Prikazujem sadržaj po oznakama: poduzetnici

Od ukupno 139.009 poduzetnika u 2020. godini, njih 82.532 ili 59,4 posto ima sjedište u nekom od županijskih središta. Udio zaposlenih je još i veći (63,7 posto) jer je od 947.874 zaposlenih, njih 603.870 zaposleno kod poduzetnika sa sjedištem u nekom od 21 županijskog središta, podaci su FINA -e.

Od 743,8 milijardi kuna ukupnih prihoda poduzetnika u 2020. godini, 528,3 milijarde kuna ili 71 posto ostvarili su poduzetnici koji su registrirani u jednom od gradova - središta županija. Prema podacima za 2020. godinu sjedište Dubrovačko – neretvanske županije, Dubrovnik, bio je s nešto više od četiri milijarde kuna na tek 22 mjestu po ukupnim prihodima prema sjedištu poduzetnika u pojedinim gradovima i općinama što je naravno utjecaj koronakrize.

Inače, od 21 -og grada županijskog središta, poduzetnici u njih 18 ostvarili su neto dobit, dok su poduzetnici sa sjedištem u Dubrovniku ostvarili gubitak od 533,2 milijuna kuna. Uz Dubrovnik samo su poduzetnici u još dva županijska središta zabilježili gubitak i to u Šibeniku (172 milijuna kuna) i Zadru (191,1 milijun kuna).

dm

Objavljeno u Aktualno

Povodom Dana grada Dubrovnika Financijska agencija izradila je kratku analizu rezultata poduzetnika sa sjedištem u Dubrovniku. U razdoblju od 2010. do 2019. godine broj poduzetnika povećao se s 1.765 na 2.341, što je povećanje broja za 576 poduzetnika ili 32,6%.

U istom razdoblju, broj zaposlenih porastao je za 2.969 ili 29,9%, (s 9.921 na 12.890). Ukupni prihodi bili su najveći 2019. godine i iznosili su 8 milijardi kuna, u odnosu na 4,9 milijardi kuna, koliko je ostvareno 2010. godine. Najveća dobit razdoblja ostvarena je također u 2019. godini, u iznosu od 597,6 milijuna kuna, a najveći gubitak razdoblja iskazan je u 2014. godini, u iznosu od 601,3 milijuna kuna. U proteklih 10 godina poduzetnici u Dubrovniku četiri su godine završili s negativnim, a šest s pozitivnim financijskim rezultatom (neto dobit). Zadnjih pet godina (2014.-2019.), poduzetnici u Dubrovniku poslovali su s neto dobiti. U promatranom razdoblju, izvoz je smanjen s 1,4 milijarde kuna, koliko je ostvareno 2010. godine, na 1,3 milijarde kuna u 2019. godini. Najveći izvoz ostvaren je 2010. godine (1,4 milijarde kuna), a najmanji 2014. (842,6 milijuna kuna).

Najveće ukupne prihode u Dubrovniku u 2019. godini ostvarili su JADRANSKI LUKSUZNI HOTELI d.d. (547,9 milijuna kuna), PEMO d.o.o. (367,7 milijuna kuna) i ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. (342,5 milijuna kuna). Najveću dobit razdoblja ostvarili su JADRANSKI LUKSUZNI HOTELI d.d. (95,2 milijuna kuna), IMPORTANNE RESORT d.o.o.  (42,8 milijuna kuna) i PEMO d.o.o. (32,8 milijuna kuna). Najveći izvoznik kroz cijelo promatrano razdoblje je ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.

Prosječna mjesečna neto obračunana plaća kod zaposlenih poduzetnika sa sjedištem u Dubrovniku, u 2019. godini, iznosila je 6.161 kn, što je 8,5% više u odnosu na prosječnu plaću obračunanu zaposlenima kod poduzetnika na području Dubrovačko-neretvanske županije (5.679 kn) te gotovo 6% više od prosječne mjesečne neto plaće obračunane zaposlenima kod poduzetnika na razini RH (5.815 kn).

Na rang listi gradova i općina RH, poduzetnici Dubrovnika na 7. su mjestu po broju poduzetnika, na 9. mjestu po broju zaposlenih, na 11. mjestu po ukupnim prihodima i na 5. mjestu po neto dobiti.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

S osam milijardi kuna prihoda i 597,61 milijuna kuna netto dobiti poduzetnici na području Grada Dubrovnika nalaze se na rang listi deset gradova u Republici Hrvatskoj koji imaju najuspješnije gospodarstvo. Riječ je naravno o podacima za 2019. godinu. Podaci su to FINA – e , a ove godine rezultati su se zbrajali nešto kasnije jer je i predaja izvješća zbog korona virusa bila omogućena u produljenom roku.

