Prikazujem sadržaj po oznakama: poslovanje

Luka Dubrovnik 2019. rušila je svoje poslovne rekorde, a 2020. trebala je također za Luku biti odlična poslovna godina. No, sredinom ožujka proširila se pandemija koronavirusa koja je za posljedicu imala i gospodarsku krizu, ipak, krizi unatoč, Luka Dubrovnik, ističe njezin direktor Željko Raguž i dalje posluje stabilno. Otpuštanja radnika nije bilo, a plaće su ima nakon prvotnog smanjenja vraćene na staro.

- Kad se proširila pandemija koja je za posljedicu imala lockdown bilo je onih koji su mislili da će nakon izostanka kruzera Luka Dubrovnik vrlo brzo staviti ključ u bravu, no to se nije dogodilo. Kako uvijek moram demantirati te zloguke proroke, tako moram reći da, ne samo da poslovnu 2020. godinu nećemo završiti s minusom, nego je nećemo završiti ni s pozitivnom nulom. Poslovanje Luke je i u ovim COVID uvjetima iznad očekivanja jer kruzeri jesu izostali, a mi i dalje glavninu svojih prihoda ostvarujemo kroz usluge priveza, odveza, struje vode i prihvata otpada. - rekao je Raguž, istaknuvši kako su po izostanku plovećih hotela, preusmjerili svoje poslovanje.

- Jednostavno smo se fokusirali na neke druge vrste usluga i mogu reći da funkcioniramo jako dobro. Ubiremo prihode od skladištenja, nitko nam u ovih devet mjeseci nije otkazao najam, parking služba jako dobro radi, a odličan posao odradili smo tijekom sezone s jahtama. - kazao je Raguž.

luka jahta 191020
Foto: Davor Mladošić

- Imali smo povećan broj jahti i što je zanimljivo, bilježimo i povećan broj dana koje su jahte provodile na našim vezovima. Naime, u rekordnoj 2019. jahte su ostajale dva do tri dana, a sezoni 2020. prosjek boravka jahti na našim vezovima bio je deset dana. Svakako treba zahvaliti Nacionalnom stožeru koji je u tom kritičnom razdoblju odlično odradio svoj dio posla, a što je u konačnici dovelo do velikog interesa jahtaša za uplovljavanje u naše teritorijalne vode. - kazao je Raguž.

Kad su u pitanju plaće, Luka Dubrovnik ih je, nakon kratkotrajnog smanjenja, vratila na staro, odnosno na plaće koje su zaposlenici primali prije korone i lockdowna, a što pokazuje kako je poslovanje Luke i dalje stabilno.

- Plaće su u jednom trenutku bile nešto manje, ali su vraćene na staro. Nismo otpuštali zaposlenike i mogu reći da bez obzira na ovu tešku situaciju naši radnici mirni dočekuju zimu. Pokazali smo da smo i bez kruzera samoodrživi te da se nisu ostvarile zločeste sumnje nekih pojedinaca kako bez kruzera neće biti ni Luke. - rekao je Raguž.

No, na kruzere se i dalje računa, iako nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti povratak tih brodova na svjetska pa tako i na naše more.

- Prema trenutnim informacijama, koje naravno treba uzeti s dozom opreza, kruzeri bi se trebali početi vraćati u travnju 2021. godine, no u ožujku ove godine njihov je povratak najavljivan u rujnu, a što se nije dogodilo zbog korone. Naravno da će i korona jednog dana proći pa će se i kruzeri početi postupno vraćati i kad taj trenutak dođe mi smo spremni, na koncu, platinasti cerifikat koji smo nedavno primili najbolje govori o izvrsnom poslovanju Luke, a za taj cerifikat zaslužni su naši zaposlenici. - kazao je direktor Luke Dubrovnik Željko Raguž.

Objavljeno u Aktualno

Nakon niza sastanaka s gradonačelnikom Matom Frankovićem i predstavnicima Uprave Libertasa, predsjednik Radničkog vijeća u toj gradskoj tvrtki Ivo Klaić uputio je gradonačelniku dopis u kojem objašnjava zašto ni sindikati ni Radničko vijeće u Libertasu ne mogu prihvatiti prijedloge Uprave tvrtke o izmjenama Pravilnika o radu. Naime, izmjene ovog Pravilnika predložene su s ciljem stabilizacije poslovanja i očuvanja radnih mjesta u korona krizi, no iz Radničkog vijeća u dopisu upozoravaju gradonačelnika kako se krše određena radna prava iz Zakona o radu.

