Prikazujem sadržaj po oznakama: pandemija

Iako odluka o proglašenju epidemije nije donesena, za očekivati je da će se to dogoditi uskoro, a Ministarstvo unutarnjih poslova RH sugerira građanima da već sada zamijene istekle osobne dokumente, odnosno podnesu zahtjev za izradu novih.

Naime, nakon proglašenja epidemije u Republici Hrvatskoj 11. ožujka 2020. godine, a s ciljem smanjenja fizičkih kontakata te zaštite građana i službenika koji provode upravne postupke u policijskim upravama i postajama, Hrvatski sabor je 7. travnja iste godine po hitnom postupku donio dopune Zakona kako građani za vrijeme trajanja epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 ne bi morali podnositi zahtjev za izdavanje novih isprava. Izmjenama zakona osobne iskaznice, putovnice, vozačke dozvole i oružni listovi čiji je rok važenja isticao za vrijeme trajanja epidemije i dalje su se smatrale valjanima u pravnom prometu unutar Republike Hrvatske, odnosno važenje im je produženo na najdulje 30 dana od dana proglašenja prestanka epidemije.

Dakle, kada se u Republici Hrvatskoj proglasi prestanak epidemije, građani će svoje istekle isprave morati zamijeniti novima u roku od 30 dana, odnosno u tom roku će morati podnijeti zahtjev za izdavanje novih isprava, podsjećaju danas iz policije, a sve informacije o zahtjevima za izdavanje novih dokumenata možete doznati OVDJE.

dpp

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala je na globalnu transformaciju skrbi za mentalno zdravlje u prigodi objave najvećeg izvješća o stanju mentalnog zdravlja u svijetu od početka stoljeća koje pokazuje da su depresija i anksioznost porasle za 25 posto samo u prvoj godini pandemije koronavirusa.

Gotovo milijarda ljudi, ili gotovo svaka osma osoba u svijetu, živjela je 2019. godine, prije početka pandemije, s problemima mentalnog zdravlja, a osobe s teškim mentalnim bolestima umiru 10 do 20 godina ranije od ostatka populacije, upozorava se u izvješću.

WHO upozorava da ulaganje u mentalno zdravlje nije poraslo u godinama pandemije pa je samo 2 posto nacionalnog proračuna posvećeno mentalnom zdravlju, odnosno manje od 1 posto cjelokupne međunarodne pomoći.

Mark Van Ommeren iz odjela za mentalno zdravlje u WHO-u rekao je da ovo izvješće upozorava na "golemu patnju" diljem svijeta, napominje agencija France presse.

Ističe se da je stanje još teže za ljude koji žive u zonama sukoba gdje se procjenjuje da svaka peta osoba pati od nekog problema mentalnog zdravlja. Mladi, žene i osobe koje već imaju neku tegobu mentalnog zdravlja najteže su pogođeni covidom i ograničenjima koje su vlade nametale.

Izvješće također upozorava na velika odstupanja između zemalja kad je riječ o pristupu mentalnom zdravlju, piše nadalje AFP. Više od 70 posto osoba koje pate od psihoze prima terapiju u zemalja visokog dohotka, no samo 12 posto u zemljama niskog dohotka. Izvješće poziva da se stane na kraj stigmatizaciji mentalnih bolesti te napominje da i danas 20 zemalja u svijetu kriminalizira pokušaj samoubojstva.

Neki od najznačajnijih uzroka depresije su seksualno zlostavljanje i maltretiranje u djetinjstvu, navodi se u izvješću te se poziva na rješavanje oba problema putem društvene skrbi, podrške obiteljima u nevolji i programa socijalne i emocionalne edukacije u školama.

Društvene i ekonomske nejednakosti, rat, klimatska kriza i zdravstvene prijetnje poput pandemije navode se kao čimbenici rizika za mentalne bolesti.

- Svatko od nas ima doticaj s nekim tko ima problem s mentalnim zdravljem. Dobro mentalno zdravlje znači dobro fizičko zdravlje i ovo novo izvješće daje uvjerljiv argument za promjenu. - rekao je generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.

- Ulaganje u mentalno zdravlje je ulaganje u bolji život i budućnost za sve. - istaknuo je Ghebreyesus.

