Prikazujem sadržaj po oznakama: pomorsko dobro

„Budući da se u javnosti pojavio službeni dokument kojega potpisuje bivši gradonačelnik, a odnosi se na bespravnu gradnju i nelegalno iznajmljivanje vezova na pomorskom dobru u Rijeci dubrovačkoj, dužni smo javnost upoznati s činjenicama: Suglasnost na koju se poziva Antonija Knežević, a koju je potpisao bivši gradonačelnik i koja, iz nama nepoznatih razloga, nije pohranjena u arhivi Grada, u potpunosti je nezakonita!” - navode danas iz Grada Dubrovnika o slučaju mostovke koja je nedavno tvrdila kako njena obitelj ima u vlasništvu „legalnu privatnu rivu”.

„Zaključak na koji se poziva Knežević, a koji joj je potpisao bivši gradonačelnik, nije imao uporište ni u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama ni u Godišnjem planu upravljanja pomorskim dobrom. Isto tako, sami vezovi na ovom pomorskom dobru sagrađeni su bez građevinske dozvole, a za djelatnost njihovih iznajmljivanja Antonija Knežević nije ishodila nikakvu koncesiju niti koncesijsko odobrenje.” - navode danas iz dubrovačke gradske uprave.

O zaključku bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića govore:

„Zaključak bivšeg gradonačelnika, od 28. travnja 2016. godine, je donesen, kako u njemu stoji, pozivanjem na odredbe članaka 10. i 11. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Međutim, u članku 10. se definira da pomorskim dobrom upravlja Republika Hrvatska direktno ili putem jedinica regionalne i lokalne samouprave (općina, gradova i županija). Dakle, općim dobrom ne može upravljati privatna osoba niti se na nju može prenijeti ta ovlast. Slijedom navedenog, a sukladno odredbama Zakona, kao i Godišnjeg plana upravljanja pomorskim dobrom na području Grada Dubrovnika za 2016. godinu, nije bilo uporišta za izdavanje suglasnosti navedenog sadržaja. Grad Dubrovnik će stoga poduzeti pravne mjere kako bi zaštitio svoj interes!” - navode iz Grada.

dpp

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica pitao je gradonačelnika Mata Frankovića što će Grad Dubrovnik poduzeti u zaštiti pomorskog dobra, a s obzirom na ovlasti koje je dobio novim Zakonom. Potrebica je za nerad prozvao Lučku kapetaniju dok je gradonačelnik sasuo po dubrovačkom SDP-u.

- Svjedoci smo kontinuiranog nepoštovanja koncesijskih ugovora i odobrenja. Jasno je da Kapetanija ne radi ništa. Plaže su zauzete ležaljkama na kojima nitko ne leži. - rekao je Potrebica te predložio da Grad Dubrovnik izradi portal na kojem će svi podaci o pomorskom dobru, odnosno stanju na plažama, biti dostupni.

Istaknuvši kako je novi Zakon riješio dugogodišnji gordijski čvor gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako Grad Dubrovnik još nema potpune ovlasti i ne može postupati po Zakonu.

Opalio je po dubrovačkom SDP-u čija je v.d. predsjednice drugarica Anita Bonačić Obradović prozvala gradsku upravu za nečinjenje kad je u pitanju zid kod vile Elite kojega je srušio Igor Legaz s nekoliko građana.

- Vidjeli ste spin SDP-a gdje su slikali zid kod Vile Elite i rekli gdje je Grad da intervenira, a da nisu pročitali Zakon. Najlakše je raditi spinove, a najteže je pročitati nešto. Da imamo ovlasti i da su naši redari do kraja obučeni, ne bismo mogli reagirati jer Zakon kaže da je ingerencija za nezakonito izgrađene građevine na građevinskoj inspekciji, a investitor je građevinu trebao ukloniti o svom trošku. - kazao je Franković.

