Prikazujem sadržaj po oznakama: poslovanje

Radna skupina koja se bavi izmjenama Zakona o sprečavanju sukoba interesa suglasna je oko odredbe prema kojoj bi se članovi predstavničkih tijela, ukoliko posluju s jedinicom lokalne samouprave ili trgovačkim društvima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave morali o tome i deklarirati.

Dakle, kad Zakon stupi na snagu, vijećnici u gardskim i općinskim vijećima te županijskim skupštinama morat će javno obznaniti ukoliko njihova tvrtka ili tvrtka u kojoj su zaposleni posluje npr. s Gradom Dubrovnikom ili trgovačkim društvima u vlasništvu Grada, Županijom dubrovačko – neretvanskom i sl.

nm

Objavljeno u Aktualno

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković predstavio je danas sustav Otvoreni grad kojem se pristupa na adresi edubrovnik.hr. Riječ je o središnjem gradskom portalu za pristup javnim informacijama, otvorenim podacima i digitalnim uslugama i servisima grada Dubrovnika koji je podijeljen u tri kategorije: Financije, Digitalni obrasci i Vox Populi.

Građanima se na jednom mjestu omogućuje uvid u financijsko poslovanje Grada Dubrovnika, pristup digitalnim obrascima, on-line podnošenje zahtjeva te pokretanje upravnih i drugih postupaka, ali u konačnici, omogućuje im se i u sudjelovanje u samom upravljanu gradom i donošenju odluka kroz dio sustava „Vox Populi – Građani upravljaju Gradom“. Ovim dijelom sustava, koji je inovacija u poslovanju jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, uz poruku „Budi promjena koju želiš vidjeti u Gradu!“ građani mogu promovirati svoje ideje i prijedloge za poboljšanja kvalitete života u svom gradskom kotaru/mjesnom odboru ili gradu kao cjelini te ih pratiti na putu od ideje do realizacije.

- Postupak digitalizacije Grada Dubrovnika pokrenuli smo prije četiri godine kada smo krenuli od nule jer je do tada na raspolaganju bio sustav iz 80-ih godina. Pokrenuli smo informatizaciju procesa da bismo danas stigli do toga da smo otvorili grad našim građanima koji su od najmanje razine uključeni u financijsko poslovanje Grada, ali i upravljanje. - rekao je, između ostalog, gradonačelnik Franković istaknuvši kako je sustav izrađen za i prema potrebama Grada Dubrovnika te je jedinstven u Hrvatskoj, a posebno po tome što uključuje građane u proces upravljanja.

Dio sustava „eDubrovnik – Financije“ omogućuje uvid u sve dnevno plaćene račune odnosno financijske transakcije sa svim poslovnim subjektima s kojima posluje Grad Dubrovnik, a istima se pristupa dan poslije za prethodni dan. Isti podsustav nudi vizualno obrađenu i pristupačnu prezentaciju podataka iz proračuna kao i aplikaciju Financijske kartice kojim građani ostvaruju uvid u međusobna potraživanja između Grada i poslovnih subjekata. Za građane to podrazumijeva mogućnost njihovog pristupa informacijama o stanju svih vlastitih financijskih obveza prema Gradu Dubrovniku (komunalna naknada i druge financijske obveze ukoliko ih ima) sa uvidom u njihovo stvarno stanje u realnom vremenu.

„eDubrovnik – Digitalni obrasci“ dio je sustava koji će na jednom mjestu nuditi sve obrasce u digitalnom obliku, a isti će se nakon ispunjenja putem istog sustava moći predati na rješavanje, a podnositelj će dokument nakon rješavanja dobiti također u digitalnom obliku.

- Cilj Otvorenog grada bio je u potpunosti se otvoriti građanima, omogućiti im dnevnu informaciju o financijskom poslovanju, olakšati im poslove s Gradom i upravnim tijelima te u konačnici omogućiti im sudjelovanje u životu i razvoju Grada, a to smo ovim sustavom i postigli. - zaključio je gradonačelnik Mato Franković.

Građani se sustavu mogu priključiti i koristi ga identificirajući se preko sustava e-Građani ili putem e-maila i jedinstvene lozinke koja će im se dodijeliti nakon neposredne autentifikacije kako bi se izbjegla svaka mogućnost manipulacije. Dijelu sustava, poput podataka iz proračuna, moguće je pristupiti bez registracije.

Sustav Otvoreni grad vrijedan je 429 tisuća bez PDV-a, a razvijen je u suradnji s Hrvatskim Telekomom i tvrtkom Libusoft.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Kriza se odrazila i na poslovanje Čistoće. Naime, veliki gospodarski subjekti, poput hotela u pandemiji su zatvorili svoja vrata pa je Čistoća ostala bez dobrog dijela prihoda koji se temeljio na odvozu otpada tih hotelskih kuća.