Ono što je uistinu interesantno kod dubrovačkih poduzetnika jest to da je osam milijardi kuna prihoda bilo dovoljno za tek 11. mjesto na listama gradova i općina po ukupnim prihodima dok se po dobiti razdoblja od 733,99 milijuna kuna, ali i konsolidiranoj, odnosno već spomenutoj netto dobiti od 597.61 milijuna kuna, Dubrovnik nalazi na petom mjestu.

To pokazuje kako je poslovanje dubrovačkih poduzetnika bilo profitabilnije u usporedbi sa sedam od deset gradova koji se nalaze na listi najboljih.

Naime, iz dostupnih podataka FINA – e može se iščitati kako su dubrovački poduzetnici prema profitabilnosti na trećem mjestu. Njihova netto dobit u odnosu na ukupni prihod 2019. godine iznosila je 7,4 posto, a ispred su samo poduzetnici Rovinja na drugom mjestu s 8,99 posto i Poreča na prvom mjestu, a čiji su poduzetnici uspjeli doći do 11,98 posto konsolidirane dobiti iz prihoda 2019. godine.

Iako je Zagreb po svim pokazateljima, očekivano, središte hrvatske ekonomije te ga FINA navodi na prvom mjestu u svim rezultatima koji su iskazani u izvješću, prema profitabilnosti poslovanja koje smo izračunali Zagreb ne samo da je ispod Poreča, Rovinja i Dubrovnika, već su i poduzetnici u Zadru (udio netto dobiti u prihodima 2019. 5,62 posto), Svetoj Nedjelji (5,1 posto) i Vukovaru (5 posto) imali profitabilnije poslovanje. Zagrebački poduzetnici naime iskazuju 4,62 posto udjela netto dobiti u ukupnim prihodima i po tim pokazateljima na listi deset gradova koji imaju najuspješnije gospodarstvo nalaze se dakle na sedmom mjestu.

Prema profitabilnosti poslovanja u gradovima s ove liste dalje ide Velika Gorica s 3,99 posto udjela dobiti iz prihoda, Varaždin s 3,2 posto i na kraju liste Rijeka s 3,15 posto.

Ipak to ne znači da je poslovanje u ovim gradovima najprofitabilnije u Hrvatskoj, treba naime još jednom u ovom kontekstu napomenuti da smo podatke izračunali samo za gradove s liste deset najvećih ekonomskih središta u državi koje je objavila FINA.

Inače, kako navode iz FINA – e ovih deset gradova imaju u cjelokupnom gospodarstvu udio od 46,7% u broju poduzetnika, 51,4% u broju zaposlenih, 62,7% u ukupnim prihodima, 66,7% u dobiti razdoblja, 51,9% u gubitku razdoblja te 75,1% u netto dobiti. Naravno ta staistika je takva prvenstveno zbog udjela poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu, koji su, očekivano, ostvarili najveću netto dobit u iznosu od 18,5 milijardi kuna. Iza Zagreba, prema iskazanom konsolidiranom financijskom rezultatu (ostvarenoj netto dobiti) su poduzetnici Poreča i Rijeke, zatim Svete Nedjelje i onda Dubrovnika.

Objavljeno u Aktualno

Jadranski luksuzni hoteli najuspješnija su tvrtka u Dubrovačko – neretvanskoj županiji u prošloj godini. Naime, prema podacima FINA – a JLH su imali 548 milijuna kuna ukupnog prihoda, 95,2 milijuna kuna dobiti razdoblja. U isto vrijeme JLH su zapošljavali 817 djelatnika. Nakon JLH druga najuspješnija tvrtka bila je Zračna luka Dubrovnik s 484,7 milijuna kuna ukupnih prihoda, 114 milijuna kuna dobiti razdoblja i 558 zaposlenih, a ZL Dubrovnik je prema pdocaima FINA – e bila i najveći izvoznik (340,3 milijuna kuna).

Godišnja financijska izvješća ove godine zbog korona krize mogla su se predati i kasnije od uobičajnog, a nakon što su sva pristigla iz FINA – e su izvijestili kako je prošle godine na području Dubrovačko – neretvanske županije poslovalo 4.348 poduzetnika čije je sjedište u našoj županiji, a kod kojih je bilo 23.168 zaposlenih, što je u odnosu na prethodnu, 2018. godinu povećanje broja zaposlenih za 1.687 ili 7,9%.
Poduzetnici iz cijele Županije ostvarili su u 2019. godini ukupne prihode u iznosu od 13,1 milijardu kuna (10,5% više u odnosu na 2018. godinu), ukupne rashode od 12 milijardi kuna (10,6% više), dobit razdoblja u iznosu od 1,1 milijardu kuna (1,7% manje), gubitak razdoblja od 314,9 milijuna kuna (2,2% više), te neto dobit od 803,1 milijun kuna (3,2% manje).

