdanovićem, odnosno HSS – om, pa i Glasom. Je li već dogovorena koalicija?
- Ništa još nije službeno dogovoreno zato što su izbori za godinu i pol dana. Kad se sve dogovorimo i stavimo sve na papir, jasno ćemo i objaviti, kao i program, jasan program i kadar na koji računamo i tko će za što biti zadužen, a ne da kasnije bude nekih pomutnja. Računam naravno na HSS i Glas, za ostale ne mogu potvrdit, ali otvaram svima vrata koji su spremni prihvatiti naša načela i čija načela mi možemo prihvatiti.

Koliko surađujete s tim „ostalima” u Gradskom vijeću kao oporba.
- Na razini Gradskog vijeća suradnja je nezadovoljavajuća. To se vidi i na sjednicama. Po meni, za pravu oporbu, mislim na sve vijećnike koji formalno ne sudjeluju u poziciji vlasti, potrebno je imati zajedničku „pressicu” ili prije ili nakon vijeća, s nekakvim ključnim točkama s kojima ćemo izlaziti ili koje su nam odbili ili koje su možda sumnjive u smislu korupcije. Da radimo pritisak na HDZ. Kad radimo pojedinačno, oni vrlo lako stvaraju dojam da nas suzbijaju, nadglasavaju.

Zato sam i pitao je li se osjećate usamljeno...
- U određenom momentu čovjek se osjeti pod nekakvom paljbom, ali to treba izdržati.

HDZ JE MOĆAN, VIJEĆNICI SE BOJE, A IMAM I PRIJATELJE KOJI SE BOJE LAJKATI MI STATUS NA FACEBOOKU

Zašto je većina vijećnika oporbe tako šutljiva?
- Određeni vijećnici... Neću sad pojedinačno imenovati, niti je na meni da seciram njihov poslovni i privatni život ili situacije kroz koje su prolazili, ali svatko od njih ima neku svoju poziciju s koje nastupa. Neki ne vole atmosferu konfrontacije, a za biti istinski oporbeni vijećnik itekako je potrebno ponekad ulaziti u konflikte i dobivat zauzvrat i uvrede i etikete i podvale, a nažalost neki nisu na to spremni. Ljudi u Dubrovniku se mahom ne vole javno eksponirati, čast izuzecima, primjerice stručna javnost je posve nevidljiva, jer je HDZ poprilično moćan, a ne mislim samo u smislu broja vijećnika, koji ionako većinom i ne sudjeluju u raspravama, već drže sve poluge vlasti, drže sve poluge gospodarstva u Dubrovniku, imaju utjecaj na pravosuđe. Mi živimo u gradu gdje su sve okolne općine pod HDZ - om, Županija je pod HDZ -om, država je pod HDZ – om. Primjerice, moji podnesci prema državnim tijelima iz pozicije gradskog vijećnika se ignoriraju, a zakonski se moraju očitovati ili, još gore, odgovaraju mi potpuno neutemeljeno, a sve u cilju političke zaštite svojih kolega u HDZ-u. Ljudi su shvatili da je država u jednom smislu oteta.

I zato se boje istupati u Gradskom vijeću?
- Boje se istupati, da. Pa evo ja imam određene prijatelje koji se boje meni lajkat status na Facebooku, da to netko ne bi vidio, da to netko ne bi notirao i da ih možda tamo gdje rade, u gradskoj upravi ili tvrtki, ne bi prozivao za nešto.