(Hina)

Za vrijeme pandemije covida-19 u našemu svakodnevnom životu dominirala je higijena, higijena i opet higijena, a tako bi trebalo i ostati. Nakon više od dvije godine borbe s novim koronavirusom, još uvijek se na nekim mjestim nose zaštitne maske, dio ljudi se i dalje pozdravlja dodirom šakom ili laktom umjesto rukovanja, a mnogi i dalje marljivo dezinficiraju ruke te radne i ostale površine.

Stopa zaraze koronavirusom globalno je manja, što je rezultiralo ukidanjem obveznog nošenja maski u maloprodajnim trgovinama i povećalo nadu da pandemija postupno prelazi u endemski stadij. Odustajemo li zbog svega toga od higijenske rutine koje smo se dosad vrlo striktno držali i na koju smo navikli?

"Ni u kojem slučaju", kaže njemački stručnjak za higijenu dr. Klaus-Dieter Zastrow.

S njim se slaže i dr. Clemens Wendtner, šef Odjela za onkologiju, hematologiju, imunologiju, palijativnu medicinu, zarazne bolesti i tropsku medicinu u bolnici Schwabing u Münchenu. "Novi kodeks pravilne higijene primjenjivat će se i nakon pandemije covida-19", kazao je.

Dr. Zastrow smatra da je razborito i dalje imati pri ruci zaštitnu masku kada izađete iz svojega doma. "Preporučljivo ju je staviti na lice na mjestima s puno ljudi, koji usto stoje nagurani jedan iza drugoga, primjerice u autobusima i vlakovima", kaže.

A dr. Wendtner predviđa da će nošenje maski postati "novo normalno" na vrlo posjećenim konferencijama, posebno za vrijeme sezonskih prehlada i gripe. "Neće to nužno biti maske FFP2 ili njima slične, poput maski KN95, već jednostavne platnene maske za lice."

No pri odlasku u bolnicu, posjetu domovima za umirovljenike i starije osobe "trebalo bi nositi FFP2 maske da bi se zaštitili pacijenti i štićenici", kaže Wendtner, dodajući da bi maske u tim ustanovama trebali nositi i posjetitelji i medicinsko osoblje.

Dr. Zastrow misli da je dobra zamisao sa sobom i dalje nositi malu bočicu sredstva za dezinfekciju ruku.

- Putujete li, primjerice, podzemnom željeznicom i držite se za ručku koju je prije vas dotaknulo puno ljudi, po iskrcaju bi bilo preporučljivo dezinficirati ruke. Ruke biste trebali dezinficirati i nakon dodirivanja ručki na vratima ili naslona za ruke u zrakoplovima. - savjetuje Dr. Zastrow .

Zastrow i nakon covida preporučuje ispiranje usne šupljine i grla svaka tri dana dezinfekcijskim sredstvom za ispiranje usta, koje inaktivira bakterije i viruse koji se šire razgovorom, kašljanjem, pjevanjem itd.

Vodica za ispiranje usta koju možda već koristite, u ovom je slučaju vjerojatno neadekvatna.

Redovito pranje ruku spada u osnove osobne higijene, koje je bilo važno i prije izbijanja pandemije covida-19.

"Ne zanemarujte temeljito pranje ruku sapunom i vodom prije i nakon jela i nakon korištenja toaleta", podsjećaju njemački liječnici.

"Držanje fizičke distance od osobe neposredno ispred i iza vas u redu ima smisla i izvan pandemije", napominje Wendtner, "i to ne samo iz higijenskih razloga. Pristojno je ne naguravati se ispred ili iza osobe koja stoji neposredno pored vas".

Redovito prozračivanje prostorija u školama i "open space" uredima za vrijeme pandemije smanjilo je rizik od zaraze novim koronavirusom.

- Široko otvaranje prozora na nekoliko minuta da bi se omogućio ulazak svježeg zraka u prostoriju i izbacivanje ustajalog smanjuje koncentraciju aerosola u zatvorenom prostoru, što je korisno za zdravlje bez obzira na covid-19. - kaže Wendtner, dodajući da je to jednostavno i ništa vas ne stoji.

Rukovanje je za vrijeme pandemije zamijenilo dodirivanje šakom ili laktom. No pružena ruka koju odbijete često se smatra neuljudnim ponašanjem.

