Prikazujem sadržaj po oznakama: procesija

Nakon obreda Velikog petka u Katedrali koje je predvodio dubrovački biskup mons. Roko Glasnović uslijedila je procesija ulicama Grada uz nekoliko zaustavljanja i blagoslova s relikvijom Isusovog križa koja se čuva u katedralnom Moćniku i za ovu prigodu nosi ulicama.

Na blagdan Velike Gospe, svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije svečano pontifikalno misno slavlje ispred katedrale u Dubrovniku predslavio je dubrovački biskup mons. Roko Glasnović.

Nakon mise je uslijedila procesija sa slikom Gospe od Porata do gradskog Porta gdje je održan blagoslov plovila.

dpp

Nakon svečanog euharistijskog slavlja uz Festu svetoga Vlaha ulicama Grada uslijedila je procesija s relikvijama svetoga Vlaha zaštitnika Dubrovačke biskupije i Grada Dubrovnika. Iako je zbog epidemioloških mjera broj sudionika u procesiji bio ograničen, brojni su građani ipak došli na Stradun.

Suncem okupan Grad, Primorci, Župljani, Konavljani, vjernici iz svih krajeva Županije u nošnjama svoga kraja, šarenilo barjaka, relikvije sveca zaštitnika, sve su to slike i simboli svake pa tako i ovogodišnje Feste, čije obilježavanje nije umanjila ni epidemija ni mjere koje su na snazi.

Festa je inače po tradiciji počela jučer na Gospu Kandeloru, puštanjem bijelih golubica i podizanjem svečeva barjaka.

nm

Svečano euharistijsko slavlje na svetkovinu Tijelova (svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove) održano je katedrali Gospe Velike u Dubrovniku, a predslavio ga je apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić.
 
Nakon mise uslijedila je euharistijska procesija kroz Grad.

dpp

Obrede Velikog petka u katedrali Gospe Velike u Dubrovniku predvodio je apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić.

Tradicionalna procesija kroz Grad nakon obreda ove godine radi epidemioloških razloga se nije održala nego je unutar katedrale održana kratka procesija s relikvijom Isusovog križa, a mons. Uzinić je blagoslovio Grad ss sjevernih i glavnih vrata katedrale te s oltara Gospe od Porata.
 
Nakon prostracije nadbiskupa i klečanja svećenika, bogoslova, sjemeništaraca, ministranata i ograničenog broja vjernika ispred ogoljelog oltara i otvorenog svetohraništa, nastavljena je služba riječi. Nadbiskup Uzinić je na početku propovijedi kazao kako bogoslužje Velikog petka ima tri djela, te i da u prvom dijelu slušamo o tome što se dogodilo Isusu.
 
- Slušali smo proročanstvo, slušali smo o njemu kao o onom velikom, pravom i jedinom svećeniku a kroz pjevanje muke prisustvovali smo središnjem trenutku u kojem je on pokazao kako i koliko nas ljubi. - rekao je nadbiskup.

Nadbiskup je zatim skrenuo pozornost na još jednu skupinu iz evanđelja za koju se može reći da participira na Isusovoj slobodi. U Ivanovom evanđelju ta skupina se, za razliku od Markovog evanđelja, nalazi ispod križa.

- Usudili su se doći pod sam križ. U toj skupini se nalazi i jedan učenik, evanđelje kaže da je to učenik kojeg je Isus ljubio. Tu se nalazi i Isusova majka Marija. U svojoj slobodi i nadmoći Isus u tom konačnom trenutku čini nešto što je itekako povezano s nama i nama pokazuje izlaz s obzirom na ovu situaciju koju živimo i koja nas nekako zarobljava, pokazuje način na koji i mi možemo biti dionici njegove slobode. - kazao je nadbiskup.
 