Ali Vi imate uz sebe u Gradskom vijeću i stranačku kolegicu, Tatjanu Šimac Bonačić, koja je jednako tako šutljiva. Ne sjećam se da je u ovom mandatu baš nešto kritizirala HDZ ili stajala uz Vašu stranu na sjednicama kada se nađete pod „paljbom”. Je li se Vi možete sjetiti neke situacije u kojoj Vam je pomogla u Gradskom vijeću?
- Na zadnjoj sjednici je istupila kada sam ja naglasio kako je dosta projekata, koji su završeni, rezultat i prethodne vlasti. Tada je također to naglasila, ali u nekakvom širem spektru ja se slažem, Tatjana nema isti stil kao ja, oporbeni stil da se razumijemo, ali svaki vijećnik odabire svoj put. Mora se nešto pojasniti, svaka argumentirana kritika koju iznosim na govornici nije iznesena da bih ja tamo ispadao dežurni kritičar i svađalica, već doprinosi raspravi u cilju da se određene odluke poboljšaju, a jesam li uspješan ili ne, sve ćemo vidjeti na izborima u kontekstu rezultata. Ja kad sam preuzeo dubrovački SDP, stranka je ostvarila rezultat od osam posto potpore za Gradsko vijeće, a za gradonačelnika sedam posto. Hoće li ovakav moj rad dati rezultat... Smatram da hoće.

U SDP – U JE BILO SVEGA, OD ZAPOŠLJAVANJA DO UHLJEBLJAVANJA, PLATILI SMO DANAK TOME

Spomenuli ste kako je istupila podržavši vas u mišljenju da su rezultati ove gradske uprave i zasluga prošle vlasti. Zar to nije čudno s obzirom da je upravo Tatjana Šimac Bonačić svoju kampanju za gradonačelnicu temeljila na napadima na Andra Vlahušića. Odrekla se u biti i svojih vlastitih rezultata.
- Kampanja se temeljila na održivom razvoju, ne mogu reći da se odrekla, ali postojao je odmak od HNS – a. Činjenica je da, dok je SDP bio uz HNS u vlasti, SDP je izgubio identitet. No, za to ne treba kriviti HNS, HNS je radio što je njima u interesu, a na SDP – u je bilo da uzme svoj politički prostor i svoj kadar da ga raspoređuje. E tu je bilo puno unutarstranačkih problema koji su sad iza nas. SDP je imao problema, nije tajna, bio je i raspušten. Postojao je jedan duboki nered u odnosu na kandidature, punu podršku i izgradnju vlastitog kandidata. Pa sjetimo se Nika Šalje i njegove kandidature za gradonačelnika. Tada su se radile greške i zato smo i kasnije imali povijesno najlošiji rezultat, osvojili samo dva mandata u Gradskom vijeću.

Teško je i ići niže od toga kad je SDP u pitanju. Kako mislite popraviti situaciju? Poštujem starije, ali najčešća šala o dubrovačkom SDP – u jest da je to stranka s gerijatrije.
- Nismo stranka gerijatrije, imamo novih, mladih i fantastičnih ljudi koji su unatoč svim okolnostima koje sam spomenuo došli i spremni su na politički aktivizam. Jedan takav čovjek vrijedi sto HDZ – ovih koji su stranci pristupili da bi dobili kućicu na Stradunu ili u Mokošici ili posao negdje.

Ali... je li se SDP tu baš puno razlikuje od HDZ – a. Dubrovnikpress je svojevremeno objavio i ono famozno pismo SDP – ovke „zaposlite moju mamu”.
- Bilo je svega, bilo je zapošljavanja, uhljebljivanja, ali pokušavam današnji SDP u Dubrovniku usmjeriti na drugi način. Politika je nažalost za neke interesna djelatnost.

Može li se to mijenjati? Da politika bude interesna djelatnost, ali ne za članove stranaka, nego za građane.
- Može i treba. Politika u Hrvatskoj bazirana je na klijentelizmu. Znači, namiri se jedna grupacija, a onda oni tebe poslije namiruju. SDP je na izborima platio veliki danak takvoj politici, a ti ljudi koji su dobili određene beneficije, nema ih nigdje u SDP -u.

Kako HDZ ne plati takav danak?
- Trebalo bi napravit nekakvu studiju našeg društva o tome. Kolinda Grabar Kitarović je na posljednjim izborima govorila takve nebuloze da nemam riječi, pa je osvojila gotovo polovicu glasova. To je tako jer je HDZ oteo državu, ti ljudi su prisiljeni glasati za HDZ zbog svoje egzistencije.