Stoga Zastrow predlaže kompromisno rješenje: "Rukujte se, a potom diskretno dezinficirajte ruke sredstvom za dezinfekciju koje nosite sa sobom."

Što je s poljupcem u obraz?

Razmislite s kim se želite poljubiti u obraz, a s kim ne. Niste li voljni, možete pristojno, ali odlučno odbiti poljubac, uostalom, kao i u doba prije pandemije.

(Hina)

Potiho je objavljen kraj pandemije koronavirusa u Hrvatskoj. Naime, u Narodnim novinama, bez medijske pompe, objavljena je odluka ministra zdravstva Vilija Beroša kojom se ukidaju sve mjere koje su bile donesene uz pandemiju, točnije – ukinute su i mjere u zdravstvenom i sustavu socijalne skrbi.

Podsjetimo, prethodno su pandemijske mjere bile ukinute za većinu sfera života, ali su ostale na snazi za zdravstveni i sustav socijalne skrbi, a maske su se zahtijevale i u ljekarnama. Objavom odluke ministra u Narodnim novinama sve te mjere prestale su važiti.

dm

Svijet je izgubio bitku s koronavirusom, najbolji pokazatelj za to su brojke oboljelih na koje danas, barem kad je o Hrvatskoj riječ, malo tko uopće više reagira, a iako je riječ o brojkama zbog kojih bi se donedavno mnogi „propinjali”, na tri, tri stotine ili tri tisuće novooboljelih jednako se odmahuje rukom.

No, pandemija je još uvijek tu, samo smo je malo smetnuli s uma jer više ne nosimo „brnjice”, nema ni socijalne distance, ali u Dubrovačko – neretvanskoj županiji trenutno je 310 aktivnih slučajeva oboljelih od COVID -a, najviše u Dubrovniku, njih 169. Brojevi su to koji su nas nekada tjerali u tzv. lockdown, a jesmo li otad postali pametniji, jesmo li nešto naučili, čini se i ne odveć, cjepiva su slabo učinkovita, ali opet dovoljno dobra da cijepljenje zaštite od jačih simptoma pa i smrti, ako ništa drugo cijepljeni barem svijetle u mraku, kažu tako oni kojima je korona bila smiješna i prije i sad pa eto to je dobar odgovor na pitanje jesmo li pametniji.

Zapravo, kada napišemo da je pandemija još uvijek tu, na jedan način griješimo, COVID-19 više nije pandemijska bolest, riječ je o virusu koji je postao dio naših života ili smrti, ako je nekome nešto smiješno u tome neka pita rodbinu onih 316 preminulih u Dubrovačko – neretvanskoj županiji je li i njima smiješno ili možda one koji mjesecima vuku posljedice infekcije. Izgubljena bitka protiv ovog virusa koji se ukorijenio nije i jedina pandemijska bitka koju vodi čovječanstvo, u tijek je i bitka protiv „antivaksera” u kojoj bi poraz bio bolniji.

Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je npr. upozorila kako svijetu ponovo prijete ospice. Eh, da, i na to mnogi odmahuju rukom, neš' ti bolesti, ospice. Odmahuje se rukom i na povećani broj slučajeva hepatitisa A, prevedeno - zarazne žutice, i to među srednjoškolcima, odmahuju rukom i oni koji tvrde kako je cijepljenje svjetska zavjera, ali i oni koji s cijepljenjem nemaju problema, odmahuje većina jer ih nije briga dok ih takvo što ili njima nekog bliskog ne zahvati.

Počevši od necijepljenja ili zbog straha ili zbog neiformiranosti ili zbog neobrazovanosti ili jednostavno „lude glave” što je sve nebriga za opće zdravlje pa preko gomilanja WC papira, ulja i brašna, do postavljanja idiotskih smajlića na vijesti o nečijoj smrti od COVID -a 19 i u konačnici onog što je zapravo najgore – odmahivanja rukom na tuđu bol i muku, čini se da je čovječanstvo u ove dvije i pol godine najteži poraz ipak doživjelo u humanosti. A COVID... Deboto pa lako ćemo za to.