Drugu polovicu kolovoza i početak rujna u Dubrovniku su svakako obilježile dvije teme: pomorsko dobro i trasa brze ceste kroz Rijeku dubrovačku. O trasi brze ceste, ne samo kroz Rijeku dubrovačku, već cjelokupnoj trasi od Osojnika do Zračne luke Dubrovnik govorit će se i na zakazanoj javnoj raspravi, a nastavit će se naravno i priča o pomorskom dobru i novom zakonu koji je jedinicama lokalne samouprave dao puno veće ovlasti no što su imale dosad. Nastavit će se naravno i prikupljanje sitnih političkih tema na obje teme.

Najdalje od svih na skupljanju tih poena ipak je pošao dubrovački SDP, poglavito njegova v.d. predsjednice Anita Bonačić Obradović. Drugarica Bonačić Obradović bez imalo srama, dan nakon što je Igor Legaz otpilio dio ograde i srušio dio zida koji su sprječavali prolaz tim dijelom puta prema kupalištu Vile Elite, uputila je priopćenje kako je eto ona tamo išla dati podršku „u borbi protiv uzurpacije pomorskog dobra”. I piše tako ona u tom priopćenju: „Već 8.8. prvi smo ukazali na ovaj problem kod legendarnog dubrovačkog kupališta Vila Elite, ističući neaktivnost lokalne samouprave i gradonačelnika.”

SDP je, eto već 8. kolovoza ukazao na problem, prvi, kaže drugarica Bonačić Obradović, a valjda pri tome nema veze što je Legaz godinama prije „trubio” o tome, godinama prije u kojima je upravo SDP u Dubrovniku bio dio vladajuće koalicije, i ne samo dio vladajuće koalicije, već je upravo Tatjana Šimac Bonačić, majka današnje v.d. predsjednice SDP-a Dubrovnik, bila i zamjenica gradonačelnika Andra Vlahušića.

Godinama su taj isti zid i ta ista ograda stajali dok su SDP i Vlahušić vladali. No, Vlahušić se, mudro, barem ne javlja po ovom pitanju, dok iz SDP-a nedavno pišu: „Izostale su bilo kakve reakcije od strane gradske vlasti, niti su prijavili bespravnu gradnju na pomorskom dobru niti su javno osudili privatnog investitora zbog uzurpiranja pomorskog dobra...”

Riječ je inače o istom investitoru koji je svoje nakaradne građevine po Babinom kuku raširio poput epidemije, a treba li uopće reći – dok su Dubrovnikom vladali Andro Vlahušić, HNS i SDP.

Eto, sad bismo svi mi trebali sve to zaboraviti, kao i da je upravo u mandatima Andra Vlahušića i SDP-a koji je bio dijelom vlasti i donosio odluke, Dubrovnik nepovratno urbanistički unakažen. Gdje su stali Dubravka Šuica i HDZ, Vlahušić i SDP su nastavili, a SDP sad proziva taj HDZ. Pa zaboga isti ste.

Ne misle naravno samo u SDP-u da smo svi dementni, i u HDZ očekuju da ćemo zaboraviti sve lopovluke jer su došla neka nova lica, nećemo, ali može se novim licima pružiti šansa, kao što se može pružiti i SDP-u i Aniti Bonačić Obradović, ali nitko ne može dobiti novu šansu promišljajući kako će sve pasti u zaborav.

Teško je i zaboraviti grijehe SDP-a u promišljanju razvoja Grada Dubrovnika jer svaki dan gledamo u najveći čir u javnom prostoru koji je izrastao upravo na pomorskom dobru, u gruškom zaljevu. Riječ je naravno o Marini Frapa Franja Pašalića, kojem je koncesiju, ukravši Dubrovčanima pola gruškog zaljeva, gle čudnog li čuda, dala SDP-ova Vlada. Na to se može zaboraviti jedino ako ćemo kroz Gruž ići zatvorenih očiju i prihvatiti kako je povijest odnosa SDP-a i pomorskog dobra započela 8. kolovoza kad su iz te stranke „prvi ukazali na problem kod legendarnog dubrovačkog kupališta”. Kupalište niti je legendarno, niti je za veći dio Dubrovčana kao samo kupalište važno, ali rušenje zida ima simboličku težinu pa bi se i u SDP-u, makar simbolički mogli posuti pepelom po glavi, a ne ići glavom kroz zid i pod svaku cijenu kupiti političke poene tamo gdje ih kupiti ne mogu. Možda mogu, kod dementnih.

