Prikazujem sadržaj po oznakama: preminuo

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je prigodnu poruku sućuti uz smrt kapetana Damira Jovičevića, zapovjednika trajekta „Slavija“, predvodnika Konvoja Libertas:
 
S tugom smo primili vijest kako nas je napustio kapetan Damir Jovičević. Povijest Dubrovnika i Republike Hrvatske pamtit će ga kao zapovjednika „Slavije“, broda koji je predvodeći Konvoj Libertas u ranjeni i opkoljeni grad, u najtežim vremenima, donio prijeko potrebnu nadu.
 
Humanitarna akcija Konvoj Libertas ukorijenjena je duboko u srcima Dubrovčana zbog osjećaja zajedništva i nagovještaja slobode koja nam je pružena uplovljavanjem „Slavije“ i drugih brodova. Tog dana, 31. listopada 1991., svijet je saznao pravu istinu o gradu koji je branio svoju slobodu.
 
Dubrovnik će zauvijek pamtiti i sve što je kapetan Jovičević činio od samog početka napada na Grad i  blokade u Domovinskom ratu. Zahvaljujući njegovoj, ali i velikoj hrabrosti cijele posade, naš grad nikad nije bio u potpunosti odsječen od ostatka Hrvatske.
 
U ime Grada Dubrovnika i moje osobno ime izražavam iskrenu sućut.
 
gradonačelnik
Mato Franković

U 83. godini života i 55. godini svećenstva u Dubrovniku je u subotu, 18. rujna blago u Gospodinu preminuo don Grgo Tomić, umirovljeni svećenik Dubrovačke biskupije. Sprovodna misa bit će u ponedjeljak, 20. rujna u 17 sati u župi sv. Mihajla – Lapad, gdje će nakon toga biti i sprovod.
 
Grgo Tomić je rođen 23. studenog 1938. godine u selu Trusini, župa Podhum-Žitače u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, od roditelja pokojnih Ivana i Mande rođene Topić. Bio je jedno od četrnaestero djece u obitelji, a dva brata su mu također postali svećenici: pokojni fra Alojzije i fra Gabrijel. Pučku školu pohađao je u Seonici/Konjic, gimnaziju u Dubrovačkom sjemeništu, a teologiju je studirao u Zadru i Splitu. Za svećenika je zaređen u Splitu 29. lipnja 1967. godine.
 
Tijekom pastoralne godine studija ispomagao je u više župa Splitske nadbiskupije i Dubrovačke biskupije. Prva služba nakon završetka studija bila je služba kapelana u župi sv. Mihajla u Lapadu. Zatim je služio kao župnik u Osojniku, Liscu, a skrbio je i za župu Smokovljani.
 
U veljači 1978. godine vratio se na Lapad, na mjesto župnika u župi sv. Mihajla. Tu je ostao dvadeset i šest godina. Za vrijeme njegovog župnikovanja izgrađena je nova crkva sv. Mihajla u Lapadu koja je posvećena 1999. godine. O gradnji crkva kasnije je napisao knjigu „Nova crkva na Mihajlu“ i predstavio je 2009. godine.
 
Od rujna 2004. Tomić je preuzeo dušobrižništvo u župi sv. Ilara u Mlinima i tu je ostao deset godina. U mirovinu je pošao 2014. godine. I kao umirovljeni svećenik nastavio je pomagati u pastoralu Biskupije koliko je mogao. Bio je upravitelj župe sv. Jurja na Osojniku. Na Kandeloru 2016. godine uveden je u službu kanonika obnovljenog Stolnog kaptola Svete Marije Velike u Dubrovniku. Zlatnu misu proslavio je 2017. godine u Lapadu.
 
Posljednje godine života živio je u Svećeničkom domu u Dubrovniku.

Dubrovačka biskupija

U 76. godini života preminuo je građevinski inženjer Božo Letunić. Kao prvi ravnatelj Zavoda za obnovu Dubrovnika, uvelike je doprinjeo obnovi kulturno - spomeničke baštine u povijesnoj jezgri koja je pretrpjela velika oštećenja uslijed potresa od 7 stupnjeva po Richteru u epicentru koji je bio u Kotoru, a pogodio je u proljeće 1979. i Dubrovnik.

Božo Letunić bio je i predsjednik Društva građevinskih inženjera Dubrovnik, koje mu je dodijelilo nagradom za životno djelo. Bio je i član nacionalnog Savjeta građevinskih inženjera.