U organizaciji centra EUROPE DIRECT Dubrovačko - neretvanske županije u Opuzenu su jučer održane radionica i panel rasprave na temu „Utjecaj pandemije Covid 19 na mentalno zdravlje mladih“. Rasprave u kojima se naglašava važnost mentalnog zdravlja organizirane su u mjesecu u kojem se tradicionalno obilježava Svjetski dan zdravlja.

- Ovakve radionice bile bi korisne svima, bez obzira na godine, a vjerujem da ćemo imati prilike na temu mentalnog zdravlja razgovarati i s mladima u drugim dijelovima županije. – istaknula je pročelnica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Žaklina Marević.

Okupljene je pozdravila i predstavnica EUROPE DIRECT-a Dubrovačko-neretvanske županije Petra Popović, a sa značajem psihoterapije, ali i predrasudama po pitanju tog zanimanja, upoznala ih je doktorica Asja Palinić Cvitanović koja je specijalistica školske medicine i psihoterapeut.

S obzirom na negativni utjecaj pandemije na mlade, europarlamentarci su sa 604 glasa „za” podržali odluku da se 2022. godina proglasi Europskom godinom mladih tijekom koje Europska unija želi ukazati na važnu ulogu mladih u izgradnji bolje, zelenije, uključivije i digitalnije budućnosti.

- Naš je zadatak naučiti mlade kako biti radišan, kako živjeti odgovorno, odgajati ih za rad, a ne za fakultet ili za odličnu ocjenu. – istaknula je tijekom panel rasprave doktorica Asja Palinić Cvitanović.

Na panelu su joj se priključili učenici srednjih škola koji su otvoreno govorili o izazovima koje im je pandemija nametnula. Prvi panel obilježila je rasprava po pitanju utjecaja ekrana na nas, našu usamljenost i našu sreću.

O vlastitim iskustvima u brojnim životnim izazovima te pokretanju promjena u društvu u kojem živimo govorile su sudionice drugog panela davši tom prilikom i svojevrsne preporuke mladima.

Ravnateljica Srednje poljoprivredne i tehničke škole u Opuzenu Danijela Primorac, profesorica Gimnazije Metković Branka Vladimir, socijalna radnica zaposlena u Centru za socijalnu skrb Metković Vilma Martić te doktorica Asja Palinić Cvitanović osvrnule su se na utjecaj društvenih mreža i nerealnu sliku koju pojedinci šalju putem tih platformi.

Mladi su i u tom panelu aktivno sudjelovali i ukazali primjerice na postojanje cyberbullyinga u današnjem društvu i u njihovoj svakodnevnici. Otvorena je i tema anksioznosti, depresije, kratkoročnoj proizvodnji adrenalina i adolescenciji u kojoj pojedinci ostaju zauvijek. Predstavnice Udruge osoba s invaliditetom osvrnule su se na utjecaj pandemije na njihove korisnike i zaposlenike.

Uz predstavnike organizatora iz centra EUROPE DIRECT Dubrovačko-neretvanske županije, kojeg vodi Regionalna agencija DUNEA, u Opuzenu su bili i predstavnici Dubrovačko -n eretvanske županije, učenici i profesori Gimnazije Metković i Srednje poljoprivredne i tehničke škole u Opuzenu, predstavnice Centra za socijalnu skrb Metković, predstavnica Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko - neretvanske županije te predstavnice Udruge osoba s invaliditetom „Prijatelj“ Metković.

dpp

Maturanti iz Dubrovačko - neretvanske županije pokazali su odlično znanje na državnoj maturi, potvrdio je Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović na jučerašnjem sastanku župana Nikole Dobroslavića i ravnatelja srednjih škola s područja Dubrovačko - neretvanske županije, upoznavši nazočne s rezultatima državne mature u 2021. godini.

- Rezultati su bili iznenađujuće dobri u odnosu na prethodnu godinu s obzirom da je riječ o učenicima koji su dvije godine za redom pohađali nastavu u uvjetima pandemije koronavirusa kada je veći dio vremena nastava bila po modelu C, odnosno online. – istaknuo je Filipović.

Svi pokazatelji potvrđuju da je uvođenje državne mature u sustav obrazovanja bio dobar potez s obzirom da u posljednjih 10 godina prolaznost na državnoj maturi na razini cijele Hrvatske raste iz godine u godinu. Uspjeh učenika srednjih škola Dubrovačko - neretvanske županije u ispitima obveznog dijela državne mature, odnosno predmetima hrvatski jezik, matematika i engleski jezik ili su na razini nacionalnog prosjeka ili čak u većini slučajeva i veći.