Nakon što su iz gradske uprave u jučerašnoj reakciji na izjavu gradske vijećnice Anite Bonačić Obradović, koja je gradonačelnika Mata Frankovića prozvala za nečinjenje na Vili Eliti, istaknuli kako jedinice lokalne samouprave još nisu dobile ovlasti kako bi mogle djelovati na pomorskom dobru, priopćenje za javnost uputila je dubrovačka odvjetnica i kandidatkinja za gradonačelnicu Viktorija Knežević. Ona, naime, smatra kako tvrdnje iz gradske uprave potpuno neistinite i netočne.

„Grad Dubrovnik je mogao poduzeti barem tri efikasna koraka da građanima vrati pomorsko dobro koje je već godinama nezakonito uzurpirano.” - navodi Knežević te ističe što su sv e mogli napraviti u gradskoj upravi ne bi li zaštitili pomorsko dobro kod Vile Elite.

„Mogli su prijaviti bespravnu gradnju na pomorskom dobru građevinskoj inspekciji i pozvati cijelu svitu inspektora, uključujući glavnog inspektora Andriju Mikulića u Grad, kao što su to učinili prošle godine kada im je bilo bitno "očistitit" Žarkovicu od nepoćudnih volontera.

Vidjeli smo kako su tada doveli od inspekcija do specijalaca sve živo i neživo, samo što MIG-ovi nisu nadlijetali, kad im je trebalo "riješiti" se dvije nesretne žene i šačice volontera koji su desetljećima radili njihov posao. Tad se organizirao i poseban sastanak s cijelom tom svitom u Maloj Vijećnici, davale su se zajedničke izjave i slično. Sve se moglo kad se htjelo!

Druga stvar koju je Grad Dubrovnik mogao napraviti je javno komunicirati taj problem, ukazati na nezakonitu uzurpacije pomorskog dobra, kako bi se povećao javni pritisak na uzurpatore da odustanu i kako bi se potakle institucije da rade svoje posao.

Vidjeli smo da Grad Dubrovnik to može i da u posljednjem priopćenju proziva dvije obitelji koje su stavile svaka po dva stola na svoje povijesne muliće koje su njihovi preci gradili, a koji su im oduzeti potezom pera i proglašeni pomorskim dobrom.

Dakle, može se javno prozivati za pomorsko dobro kad su obični ljudi u pitanju i dva stola na njihovim povijesnim mulićima koji su im oteti, a ne može se kad su u pitanu veliki investitori.

I treća i možda najvažnija stvar koju je Grad Dubrovnik mogao napraviti, mogli su ovaj dio koji je ionako povijesno dio pješačke komunikacije na tom potezu i nastavljao se na šetnicu, obuhvatiti projektom rekonstrukcije Šetnice Nika i Meda Pucića, urediti je i omogućiti građanima neometani pristup jer je na pomorskom dobru dopuštena izgradnja infrastrukture, a šetnice svakako jesu komunalna infrastruktura.

Ali ni to nisu učinili jer Gradu Dubrovniku predvođenom Matom Frankovićem, građani nisu važni osim kad se treba naslikavati za potrebe predizborne promidžbe.” - navela je u priopćenju za javnost odvjetnica i kandidatkinja za gradonačelnicu Dubrovnika Viktorija Knežević.

dpp

Nakon što je, pojavivši se na Šetnici Nika i Meda Pucića, pružila podršku Igoru Legazu, koji je s nekoliko građana srušio dio zida kojim su vlasnici Vile Elite onemogućavali prilaz pomorskom dobru, dubrovačka gradska vijećnica SDP-a Anita Bonačić Obradović uputila je priopćenje za javnost u kojem je gradonačelniku Matu Frankoviću spočitala kako je, kaže ona, unatoč većim ovlastima koje mu daje novi Zakon o pomorskom dobru, izostala njegova konkretna reakcija u zaštiti interesa građana.