- Da bi nam se to moglo dogoditi potrebno je večeras da se i mi približimo križu, nastavio je, i tu pod križem kojeg ćemo izložiti, što spada u drugi dio večerašnjeg slavlja, na neki način od onih koji slušaju ćemo se pretvoriti u one koji gledaju. Važno je da se pridružimo onoj skupini pod križem, onim Marijama i Mariji i da zapravo svatko od nas postane onaj ljubljeni Isusov učenik koji će čuti jedinstvenu zapovijed koju je Isus dao kako svojoj majci tako i učeniku “Evo ti sina….evo ti majke”. Marija je tu više nego Isusova majka, protumačio je nadbiskup. Ona je Crkva u koju se kao ljubljeni učenici svi mi na svoj način trebamo uključiti. To uključivanje je moguće samo pod Isusovim križem jer doći pod križ znači napustiti obzire, ne dati se zarobiti od predrasuda, ne dozvoliti strahu da on nama vlada i da kontrolira ono što činimo. To su uspjeli onaj učenik, one žene, Marija, to smo večeras pozvani učiniti i mi. - rekao je Uzinić.
 
Nadalje je nadbiskup kazao kako se u obredu, zbog epidemioloških preporuka, neće pristupati križu kako je to uobičajeno. Dodao je kako će se tako oni koji su u crkvi solidarizirati s onima koji se nalaze ispred crkve i koji ne mogu pristupiti, ali i s onima koji prate obrede zahvaljujući prijenosu.
 
Govoreći o trećem dijelu bogoslužja, pričesti, kazao je kako bi se nakon slušanja, nakon gledanja Krista raspetoga i bivanja u njegovoj blizini moglo dogoditi i to treće, a to je potpuno sjedinjenje s Isusom Kristom.
 
„Pričest jest to“, kazao je nadbiskup, „sjedinjenje s Kristom.

jg/dpp

Fotografije: Tea Kuzek/Dubrovačka biskupija

Na blagdan svetoga Vlaha, zaštitnika Grada Dubrovnika i Dubrovačke biskupije misno slavlje ispred dubrovačke Katedrale predvodio je monsinjor Mate Uzinić, koadjutor riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije. Tijekom propovijedi osvrnuo se na prvu Festu svetoga Vaha koji je kao biskup dubrovački predvodio prije devet godina.

- Sjetio sam se i emocija koje sam tada osjećao, a koje su bile dosta drugačije od onih emocija koje osjećam danas dok pomalo tužan, prvi i, nadam se, posljednji put predvodim Festu kao apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije. Tada me nosio entuzijazam našeg zajedničkog početka, iako je bilo mnogo pitanja preda mnom. Odgovor na sva ta pitanja došao je u riječima jednoga dječaka, koji je jedan dan svojoj odgajateljici u vrtiću rekao da nije nikad čuo da biskup može biti svet kao što je svet sveti Vlaho. Što je taj maleni dječak vidio kod svetoga Vlaha? U čemu se očitovala njegova svetost? Učeći kroz protekle godine od našega Parca, duboko vjerujem da je maleni Marin u njemu vidio, kao i mnogi drugi Parčevi štovatelji, čovjeka koji je susreo i zavolio živog Boga i s njim ušao u odnos, i kroz taj odnos u svom srcu, na kojem već 1050 godina drži i ljubavlju grije naš Grad, pronašao mjesta za svakog od nas. - kazao je msgr. Uzinić.
Osvrnuo se i na ljubav koja nas spaja i kad nam se putevi razilaze.