Na lokalnim izborima 2017. Božo Letunić bio je kandidat za zamjenika tadašnjem SDP -ovu kandidatu za župana Davoru Peniću.

nm

Ponajbolji dubrovački vokal, nekadašnji frontman Crne udovice Davor Erceg preminuo je danas u 53. godini života nakon duge i teške bolesti. Vijest o smrti objavili su članovi benda na Facebook stranici Crne udovice.

Davor Erceg pridružio se Crnoj udovici 1985. godine, a grupa je snimila i jedini album pod tim imenom, „Sudbina” te niz demo snimki koje su trebale prerasti u drugi album koji nikada nije realiziran, ali većinu pjesama svi ljubitelji tvrđeg rocka i metala u Dubrovniku itekako dobro znaju. Crna udovica i Erceg kao vokal stekli su kultni status nakon samo tog jednog i na koncu jedinog albuma što je uistinu rijetkost.

Nakon razlaza s Crnom udovicom Erceg je krenuo u solo karijeru, 2004. godine objavio je poprilično kvalitetan album Rovinan, a od 2011. godine bio je i vokal još jedne poznate dubrovačke grupe, Atlantide s kojom je snimio izvrstan album Premalo za san, nominiran za pet Porina.

dm

Glumac Miše Martinović premimuo je danas u Dubrovniku u 95. godini života. Miše Martinović koji se van Dubrovnika proslavio ulogom Brica u Smojinom Malom mistu jedan je od onih koji je obilježio dubrovačko glumište 20. stoljeća i Dubrovačke ljetne igre.

„Članom ansambla Kazališta Marina Držića postaje 1950. godine, a prvu ulogu na Dubrovačkim ljetnim igrama ostvaruje 1951. Bila je to uloga Mara u Držićevu Dundu Maroju, nakon čega su se nizala njegova antologijska ostvarenja Držićevih likova na Igrama: Bokčilo i Dundo Maroje u Dundu Maroju), Pasimaha i Dundo Niko u Skupu, Dživo i Stanac u Noveli od Stanca te Kupido i Grižula u istimenoj komediji. Njegove kreacije Vojnovićevih likova jednako su antologijske: Vuko, Lujo Lasić gospar Lukša kao i gospar Niko u Dubrovačkoj trilogiji te Niko Martinović u Ekvinociju.

Svojom interpretacijom spomenutih likova iz dubrovačke dramske književnosti, Miše Martinović nesumnjivo je stvorio teško dodirljive kanone. Legendarna su i njegova ostavarenja Areteja u Krležinu Areteju, Frana kafetijera u Goldonijevoj Kafetariji, Kreonta u Euripidovim Feničankama, Tezeja u Sofoklovom Edipu na Kolonu, da spomenemo samo neke od gotovo šezdeset različitih likova koje je utjelovio u svojih šest desetljeća na Dubrovačkim ljetnim igrama. Njegov Knez koji u grimiznom plaštu s tarace Sponze izgovara «Neka uđu» čime se svečano otvara festival svako ljeto, postao je mjerom te počasne uloge. Godine 1990. dodjeljena mu je Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo, a 2009. Grand Prix Orlando za osobit umjetnički doprinos u ostvarenju cjelokupnog programa Igara.” - zapisali su iz Dubrovačkih ljetnih igara navodeći kako je Miše Martinović „veliki interpret dubrovačkog repertoara obilježio čitavu epohu dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara”.

dpp

U teškoj prometnoj nesreći na predjelu Batahovine koja se dogodila nešto iza 17:30 sati poginuo je motociklist.

Detalji nesreće nisu poznati osim da je došlo sudara osobnog vozila i motocikla, a nesretni motociklist preminuo je u OB Dubrovnik u 18:12 sati.

dpp

Danas nas je u 91. godini života napustio veliki Hrvat i Konavljanin, prof. dr. sc. Stijepo Obad. - objavila je danas Općina Konavle na svojim službenim stranicama.

Rođen 11. siječnja 1930. u Pridvorju, osnovnu školu pohađao u rodnom mjestu, gimnaziju u Dubrovniku. Diplomirao je povijesnu grupu na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Godine 1960. izabran je za asistenta u Historijskom institutu JAZU u Dubrovniku, a četiri godine kasnije za sveučilišnog predavača na Katedri za opću povijest Filozofskog fakulteta u Zadru, Sveučilišta u Zagrebu.