Piše: Nikolina Metković

Predsjednik Radničkog vijeća Ivo Klaić u tom dopisu gradonačelnika Mata Frankovića upozorava kako se „sukladno Zakonu o radu, naknada plaće, kao i dodatak na radni staž, uvijek obračunavaju prema prosjeku plaće od zadnja tri mjeseca u koji ulaze i svi dodaci na plaću koje je radnik ostvario u zadnja tri mjeseca, pa tako i dodatak na radni staž”. Stoga je, upozorava Radničko vijeće, „upitna odredba prema kojoj se za razdoblje od 1. rujna do 31. prosinca tekuće godine, radnicima neće obračunavati dodatak na radni staž već će svi imati jednaku naknadu”, a što, navodi Klaić, „upućuje na diskriminaciju starijih radnika”.

Kako je u korona krizi poslovanje Libertasa reducirano, tako su i smanjene potrebe za radnicima. No, otkaz nije dobio još nitko nego je dio radnika na počeku. Iz Radničkog vijeća navode kako „Zakon o radu ne određuje koji radnici će raditi a koji ne pa su moguće svakakve kombinacije, odnosno moguće je da radnik koji je po ugovoru o radu zaposlen na neodređeno vrijeme i radi u Libertasu već 20 godina, bude poslan kući, a da na tom istom radnom mjestu radi radnik koji ima ugovor na određeno vrijeme, ili koji se tek zaposlio, što je čista diskriminacija i nije u skladu sa Zakonom”.

libertas30092020 4

Klaić predlaže da se, umjesto „po modelu ovaj mi se radnik sviđa, a ovaj ne”, prednost da starijim radnicima te točno zna o kojim se radnim mjestima radi i na koji način će se obavljati posao, a što bi, naveo je, „trebalo dopuniti i precizirati kako bi u Pravilniku o radu, tako i u dodatku Kolektivnog ugovora”.

Između ostalog, Klaić u dopisu Frankoviću navodi kako „Radničko vijeće već dugo vremena nema izvješće od Uprave koje je do kraja prošle godine bilo redovno i iscrpno dostavljano” i traži da im se što prije dostavi kako „Uprava ne bi imala problema sa zakonom”. Traži i „detaljni prikaz o prihodu i rashodu za srpanj i kolovoz sa usporedbom za iste mjesece prošle godine te koliki je ukupni iznos subvencija države za navedeni mjesec”.

„U slučaju promjene dostavljenog prijedloga i u slučaju da sindikat potpiše navedene izmjene kolektivnog ugovora bez provedenog referenduma i detaljnog pojašnjenja na koji način i koji radnici će bit poslani kući, Radničko vijeće će bit primorano pozvati inspektora rada da utvrdi zakonske okvire za sve navedeno, kako za naredni period, tako i za protekle mjesece.” - navodi u dopisu gradonačelniku Matu Frankoviću predsjednik Radničkog vijeća u Libertasu Ivo Klaić.

Poslovanje Libertasa, čiji autobusi tri mjeseca zbog mjera i lockdowna nisu smjeli prevoziti putnike, ozbiljno je ugroženo, tvrtka trpi ogromne financijske gubitke. Promet tog društva u prvih osam mjeseci ove godine sveden je na 35 posto lanjskog prometa. Kako je reduciran broj autobusnih linija, tako je reduciran i broj radnika koji rade dok je drugi dio na počeku. Dijelu radnika plaće su smanjene za 10 posto dok drugi dio radnika plaće prima iz mjera koje je donijela Vlada.

Kako bi se prevladala kriza i očuvala radna mjesta u toj gradskoj tvrtki duge tradicije, gradonačelnik se s Upravom i predstavnicima dvaju sindikata u Libertasu nekoliko puta sastao s ciljem postizanja dogovora.

Da je stanje u Libertasu financijski iznimno teško, nakon nedavnog sastanka sa sidnikatima i Upravom, potvrdio je za portal Dubrovnikpress.hr i sam gradonačelnik Franković te rekao kako je predstavnicima sindikata ponuđeno nastavljanje programa smanjenje plaća prema kojim je ona svima koji rade umanjena za 10 posto, dok bi za one koji ne rade iznos plaće do kraja godine bio fiksan, odnosno iznosio bi 4 000 kuna.

