Prikazujem sadržaj po oznakama: prihodi

Jadranski luksuzni hoteli najuspješnija su tvrtka u Dubrovačko – neretvanskoj županiji u prošloj godini. Naime, prema podacima FINA – a JLH su imali 548 milijuna kuna ukupnog prihoda, 95,2 milijuna kuna dobiti razdoblja. U isto vrijeme JLH su zapošljavali 817 djelatnika. Nakon JLH druga najuspješnija tvrtka bila je Zračna luka Dubrovnik s 484,7 milijuna kuna ukupnih prihoda, 114 milijuna kuna dobiti razdoblja i 558 zaposlenih, a ZL Dubrovnik je prema pdocaima FINA – e bila i najveći izvoznik (340,3 milijuna kuna).

Godišnja financijska izvješća ove godine zbog korona krize mogla su se predati i kasnije od uobičajnog, a nakon što su sva pristigla iz FINA – e su izvijestili kako je prošle godine na području Dubrovačko – neretvanske županije poslovalo 4.348 poduzetnika čije je sjedište u našoj županiji, a kod kojih je bilo 23.168 zaposlenih, što je u odnosu na prethodnu, 2018. godinu povećanje broja zaposlenih za 1.687 ili 7,9%.
Poduzetnici iz cijele Županije ostvarili su u 2019. godini ukupne prihode u iznosu od 13,1 milijardu kuna (10,5% više u odnosu na 2018. godinu), ukupne rashode od 12 milijardi kuna (10,6% više), dobit razdoblja u iznosu od 1,1 milijardu kuna (1,7% manje), gubitak razdoblja od 314,9 milijuna kuna (2,2% više), te neto dobit od 803,1 milijun kuna (3,2% manje).

Bruto investicije u novu dugotrajnu imovinu znatno su se povećale u odnosu na prethodnu godinu i to za čak za 31,9%. Uvoz je povećan za 20,2%, a izvoz za 7% s tim da je trgovinski suficit 2 milijarde kuna. Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 5.679 kuna što je 2,8% više u odnosu na 2018. godinu, ali i za 2,4% niže u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću zaposlenih kod poduzetnika na razini RH u 2019. godini (5.815 kn).

Na rang listi 22 grada i općine Dubrovačko - neretvanske županije, Dubrovnik je prvi po broju poduzetnika (2.341), po broju zaposlenih (12.890), po ukupnom prihodu (8 milijardi kuna) i po dobiti razdoblja (597,6 milijuna kuna). Prihod od milijardu kuna, odnosno 1,27 milijardi zabilježen je i u Općini Konavle, ali treba napomenuti kako je gotovo 38 posto ostvarila Zračna luka Dubrovnik u Čilipima.

Dubrovačko - neretvanska županija u odnosu na druge županije je na osmom mjestu prema broju poduzetnika i ostvarenoj neto dobiti, na desetom prema broju zaposlenih kod poduzetnika te na 12. prema iskazanim ukupnim prihodima.

Prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenim odnosom ukupnih prihoda i broja zaposlenih Dubrovačko-neretvanske županija u odnosu na druge županije je na 16. mjestu, prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenim odnosom neto dobiti i broja zaposlenih zauzima treće mjesto, dok je po ekonomičnosti poslovanja na prvom mjestu među svim županijama.

dm

Objavljeno u Aktualno

Ove je godine broj kreveta u komercijalnom smještaju u Hrvatskoj ukupno povećan za oko 6 posto ili 67.077 kreveta, a najviše je rastao u objektima u domaćinstvima, čak za 35.777 novih kreveta. Broj kreveta u domaćinstvima rastao je i u Dubrovniku. Naime, prema podacima Turističke zajednice Grada Dubrovnika u prvih devet mjeseci ove godine u objektima u domaćinstvima na području koje pokriva gradska TZ evidentirano je 16 474 redovna i 5 149 dodatnih kreveta, što je 6 posto više u odnosu na isto razdoblje 2018. godine. U 50 hotelskih objekata je 12 045 kreveta i taj je broj jednak prošlogodišnjem.

I dok broj kreveta raste turistička mjesta diljem obale bilježe pad popunjenosti tih kapaciteta. Dubrovački iznajmljivači ne mogu se potužiti na lošiju popunjenost u odnosu na 2018. godinu jer dobar broj njih, iako je već polovica listopada, u smještajnim jedinicama koje iznajmljuju još uvijek imaju goste. Dok privatni iznajmljivači ubiru novac od afitavanja soba i apartmana, sve se učestalije može čuti kako se siva zona privatnog iznajmljivanja mora što prije urediti.

Svi oni koji se bave iznajmljivanjem soba, apartmana pa i kuća za odmor turistima na tome dodatno zarađuju, a dodatna zarada svugdje se u svijetu itekako oporezuje, no u Hrvatskoj toj nije slučaj. Privatni iznajmljivači ne plaćaju poreze prema ostvarenom prihodu kao uostalom ni porez koji bi bio sukladan vrijednosti nekretnine koju iznajmljuju. Uveden im je tek paušal koji je primjerice u Dubrovniku najveći u povijesnoj jezgri i iznosi samo 1 500 kuna po krevetu na godišnoj razini, a tih „samo” ujedno je i maksimalno. Iznos tog paušala i više nego simboličan s obzirom na cijene apartmana u Gradu.

Inače, nekontrolirani rast kapaciteta u domaćinstvima pogoršao je strukturu turističkih kapaciteta, pa tako od ukupnog broja smještajnih kapaciteta samo 35 posto otpada na kapacitete u hotelima i kampovima. Udio kreveta u domaćinstvima dosegnuo je razinu od 52,2 posto komercijalnog smještaja.

Zbog dominacije privatnog nad hotelskim smještajem Hrvatska, prema procjenama stručnjaka, ostvaruje se čak 67 posto manje prihode po noćenju od međunarodnog prosjeka. Osim toga itekako je primjetno i u Dubrovniku što se događa s infrastrukturom i prostorom kad ga optereti preveliki broj turista pa su tako prometnice i javne površine preopterećene dok fekalije cure na sve strane, ne samo u more.

Zgrade koje niču prečesto su apartmanskog karaktera u kojima tijekom zimskih mjeseci nitko ne stanuje, a nitko ne zaustavlja ni trend prenamjena garaža u apartmane.

Inače, od 2010. do 2019. broj kreveta u domaćinstvima porastao za više od 444 tisuće što bi bilo jednako broju od 1 112 novih hotela po 200 soba, da su izgrađeni, ali nisu.

Smještaj turista u domaćinstvima nikad se neće ugasiti, no taj model iznajmljivanja svakako treba mijenjati. Iluzorno je očekivati da će se hrvatski političari, takvi kakvi jesu, usuditi mijenjati zakone u izbornoj godini, no neka od vlada kad-tad morat će regulirati privatno iznajmljivanje.

Naglu apartmanizaciju Hrvatske godinama su zapravo zagovarale upravo hrvatske političke strukture koje su podržavali razni samoprozvani stručnjaci u turizmu jer se s apartmanizacijom nije poboljšala struktura gostiju i nisu nam stigli toliko očekivani turisti visoke platežne moći. Upravo je iznajmljivanje apartmana najmanje oporezivan vid ekonomske aktivnosti, a dovela je do nekontroliranog rasta cijena stanova i cijena najamnina u turističkim mjestima, odljeva stanovništva iz gradskih jezgri te iznimno niskih prihoda lokalnih samouprava od kojih je većina, nesposobna stvarati nove vrijednosti, svoje djelovanje podredila turizmu.

Objavljeno u Aktualno

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019