Kratkoročnu pozajmicu od Grada Dubrovnika u iznosu od sedam milijuna kuna, koju je na posljednjoj sjednici odobrilo Gradsko vijeće u Čistoći će usmjeri na održavanje likvidnosti. Naime, prihodi Čistoće na kraju studenoga 2020. bili su manji za 28,3 posto ili za 11,3 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Inače, nekim vijećnicima iz oporbe u bivšem sazivu Gradskog vijeća nikako nije bilo jasno zašto to Grad posuđiva novce Čistoći. Zato što im nešto poput toga nije bilo jasno zato i jesu bili oporba, a sasvim izvjesno će zato to i ostati i u budućem sazivu Gradskog vijeća.

Čistoća je inače racionalizirala svoje poslovanje, smanjila je rashode za 21,3 posto ili za 9,3 milijuna kuna, no, unatoč svemu u prvih 11 mjeseci 2020. ostvarili su negativan rezultat od 2,8 milijuna kuna.

N. Metković

Objavljeno u Aktualno

Posljednjih godinu dana kriza izazvana pandemijom korona virusa, odrazila se i na poslovanje gradskih tvrtki. Mjesec dana prije izbora pitanje kakvo je stanje u gradskim tvrtkama iznimno je važno jer nakon izbora, ovisno kako će se složiti većina u Gradskom vijeću, moglo bi doći i do promjena na vodećim pozicijama u nekim gradskim tvrtkama. Ipak, većina tih tvrtki, unatoč krizi, posluje stabilno i bez većih gubitaka, osim Libertasa kojeg je kriza u startu bacila na koljena.

Tko god vladao Gradom nakon konstituiranja novog saziva Gradskog vijeća, morat će se konačno ozbiljno pozabaviti poslovanjem Libertasa. Tvrtka je to koju problemi s likvidnoću muče već duži niz godina.

Zbog pandemije koronavirusa prihodi Libertasa smanjeni su za 70 posto.

No, i u „idealnoj 2019.”, kad su se u Dubrovniku rušili turistički rekordi, Libertasovi su autobusi prevezli manje putnika u odnosu na 2018. pa ni u toj „idealnoj” 2019. nisu mogli poslovati bez subvencije Grada, koja je bila nešto manja u odnosu na prethodne godine, ali je ipak iznosila visokih 16,7 milijuna kuna.

U 2020. Uprava Libertasa planirala je ulaganja u sustav naplate na gradskim i prigradskim linijama te poboljšanje kvalitete usluga uvođenjem dodatnih polazaka na gradskim i prigradskim linijama. Planirali su ulaganja u uređenje prostora u Komolcu te nabavu dodatne opreme za potrebe Tehničke službe. Ipak, korona kriza poremetila im je planove. Prihodi su se smanjili za 70 posto. Neke su linije reducirali, a neke su još uvijek ne prometuju.

Dio radnika radi, dio je na počeku, no radna su mjesta sačuvana. U vremenu krize nije poznato, barem ne javnosti, da je Uprava Libertasa izradila ozbiljne analize poslovanja bez onog turističkog efekta, niti da promišlja ozbiljno restrukturiranje tog Društva.
Ususret izborimaod političkih aktera joiš nitko nije progovorio o Liberetasu, diple oni o nekakvim turistima, kao da žive na drugoj planeti, sportsklim dvoranama, stadionima, kojekakvim ulaganjima, a u isto vrijeme dubrovački javni prijevoznik pred krahom je i to izgleda - nikoga od njih ne zanima. U biti zanima, samo ne znaju što reći, lakše je laprdat (sanjati) o brzom povratku turista kao da to uopće o njima ovisi ili je ikad ovisilo.

Objavljeno u Aktualno
Četvrtak, 14 Siječanj 2021 15:06

Pet gradskih poduzeća među najstabilnijima u državi

Pet društava u kojima Grad Dubrovnik ima većinski ili najveći pojedinačni vlasnički udio našla su se među najstabilnijim društvima u Republici Hrvatskoj prema poslovanju u korona-krizi, objavila je državna Financijska agencija FINA.

Tako su se četiri društva u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika - Vodovod Dubrovnik d.o.o., Čistoća d.o.o., Sanitat d.o.o. i Vrtlar d.o.o. našla među 1085 najstabilnijih u novoobjavljenom izvješću FINA-e „Poslovanje u uvjetima pandemije - najstabilniji poduzetnici u RH“. Njima se pridružila i Luka Dubrovnik d.d., tvrtka u kojoj Grad Dubrovnik među dioničarima zauzima najveći udio.

Ti poduzetnici prema metodologiji FINA-e bilježe najmanju vjerojatnost nastupanja statusa neispunjavanja obveza. FINA je za svoj izračun koristila podatke iz razdoblja siječanj – rujan 2020. te ih usporedila s podacima u istom razdoblju 2019. godine. S područja naše županije među najstabilnijim su ukupno 24 tvrtke, od kojih je 17 registrirano u Dubrovniku.