- Jer ljubiti nije samo osjećaj; to je čin volje koji se sastoji od stalnoga davanja prednosti dobru drugoga, pred vlastitim dobrom. Gledali smo nešto od ove Kristove logike posljednjih dana kada su nakon strašnog potresa mnogi pohrlili na Banovinu da bi se, zaboravljajući na sebe, darovali onima koji su u potrebi. Drugi su to učinili na drugi način, odričući se svojih materijalnih dobara i skupljajući pomoć za potrebne. Kako bi bilo lijepo kad bismo s tom snagom koja ima ne samo moć učiniti nas svetima nego i preobraziti ovaj svijet i učiniti ga Božjim svijetom, proširili svoja srca i poglede i isto učinili i za sve druge ljude u potrebi, kao što su naprimjer migranti u susjednoj državi koje kao da ne primjećujemo u njihovoj potrebi, ali i svi ljudi, bez obzira na sve naše razlike. I kad bismo sve prepoznali kao braću i sestre! I učinili im se braćom i sestrama! Kako bi bilo lijepo kad bi ta Kristova logika prožela čitav naš život i postala njegova stvarnost. - rekao je Uzinić.

- To je ono što je učinio naš sv. Vlaho. U brojnim čudesnim legendama koje pripovijedaju o njegovu životu zrcali se njegova ljubav za ljude. Vidi se ona i u njegovu geslu: „Radije biti koristan nego vladati.“ Naposlijetku, vidi se u njegovu mučeništvu u kojem je ljubav prema Isusu Kristu bila jača od nagona za očuvanjem vlastitog života. Dopustite mi da budem malo i sasvim osoban. Pred sličan sam izazov i ja bio stavljen pred dva mjeseca kada me Crkva pozvala da napustim dosadašnje upravljanje Dubrovačkom biskupijom i preuzmem brigu za Riječku nadbiskupiju. Bio je to izazov da na novi način umrem sebi da bi po meni i mojem biskupskom djelovanju Isus Krist mogao djelovati ondje gdje me šalje. Iako nam se putevi razdvajaju, vodi nas ista ljubav. I zato krenimo danas iznova, s novim i većim žarom, s našim Gospodinom i Učiteljem. Biti Isusov znači biti slobodan, i biti sposoban za ljubav, ljubav koja služi. - rekao je Uzinić.

Nakon mise uslijedila je procesija koja je ove godine zbog pandemije koronavirusa i poštivanja epidemioloških mjera bila nešto skromnija, odnosno s manje hodočasnika i smanje vjernika na Stradunu.

Dan Grada Dubrovnika i proslava Feste sv. Vlaha, zaštitnika Grada i Dubrovačke biskupije, ove godine će se, kako je već najavljivano, zbog epidemioloških razloga proslaviti uz određena ograničenja, poštujući propisane epidemiološke mjere.
 
Pozivaju se svi građani da ove godine proslavu Feste prate iz svojih domova putem interneta i televizije. Za tu potrebu otvorena je posebna web stranica www.festa2021.hr na kojoj će se u cijelosti prenositi crkveni program Feste.
 
Isto tako, svečana sjednica Gradskog vijeća uz Dan Grada na Kandeloru 2. veljače, prenosit će se na na web stranici Grada Dubrovnika.
 
Grad Dubrovnik i Dubrovačka biskupija zatražili su upute od Nacionalnog stožera civilne zaštite, kako bismo unutar epidemiološke situacije u kojoj se nalazimo, mogli nastaviti tisućljetnu tradiciju proslave Feste sv. Vlaha, koja je od UNESCO-a zaštićena kao nematerijalna svjetska baština. Prema odredbama i preporukama Nacionalnog stožera na svim dijelovima proslave Feste sv. Vlaha za sve je obavezno nošenje maski na svim otvorenim prostorima kao i održavanje fizičkog razmaka od 2 metra. Služba civilne zaštite i redarstva Grada Dubrovnika vodit će računa o poštivanju propisanih odredbi na svim prostorima unutar povijesne jezgre.
 
Na središnjem euharistijskom slavlju i procesiji, sukladno odluci nacionalnog Stožera, dopušteno je sudjelovanje 250 osoba. Zbog toga će prostor od Katedrale do Sponze biti ograđen i moći će se ulaziti samo s akreditacijom.
 