Kad ga je već prozvala, stigla je i reakcija iz gradske uprave u kojoj navode kako je „očito da vijećnica Bonačić Obradović ne vlada činjenicama, budući da jedinice lokalne samouprave još uvijek nisu dobile ovlasti na pomorskom dobru”.

Navode kako „će Grad ovlasti dobiti nakon što se provede osposobljavanje pomorskih redara od strane nadležnog Ministarstva” te ističu kako su „upravo zahvaljujući angažmanu saborskog zastupnika i gradonačelnika Mata Frankovića jedinice lokalne samouprave po prvi put dobile ovlasti da mogu nadzirati i sankcionirati sve prekršaje na pomorskom dobru”.

„Nakon što ovlasti budu u potpunosti prenesene, slučajevi poput vile Elite i Lapadske obale (obitelj Miletić i Krile koji su koristeći javno pomorsko dobro osigurali osobnu financijsku korist) postat će prošlost.” - navode iz gradske uprave te dodaju kako će „na jednak način, kao što je uvela red na javnim površinama, a koje je SDP, u vrijeme njihove vladavine, dijelio šakom i kapom, uvesti red i na pomorskom dobru”.

nm

Prije negoli novi Zakon o pomorskom dobru i morskim luka stupi na snagu saborska zastupnica Sandra Benčić (Možemo) i županijski vijećnik Marko Giljača (SJG) upozorili su na konferenciji za novinare u Dubrovniku kako je preveliki dio plaža zauzet gospodarskim djelatnostima, odnosno ležaljkama, ugostiteljskim objektima i sportovima.

- Lokalnom stanovništvu ostao jedan je mali, rubni dio plaža čime se gubi naš identitet i način života. Novi zakon propisao je da samo 40 posto kopnenog dijela plaće može biti zauzet s gospodarskom djelatnosti, a dosadašnji ugovori o koncesijama nisu usklađeni sa zakonskim izmjenama. - kazao je Giljača i pozvao Županiju kao davatelja koncesije, ali i predstavnike ostalih primorskih županija da osnuju povjerenstva koja će utvrditi stanje zauzetosti plaža.

- Na osnovu zakonskih mogućnosti koncesionare moramo svesti u okvire od 40 posto iskorištenosti prostora plaže. Svjedoci smo da u Dubrovniku ima plaža koje su zauzete do 80 posto. - rekao je Giljača.

- Imamo problem jer se stvara nepotreban sukob. Koncesionari trebaju raditi legalno, gospodarski, a građani moraju imati slobodan pristup plažama i uživati u onome što je dio našeg identiteta, a to je igrati picigin, skakati na glavu i staviti šugaman gdje ima mjesta, a ne biti zbijen u stijene sa strane. - istaknuo je Giljača dodavši kako prema novom Zakonu uz 40 posto kopnenog djela zauzeto može biti 20 posto morskog dijela plaže.

Giljača je također istaknuo kako je obveza jedinica lokalne samouprave unošenje pomorskog dobra u prostorne planove kao i načina njegova korištenja. Upozorio je i na nedostatak vezova za građane.

- Ključno je da se ne objavljuje popis korisnika vezova niti se objavljuje popis liste čekanja. Ljudi se nezadovoljni i sumnjičavi i da bismo izbjegli bilo kakve sumnje jedino rješenje je javna objava podataka što propisuje i novi Zakon. Čak je propisano da će ravnatelji lučkih uprava koji te podatke ne objave podlijegati novčanim kaznama i očekujemo od ŽLU Dubrovnik da postupa sukladno Zakonu i objavi podatke. - istaknuo je Giljača.

Istaknuvši kako već dugo vode borbu za zaštitu pomorskog dobra saborska zastupnica Sandra Benčić kazala je kako ni novi Zakon ne štiti pomorsko dobro na način koji je predlagala HDZ-ova opozocija.