Ovi rezultati su znakoviti jer upravo je najveći pad prometa na razini županija, navodi se u izvješću, ostvaren u Dubrovačko-neretvanskoj (46,2%), a slijede Istarska (25,2%) i Šibensko-kninska županija (21,9%). Promatrano po područjima djelatnosti koja su 2020. godine u uvjetima pandemije COVID-19 imala pad prometa u odnosu na isto razdoblje 2019. godine na samom vrhu su upravo djelatnosti vezane uz turizam.

Analiza FINA-e ujedno potvrđuje podatke koje je gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković predstavio na konferenciji za novinare krajem prošle godine, a prema kojima su gradska društva, unatoč štetnim efektima pandemije, financijski stabilnija nego što su bila na početku mandata 2017. godine. Brzim prilagođavanjem novonastalim uvjetima Grad Dubrovnik je također u 2020. godini zadržao financijsku stabilnost koja se prelijeva i na 2021. godinu. Uredno poslovanje, tekuće i nove kapitalne investicije koje se odvijaju uz značajno korištenje dostupnih bespovratnih sredstava Europske unije, potvrđuju takvu poziciju Grada.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Objavljeno u Aktualno

„Nažalost, nakon 10 uzastopnih godina kontinuiranog znakovitog porasta prometa, došla je ova teška godina obilježena pandemijom korona virusa izazvavši još nikada do sada u povijesti zračnog prometa neviđenu krizu i nezapamćeni pad zračnog prometa. Ista sudbina je zadesila i našu zračnu luku, pa je slijedom navedenog pad putničko prometa iznosio 89,6% u odnosu na prethodnu godinu. Naime, 2019 godine, kao što je već poznato, smo ostvarili najbolje rezultate kako u fizičkom, tako i financijskom prometu, računajući od početka rada ove zračne luke još daleke 1962 godine. Bilo je ostvareno 2,9 milijuna putnika i ukupan prihod od 478,23 miljuna kuna.” - piše u priopćenju direktora Zračne luke Dubrovnik Frana Luetića na koncu ove iznimno zahtjevne godine za poslovanje u svim sektorima, a posebno uonim vezanim uz potovanja.
Luetić je u priopćenju iznio kronologiju događanja od početla godine kada je planiran rast od pet posto do početka pandemije koronavirusa i samog zatvaranja Zračne luke Dubrovnik 19. ožujka, a s radom je počela ponovo 6. svibnja.

„Redoviti međunarodni promet za našu zračnu luku započinje tek 15. lipnja i postupno raste, pa smo bili povezani sa više od 50 odredišta u Europi i to nažalost traje do 20. kolovoza, kada je RH na zdravstvenim kartama Europe obojena u „narančasto” i u „crveno”, dok naši najvjerniji putnici iz Ujedinjene Kraljevine prekidaju dolaske zbog obustave letova. Iako po broju letova u protekloj godini i nismo imali tako loše rezultate (ostvareno je preko 30% letova u odnosu na 2019.) popunjenost zrakoplova je bila ispod 30% raspoloživih sjedala. S druge strane poslovno zrakoplovstvo, poglavito imućni svjetski poznati pojedinci, su ostvarili veliki broj dolazaka privatnim zrakoplovima, a kako bi odmor provodili na jahtama širom Jadrana. Znalo se dogodit da smo imali i preko 30 zrakoplova parkiranih na našim stajankama dugoročno. Kako smo završili projekt Razvoj zračne luke Dubrovnik, tako smo znatno povećali stajanke za zrakoplove, pa su nam dolazili zrakoplovi i s drugih susjednih zračnih luka, zbog zagušenosti njihove infrastrukture, dok su kod nas mogli bezbrižno boraviti.” - napisao je Luetić.

„Nakon kolovoza promet je konstantno u silaznoj putanji sve do danas, a svi željno očekujemo oporavak istog u sljededoj godini. Svakodnevno pratimo obavijesti i analize svjetskih zrakoplovnih organizacija pa temeljem toga izrađujemo kratkoročne i srednjoročne planove za nastupajuće razdoblje. Očekuje se što brža primjena cijepljenja u cijelom svijetu, pa su scenariji da bi se promet iz 2019. mogao povratiti, optimistično u 2024., a manje optimistično u 2026.” - napisao je direktor ZL Dubrovnik Frano Luetić.