Prema podijeljenim akreditacijama na misi i procesiji sudjelovat će ukupno 90 barjaktara, predstavnika župa i bratovština koji tradicionalno sudjeluju na Festi. Uz njih bit će prisutni članovi bratovština Festanjula i Presvetog Sakramenta, koji sudjeluju u samoj organizaciji, kao i najuži predstavnici Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije. Broj časnih sestara, biskupa, svećenika i redovnika također je ograničen.
 
Grad Dubrovnik poziva sve poslodavce, društva i ustanove s područja Grada Dubrovnika da u srijedu 3. veljače 2021. godine svojim djelatnicima, a s obzirom na epidemiološke uvjete, ove godine omoguće proslavu Feste u krugu njihovih obitelji.
 
Festa sv. Vlaha tradicionalno je vezana uz obred grličanja. Stoga Dubrovačka biskupija poziva vjernike da se kroz tjedan grličaju u svojim župama i crkvama.
 
Svjesni smo da ovogodišnja Festa ne može biti proslavljena u svom punom sjaju, ali nastojmo, unatoč tome, „uz barjaka vijor i zvona svečani zvuk“, zajedno, gdje god bili, uzdignuti svoja srca Parcu, utječući se trajno pod njegov zagovor.   
 
Živio sv. Vlaho!

Grad Dubrovnik

Procesija uz Festu svetoga Vlaha održat će se i ove godine, ali, ističu iz Biskupije dubrovačke, s ograničenim brojem sudionika kao i središnja misa. Radi aktualne situacije s koronavirusom neće biti gostiju iz drugih biskupija kao niti velikoga zbora pjevača već će, navode iz Biskupije, „pjevanje tijekom euharistijskog slavlja vodit će katedralna zborovođa Maja Marušić uz nekoliko pjevača”.

Što se same procesije tiče, iz Biskupije su već pozvali sve štovatelje svetoga Vlaha da ostanu doma i procesiju, ako i misu prate u prijenosima, a svakako valja napomenuti kako se tijekom procesije neće smjeti dodirivati i ljubiti svećeve moći.

Otvaranje Feste sv. Vlaha bit će na Kandeloru (Svijećnicu), 2. veljače (utorak) pred zbornom crkvom sv. Vlaha je u 15 i 30 sati. Nakon čitanja drevnoga Lausa, prinosa darova trznica, podizanja Svečeva barjaka uz himnu te puštanja golubica bit će moguće obaviti blagoslov grla (grličanje), ali uz poštivanje svih nužnih epidemioloških mjera.

Nakon otvaranja Feste uslijedit će svečana molitva Večernje u katedrali Gospe Velike u 17 i 30 sati na kojoj će biti izlaganje relikvija Sv. Vlaha. Tradicionalni koncert nakon Večernje u katedrali ove će godine izostati iz epidemioloških razloga.

Oba događaja na dan otvaranja Feste na Kandeloru bit će moguće pratiti u izravnome prijenosu preko mrežne stranice www.festa2021.hr.

Središnje svečano euharistijsko slavlje bit će 3. veljače (srijeda) pred katedralom Gospe Velike u 10 sati. Ove godine predvodit će ga msgr. Mate Uzinić, nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije. Nakon euharistijskog slavlja održat će se tradicionalna procesija.

U popodnevnim satima predviđen je tradicionalni pozdrav barjaka nadbiskupu i katedrali u 15 i 30 sati pred katedralom i njihov pozdrav s Gradom, te naposljetku euharistijsko slavlje u crkvi sv. Vlaha u 18 sati koje će također predvoditi propovjednik Trodnevnice don Ivica Huljev.

Svečano euharistijsko slavlje, procesiju i izvijanje barjaka prenosit će se preko mrežne stranice www.festa2021.hr, ali i preko drugih medija.

Festa osmine (Gorice) sv. Vlaha u nedjelju 7. veljače bit će obilježena euharistijskim slavljem u 9 sati pred zavjetnom crkvom sv. Vlaha na Gorici. Nju će predvoditi dominikanac fra Mihovil Žuljević - Mikas, župnik župe Svetog Križa u Gružu, a bit će je moguće pratiti u izravnome prijenosu na mrežnoj stranici www.festa2021.hr. Nakon povratka s Gorice u 12 sati bit će spuštanje barjaka i odmah potom euharistijsko slavlje u crkvi sv. Vlaha kojim će se obilježiti završetak ovogodišnje Feste.