Franković je tada naglasio kako je osnovni cilj i Grada i Uprave očuvati radna mjesta te na pitanje što misli o najavi sindikata da među članstvom provede referendum na kojem bi se izjasnili o iznosima plaća, odgovorio je kako je taj postupak korektan, kao što je korektan i njegov prijedlog o iznosima plaća. Rekao je tada Franković i kako će se iznosi otpremnina onima koji idu u mirovinu, a posebno radnicima koji su u Libertasu odradili puni radni staž, ipak nešto korigirati, u odnosu na prvotne iznose otpremnina koje je nudila Uprava.

libertas30092020 2

Da se rasprava o poslovanju Libertasa za 2019., a u sklopu koje su vijećnici s direktorom tog društva Antom Vojvodićem i gradonačelnikom Mato Frankovićem mogli razgovarati i o uvjetima poslovanja Libertasa u ovom aktualnom trenutku, nije banalizirala na samom početku pitanjem vijećnice SDP-a Tatjane Šimac Bonačić zašto su pojedine autobusne linije ukinute i da je većina vijećnika i među oporbenim i među vladajućima spremna normalno razgovarati i ekonomski pismena, možda bi se na protekloj sjednici Gradskog vijeća izrodilo neko konkretno rješenje za Libertas u trenutku ove velike ekonomske krize. No njih ni za financijsku sliku Libertasa kao ni za prava i budućnost 241 zaposlenog u toj gradskoj tvrtki zapravo nije ni briga. Njima je jedino važno da svi autobusi voze kao što su vozili do polovice ožujka, odnosno prije pandemije. Kako, nitko ne pita.

Libertas, koji je u 2019. prevezao 9,8 milijuna putnika i ostvario 89,4 milijuna kuna prihoda, u tekućoj godini dosegao je tek 35 posto prošlogodišnjeg prometa.

Slika tog društva je takva da ni u idealnoj 2019. nije mogao poslovati bez pomoći Grada i ostalih osnivača, odnosno bez tzv. subvencija. One jesu u 2019. bile manje nego prethodnih godina, ali su i dalje iznosile visokih 19,6 milijuna kuna od čega je najviše dao Grad Dubrovnik – 16,7 milijuna kuna.

Rashodi za plaće i dalje su previsoki te su u 2019. iznosili 42,4 milijuna kuna u koje je uračunat i isplaćeni višak radnih sati vozačima, u iznosu nešto višem od 2 milijuna kuna.

Libertas inače posluje pod rizikom tekuće likvidnosti, nije u stanju podmirivati kratkoročne obveze te mora poslovati s dozvoljenim minusom.

libertas30092020 1

Libertas, iako tvrtka s dugom tradicijom, čiji su problemi počeli zamjenom zemljišta, odnosno vrijedne negdašnje Remize za puno manje vrijedno zemljište negdašnjeg GP-a u Komolcu, a za što nikad nitko nije odgovarao, zapravo je već odavno spreman za restrukturiranje. U Libertasu je već davno trebalo provesti dubinsku analizu poslovanja.

Da bi se Libertas doveo u red njegovu bilancu trebalo bi prvo izraditi bez „turizam efekta”, odnosno nužno je potrebno izračunati promet koji to društvo ostvaruje od svojih građana i žitelja na područjima susjednih općina koje opslužuje u normalnim uvjetima bez korone. Prihod koji ostvaruje od turista trebalo bi odvojeno analizirati.

Garniture koje su se u posljednjih 15-tak godina izmjenjivale u upravi Libertasa, probleme u ovom društvu nisu ni pokušavale riješiti već su se isključivo oslanjale na vladajuće garniture, a oni na vlasti često poslovanje neke tvrtke podređuju svojim političkim ciljevima.

Libertas jest tvrtka koja je kao javni prijevoznik zapravo servis građana, no to ne znači da ne treba ostvarivati dobit, biti likvidna i stabilna i ovisiti o gradskim subvencijama, koje, sad se to najbolje vidi, mogu i izostati, ukoliko gradska uprava nije odgovorna, a takve su bile sve prethodne jer kad se zbroje i oduzmu sve Libertasove brojke s pravom se postavlja pitanje treba li tvrtka koja ne može poslovati bez subvencija i minusa po tekućem računu, gotovo cijeli prosinac autobusima koji prometuju prema Pilama, građane voziti besplatno da bi se netko mogao hvaliti kako je Stradun za Zimskog festivala pun ljudi.