- Nama je jasno da zapravo neće biti dobro za pomorsko dobro sve dok na vlasti imamo stranku kojoj je javni interes zapravo zadnji interes. - kazala je Benčić.

Naglasila je kako je problem s nedostatkom komunalnih vezova identičan u svim primorskim mjestima.

- Problem s komunalnim vezovima, koji imate vi u Dubrovniku, problem je i u svim ostalim mjestima na moru. Zbog eksploatacije pomorskog dobra nema više prostora za vezove za lokalno stanovništvo i to treba mijenjati kroz transparentne liste čekanja i promjene oko načina planiranja prostora. Ne može baš svaki komad obale biti za turističku svrhu. Imam ovdje obitelj i na Lapadskoj obali sam vidjela kako to ide. - rekla je Benčić.

Kad su u pitanju kazne za one koji krše zakon, Benčić je istaknula kako se zalaže da se one plaćaju u odnosu na prihod gospodarskog subjekta, u postotku, a ne u fiksnim iznosima.

„Budimo jasni, ovo nije dobar prijedlog Zakona, ali je daleko bolji od onoga što smo dobili u prvom čitanju”, ocijenio je vijećnik Možemo i Srđ je Grad u Županijskoj skupštini Dubrovačko – neretvanske Marko Giljača na konferenciji za novinare koju je Možemo! održalo u Zagrebu analizirajući prijedlog Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, a koji je upravo zahvaljujući kampanji „Nije dobro za pomorsko dobro” Možemo! i povezanih stranaka doživio određene promjene.

- Prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koje je Vlada RH popravljala između dva saborska čitanja ipak je dobra vijest za građane Hrvatske. I još bolja za sve koji žive na obali i otocima i žele sačuvati kvalitetu i način života čovjeka na Mediteranu. Zato što smo svi zajedno uspjeli spriječiti monetizaciju hrvatske obale i natjerati premijera Andreja Plenkovića da se povuče pred snažnom porukom javnosti koja glasi: Ne damo obalu! - rekao je Giljača.

- Snaga 30 tisuća potpisa koje smo skupili u našoj kampanji „Nije dobro za pomorsko dobro", poruke građana na tribinama, paralelni snažni angažman civilnog društva i pojedinaca, sačuvao je naše plaže i obalu kao opće dobro. Zato, čestitam svima! Zajedno možemo! - rekao je Marko Giljača istaknuvši kako je „pala krinka s prvog zakonskog prijedloga”, a koji je, rekao je on, „uistinu bio zakon opasnih namjera”.

- Sjetimo se, nije to bilo tako davno, uvjeravali su nas kako je zakon odličan. Ipak su se povukli pod pritiskom javnosti! Upravo zbog svih vas, koji ste hrabro j glasno ustali protiv otimačine pomorskog dobra, sada imamo prijedlog zakona u kojem nedvosmisleno piše da: nema ograđivanja plaža, nema ograničavanja pristupa pomorskom dobru, nema „morske plaže ispred hotela, kampa ili turističkog naselja”, nema nekontroliranog nasipanja i dohrane... Značajno je ograničena mogućnost gradnje na pomorskom dobru. Jasnije i bolje su uređene komunalne i sportske luke! - rekao je Marko Giljača.
- Upravo zbog svih nas koji smo jasno rekli „Nije dobro za pomorsko dobro” donekle je uspostavljena ravnoteža između gospodarskog korištenja, zaštite i potreba građana. Jedna je bitka dobivena, ali je još posla pred svima nama. - kazao je Giljača spomenuvši kako će Možemo! predati amandmane uz prijedlog zakona.

- Osvrnut ću se na samo jedan članak, 53, koji govori o dodjeli Koncesije na pomorskom dobru od interesa za Republiku Hrvatsku. - rekao je Giljača o zakonskoj odredbi kojom Vlada može „preskočiti” lokalnu samoupravu.