FRANKOVIĆ SE PREVIŠE BAZIRA NA ZABRANAMA I ULAZI I NADLEŽNOSTI KOJE NEMA

Kako gledate na rad aktualne gradske uprave, prvenstveno gradonačelnika Frankovića kojem kanite biti protukandidat?
- Mislim da se previše bazira na zabranama. Ova gradska uprava ima odlične uvjete da grad unaprijedi. Cijela zemlja i regija je u jednom ciklusu ekonomskog procvata i ostvarujemo sve bolje prihode. Smatram da se novac u proračunu ne raspoređuju dobro. Imamo rekordno visok proračun i usprkos određenim projektima koji se realiziraju, škole, vrtići, ključni problemi u ovom gradu nisu još uvijek riješeni, a oni se baziraju na prometu, odvodnji i gospodarenju otpadom. Ti problemi nisu se riješili niti vidim da će se riješiti u bliskoj budućnosti.
Eto, npr. iz 2012. postoji prometna studija koja govori o jasnim zahvatima u prostoru u odnosu na povećanje broja vozila na prometnicama koji iznosi cca 7.5 posto godišnje, ne zbog taksista, nego zbog svih nas građana i Dubrovnik treba nova prometna rješenja, podzemna. Franković je odavno trebao početi raditi ključni infrastrukturni projekt u tom smislu, ali ne, on se bavi nezakonitim zabranama. Umjesto projekata imamo samo najave i najave najava, PR o jednom te istom projektu sto puta, od raspisivanja javne nabave do potpisivanja ugovora s izvođačem itd.

Ali i Mato Franković je slično govorio kao i Vi, a onda je došao na mjesto gradonačelnika i vidio da ne ide baš sve preko noći i lako.
- Ne ide, ali treba početi kopati, a ne reklamirati se. I ne treba raditi ove razne zabrane korištenja javnih dobara koje su „vatrogasne mjere“ i neće ništa dugoročno riješiti, a zapravo se pogoduje jednoj grupi na štetu drugih sudionika na tržišta.

Kad to spominjete zamjeraju Vam da branite privatne interese, i to kao socijaldemokrata.
- Nisu to privatni interesi, to su javni interesi. Dakle, ako Vi i ja ne možemo dobiti poslovni prostor u Gradu i ispred njega javnu površinu po jednakim uvjetima, onda je riječ o diskriminaciji. Ako se nekome produžavaju neki ugovori u nedogled i drugi ih ne mogu dobiti, to znači da nemaju svi ista prava na korištenje javnog dobra, gradskih resursa, ako netko nema pravo dolaska na Pile, a drugi ima, riječ je o diskriminaciji. Diskriminacija je i nakana zabrana prolaska preko Ilijine glavice na osnovu mjesečne karte za parking. Zakon ne predviđa nešto takvo, da onaj tko nema mjesečnu kartu za parking ne može proći, pa parking nema veze s pravom prolaska. Ali, ako Franković želi tako smanjivati promet oko Grada, postoji rješenje, neka voze samo javni gradski prijevoznik i vozila stanara tog područja. To zakon predviđa.
Frankovićev problem je da ulazi stalno u nadležnosti koje nema. Grad Dubrovnik se treba baviti komunalijama, vrtićima, školama, prostornim planiranjem. Nema prava najavljivati izmjene zakona kao što je to radio sa Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu kada je optuživao taksiste za gužve, pa je ta inicijativa propala. To znači ujedno da ga ne podržava ni vlastita Vlada u takvim nakanama ili da ne zna što govori. U isto vrijeme je u Dubrovnik uveo novu rent-a-car tvrtku, tzv. „car sharing” i doslovce im je mukte dodijelio povlaštena parking mjesta u centru grada, a sve zamaskirao pod pričom kako će se time smanjiti gužve u prometu.