Bruto investicije u novu dugotrajnu imovinu znatno su se povećale u odnosu na prethodnu godinu i to za čak za 31,9%. Uvoz je povećan za 20,2%, a izvoz za 7% s tim da je trgovinski suficit 2 milijarde kuna. Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 5.679 kuna što je 2,8% više u odnosu na 2018. godinu, ali i za 2,4% niže u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću zaposlenih kod poduzetnika na razini RH u 2019. godini (5.815 kn).

Na rang listi 22 grada i općine Dubrovačko - neretvanske županije, Dubrovnik je prvi po broju poduzetnika (2.341), po broju zaposlenih (12.890), po ukupnom prihodu (8 milijardi kuna) i po dobiti razdoblja (597,6 milijuna kuna). Prihod od milijardu kuna, odnosno 1,27 milijardi zabilježen je i u Općini Konavle, ali treba napomenuti kako je gotovo 38 posto ostvarila Zračna luka Dubrovnik u Čilipima.

Dubrovačko - neretvanska županija u odnosu na druge županije je na osmom mjestu prema broju poduzetnika i ostvarenoj neto dobiti, na desetom prema broju zaposlenih kod poduzetnika te na 12. prema iskazanim ukupnim prihodima.

Prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenim odnosom ukupnih prihoda i broja zaposlenih Dubrovačko-neretvanske županija u odnosu na druge županije je na 16. mjestu, prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenim odnosom neto dobiti i broja zaposlenih zauzima treće mjesto, dok je po ekonomičnosti poslovanja na prvom mjestu među svim županijama.

dm

Objavljeno u Aktualno

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima održao je danas sastanak s predstavnicima strukovnih udruženja gospodarstvenika koji posluju na području Grada Dubrovnika, na temu izvanredne situacije u Dubrovniku uslijed pojave globalne pandemije koronavirusa.
 
- Svjesni smo stanja u kojem se nalazimo i provodimo sve potrebne mjere kako bismo osigurali maksimalnu zdravstvenu zaštitu svih naših sugrađana. To nam je u ovom trenutku prioritet. – naglasio je uvodno gradonačelnik Franković, naglasivši kako se vrlo pažljivo prati epidemiološka situacija u našoj i svim ostalim županijama te će se sukladno procjeni nadležnih epidemiologa donositi daljnje odluke i upute.
 
Sve sektorske organizacije stavile su svoje resurse na raspolaganje Gradu Dubrovniku i Općoj bolnici Dubrovnik kako bi se osigurali najbolje mogući uvjeti za građane vezano za zdravstvenu ugrozu, od kuhanja namirnica starijim i ostalim ugroženim sugrađanima, prijevoza robe i ljudi i slično.
 
Sve gradske službe su opremljene i spremne provoditi upute nadležnog županijskog Stožera civilne zaštite, odnosno Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, izvijestio je prisutne gradonačelnik Franković. Naglasio je kako istovremeno, osim zdravstvene ugroze, Gradu prijeti i gospodarska nesigurnost.
 
- Jedan smo od najranjivijih gradova po pitanju financijske stabilnosti obzirom da naše gospodarstvo počiva na turizmu i povezanim djelatnostima. Stoga ćemo u suradnji sa Vladom Republike Hrvatske provesti sve mjere sukladno programu vlade a kad ova kriza prođe spremni smo odustati od dijela investicija i novac uložiti u oporavak gospodarstva našeg grada. – rekao je gradonačelnik, istaknuvši kako je svaki sektor jednako ugrožen.
 
Predstavnici sektora pojedinačno su iznijeli trenutnu problematiku poslovanja, ideje i očekivanja, s obzirom na neizvjesnost daljnjeg tijeka epidemije. Izrazili su spremnost na konstruktivne razgovore i suradnju s gradskom upravom po pitanju planiranih mjera.
 
- U suradnji sa gradom Dubrovnikom nakon prolaska zdravstvene ugroze napraviti će se model financijske pomoći gospodarstvu grada Dubrovnika koji bi na godišnjoj razini iznosio 100 milijuna kuna. – rekao je gradonačelnik Franković.

dpp

Objavljeno u Aktualno

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019