Festanjuli ovogodišnje feste sv. Vlaha su Ivica Đurđević-Tomaš, iz reda pomoraca, i Ivica Vrlić, iz reda obrtničkih zanimanja. Oni su dužnost festanjula obnašali i prošle godine, a ove godine ih je, radi izvanrednih okolnosti i nemogućnosti održavanja redovnih sastanaka bratovštine festanjula, a time i provedbe procedure za prijedlog novih kandidata, na prijedlog uprave Bratovštine festanjula, msgr. Mate Uzinić imenovao festanjulima Feste 2021. godine.

dpp

Na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije 15. kolovoza pred katedralom Velike Gospe u Dubrovniku dubrovački biskup mons. Mate Uzinić predslavio je večernje pontifikalno misno slavlje prije kojeg je, pred zavjetnom Marijinom slikom koja se posebno časti u katedrali, izmolio Posvetu Bezgrešnom Srcu Marijinu pred likom Gospe od Porata. U svečanoj procesiji sa slikom Gospe od Porata vjernici su, uz poštivanje epidemioloških mjera, krenuli nakon mise do gradskog porta gdje je biskup blagoslovio luku, barke i brodove moleći i za sve one koji upravljaju njima i drugim prometnim sredstvima kao i za sve putnike.

Poniznost i usmjerenost prema bitnom

Spomenuvši na početku propovijedi kako živimo u specifičnom vremenu pandemije koja je sa sobom donijela puno negativnih posljedica biskup je kazao da, koliko god da to čudno zvuči, moramo priznati da u ovoj pandemiji ima i nešto pozitivno, te naveo dvije stvari: poniznost i usmjerenost prema bitnome.
 
O tome je kazao: „Prva pozitivna posljedica pandemije je poniznost. Mislili smo da sve imamo u rukama, a pandemija nam je pokazala da je to bila zabluda. Jedan obični sićušni virus nam je pokazao kako je krhka naša moć. I učinio nas je poniznima. Druga pozitivna posljedica pandemije je usmjerenost prema onom što je bitno. Nemamo više vremena za gubiti vrijeme na nebitne stvari. Ona nam je otkrila da od onog što smo mi smatrali bitnim postoji nešto puno važnije. Primjerice da je puno važnije od onog imati, biti.“

Zatim je istaknuo kako je jedno od bitnih otkrića za koje možemo zahvaliti pandemiji „važnost i ljepota obitelji kao Crkve, ali i Crkve kao obitelji“, također vrijednost i važnost ovih novih medija koje smo i mi u Crkvi, zahvaljujući pandemiji otkrili i vidjeli da mogu biti pozitivni.
 
Što je Mariji bilo bitno?
 
Poniznost i usmjerenost prema onom što je bitno, koje prepoznajemo kao pozitivne posljedice pandemije, su također i poruke Gospina života i svetkovine njezinog uznesenja, nastavio je biskup.
„I Gospa nas uči poniznosti. Ona se ne hvasta svojim izabiranjem biti 'majka Gospodina mojega', kako ju je oslovila Elizabeta, i 'velikim djelima' koja joj učini Gospodin, nego u odgovoru na te pohvale priznaje svoju 'neznatnost'. I u svojom poniznosti nas usmjerava prema onome što je bitno. A za nju nije bitno ono što ona čini i može činiti, nego ono što u njoj i po njoj čini Bog. Bitan joj je odnos s Bogom, njegova, a ne njezina, volja.“
Dodao je kako je zato ona „blagoslovljena među ženama“, i zato je mogao biti „blagoslovljen plod (njezine) utrobe.“
 
Nastavljajući razmišljanje nad evanđeoskim ulomkom svetkovine i povezujući ga s ovim što je Mariji bitno biskup Uzinić je kazao kako Marija, istovremeno, dok hita u Gorje, „pokazuje da joj je još netko bitan, da joj je bitan čovjek, njegovo dobro, njegova potreba“.