- Praksa je pokazala da takav postupak Vlade može dovesti do trajno nepopravljivih posljedica za lokalnu zajednicu. Podsjetit ću vas da je, jednom jako sličnom odlukom iz 2015. godine, Vlada dodijelila koncesiju za luku posebne namjene „Marina Gruž" – sadašnja Marina Frapa u Dubrovniku. Vlada RH je tu odluku donijela na osnovu „strateškog interesa" suprotno volji građana Dubrovnika i unatoč sudskim postupcima koji su trajali sve do 2018. te usprkos činjenici da projekt nije bio u skladu s Urbanističkim planom uređenja Gruškog akvatorija, što jest u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Zbog svega toga, tražimo da se u čl. 53. uvrsti obveza Vlade o pribavljanju prethodne suglasnosti predstavničkog tijela na čijem je teritoriju predviđeno davanje Koncesije na pomorskom dobru od interesa za Republiku Hrvatsku i da se usuglase „strateški" interesi i interesi lokalne zajednice. - prijedlog je Možemo! koji je iznio Giljača.

Na konferenciji za novinare govorili su još i saborska zastupnica Ivana Kekin, vijećnik Možemo! u Gradskom vijeću grada Rijeke Nebojša Zelič i vijećnica u Gradskom vijeću Grada Pule Dušica Radojčić.

- HDZ i dalje nema volje na istinski odgovoran i održiv način urediti upravljanje plažama i pomorskim dobrom, ali su od prvog do drugog čitanja prijedloga Zakona bili prisiljeni odustati od čitavog niza najspornijih odredbi. Time je dobivena jedna velika bitka za javno pomorsko dobro koje će moći i dalje koristiti sve građanke i građani, a drugu nastavljamo u Saboru, amandmanima koje ćemo podnijeti i na Prijedlog u drugom čitanju. - poručila je Kekin.

Nemamo namjeru valjati se u blatu sa svinjama, budući je poznato da svinje u tome uživaju. - tako je za Dubrovnikpress rekao Igor Miošić, jedna od dva koordinatora stranke Srđ je Grad nakon najnovijeg priopćenja tajnika dubrovačkog HDZ-a Roberta Krile.

- Nije tom Krili ovo prvi put da piše jer već je on izlazio sa sličnim priopćenjima, ali mi smo ostali dosljedni jer ne želimo s njima raspravljati pa tako ni jučer na sjednici Gradskog vijeća naši vijećnici nisu prihvatili raspravu o tome. - rekao je Miošić.

Naime, nakon što je vijećnik DDS-a Jasmin Deraković gradonačelniku Matu Frankoviću na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika suflirao pitanjem kome su dva ugostitelja na Lapadskoj obali, inače članovi stranke Srđ je Grad, trebali plaćati koncesiju za pomorsko dobro, a Franković srđevcima poručio da im ne trebaju ljudi „uhvaćeni s rukama u tegli meda”, Krile je uputio priopćenje, jedno iz niza o ovoj temi.

Naveo je kako su vijećnici srđevaca na jučerašnjoj sjednici šutnjom pokazali da ih je zapravo sram čina, odnosno nezakonitosti njihovo dvoje članova. I dok krile navodi kako se srđevci nisu imali hrabrosti javno ograditi i sankcionirati Miletića i Krilu zbog privatiziranja javnog dobra, Miošić za Dubrovnikpress kaže i kako „zahvaljuje HDZ-u i koalicijskom partneru DDS-u na insceniranoj raspravi na Vijeću”.

- Što se tiče navodnog neplaćanja koncesija za ta dva objekta na Lapadskoj obali, ključno je reći da ne postoji nikakva niti kaznena niti prekršajna prijava od Komunalnog redarstva ili Županijske lučke uprave, dakle službe i institucije koje su u zadnjih šest godina pod HDZ-om pa se postavlja pitanje zašto se baš sad ide s tim napadima, a odogovor je dosta jasan – HDZ je u Lapadu izgubio na kotarskim izborima i to ih peče i boli. - rekao je Miošić.

