Prikazujem sadržaj po oznakama: plastika

Nedjelja, 06 Ožujak 2022 21:29

Samo devet posto plastičnog otpada se reciklira!

Manje od 10 posto plastike koja se koristi u svijetu se reciklira, podaci su OECD-a (Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj), koji je pozvao na "koordinirana i globalna rješenja" uoči početka Skupštine UN-a o očuvanju okoliša u ponedjeljak u Nairobiju, gdje bi se trebalo razgovarati o zaključenju budućega međunarodnog sporazuma o plastici.

Novo izvješće OECD-a pokazalo je da je prošle godine upotrijebljeno 460 milijuna tona plastike, što je gotovo dvostruko više u odnosu na 2000. godinu.

"Uzevši u obzir gubitke tijekom recikliranja, u konačnici se reciklira samo oko devet posto plastičnog otpada, oko 19 posto se spaljuje, a gotovo 50 posto odlazi na sanitarna odlagališta (deponije). Preostalih 22 posto baca se u kontejnere, spaljuje na otvorenom ili se baca u prirodu", stoji u globalnom izvješću o korištenju plastike (Global Plastics Outlook).

Pandemija covida-19 utjecala je na globalno smanjenje upotrebe plastike za 2,2 posto u 2020. u odnosu na prethodnu godinu.

No upotreba plastike za jednokratnu upotrebu je porasla te se predviđa da će, s oporavkom gospodarstva, ona ponovno porasti.

"S obzirom na to da smo suočeni s naglim globalnim zagrijavanjem i onečišćenjem, bit će ključno da zemlje na ovaj izazov reagiraju koordiniranim i globalnim rješenjima", rekao je u izvješću glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann.

OECD je predložio nekoliko načina da se riješi ovaj problem, među kojima je i razvoj tržišta za recikliranu plastiku, na koje trenutačno otpada samo šest posto od ukupnog tržišta, uglavnom zato što je reciklirana plastika skuplja.

U izvješću se kaže i da nove tehnologije povezane sa smanjenjem otiska plastike na okoliš čine samo 1,2 posto svih inovacija koje se odnose na ​​proizvod.

Pozivajući na "cirkularniji životni ciklus plastike" OECD poručuje da bi i politike trebale utjecati na ograničenje ukupne potrošnje.

OECD je predstavio i grafički prikaz koji ukazuje na to koliki se udio plastičnog otpada reciklira, spaljuje, odlaže ili baca u okoliš.

Na temelju tog prikaza pozvao je na "veća ulaganja u temeljnu infrastrukturu za gospodarenje otpadom", a posebno na ulaganje oko 28 milijarda dolara godišnje u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.

Prema anketi koju je prošli tjedan u 28 zemalja provela tvrtka Ipsos za Svjetski fond za divlje životinje, u prosjeku je 88 posto ispitanika reklo je da je međunarodni sporazum o borbi protiv onečišćenja plastikom "prilično važan" (23 posto), "vrlo važan" (31 posto) ili "važan" (34 posto).

(Hina)

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Zagađenje plastikom globalni je problem koji zahtjeva hitni međunarodno obvezujući UN-ov sporazum, stoji u izvješću Agencije za istraživanje (EIA). U toj nevladinoj organizaciji za zaštitu okoliša kažu kako postoji niz dokaza o štetnim utjecajima plastike i tvrde da je onečišćenje plastikom jednako važan problem kao i klimatske promjene.

Zrak koji danas udišemo sadrži mikročestice plastike, plastika je pronađena u arktičkom snijegu, a ima je i u tlu i hrani, prenosi BBC. Tome u korist govori i izvješće u kojemu stoji da je na Tajlandu oko 20 slonova umrlo nakon što su pojeli plastični otpad sa deponija smeća.

Autori izvješća pozivaju nacije da se dogovore o obvezujućem UN-ovom sporazumu s ciljem smanjenja proizvodnje plastike i plastičnog otpada.

- Otkucava nam vrijeme za rješavanje ovog ubojitog problema. Ako se ovaj val onečišćenja nastavi, do 2040. bi težina plastičnog otpada u morima mogla nadmašiti ukupnu težinu sve morske ribe. - kazao je Tom Gammage iz EIA-e.

Ujedinjeni Narodi izdvojili su tri egzistencijalne prijetnje okolišu - klimatske promjene, manjak bioraznolikosti i zagađenje - i dodali kako su to problemi s kojima se u koštac moramo uhvatiti istovremeno.

Multilateralni sporazumi o gubitku bioraznolikosti i klimi postoje već skoro 30 godina (iako nisu uspjeli spriječiti emisije CO2 i zaštititi prirodu).
Neke države tijekom posljednjih godina odbile su ideje o obvezujućem sporazumu o pitanju plastike. Ipak, iz više od 100 zemalja rekli su kako bi podržali predlaganje sporazuma na idućoj Skupštini UN-a za okoliš u veljači i ožujku.

Izvori kažu kako je onih koji se sporazumu glasno odupiru sve manje, ali još postoje sporovi o tome koliko bi strog sporazum trebao biti i bi li njegovo provođenje bilo obvezujuće ili dobrovoljno.

Predsjednik SAD-a Joe Biden objavio je da Sjedinjene Države sada podržavaju globalni sporazum koji je bivši predsjednik Donald Trump odbio. Još nije jasno može li pridobiti Kongres pošto se većina plastike proizvodi od nafte i plina koji se proizvode u SAD-u.