Doktorirao je godine 1966. na istom fakultetu. Tu je stekao i zvanje znanstvenog savjetnika i nastavno zvanje redovitog sveučilišnog profesora (1985.) u trajnom zvanju. Prije i poslije umirovljenja (2000.g.) predavao je na više studija kao npr.: na Odsjecima za povijest Pedagoškog odn. Filozofskog fakulteta u Osijeku i Puli, Odjelu za kulturu i turizam i Visokoj učiteljskoj školi Sveučilišta u Zadru, te na Visokoj katehetsko-teološkoj školi u Zadru. Predavao je i na poslijediplomskim studijima u Zadru, Splitu i Dubrovniku te bio mentor pri izradbi doktorskih i magistarskih radnji kao i član mnogih povjerenstava za obranu istih.

Autor je ukupno 240 radova, od kojih 60 znanstvenih i 180 stručnih radova, 8 knjiga od kojih jedna na engleskom jeziku i jedna u drugom izdanju. Uredio i priredio za tisak više zbornika znanstvenih radova i drugih znanstvenih i literarnih dijela. Aktivno sudjelovao na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima. Održao brojna predavanja i predstavljanja knjiga u Zadru, Dalmaciji, Istri i ostaloj Hrvatskoj.

„Povrh svega, Stijepo Obad bio je vrhunski čovjek i uvijek spreman pomoći svim našim Konavljanima. Nikada nije zaboravio svoje korijene. Neka Vam je laka hrvatska zemlja.” - rekao je načelnik Božo Lasić.

dpp

Dugogodišnji novinar Radio Dubrovnika Dubravko Cota preminuo je danas u 70. godini života.

Cota je do umirovljenja na Radio Dubrovniku bio jedan od urednika Dnevnika od 1978. kao I urednik emisija „Tako to oni rade”, „Gore, dolje i obratno” kao i kontakt emisija „Otvoreni studio” i „Pogledi”.

Osim novinarske karijere Cota je obnašao i dužnost pročelnika za društvene djelatnosti Grada Dubrovnika, a bio je i predsjednik i član uprave Vaterpolskog kluba Jug.

dm

Joško Juvančić Jupa, poznati dubrovački kazališni redatelj i pedagog, kao i dugogodišnji ravnatelj dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara preminuo je u 85. godini života.

Joško Juvančić diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu te režiju na Akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu. Nakon završene Akademije bio je asistent Branku Gavelli i Kosti Spaiću. Prve veće redateljske uspjehe Joško Juvančić ostvaruje u dubrovačkom kazalištu ("Dubrovački skerac" Feđe Šehovića 1961., Moliereova "Škola za žene" 1962.).

Široj hrvatskoj javnosti Juvančić se nametnuo sredinom 60. - ih, kada u zagrebačkim kazalištima režira nekoliko važnih predstava - od Schisgalovih "Daktilografa" i "Tigra" u Teatru &TD, preko Tollerova "Hinkemanna" i Ghelderodeovih "Škole za lude" i "Escuriala" u Gavelli, do Goldonijeva "Velikog smiješnog rata" u HNK.

Osobito su važne njegove postave Držićeva "Plakira iliti Grižule" i "Dunda Maroja", Shakespeareova "Sna Ivanjske noći", Vojnovićeve "Dubrovačke trilogije", Vetranovićeva "Kako bratja prodaše Jozefa" i crkvenog prikazanja "Ecce homo" na Dubrovačkim ljetnim igrama za koje je vezano posebno poglavlje njegove profesionalne biografije jer u umjetničkom vodstvu neprekidno je bio 20 – ak  godina te od 1986. do 2001. obnašao i dužnost umjetničkog ravnatelja dramskog programa.

Za svoj umjetnički rad Juvančić je dobio mnoge ugledne nagrade i priznanja, među kojima se ističe nagrada "Vladimir Nazor" za životno djelo 2000., zatim nagrada "Dubravko Dujšin" 1982., nekoliko nagrada Hrvatskog društva dramskih umjetnika (Nagrada hrvatskog glumišta za najboljeg redatelja), a 2016. godini dobio je nagradu Grada Dubrovnika za životno djelo.

dpp

Ljubomir Medaković, bivši direktor Vodovoda i nekadašnji predsjednik Atletskog kluba Dubrovnik danas je iznenada preminuo.

Medaković je bio jedan od direktora Vodovoda u mandatu predsjednika uprave Pera Miškovića. Atletski klub Dubrovnik vodio je od 2014. do 2017. godine kada se povukao iz zdravstvenih razloga, a iste godine napustio je i Vodovod Dubrovnik.

dm