VLAHUŠIĆ IMA ODREĐENE PRAVOSUDNE PROCESE, POLITIKA NE SMIJE PROMOVIRATI TAKVE LJUDE KAO KANDIDATE

Spomenuli smo Andra Vlahušića. Je li on bivši?
- Jest! Andro Vlahušić je čovjek koji je imao bogatu političku karijeru, zna se da je bio i ministar i gradonačelnik u više mandata, ali mislim da on nema više što ponuditi Gradu osim savjetodavno. Treba uvijek od ljudi koji imaju iskustva u politici u nekim segmentima primiti savjet i saslušati ih. U tom dijelu zašto ne, ali on svojim likom i djelom mislim da nema više što ponuditi. Nažalost, ima i određene pravosudne procese u tijeku i dok je god to tako, politika ne smije promovirati takve ljude kao kandidate.

Znači, ne bojite se da bi Vam Andro Vlahušić mogao biti protukandidat u vlastitom taboru, mislim na lijevo orijentiranu oporbu u cjelini.
- Ne. Ja se tu uopće ne bojim. Svatko se može kandidirati, imati svoju viziju, u tom dijelu smo stvarno demokratska država. No, on sa svojim primjerom i načinom vladanja, neke stvari je dobro napravio, neke loše, uz deset godina vladanja, mislim da u cjelini nema što novo ponuditi. Nikad se ne treba vraćati na stara rješenja, to je tako u životu, pa i u politici. Ako nemate novu generaciju, novi pristup u vođenju grada, onda nemate napredak.

Poseban animozitet vlada između predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebice i Vas.
- Ja nemam animozitet prema nikom, a što se njega tiče, s njegove strane taj animozitet se javlja iz činjenice da su Gradskom vijeću pojavio čovjek koji iznosi svoj stav. Ja glasam za 90 posto odluka, ali njemu smeta kad netko ima drukčije mišljenje. On najviše uživa kad ima oporbu koja ne djeluje kao oporba, koja ga hvali, koja mu plješće, i tad je on zadovoljan. To je možda neka karakterna ili politička crta, on ne shvaća da je dobro da u oporbi postoje ljudi koji će kritizirati i iznositi svoje mišljenje i braniti svoje stavove. Njemu to smeta i zato onda idu razne pogrdne izjave, diskreditacije pa i prijetnje.

Tužio Vas je za klevetu.
- Jest, zato što sam medijima dao kopiju kaznene prijave koju sam podnio protiv njega, gradonačelnika i zamjenice Tokić zbog toga što su umiješani u aferu oko zemljišta na Mihajlu.

I... Što je s kaznenom prijavom.
- Pretpostavljam da je u tijeku obrada.

A što je s tužbom protiv DPDS – a koju ste podnijeli s Vlahušićem i Bogdanovićem?
- To naše pravosuđe drži u ladici. Morat ćemo pisati požurnicu. Skoro godinu dana nije zakazano ročište i to daje poruku o stanju u kojem se nalazimo.

NE BUDEM LI KANDIDAT ZA GRADONAČELNIKA, NEĆU BITI NI PREDSJEDNIK DUBROVAČKOG SDP - A

Najavili ste gradonačelničku kandidaturu. Pojedincima to baš i nije najbolje leglo. Zar nije prirodno da predsjednik gradske organizacije bude i gradonačelnički kandidat, jer ako nije, znači da mu članstvo ne vjeruje.
- To je najprirodnija stvar u politici i to je najveći problem koji je bio u SDP – u, da SDP nije gradio svog kandidata i nije imao kandidata koji je već komunicirao s građanima, predstavljao svoju politiku, pa da se i predstavi kao kandidat i da na kraju preuzme uspjeh ili neuspjeh. To je minimum logike u politici. No, svatko se može kandidirati, svaki član SDP – a može biti predložen. Gradski odbor može i potvrditi drugog kandidata, ali to znači i da otkazuje povjerenje predsjedniku organizacije.

Drugim riječima, ukoliko ne budete kandidat za gradonačelnika dat ćete ostavku na mjesto predsjednika dubrovačkog SDP – a.
- Da, ja tada neću više biti predsjednik, jer bi to značilo da ja nemam podršku vlastitog članstva.