Japanci žele sniziti ambicije sporazuma, a Kina još nije izjasnila o ovoj temi. Kina proizvodi najviše nove plastike, ali najveći proizvođači plastičnog otpada po glavi stanovnika su SAD i Velika Britanija.

Prilikom objavljivanja izvješća EIA-e, Tom Gammage je kazao: „Količina vidljivog plastičnog otpada izazvala je veliku javnu bojazan, ali važno je napomenuti da je većina plastičnog zagađenja okom nevidljiva. Šteta koju je uzrokovala prekomjerna proizvodnja nove plastike i dug period njezine razgradnje je nepopravljiva - ovo predstavlja prijetnju ljudskoj civilizaciji i nastanjivosti našeg planeta. Ovaj problem postaje gotovo jednak problemu koji izazivaju klimatske promjene."
 
(Hina)

Objavljeno u Aktualno

U okviru EU projekta „Plastic Smart Cities", Grad Dubrovnik kao i ustanove i trgovačka društva u (su)vlasništvu Grada ograničit će korištenje plastike  za jednokratnu uporabu, a temeljeno na Odluci usvojenoj na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća te prethodno, u travnju, donesenom Akcijskom planu smanjenja onečišćenja plastikom u gradu Dubrovniku za razdoblje 2021. – 2026..
 
Odlukom o ograničavanju korištenja jednokratne plastike donose se mjere kojima se u upravnim tijelima te u ustanovama i trgovačkim društvima u (su)vlasništvu Grada Dubrovnika određuje ograničavanje korištenja plastike za jednokratnu uporabu te zamjena određenih predmeta koji se koriste u poslovanju s rješenjima prihvatljivim za okoliš, sve u cilju sprečavanja i/ili smanjenja nepovoljnog utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš.
 
Odlukom je propisano i da se uporaba jednokratne plastike ograničava i za sva javna događanja koja Grad Dubrovnik (su)organizira ili (su)financira. Grad, ustanove i društva dužni su osigurati ili s organizatorom javnih događanja dogovoriti odvojeno prikupljanje otpada na mjestu održavanja, kao i njegov pravovremeni i prikladan odvoz i zbrinjavanje.
 
Nadalje, pri poslovanju Grada, ustanova i društava potrebno je primjenjivati kriterije i mjerila zelene javne nabave kad god je to moguće. Jedna od mjera propisanih Odlukom odnosi se i na digitalizaciju dokumenata i promoviranje korištenja elektroničkih dokumenata među zaposlenicima, službenicima i namještenicima kad god je to moguće.
 
Donošenjem Akcijskog plana smanjenja onečišćenja plastikom, a čija je provedba započela još u lipnju organizacijom dvodnevne radionice, Grad Dubrovnik je postao prvi grad u Hrvatskoj koji ima takav dokument, dok se neke od ovih mjera primjenjuju i prije donošenja Plana i Odluke.
 
Podsjetimo, Wold Wide Fund for Nature (WWF) pokrenuo je inicijativu Plastic Smart Cities koja podržava gradove i naselja na obali u poduzimanju mjera za zaustavljanje onečišćenja plastikom. Drugi mediteranski i europski gradovi, poput Nice, Izmira, Tangera, Amsterdama i Venecije, također su dio ove inicijative. Ugovorne stane projekta koji se provodi na području grada Dubrovnika su: WWF Mediterranean, Udruga Sunce i Grad Dubrovnik.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Odlukom Grada Dubrovnika ograničava se upotreba jednokratne plastike u gradskoj upravi i svim gradskim ustanovama i društvima. Odlukom se propisuje zamjena određenih predmeta sa rješenjima prihvatljivim za okoliš, te način rada i postupanja svih zaposlenika Grada Dubrovnika.

Grad djeluje sukladno direktivama Europskog Parlamenta i Komisije, te prema svom vlastitom Akcijskom planu smanjenja onečišćenja plastikom u Gradu Dubrovniku za razdoblje 2021-2026.

Mjere koje se provode ovom odlukom uključuju postavljanje spremnika za odvojeno prikupljanje otpada unutar institucija grada, digitalizacija dokumenata te zamjena jednokratnih plastičnih čaša, slamki i pribora za jelo. Također se propisuje nabava pića isključivo u povratnoj ambalaži ta zamjena plastičnih vrećica onim platnenim ili papirnatim.

Odluka propisuje i da sva događanja koja se financiraju od strane grada ili njegovih društava, se moraju organizirati sukladno prethodno navedenim mjerama.

Vlatko Car

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Hrvatski sabor usvojio je Zakon o gospodarenju otpadom kojim se zabranjuje stavljanje na tržište jednokratnih plastičnih proizvoda poput plastičnih čaša, slamki, pribora za jelo. Zakon stupa na snagu osam dana od objave u Narodnim novinama.

Također istim zakonom od početka 2022. zabranit će se stavljanje na tržište laganih saketa, uz izuzetak vrlo laganih. To ne znači dakle da su saketi skroz izbačeni iz uporabe već se radi o saketima u koje kupcu inače stavljaju npr. voće i povrće te nose na blagajnu.

Od srpnja 2024. zabranit će se i proizvodi koji imaju čep ili poklopac izrađen od plastike.

nm

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019