Istaknuo je kako su HDZ-ovi napadi prema srđevcima zapravo napadi na sve one koji im se usude suprotstaviti.

- Jučerašnja rasprava na Gradskom vijeću, koja je bila potpuno nepotrebna i inscenirana, na čemu zahvaljujemo HDZ-ovu koalicijskom partneru DDS-u, kao i ovi napadi koji dolaze iz HDZ-a od strane Krile, služe zastrašivanju i na određeni su način poruka da će tko god se prihvati bavljenja politikom i suprotstavi se HDZ-u i, ne dao Bog, negdje u nekom području osvoji vlast, a HDZ padne u opoziciju, da će se HDZ pobrinuti da ga se dobro oblati u javnosti. - kazao je Miošić.

Izjavu gradonačelnika, koji je kazao da je korištenje pomorskog dobra na Lapadskoj obali trebala nadzirati Lučka kapetanija, ali da to nije činila jer su opterećeni redovnim aktivnostima i imaju puno posla, Miošić u najmanju ruku drži smiješnom.

- Smiješno je da ne mogu nadzirati pomorsko dobro koje je praktički u centru grada. Pa nije to pomorsko dobro na Jakljanu ili negdje dalje. - rekao je Miošić te istaknuo kako su ugostitelji Miletić i Krile sve do 2015. plaćali koncesiju za pomorsko dobro.

- Kad je 2015. započela izgradnja marine Frapa taj potez ispao je iz nadležnosti Županijske lučke uprave Dubrovnik i mogućnosti da se uopće plaća koncesija na tom području. Ne želim biti odvjetnik ugostiteljima koji su naši članovi, ali oni se, kad je počela gradnja marine, nisu imali kome obratiti za koncesiju, a ona je do tada izdavana. - kazao je Miošić te odgovorio na pitanje hoće li ih se srđevci odreći ili ih sankcinirati, na čemu inzistira HDZ.

- Ništa im se neće dogoditi i nećemo ih se odricati. Smiješno je da netko iz HDZ-a poručuje nekoj drugoj stranci koji im ljudi trebaju ili ne trebaju i mogu samo reći da svima nama HDZ kao cjelina ne treba. - direktan je Miošić.

Novi dan, dodao je, mogao bi donijeti novo priopćenje glavnog tajnika GO HDZ-a Roberta Krile.

- Od HDZ-a se može svašta očekivati, ali mi smo zauzeli stav o Lapadskoj obali i o toj temi s njima više nećemo polemizirati jer smo objasnili javnosti sve što je trebalo. - rekao je jedan od dvoje koordinatora stranke Srđ je grad Igor Miošić.

Gromoglasna tišina odjekivala je jučer gradskom vijećnicom prilikom rasprave o prisvajanju pomorskog dobra na Lapadskoj obali od strane dvoje članova Srđ je Grad. Naime, prilikom rasprave o korištenju javnih površina izvan povijesne jezgre dotaknulo se i pitanja višegodišnjeg bespravnog korištenja pomorskog javnog dobra ispred ugostiteljskih objekata „Orka“, predsjednice Gradskog kotara Lapad Anamarije Miletić i „Škar“ vijećnika istog kotara Mata Krile. Oboje „srđevaca“ koristili su javno dobro kao privatnu svojinu i na tome zarađivali poprilične novce. Pravili su se kao da su zaboravili podnijeti zahtjev za koncesijsko odobrenje. - piše danas u priopćenju tajnik Gradskog odbora HDZ-a Dubrovnik Roberto Krile, što je zapravo nastavak sage nastale uz tribinu „Nije dobro za pomorsko dobro” koju su s Možemo organizirali i srđevci.