Objavljeno u Aktualno

Još je prije devet godina, dok je Kinematografe vodila Đive Galov, tadašnji vijećnik DDS - a Pero Vićan sablaznio je vijećnike kazavši za govornicom, tijekom sjednice Gradskog vijeća, kako nam ovakvi Kinematografi ne trebaju. Devet godina poslije ti se Kinematografi, kad je u pitanju njihovo poslovanje i nisu baš puno promijenili, ali će DDS, a vjerojatno i svi ostali vijećnici izvješću o poslovanju te ustanove u 2019. dati zeleno svjetlo.

Vićan je te 2011. za Kinematografe između ostalog kazao kako Grad Dubrovnik ima ustanovu bez imovine. Kazao je kako se na Kinematografe „baca milijun kuna godišnje, što nema nigdje”. Istina, nije rekao da nam ne treba kino već ta ustanova kao takva.

Osam godina kasnije, odnosno 2019. Kinematografi, koje kao ravnatelj sada vodi Nikša Konsuo, ostvarili su 3,6 milijuna kuna prihoda od kojih je Grad Dubrovnik na njih „bacio” puno više od tadašnjeg milijuna, odnosno „bacio” im je 2,5 milijuna kuna, odnosno 70 posto prihoda Kinematografa.

Od vlastite djelatnosti Kinematografi su ostvarili nešto malo manje od 625 tisuća kuna ili tek 17,1 posto prihoda dok su im prihodi od najma iznosili 306 525 kuna.

Rashodi Kinematografa u 2019. iznosili su 3,5 milijuna kuna od čega 46 posto rashoda otpada na plaće zaposlenih, njih 14.

Kinematografi su inače u 2019. ostvarili višak prihoda od 110 44 kuna. Priredili su brojne programe i prikazali 233 filma od kojih je najgledaniji u 2019. „Bilo jednom u Hollywoodu”, za kojega je prodano 1050 karata dok je za „Jokera” prodano 969 karata.

Inače, ukupni prihodi Kinematografa od svih događaja iznosili su u 2019. nešto više od 433 tisuće kuna i bili su za 3 posto više nego 2018.

Iz Kinematografa navode kako 74 posto njihovih posjetitelja koristi povlaštene kino ulaznice od 0 ili 10 kuna. Besplatne karte imaju stanovnici povijesne jezgre i studenti, a one od 10 kuna vlasnici Libertasova pokaza.

Inače, puna cijena karte u dubrovačkim Kinematografima je 25 kuna, dok karta za 3D filmove stoji 30 kuna. Kinematografi su stava kako povlaštene karte treba ukinuti, a cijene od 25 kuna spustiti na 15 kuna, odnosno stvoriti jedinstvenu cijenu od 15 kuna za sve projekcije osim pretpremijernih i opera i baleta koje se prenose uživo.

Takvu cijenu, mišljenja su Kinematografi, u javnosti treba prezentirati kao povlaštenu cijenu za sve građane.

Muči ih naravno i konkurencija, odnosno Cinestar pa navode kako bi s cijenom od 15 kuna za kartu zadržali postojeće i privukli posjetitelje Cinestara u kojem je karta 44 kune. Naime, oni misle kako je razlika u karti, koja trenutno iznosi 19 kuna mala, dok bi razlika od 29 kuna za građane bila značajna, dok stvarne razloge zbog kojih građanima nije problem za kartu u Cinestaru izdvojiti 44 kune očito ne razumiju.

Inače u Kinematografima su zabrinuti stanjem objekata, posebno Luže, odnosno kina Sloboda koje godinama propada zbog vlage i krova koji prokišnjava.

Inače, u izvješću se navodi kako su u listopadu 2019. Kinematografi započeli obnovu objekta u prostoru kina Slavica, zbog preseljenja iz Visije u Jadran u ljetnim mjesecima morali su nabaviti novu leću za projektor jer duljina svjetlosti u Visiji ne odgovara onoj u Jadranu. Kako je nova leća bila preskupa nabavili su polovnu za 15 tisuća kuna plus PDV. Navode i kako su obnovili dva zvučnika po cijeni od 4 000 kuna plus PDV. Pozornica u Slobodi dobila je novu rasvjetu i sustav upravljanja. Mikseta za rasvjetu i oprema stajali su 9 900 kuna plus PDV.