Kako onaj „čovjek“ još nerođeni, koji je istovremeno i Bog koji je u njezinoj utrobi i treba njezinu ljubav i skrb, tako i onaj čovjek, Elizabeta, kojemu hrli ususret, čovjek za kojeg zna da je potreban njezine pomoći i blizine, tople riječi i zagrljaja.

„To svoje bitno, koje želi i nama staviti na srce, Marija je uklopila i u hvalospjev svoje duše koja veliča Gospodina i klikće Bogu jer je u njezinom životu i u svom odnosu prema njoj preokrenuo svjetski poredak. Ono što je bitno za svijet, umišljenost oholih, prijestolja silnih i bogatstvo bogatih, on je u Mariji učinio bezvrijednim. I istovremeno ono nebitno za svijet, neznatnost, glad i odbačenost siromašnih i isključenih, uzdigao do nebeskih visina.“

U Marijinom hvalospjevu čujemo Isusov govor na gori.
 
U Gospino bitno spada i uznesenje na nebo koje danas slavimo, ustvrdio je biskup, a ono je bitno i za nas.

„Upravo ono je, njezinim riječima kazano, Božji pogled na njezinu neznatnost i način na koji on na njoj dovršava svoja velika djela. Ali njezino uznesenje nije bitno samo za nju. Ono je bitno i za nas. Potpuno zajedništvo s Bogom koje je njezina sadašnjost, to je ono što danas slavimo, u nadi je naša budućnost.“

Potkrijepio je to riječima sv. Pavla koji piše da ćemo to zajedništvo s Gospodinom postići „svatko u svom redu: prvina Krist, a zatim koji su Kristovi.“

„Krist je prvina uskrsnulih i Marija je prvina otkupljenih, prva od onih koji su kao Krist. Ona je naša Majka, ali i naša predstavnica, naše sestra... I prva od nas, otkupljenih, koja je dušom i tijelom postigla nebo.“ - naveo je biskup i riječi pape Franje.
 
A tko je naš bližnji?
 
Da bi uznesenje dušom i tijelom na nebo kao Gospino bitno, moglo biti i vjernicima bitno, biskup Uzinić je naglasio kako „naše bitno mora postati onaj sustav vrijednosti o kojemu ona govori i koji živi“.
 