„Mi smo gotovo isključivo vezani za turistički promet, pa smo u tom smislu nešto više zakinuti od ostalih zračnih luka koje nisu toliko vezane uz turizam, jer smo i tekuće godine imali prigodu vidjeti da se većina turista upućivala na odmor vlastitim automobilima iz zdravstvenih razloga. Veliko je lobiranje od strane svih predstavnika zrakoplovne industrije da se primjeni jedinstveno antigensko testiranje svih odlaznih putnika u zračnim lukama s brzim rezultatima testa, a taj način bi se izbjegla četrnaestodnevna ili desetodnevna karantena u dolaznim zemljama. To bi ponovno ohrabrilo putnike da ponovno koriste zračni prijevoz, jer to žarko žele. Još uvijek su o tom pitanju velike polemike među državama, ali toplo se nadamo da će se naći zajednički jezik na svjetskoj ili barem europskoj razini. U protivnom de se nastaviti otpuštanje zaposlenika u ovoj industriji, vlade su već uložile golema novčana sredstva za spas ove djelatnosti. Naša zračna luka nije do sada otpuštala zaposlenike, dapače osigurali smo plaće i sezonskim radnicima, zahvaljujući akumuliranoj dobiti iz prethodne godine.” - naveo je Luetić istaknuvši kako je Vlada omogućila zadržavanje dobiti.

„Najave za sljedeću sezonu su odlične, broj najavljenih letova je iznimno velik, a trenutačno su na nedavno održanoj SLOT konferenciji zrakoplovni prijevoznici ponudili 4 milijuna sjedala ukupno u dolasku i odlasku za Dubrovnik. Letovi će biti uspostavljeni za više od šezdeset odredišta, međutim sve zavisi o rezervacijama sjedala, a za taj dio bi se trebali pobrinuti turistički djelatnici kako bi adekvatno popunili sjedala na letovima, jer ukoliko do toga ne dođe onda će prijevoznici biti prisiljeni otkazivati iste.” - piše također u priopćenju direktora ZL Dubrovnik Frana Luetića.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Luka Dubrovnik je samoodrživa i bez kruzera, istaknuo je danas direktor, odnosno predsjednik Uprave Luke Željko Raguž na konferenciji za novinare uz koju su dodijeljena i priznanja djelatnicima s višegodišnjim stažom.

Prihodi Luke Dubrovnik u prvih deset mjeseci ove godine bili su oko 14 milijuna kuna, a rashodi oko 13,9 milijuna kuna, iznio je podatke Raguž kazavši kako se poslovanje preorijentiralo na jahte, ali i parking.

- Nakon rekordne 2019. godine očekivali smo takve rezultate i ove godine, ali sve je stalo zbog koronavirusa. Prvenstveno su pogođene tvrtke vezane uz kruzere i zrakoplove. Govorili su kako je meni lako biti predsjednik Uprave u Luci jer dolaze kruzeri, a kad je došla korona kriza da mogu staviti ključ u bravu. Sve rtakve moji ljudi i aj smo demantirali poslovnim rezultatima, a uz to „Zlatni certifikat izvrsnosti” nadopunjen je „Platinastim certifikatom”. - rekao je Raguž.

- U prvih deset mjeseci prihodi su pratili rashode, a čak smo i u malom plusu. Dok je bilo dobro pitali su nas zašto čuvamo novac, zašto ne kupujemo nekretnine i ne rentamo, da ćemo tako lako vratiti novce. Ipak, uvijek sam govorio da treba štedjeti dok se ima i danas se ta štednja pokazala izvrsna! Dok su neka poduzeća u velikim problemima, Luka Dubrovnik redovito isplaćuje plaće i podmiruje obveze. Nemamo ni lipe duga! Zadovoljan sam sinergijom između Uprave i sindikata, zaposlenika, Radničkog vijeća. Kod nas nema nikakvog „rata”. - rekao je predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž istaknuvši kako je uistinu ponosan na to kao i na poslovanje.

Raguž je kazao i kako broj zaposlenih nije rastao te da je to odgovor onima koji ga prozivaju da „uhljebljuje”. Inače, u tri godine otkako je Željko Raguž predsjednik uprave broj stalno zaposlenih je i smanjen, sa 61 na 49, a Raguž je istaknuo kako je i njegov prethodnik (Božo Memed op.a.) smanjio broj zaposlenih kojih je bilo više od 80.

Priznanja Luke Dubrovnik danas su dobili Zičrija Hebib za 40 godina staža, Marina Margaretić i Bećir Vugdalić za 35, Stijepo Šakić, Nedžiba Mehić, Miro Vukotić i Hazim Mujčinović za 30, Ljilja Čatović za 20 godina, Romana Bakara za 15 i Mujica Zijadić za 10 godina staža u Luci Dubrovnik.

dm

Objavljeno u Aktualno

Na 5. proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik održanoj jučer raspravljalo se o rezultatima poslovanja poduzetnika Dubrovačko-neretvanske županije u 2019. godini. Godišnji financijski izvještaj za 2019. godinu predalo je 4.348 trgovačkih društava (devet posto više nego 2018.). Pozitivno su poslovala 2.907 trgovačkih društava odnosno 67 posto njih, a 1.441 trgovačko društvo je iskazalo negativan financijski rezultat.

Gospodarstvo Dubrovačko - neretvanske županije poslovalo je pozitivno te je ostvarilo 13 milijardi kuna ukupnog prihoda, 12 milijardi kuna ukupnih rashoda, 1,1 milijardu kuna dobiti te 314,8 milijuna kuna gubitka. U konsolidiranom financijskom rezultatu trgovačka društva županije ostvarila su neto dobit u iznosu od 803 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu gubitak gospodarstva povećan je za dva posto, dobit je smanjena za dva posto, a konsolidirana dobit je manja za tri posto.