Objavljeno u Aktualno
Srijeda, 29 Svibanj 2019 14:55

Libertas nije više „tvrtka slučaj”

Na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća koja će se održati u petak su i financijska izvješća tvrtki u vlasništvu Grada Dubrovnika. Nakon što direktori svakog od društava podnesu izvješća svakako će biti zanimljivo čuti što će o svemu reći vijećnici. Kad su u pitanju izvješća, Libertasovo pokazuje kako to više nije „tvrtka slučaj”. Iako im je broj prevezenih putnika nešto manji, a broj prijeđenih kilometara zbog preseljenja u Komolac veći, uspjeli su otplatiti operativni leasing za kupnju autobusa iz 2009. godine. Smanjili su i subvencije Grada Dubrovnika, a pred njima je kupnja novih autobusa, tzv. harmonika, koje će umjesto putničkih agencija prevoziti goste do povijesne jezgre.

Libertas je u 2018. ukupno prevezao 10,2 milijuna putnika ili oko 1 posto manje u odnosu na 2017. Na gradskom području Libertasovi su autobusi prevezli 8,7 milijuna putnika ili 1,2 posto manje, a na prigradskom 1,4 milijuna putnika ili 2,3 posto manje u odnosu na prethodnu godinu.

U prošloj godini autobusi su prešli 5,1 milijuna kilometara ili 3,84 posto više nego u 2017. Najveći broj kilometara ili gotovo tri milijuna prijeđeno je na gradskom području.

Kad je u pitanju dobit društva, ona je u 2018. iznosila oko 86 tisuća kuna što je puno manje u odnosu na 2017. kada je dobit društva bila nešto viša od milijun kuna.

Libertasovi ukupni prihodi iznose 89.4 milijuna kuna i veći su u odnosu na 2017. za 194 tisuće kuna. Prihodi od prodaje iznose 63.4 milijuna kuna i veći su za 133.899 kuna.

No dok su prihodi od prodaje karata na gradskim linija nešto niži, rasli su na prigradskim. Naime, u Gradu je taj prihod manji za za 3,7 posto i iznosi 29.4 milijuna kuna, dok je na prigradskim linija u odnosu na 2017. veći za 1,46 posto i iznosi malo više od 8 milijuna kuna. Rasli su prihodi od pretplatnih karata i to 2,3 posto i iznose 17.5 milijuna kuna. Prihodi Autobusnog kolodvora u prošloj su godini iznosili 39,2 milijuna kuna i manji za 2,3 posto,.

Prihodi od subvencija u 2018. iznose 21,2 milijuna kuna što je za gotovo milijun kuna manje nego 2017. Inače, Grad je Libertas subvencionirao s 18 milijuna kuna dok su ostale subvencije iznosile 3,2 milijuna kuna.

Libertasovi rashodi u 2018. godinu su rasli, iznosili su 89,3 milijuna kuna. U strukturi ukupnih rashoda najznačajnija stavka su troškovi plaća koji iznose 42.8 milijuna kuna ili 1 posto manje nego u 2017. godini.

No zbog preseljenja u Komolac rasla je potrošnja goriva a time i troškovi koji iznose 14 milijuna kuna i veći su za 15 posto u odnosu na 2017. Zbog starog voznog parka više novca troši se na rezervne dijelove. Povećani su i troškovi pričuve u koje su uključeni i materijalni troškovi zaposlenih, a riječ je o 4,7 milijuna kuna za jubilarne nagrade, otpremnine te neiskorištene godišnje odmore.

Inače, smanjeni su troškovi operativnog leasinga i to za 482 tisuće kune jer je Libertas u veljači 2017. otplatio zadnju ratu tog leasinga za 10 autobusa kupljenih 2009.

Budući da su Libertasu ukinuli praksu da autobuse čiste čistačice privatnih tvrtki smanjeni su i troškovi čišćenja.

Kad je u pitanju prosjek broja zaposlenih on je na kraju 2018. iznosio 358, dok je u 2017. u Libertasu bilo 354 radnika.

Objavljeno u Aktualno
Označeno u
Stranica 2 od 2

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019