„Bog koji s nama, kao i s Gospom, ima svoj plan ljubavi i služenja i njegova volja te bližnji i njegova potreba, i u našem životu trebaju postati glavna pokretačka snaga“, kazao je dubrovački biskup i nastavio: „Znamo tko je Bog, ali često ne znamo tko je naš bližnji. A tko je naš bližnji? Naš bližnji je svatko tko je potreban. Bližnji nam je onaj koji još nije rođen i kojemu smo dužni pružiti potrebnu zaštitu i štiti pravo na život, kao što su naš bližnji i žene izložene nasilju, unutarnjim i vanjskim pritiscima, koje nažalost pritisnute okolnostima ponekad donose odluku da život prekinu.
Bližnji nam je član naše obitelji ili susjed koji je upao u probleme, kao što nam je to i migrant koji se, u pokušaju da pronađe bolji život, guši u prtljažnom prostoru kamiona ili mu prijeti potonuće usred uzburkanog mora. Bližnji nam je onaj dobar mladić i dobra djevojka koji treba našu pomoć i stipendiju da bi završio studij, kao što su to jednako tako i onaj mladić ili djevojka od kojih se okrećemo, koji se gube zarobljeni ovisnošću o alkoholu, drogi, kocki… Bližnji nam je i onaj koji dijeli naše stavove, pripada istoj Crkvi, narodu, stranci, kao i onaj koji nije 'naš', koji drugačije misli, vjeruje, živi. Bližnji nam je i onaj osamljeni par naših očeva i majki ili djedova i baka, ili često samo jedno od njih, koji čekaju naš poziv, posjet, našu lijepu riječ, kao što su nam bližnji i druge starije osobe i bolesnici koje svojim odgovornim ponašanjem trebamo pokušati sačuvati od zaraze i pomoći da im se pruži potrebna skrb.
I jedne i druge, kao njihovi bližnji, možemo zagrliti telefonskim pozivom, sjećanjem, molitvom, čak i pjesmom, upravo onako kako klape poziva inicijativa Vijeća za život i obitelj HBK pozivajući ih da im pjesmom pod prozorima pokažu da nisu sami i zaboravljeni. Naravno, bližnji su nam i drugi, članovi vlastite obitelji za koje smo se pozvani brinuti, društvo koje smo dužni obogaćivati ugrađujući u njega svoje sposobnosti, vodeći pri tom računa da je važniji čovjek od ekonomije, a skladu s tim i demografski oporavak o kojemu se malo govori, a svake godine nas je po jedan grad manje, od onoga ekonomskog o kojemu se stalno govori. Bližnji su i članovi Crkve kojoj pripadamo, počinjući za nas od ove naše dubrovačke Crkve koja na svom sinodalnom putu traži načine kojim putem ići i kako to, u otvorenosti Duhu Svetome i iščitavajući znakove vremena, činiti u zajedništvu, suradnji i suodgovornosti svih, kao što su nam bližnji i članovi drugih manjinskih Crkava i vjerskih zajednica, koje trebamo poštivati i s njima surađivati u dobru.“

Prestanimo trošiti vrijeme na nebitno

Pojasnivši tko su sve bližnji na čije potrebe vjernici su pozvani odgovoriti, biskup Uzinić je na kraju potaknuo vjernike da iskoriste priliku koju im nudi ovo vrijeme i ovaj blagdan kako bi ponizni pred Gospodinom i služeći u ljubavi svojim bližnjima, „prestali trošiti svoje vrijeme, sposobnosti, svoj život, na nebitno i živjeti i slijediti ono što je bitno“. Poticaj za to može im biti Gospa i njezina sudbina, „ona sudbina na nebo uznesene za koju smo i mi stvoreni i kojoj se i mi nadamo“.
„Gospa je naša Majka, ali je i jedna od nas, naša sestra. Kao naša Majka nas zagovara, a kao naše sestra nam je primjer u poniznosti i usmjerenosti onom što je bitno. I dokaz da se biti ponizni i usmjereni na bitno isplati i u ovom životu, koji zato nije lišen pravih radosti, ali i u životu nakon ovoga života, životu za koji smo stvoreni, životu u Bogu i s Bogom, životu koji s vjerom i zauzetom ljubavi u nadi čekamo.“ - zaključio je biskup Uzinić.
 
S biskupom je koncelebrirao rimokatolički biskup iz Kijevsko-žitomirske biskupije u Ukrajni Vitalii Kryvytskyi koji ovih dana boravi u Hrvatskoj, generalni vikar don Hrvoje Katušić, pastoralni vikar don Ante Burić, katedralni župnik don Marin Lučić te drugi svećenici. Na misi su aktivno sudjelovali dubrovački sjemeništarci i bogoslovi, a predstavnici gradske i županijske vlasti, pravoslavne parohije i drugih ustanova su također nazočili proslavi Velike Gospe ispred katedrale. Liturgijsko pjevanje predvodio je Mješoviti katedralni zbor pod vodstvom Maje Marušić i uz pratnju Darka Kristovića.
 
Sliku Gospe od Porata ove godine u procesiji su nosili pomorci Zvonimir Cetinić, Damir Baričević, Miho Kristić, Ivo Bošković, Baldo Smrdelj i Željko Pulić.

Angelina Tadić