Posebno je za pohvaliti uspjeh strukovnih škola koji su i u ispitima obveznog dijela, kao i izbornog (biologija, kemija, fizika, gospodarstvo i politika, psihologija) u svim predmetima bolji od nacionalnog prosjeka.

Uz analizu rezultata državne mature 2021. godine Dubrovačko-neretvanske županije u usporedbi s državnom razinom, na jučerašnjem je sastanku bilo riječi o probnim ispitima te provedbi ispita obveznih i izbornih predmeta.

Župan Dobroslavić je ovom prigodom istaknuo važnost obrazovanja i usvajanja znanja koja mladi ljudi stječu i kroz uspješne nastupe na državnim i županijskim natjecanjima i s takvim dodatnim iskustvima postaju kompetitivniji na domaćem ali i međunarodnom tržištu znanja.

dm

Pandemija je dodatno ugrozila ljudska prava i demokraciju u cijelom svijetu, a posebno je zabrinjavajuće jačanje autokratskih režima koji prolaze nekažnjeno jer su ljudska prava podređena poslovnim interesima, upozorili su europarlamentarci na ovotjednoj plenarnoj sjednici.

Jačanje autokratskih i drugih neliberalnih režima značajnim je dijelom uzrokovano podređivanjem ljudskih prava financijskim interesima u okviru neadekvatne vanjske politike EU-a, upozorili su europarlamentarci na ovotjednoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.

- Nakon 20 godina, u 2020. prvi su put neliberalne demokracije, diktature i autokratski režimi ponovno počeli biti u većini. - upozorila je Maria Soraya Rodriguez Ramos, izvjestiteljica za godišnje izvješće o stanju ljudskih prava i demokracije u svijetu,

Eurozastupnici smatraju da je potrebno uvesti klauzulu o ljudskim pravima u međunarodne sporazume, uključujući i one trgovinske, te nadzirati njihovu provedbu jer ljudska prava ne smiju biti podređena biznisu.

Rodriguez Ramos je rekla da Parlament traži od Komisije da hitno prouči mehanizme kažnjavanja i uvođenja sankcija.

- Znamo da multinacionalne kompanije krše principe koje mi ovdje tvrdimo da branimo. Europsko zakonodavstvo o nadzoru nad kompanijama nam nudi jedinstvenu priliku da transformiramo riječi u djela… Nemojmo propustiti tu priliku. - rekao je Raphaël Glucksmann iz kluba S&D.

Zastupnica Isabel Wiseler-Lima iz kluba EPP-a upozorila je da autokratski režimi prolaze posve nekažnjeno za ubojstva aktivista i novinara “iako imamo različita sredstva da zaštitimo one koji se bore za demokraciju”.

Miguel Urbán Crespo iz kluba Ljevice dodao je na to da je “EU čestitala Kolumbiji na njenom napretku i nije uputila niti jednu kritiku niti osudu zbog ubojstava boraca za ljudska prava”.

- Želimo u ovom parlamentu raspravljati o ljudskim pravima, ali danas baš i nije najbolji dan za to. Naime, morali bismo najprije prijaviti odgovorne za ubojstva stotina tisuća Kolumbijaca, no mi smo ovdje ugostili predsjednika te države. - rekao je zastupnik Manu Pineda, također iz kluba Ljevice.

Ljudska prava moraju niti univerzalna i neovisna o ideologijama, poručili su europarlamentarci.

- To nije vreća iz koje svatko odabire ono što mu odgovara s obzirom na njegove osobne kriterije i uvjerenja. - rekla je izvjestiteljica Rodriguez Ramos.

Dodala je da ovo izvješće nije samo pregled stanja nego i daje smjernice za učinkovitije djelovanje. To podrazumijeva pooštravanje globalnog režima sankcija, pri čemu ljudska prava moraju biti u središtu, a ne na marginama vanjske politike EU-a. Izvješće o ljudskim pravima i demokraciji u Europskom je parlamentu prihvaćeno s 487 glasova. Protiv je bilo 80 zastupnika, a suzdržano njih 120.