U ukupnom prihodu najveće učešće ima djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ostvarenim prihodom od 3,3 milijarde kuna prihoda (26 posto), a zatim slijede trgovina s 2,5 milijardi kuna prihoda (20 posto), prijevoz i skladištenje 1,6 milijardi kuna (13 posto), građevinarstvo 1,4 milijarde kuna (11 posto) te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1,2 milijarde kuna (deset posto)

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane ostvarila je porast ukupnog prihoda u odnosu na prethodnu godinu za 4 posto. Najveći udio u ukupnom prihodu ove djelatnosti od 2,1 milijardu kuna (64 posto) odnosi se na hotele i sličan smještaj, a slijede ih restorani i ostali objekti za pripremu i usluživanje hrane s učešćem od 21 posto (697 milijuna kuna), te priprema i usluživanje pića osam posto (284 milijuna kuna).

Najveći porast ukupnog prihoda ostvaren je u djelatnosti Informacije i komunikacije od 106 posto, a iznosio je 305 milijuna kuna, premda ova djelatnost ima učešće od dva posto u ukupnom prihodu DNŽ.

Dobit razdoblja iznosila je 1,1 milijardu kuna, a najveću dobit ostvarila je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (392 milijuna kuna), što čini 35 posto od ukupne dobiti. Sa 173 milijuna kuna dobiti trgovina zauzima 16 posto u ukupnoj županijskoj dobiti, a djelatnost prijevoza i skladištenja 15 posto ukupne dobiti razdoblja sa iznosom od 164 milijuna kuna.

Konsolidirani rezultat (dobit razdoblja +/- gubitak) je neto dobit od 803 milijuna kuna, od čega je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ostvarila 307 milijuna kuna (38 posto), a prijevoz i skladištenje neto dobit od 153 milijuna kuna (19 posto).

U konsolidiranim rezultatima tri djelatnosti su iskazale gubitak razdoblja u iznosu od 3,8 milijuna kuna, od čega djelatnost umjetnosti, zabave i rekreacije 1,7 milijuna kuna(46 posto), ostale uslužne djelatnosti 1,5 milijuna kuna gubitka (41 posto) i financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 520 tisuća kuna gubitka (13 posto).

Djelatnost prometa zabilježila je porast investicija za 353 posto u odnosu na godinu ranije, najvećim dijelom zahvaljujući investiciji koju je imala Zračna luka Dubrovnik.

U djelatnosti Administrativne i uslužne djelatnosti, unutar koje najveći udio (preko 90 posto) čine turističke agencije zabilježen je u 2019. značajan porast investicija od 122 posto - što ovu djelatnost dodatno čini izloženom u ovoj krizi u kojoj se našlo gospodarstvo.

U 2019. trgovačka društva su zapošljavala 23.168 djelatnika ili osam posto više nego u prethodnoj godini. I dalje djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane zapošljava najveći udio svih zaposlenih u DNŽ 30 posto ili 6.930 djelatnika.

Na kraju godine broj zaposlenih u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, prema Zavodu za mirovinsko osiguranje, iznosio je 45.347 te je u odnosu na kraj 2018. godine veći za 2.434 zaposlena (šest posto). I dalje je izražena sezonalnost u zapošljavanju. Tako je u 2019. godini u odnosu na 2008. godinu broj sezonskih radnika u ukupnom broju zaposlenih narastao sa četiri posto na 14 posto,dok je u Republici Hrvatskoj s dva na tri posto.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u županijskim trgovačkim društvima u 2019. godini iznosila je 5.679 kuna što je rast od tri posto u usporedbi s 2018. Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (7.504 kn), a najniža u djelatnosti obrazovanje (4.220 kuna). U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane prosječna mjesečna neto plaća u 2019. iznosila je 6.373 kuna.

U 2019. u odnosu na 2008. godinu, koja se smatra pretkriznom, raste broj sezonskih radnika sa četiri posto na 14 posto u ukupnom broju zaposlenih te smo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prvi put nakon 11 godina, u prosincu 2019. zabilježili 2.222 zaposlena više nego u prosincu 2008. godine. Gledajući od 2008. nadalje, 2019. godina je prva u kojoj je djelatnost građevinarstva ostvarila pozitivan konsolidirani rezultat, tj. iskazala dobit, nakon deset godina gubitaka.

- S 2019. završavamo jedan ekonomski ciklus i ulazimo u novi. Zasigurno ćemo se narednih desetak godina u ekonomskim analizama uspoređivati s rezultatima poslovanja u 2019. godini, u kojoj je gospodarstvo zabilježilo značajan rast u većini ekonomskih pokazatelja. - kazala je predsjednica HGK Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić.

Nakon prezentacije rezultata poslovanja župan Nikola Dobroslavić se osvrnuo na aktivnosti koje je Dubrovačko - neretvanska županija, u suradnji s ostalim lokalnim institucijama pa i Gospodarskim vijećem ŽK Dubrovnik, poduzela za pomoć gospodarstvu.

- Vidimo da je Vlada najavila izmjene mjera za očuvanje zaposlenosti i podržavamo taj partnerski pristup. Možda nismo mi bili ti koji su presudili u donošenju tih mjera, ali zasigurno smo svojim angažmanom, ukazujući na iznimno lošu gospodarsku situaciju naše Županije, pripomogli svojim prijedlozima. - kazao je župan.

Na sjednici je bilo riječi i o procesu digitalne transformacije Hrvatske gospodarske komore. Direktorica Centra za digitalnu transformaciju i strateški razvoj Sanja Šimić predstavila je platformu pod nazivom Digitalna komora te istaknula da je cilj HGK pomoći svojim članicama, trgovačkim društvima da uđu u proces digitalizacije, jer je u ovo vrijeme to naprosto nužnost. Također, pozvala je i institucije te fizičke osobe na korištenje ove platforme, koja je financirana sredstvima EU fondova.

- HGK je ovaj projekt započela prije dvije i pol godine, skoro pa vizionarski procesi su završili taman u jeku Covid - 19 pandemije, kad su cjelokupna komunikacija i poslovni procesi okrenuti digitalnom svijetu. Ova platforma je digitalizirala i ubrzala naše interne procese, ali naglasak je da se njome približimo gospodarstvu. - rekla je Šimić.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Luka Dubrovnik 2019. rušila je svoje poslovne rekorde, a 2020. trebala je također za Luku biti odlična poslovna godina. No, sredinom ožujka proširila se pandemija koronavirusa koja je za posljedicu imala i gospodarsku krizu, ipak, krizi unatoč, Luka Dubrovnik, ističe njezin direktor Željko Raguž i dalje posluje stabilno. Otpuštanja radnika nije bilo, a plaće su ima nakon prvotnog smanjenja vraćene na staro.

- Kad se proširila pandemija koja je za posljedicu imala lockdown bilo je onih koji su mislili da će nakon izostanka kruzera Luka Dubrovnik vrlo brzo staviti ključ u bravu, no to se nije dogodilo. Kako uvijek moram demantirati te zloguke proroke, tako moram reći da, ne samo da poslovnu 2020. godinu nećemo završiti s minusom, nego je nećemo završiti ni s pozitivnom nulom. Poslovanje Luke je i u ovim COVID uvjetima iznad očekivanja jer kruzeri jesu izostali, a mi i dalje glavninu svojih prihoda ostvarujemo kroz usluge priveza, odveza, struje vode i prihvata otpada. - rekao je Raguž, istaknuvši kako su po izostanku plovećih hotela, preusmjerili svoje poslovanje.

- Jednostavno smo se fokusirali na neke druge vrste usluga i mogu reći da funkcioniramo jako dobro. Ubiremo prihode od skladištenja, nitko nam u ovih devet mjeseci nije otkazao najam, parking služba jako dobro radi, a odličan posao odradili smo tijekom sezone s jahtama. - kazao je Raguž.

luka jahta 191020
Foto: Davor Mladošić

- Imali smo povećan broj jahti i što je zanimljivo, bilježimo i povećan broj dana koje su jahte provodile na našim vezovima. Naime, u rekordnoj 2019. jahte su ostajale dva do tri dana, a sezoni 2020. prosjek boravka jahti na našim vezovima bio je deset dana. Svakako treba zahvaliti Nacionalnom stožeru koji je u tom kritičnom razdoblju odlično odradio svoj dio posla, a što je u konačnici dovelo do velikog interesa jahtaša za uplovljavanje u naše teritorijalne vode. - kazao je Raguž.

Kad su u pitanju plaće, Luka Dubrovnik ih je, nakon kratkotrajnog smanjenja, vratila na staro, odnosno na plaće koje su zaposlenici primali prije korone i lockdowna, a što pokazuje kako je poslovanje Luke i dalje stabilno.

- Plaće su u jednom trenutku bile nešto manje, ali su vraćene na staro. Nismo otpuštali zaposlenike i mogu reći da bez obzira na ovu tešku situaciju naši radnici mirni dočekuju zimu. Pokazali smo da smo i bez kruzera samoodrživi te da se nisu ostvarile zločeste sumnje nekih pojedinaca kako bez kruzera neće biti ni Luke. - rekao je Raguž.

No, na kruzere se i dalje računa, iako nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti povratak tih brodova na svjetska pa tako i na naše more.

- Prema trenutnim informacijama, koje naravno treba uzeti s dozom opreza, kruzeri bi se trebali početi vraćati u travnju 2021. godine, no u ožujku ove godine njihov je povratak najavljivan u rujnu, a što se nije dogodilo zbog korone. Naravno da će i korona jednog dana proći pa će se i kruzeri početi postupno vraćati i kad taj trenutak dođe mi smo spremni, na koncu, platinasti cerifikat koji smo nedavno primili najbolje govori o izvrsnom poslovanju Luke, a za taj cerifikat zaslužni su naši zaposlenici. - kazao je direktor Luke Dubrovnik Željko Raguž.

Objavljeno u Aktualno

Nakon niza sastanaka s gradonačelnikom Matom Frankovićem i predstavnicima Uprave Libertasa, predsjednik Radničkog vijeća u toj gradskoj tvrtki Ivo Klaić uputio je gradonačelniku dopis u kojem objašnjava zašto ni sindikati ni Radničko vijeće u Libertasu ne mogu prihvatiti prijedloge Uprave tvrtke o izmjenama Pravilnika o radu. Naime, izmjene ovog Pravilnika predložene su s ciljem stabilizacije poslovanja i očuvanja radnih mjesta u korona krizi, no iz Radničkog vijeća u dopisu upozoravaju gradonačelnika kako se krše određena radna prava iz Zakona o radu.

Piše: Nikolina Metković

Predsjednik Radničkog vijeća Ivo Klaić u tom dopisu gradonačelnika Mata Frankovića upozorava kako se „sukladno Zakonu o radu, naknada plaće, kao i dodatak na radni staž, uvijek obračunavaju prema prosjeku plaće od zadnja tri mjeseca u koji ulaze i svi dodaci na plaću koje je radnik ostvario u zadnja tri mjeseca, pa tako i dodatak na radni staž”. Stoga je, upozorava Radničko vijeće, „upitna odredba prema kojoj se za razdoblje od 1. rujna do 31. prosinca tekuće godine, radnicima neće obračunavati dodatak na radni staž već će svi imati jednaku naknadu”, a što, navodi Klaić, „upućuje na diskriminaciju starijih radnika”.

Kako je u korona krizi poslovanje Libertasa reducirano, tako su i smanjene potrebe za radnicima. No, otkaz nije dobio još nitko nego je dio radnika na počeku. Iz Radničkog vijeća navode kako „Zakon o radu ne određuje koji radnici će raditi a koji ne pa su moguće svakakve kombinacije, odnosno moguće je da radnik koji je po ugovoru o radu zaposlen na neodređeno vrijeme i radi u Libertasu već 20 godina, bude poslan kući, a da na tom istom radnom mjestu radi radnik koji ima ugovor na određeno vrijeme, ili koji se tek zaposlio, što je čista diskriminacija i nije u skladu sa Zakonom”.

libertas30092020 4

Klaić predlaže da se, umjesto „po modelu ovaj mi se radnik sviđa, a ovaj ne”, prednost da starijim radnicima te točno zna o kojim se radnim mjestima radi i na koji način će se obavljati posao, a što bi, naveo je, „trebalo dopuniti i precizirati kako bi u Pravilniku o radu, tako i u dodatku Kolektivnog ugovora”.

Između ostalog, Klaić u dopisu Frankoviću navodi kako „Radničko vijeće već dugo vremena nema izvješće od Uprave koje je do kraja prošle godine bilo redovno i iscrpno dostavljano” i traži da im se što prije dostavi kako „Uprava ne bi imala problema sa zakonom”. Traži i „detaljni prikaz o prihodu i rashodu za srpanj i kolovoz sa usporedbom za iste mjesece prošle godine te koliki je ukupni iznos subvencija države za navedeni mjesec”.

„U slučaju promjene dostavljenog prijedloga i u slučaju da sindikat potpiše navedene izmjene kolektivnog ugovora bez provedenog referenduma i detaljnog pojašnjenja na koji način i koji radnici će bit poslani kući, Radničko vijeće će bit primorano pozvati inspektora rada da utvrdi zakonske okvire za sve navedeno, kako za naredni period, tako i za protekle mjesece.” - navodi u dopisu gradonačelniku Matu Frankoviću predsjednik Radničkog vijeća u Libertasu Ivo Klaić.

Poslovanje Libertasa, čiji autobusi tri mjeseca zbog mjera i lockdowna nisu smjeli prevoziti putnike, ozbiljno je ugroženo, tvrtka trpi ogromne financijske gubitke. Promet tog društva u prvih osam mjeseci ove godine sveden je na 35 posto lanjskog prometa. Kako je reduciran broj autobusnih linija, tako je reduciran i broj radnika koji rade dok je drugi dio na počeku. Dijelu radnika plaće su smanjene za 10 posto dok drugi dio radnika plaće prima iz mjera koje je donijela Vlada.

Kako bi se prevladala kriza i očuvala radna mjesta u toj gradskoj tvrtki duge tradicije, gradonačelnik se s Upravom i predstavnicima dvaju sindikata u Libertasu nekoliko puta sastao s ciljem postizanja dogovora.

Da je stanje u Libertasu financijski iznimno teško, nakon nedavnog sastanka sa sidnikatima i Upravom, potvrdio je za portal Dubrovnikpress.hr i sam gradonačelnik Franković te rekao kako je predstavnicima sindikata ponuđeno nastavljanje programa smanjenje plaća prema kojim je ona svima koji rade umanjena za 10 posto, dok bi za one koji ne rade iznos plaće do kraja godine bio fiksan, odnosno iznosio bi 4 000 kuna.

Franković je tada naglasio kako je osnovni cilj i Grada i Uprave očuvati radna mjesta te na pitanje što misli o najavi sindikata da među članstvom provede referendum na kojem bi se izjasnili o iznosima plaća, odgovorio je kako je taj postupak korektan, kao što je korektan i njegov prijedlog o iznosima plaća. Rekao je tada Franković i kako će se iznosi otpremnina onima koji idu u mirovinu, a posebno radnicima koji su u Libertasu odradili puni radni staž, ipak nešto korigirati, u odnosu na prvotne iznose otpremnina koje je nudila Uprava.

libertas30092020 2

Da se rasprava o poslovanju Libertasa za 2019., a u sklopu koje su vijećnici s direktorom tog društva Antom Vojvodićem i gradonačelnikom Mato Frankovićem mogli razgovarati i o uvjetima poslovanja Libertasa u ovom aktualnom trenutku, nije banalizirala na samom početku pitanjem vijećnice SDP-a Tatjane Šimac Bonačić zašto su pojedine autobusne linije ukinute i da je većina vijećnika i među oporbenim i među vladajućima spremna normalno razgovarati i ekonomski pismena, možda bi se na protekloj sjednici Gradskog vijeća izrodilo neko konkretno rješenje za Libertas u trenutku ove velike ekonomske krize. No njih ni za financijsku sliku Libertasa kao ni za prava i budućnost 241 zaposlenog u toj gradskoj tvrtki zapravo nije ni briga. Njima je jedino važno da svi autobusi voze kao što su vozili do polovice ožujka, odnosno prije pandemije. Kako, nitko ne pita.

Libertas, koji je u 2019. prevezao 9,8 milijuna putnika i ostvario 89,4 milijuna kuna prihoda, u tekućoj godini dosegao je tek 35 posto prošlogodišnjeg prometa.

Slika tog društva je takva da ni u idealnoj 2019. nije mogao poslovati bez pomoći Grada i ostalih osnivača, odnosno bez tzv. subvencija. One jesu u 2019. bile manje nego prethodnih godina, ali su i dalje iznosile visokih 19,6 milijuna kuna od čega je najviše dao Grad Dubrovnik – 16,7 milijuna kuna.

Rashodi za plaće i dalje su previsoki te su u 2019. iznosili 42,4 milijuna kuna u koje je uračunat i isplaćeni višak radnih sati vozačima, u iznosu nešto višem od 2 milijuna kuna.

Libertas inače posluje pod rizikom tekuće likvidnosti, nije u stanju podmirivati kratkoročne obveze te mora poslovati s dozvoljenim minusom.

libertas30092020 1

Libertas, iako tvrtka s dugom tradicijom, čiji su problemi počeli zamjenom zemljišta, odnosno vrijedne negdašnje Remize za puno manje vrijedno zemljište negdašnjeg GP-a u Komolcu, a za što nikad nitko nije odgovarao, zapravo je već odavno spreman za restrukturiranje. U Libertasu je već davno trebalo provesti dubinsku analizu poslovanja.

Da bi se Libertas doveo u red njegovu bilancu trebalo bi prvo izraditi bez „turizam efekta”, odnosno nužno je potrebno izračunati promet koji to društvo ostvaruje od svojih građana i žitelja na područjima susjednih općina koje opslužuje u normalnim uvjetima bez korone. Prihod koji ostvaruje od turista trebalo bi odvojeno analizirati.

Garniture koje su se u posljednjih 15-tak godina izmjenjivale u upravi Libertasa, probleme u ovom društvu nisu ni pokušavale riješiti već su se isključivo oslanjale na vladajuće garniture, a oni na vlasti često poslovanje neke tvrtke podređuju svojim političkim ciljevima.

Libertas jest tvrtka koja je kao javni prijevoznik zapravo servis građana, no to ne znači da ne treba ostvarivati dobit, biti likvidna i stabilna i ovisiti o gradskim subvencijama, koje, sad se to najbolje vidi, mogu i izostati, ukoliko gradska uprava nije odgovorna, a takve su bile sve prethodne jer kad se zbroje i oduzmu sve Libertasove brojke s pravom se postavlja pitanje treba li tvrtka koja ne može poslovati bez subvencija i minusa po tekućem računu, gotovo cijeli prosinac autobusima koji prometuju prema Pilama, građane voziti besplatno da bi se netko mogao hvaliti kako je Stradun za Zimskog festivala pun ljudi.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 1 od 2

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020