Uglavnom, Krile dalje piše:

„Njihovih troje kolega iz Gradskog vijeća, od kojih su dvoje Đuro Capor i Petra Marčinko, prošlog vikenda izabrani na visoke funkcije na nacionalnoj razini u stranci „Možemo“, inače političari visokih moralnih vrijednosti- ostali su bez riječi. Nisu stali u obranu svojih kolega iz Lapada. Ostali su sjedati u vijećničkim klupama i tako šutnjom pokazali da ih je zapravo sram čina odnosno nezakonitosti njihovo dvoje članova. Međutim, nisu imali hrabrosti otići korak dalje i učiniti ono što se od njih očekivalo- javno se ograditi od njih i sankcionirati ih zbog privatiziranja javnog dobra.” - navodi Krile.

„Dakle, umjesto reakcije primjerene političarima s tako visokim moralnim standardima, ponijeli su se po onoj narodnoj- „Neka je svoga i u gori vuka!“. Zaista ih je tužno bilo gledati takve.” - zaključuje tajnik dubrovačkog HDZ-a.

dpp

Tajnik dubrovačkog HDZ-a i danas se oglasio priopćenjem o srđevcima i pomorskom dobru. Danas tvrdi kako srđevci nisu niti jednom riječju „demantirali činjenice” i da priznavaju kako njihova članica Anamarija Miletić nije plaćala koncesiju na pomorsko dobro na Lapadskoj obali.

„...ali, jasno, krivce nalaze negdje drugo”, navodi Krile pa piše:

„Došla je nebulozna, ali indikativna izjava njihove županijske uzdanice Marka Giljače. Braneći neobranjivo i relativizirajući ilegalne radnje svojih kolega, Giljača je kazao: „Nakon što je marina Frapa dobila koncesiju, prozvani više nisu uspjeli dobiti koncesiju. Zašto? Razmislite. Odgovor kao i uvijek ima tri slova - HDZ. Došla velika riba i otjerala uspješnog domaćeg čovjeka!“

Inače korektni i transparentni Giljača, umjesto da se ogradi od kolega, iz bezizlazne situacije pokušao je izaći - lažima! Naime, prva je laž cijela prva njegova rečenica. Stoga ga pozivamo da javno objasni kada su te njegove stranačke kolege, nakon dolaska Marine Frapa, podnijele zahtjev za koncesijsko odobrenje te da javnosti ponudi dokaze za to. Nadalje, neka građanima objasni tko je tim „prozvanim“ poduzetnicima odbio izdati koncesiju, ako su je, kako kaže odnosno kako laže, podnijeli. I, na kraju, neka, budući je krivca za sve to našao u „tri slova - HDZ“ kada je „došla velika riba i otjerala uspješnog domaćeg čovjeka“, jasno kaže koja je i čija Vlada dala koncesiju Marini Frapa.” - piše Krile.

„Malo ćemo mu pomoći oko ova tri pitanja na koja očekujemo njegov odgovor”, nastavlja Krile i piše:

„Najprije, ugostiteljski objekti „Orka“ i „Škar“ nisu uopće podnijeli zahtjev za koncesijsko odobrenje Gradu Dubrovniku. Stoga, odgovor na drugo pitanje, Vijeće za koncesijska odobrenja nije moglo ni odbiti, ali ni raspravljati o nečemu za što nikada nije podnesen zahtjev. I, odgovor na zadnje pitanje, koncesiju Marini Frapa dala je Vlada SDP-a!

Dakle, gospodine Giljača i ostali „srđevci“, jedina je istina da su vaše stranačke kolege prisvojili pomorsko dobro za sebe i svoju osobnu korist! Vaš je „metar pravde“ ispravan samo kad se radi o drugim političkima akterima, ali ne i kad se radi o nepobitnoj činjenici da su se vaši članovi specijalizirali za otimačinu pomorskog dobra. Počevši od Antuna Levanta koji je na plaži hotela Adriatic nelegalno iznajmljivao ležaljke, preko Anamarije Miletić i „Orke“ do Mata Krile i „Škara“.

Stoga, umjesto evidentnih laži, koje ste vi gospodine Giljača izrekli u jalovom pokušaju obrane neobranjivog, pogledajte istinu u oči i sankcionirajte otimače pomorskog dobra.” - naveo je Krile.

dpp