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnsnu politiku Josep Borrell odgovorio je na kritike zastupnika rekavši da je ove godine EU ponovno pokrenuo Forum za ljudska prava kako bi se bavili situacijom u Bjelorusiji, Mjanmaru, Afganistanu, Etiopiji i drugdje te problemom klimatskih promjena.

- Imamo europski globalni režim sankcija, usvojili smo restriktivne mjere koje ciljaju na pojedince i subjekte u Kini, Koreji, Južnom Sudanu, Eritreji, Rusiji… - rekao je Borrell.

Borrell je najavio da će EU osigurati 80 milijardi eura za sljedeće sedmogodišnje razdoblje programa za demokraciju i ljudska prava.

- Tu je i promatračka izborna misija EU-a s ciljem promicanja demokracije i ljudskih prava. Uskoro ćemo takve misije poslati u Kolumbiju, Istočni Timur i Libanon. - rekao je Borrell.

Najavio je i da će Komisija uskoro napraviti i “dubinsku analizu privatnog sektora” kako bi se kompanije primorale da u svom poslovanju poštuju ljudska prava.

(Hina)

Ususret početku nove školske godine, ministar obrazovanja Radovan Fuchs otkrio je na koji će se način odvijati nastava u uvjetima pandemije, dok broj zaraženih posljednih dana raste. Prema ministru mjere u školama će ove godine biti manje restriktivne nego prošle.

Ministar Fuchs navodi kako će se djeca od prvog do petog razreda moći „miješati”, što prije nije bilo moguće. Također će se odobriti izborna nastava te će višim razredima biti dopušteno mijenjanje učionica. Vraća se i mogućnost bavljenja sportom unutar škola, dok će školske dvorane još ostati zatvorene za rekreaciju.

Odvijanje školske prakse bit će omogućeno kao i roditeljski sastanci, naravno sve uz poštivanje epidemioloških mjera. Novost je također i samoizolacija u koju više ne ide cijeli razred nego samo „najbliži” učenici zaraženog.

Fuchs je komentirao i cijepljenje prosvjetnih radnika.
- Nismo previše zadovoljni odazivom prosvjetnih radnika na cijepljenje. Ako izuzmemo visoko školstvo, na oko 50 posto smo. – naveo je Fuchs.

inistar se osvrnuo i na prošlu školsku godinu, gdje se model A, B i C nastave pokazao efikasnim. Fuchs tvrdi da su maturanti 90 posto nastave pratili uživo, a oni u prvim razredima osnovne škole i do 98 posto.
Da će mjere u školama biti manje restriktivne kazao je danas na sjednici vlade Premijer Andrej Plenković.

Vlatko Car

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 87 novih slučajeva zaraze koronavirusom (od toga 59 slučajeva utvrđeno brzim antigenskim testom). Radi se o 30 osoba iz Metkovića (od toga sedam korisnika za odrasle osobe i rehabilitaciju Metković ), 21 iz Dubrovnika, 12 iz Župe dubrovačke (od toga jedan djelatnik Centra za rehabilitaciju Josipovac), šest iz Konavala (od toga jedan djelatnik Doma za starije Konavle), pet iz Ploča, po tri iz Kule Norinske i Opuzena, dvije iz Blata, po jednoj osobi iz Dubrovačkog primorja, Korčule, Slivnog i Vele Luke te jednoj osobi koja nema prebivalište na području naše županije. - navode danas u priopćenju iz Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije.

Ukupno je zaraženo 46 osoba muškog spola i 41 osoba ženskog spola, a za 42 osobe je utvrđena epidemiološka veza, a u posljednja 24 sata obrađeno je 328 uzoraka, a od početka pandemije analiziran je ukupno 25 721 uzorak.

Oporavile su se 33 osobe: 14 iz Metkovića, sedam iz Dubrovnika, po dvije iz Blata, Konavala, Korčule, s Mljeta i Vele Luke te po jednoj osobi iz Kule Norinske i Ploča.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 55 osoba pozitivnih na koronavirus. Pet pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, tri pacijenta su na invanzivnoj ventilaciji, dva pacijenta na neinvanzivnoj ventilaciji. U samoizolaciji je 1149 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđen je ukupno 101 slučaj kršenja samoizolacije, podaci su Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp