Prikazujem sadržaj po oznakama: ob dubrovnik

U akciji u župama i crkvama vjernici Dubrovačke biskupije kroz marijanski mjesec listopad prikupljeno je 152 tisuće kuna za nabavu tri uređaja Općoj bolnici Dubrovnik za kvalitetno praćenje trudnoće. Tim povodom ginekološki odjel dubrovačke bolnice posjetio je danas i dubrovački biskup mons. Roko Glasnović.

Riječ je o uređajima pomoću kojih roditelji prvi put čuju otkucaje djetetova srca i koji služe za praćenje srčanih tonova djeteta u utrobi majke i kontrakcija trudnica. Dubrovačka bolnica bila je manjku takvih uređaja koji se svakodnevno koriste, a time i troše, te njihov broj nije bio dovoljna za nadzor svih trudnica. Jedan od novonabavljenih uređaja služi i za praćenje blizanačke trudnoće.

Ističući kako je danas blagdan Gospe od Zdravlja, biskup Glasnović je naglasio:

- Život je najveći dar, a tek poslije dolazi zdravlje. Demografija je najvažnija tema za naše društvo i za Crkvu. Ovim smo se u zahvalnosti solidarizirali, uvijek na poticaj činiti dobro. - rekao je biskup Glasnović.

Zahvalivši se na donaciji ravnatelj dubrovačke Opće bolnice je rekao kako se bez nabavljenih uređaja ne može svakodnevno raditi s trudnicama.

- Ovo je u današnja vremena svakako pozitivna tema. Najvažnije je da svi podržavamo život. - rekao je Bekić.

U predvorju ginekološkog odjela liječnik Zoran Tešanović s kolegom i sestrama pokazao je jedan od aparata i objasnio njegovo djelovanje. Biskup je potom obišao odjel, kratko se susrećući s rodiljama i novorođenim bebama te osobljem odjela. U bolničkoj kapelici Gospe od Zdravlja u koncelebraciji s bolničkim kapelanom don Miroslavom Karatovićem i pomoćnim kapelanom don Jurom Paponja biskup Glasnovič predslavio je euharistiju preporučivši Gospi liječnike, sestre, tehničare i ostalo bolničko osoblje. U molitve je također uključio sve one koji su svojim darom sudjelovali u nabavi triju uređaja za ginekološki odjel Opće bolnice Dubrovnik.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Kako bi bolnice kojima je osnivač država i one kojima su osnivači županije mogle podmiriti dio dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala, Vlada je na sjednici donijela dvije odluke ukupno vrijedne više od 743 milijuna kuna.

Odluke se donose, objasnio je ministar zdravstva Vili Beroš, u cilju rješavanja problema vezanog uz dospjele i nepodmirene obveze u sektoru zdravstva, radi zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Hrvatske, osiguranja nesmetanog funkcioniranja bolničkih zdravstvenih ustanova kojima je osnivač država, odnosno županije i podmirivanja njihovih dugova prema dobavljačima.

Novac je osiguran u proračunu na pozicijama Ministarstva zdravstva u ukupnom iznosu od 743.313.908 kuna, a u obzir je uzet kriterij dospjelosti nepodmirenih obveza starijih od 120 dana, na dan 30. travnja.

Prema odluci o isplati sredstava bolničkim zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač država, tako će za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijal bolnicama biti isplaćeno ukupno 441.190.075 kuna.

One taj novac moraju iskoristiti isključivo za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema kriteriju ročnosti tako da se najstarije dospjele obveze plate prve.

Najveći iznos, nešto manje od 113 milijuna kuna, dobit će Klinički bolnički centar Zagreb i Klinički bolnički centar Split, nešto manje od 90 milijuna kuna.

Odlukom o isplati namjenske pomoći za podmirivanje dijela dospjelih obveza bolničkih zdravstvenih ustanova kojima su osnivači županije, Ministarstvo zdravstva će isplatiti namjensku pomoć županijama u ukupnom iznosu od 302.123.833 kuna, od toga iznosa 31,29 milijuna kuna namijenjeno je za plaćanje duga Opće bolnice Dubrovnik.

dm

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Reformu zdravstva resornog ministra Vilija Beroša kojom se, između ostalog predviđa prenošenje upravljačkih, odnosno osnivačkih prava bolnica na državu, njihovo spajanje, objedinjena javna nabava, ali i zabrana rada šefovima bolnica i bolničkih odjela u privatnim znanstvenim ustanovama, prokomentirao je ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić. On ističe kako će OB Dubrovnik biti izuzeta od „spajanja”.

- Dubrovačka Opća bolnica zbog svog zemljopisnog položaja i velike udaljenosti od najbližeg bolničkog centra, a to je Split, bit će izuzeta od spajanja. Jednostavno smo stava da to spajanje nije izvedivo. Štoviše, mi smo vjerojatno jedini primjer opće bolnice u Hrvatskoj gdje ne bi trebalo dirati organizacijsku strukturu rada bolnice zbog naših specifičnosti i uvijek kažemo da smo mi zapravo hibrid opće bolnice i KBC -a jer moramo imati puno djelatnosti koje druge bolnice nemaju, a baš zbog zbog udaljenosti i zlatnog sata. - kaže doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić.

- Mi moramo zato primjerice imati interventnu kardiologiju gdje su prošle godine napravljena 423 interventna kardiološka zahvata. Razlike su itekako vidljive, u drugim krajevima imate situaciju da su neke bolnice 10 -tak minuta vožnje udaljene od KBC -ova, imate mjesta i sa po dvije opće bolnice i ne vidim način na koji bi se mi spajali s nekom drugom bolnicom. - rekao je ravnatelj Bekić i dodao kako je KBC Split ionako prva ustanova na koju je „naslonjena” naša bolnica.

- Naša je prva suradnja ustanova KBC Split i ona rijetka stanja koja ne možemo rješavati, poput ugroženih trudnoća ili potreba za neonatološkom skrbi, rješavamo sa Splitom, a nerijetko i sa zagrebačkim ustanovama. - kazao je ravnatelj OB Dubrovnik doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić.

Osvrnuo se i na prenošenje upravljačkih i osnivačkih prava bolnica na državu.

- Bolnice su već bile pod državom kad je bila prva sanacija za vrijeme pretprošle vlade i tada je iz te sanacije Opća bolnica Dubrovnik vraćena sa 107 milijuna kuna duga. Kad sam u svibnju 2016. postao ravnatelj bolnice prema primopredajnom zapisniku dug bolnice iznosio je 107 milijuna kuna. Pozdravljam reforme ukoliko će dovesti do boljeg funkcioniranja i financijske konsolidacije zdravstvenog sustava i jasno poboljšanja dijagnostike i terapije naših pacijenata. Vjerujem da je to i svrha ove reforme. - smatra ravnatelj OB Dubrovnik doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić.

Objavljeno u Aktualno

Ustrajni smo promijeniti sustav da stabiliziramo financije, kategoriziramo bolnice, da zaposlenici budu zadovoljni. - rekao je proteklog tjedna ministar zdravstva Vili Beroš predstavljajući okvir reforme zdravstva prema kojoj bi se bolnice „vratile državi”, neke bi se i „spajale”, a objedinio bi se i sustav javne nabave, sve, naravno s ciljem ušteda u zdravstvu za koje Hrvatska izdvaja tri i pol puta manje od prosjeka EU, a u kojem se stalno gomilaju dugovi.

Da je reforma zdravstveno sustava nužna smatra i župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić. No ističe kako se problemi neće riješiti prenošenjem upravljačkih prava u bolnicama sa županija na državu.

- Uvijek smo isticali da razumijemo potrebu reforme zdravstva jer ono ima probleme s financiranjem jer se svima nama pruži više zdravstvenih usluga nego što se ubere sredstava i naravno da tu razliku uvijek mora pokrivati država i ona to i radi, istina, s malim zakašnjenjima, ali u principu država na kraju uvijek sve podmiri. Naravno da treba utvrditi koliki su stvarni i realni troškovi, mogu li oni biti manji, može li organizacija unutar bolničkog sustava biti efikasnija, dakle, mreža zdravstvenih ustanova treba biti predmet reforme i ministar Beroš je iznio neke detalje. Mi smo kao Zajednica županija tražili i dogovorili s ministrom da nam te prijedloge izloži i vjerujem da ćemo vrlo brzo na Zajednici županija vidjeti prijedlog reforme i da ćemo se o njemu očitovati. - rekao je Dobroslavić.

Da se na reformi još radi rekao je proteklog tjedna i resorni ministar Beroš. Dok se reforma brusi neke od njezinih odrednica već su poznate u javnosti. Bolnice bi se naime „vratile pod državu”, a već do kraja godine objedinit će se i javna nabava za 23 kategorije proizvoda u bolnicama. Revidirat će se lista skupih lijekova, uvesti opći sistematski pregledi te propisati pravila za rad liječnika u zdravstvu kod privatnika.

Tijekom 2024. doći će do „spajanja bolnica” čiji će se broj kao ustanova sa 62 smanjiti na 20. Župan Dobroslavić ističe kako će dubrovačka Opća bolnica zbog svojih specifičnosti biti izuzeta od spajanja.

- Pozdravljamo mjere poput objedinjavanja javne nabave, ali i racionalizacije u smislu spajanja bolnica na način da svaka bolnica ne radi sve u slučaju da se dvije bolnice nalaze blizu jedna drugoj. No u našem slučaju to neće biti moguće zbog udaljenosti Opće bolnice Dubrovnik. I upravo zato što je od najbliže bolnice, KBC -a Split, udaljena dva i pol sata vožnje, naša bolnica mora obavljati i one usluge koje bolnice koji su bliže ne moraju. - kazao je Dobroslavić.

Ipak, na obrise reforme župan Dobroslavić ima jednu zamjerku. Naime, prijedlog da se bolnice vrate „pod državu” pozdravlja, ali i ističe kako županijama ne treba oduzimati upravljačka prava nad bolnicama.

- S jednom se stvari apsolutno ne slažemo, a to je da je uzrok bilo kojeg segmenta krize i problema u osnivačkim pravima. Županije su nominalno osnivači zdravstvenih ustanova i bolnica i hitne medicine, domova zdravlja, javnog zdravstva i smatramo da je to dobro rješenje koje ne treba mijenjati jer se sve može napravit ne mijenjajući titulare i osnivače ustanova. Mi ćemo i dalje predlagati i tražiti od Vlade i Ministarstva rješenja koja neće zadirati u osnivačka prava. Ne smatramo da da je uzrok bilo kojoj teškoći, poput nedostatka liječnika, dugova u zdravstvu, odnosu prema skupim lijekovim u osnivačkim pravima i sve se može rješavati bez zadiranja u osnivačka prava. Vlada ima pravilan odnos prema decentralizaciji i predsjednik Vlade Andrej Plenković i cijela Vlada podržavaju snažne županije i supsidijarnost i decentralizaciju, što znači da se odluke donose na nižim razinama gdje god je to moguće i smatramo da tako treba i ostati, a svaka inicijativa koja će ići od Ministarstva u smislu reforme zdravstva, osim zadiranja u osnivačka prava, bit će podržana i od nas. - kazao je Dobroslavić.

Odgovorio je i na pitanje hoće li Vlada imati sluha kad su u pitanju upravljačka prava nad bolnicama.

- Mi ćemo, kao i dosad, iznijeti naše stavove. Ja sam to već radio na Zajednici županija i to o Ministarstvu znaju, zna to i predsjednik Vlade i mi ćemo pri tome i ostati. Naravno, prihvaćamo pravo Vlade da odlučuje o stvarima koje su u njihovoj nadležnosti, ali ustrajat ćemo u tome jer smatramo da se reforma treba napraviti bez zadiranja u osnivačka prava jer ona nisu uzrok niti jednoj od teškoća u zdravstvu. - rekao je Dobroslavić.

Istaknuo je kako dubrovačku bolnicu zbog njezina položaja treba jačati.

- Našu bolnicu treba jačati jer je ona od prve bolnice, od KBC-a Split, udaljena dva do dva i pol sata i ne može biti naslonjena na drugu bolnicu kao što je to slučaj s puno bolnica u Hrvatskoj, poput karlovačke kojoj je na jako maloj udaljenosti dostupno nekoliko kliničkih bolnica u Zagrebu. Naša je bolnica u potpuno drugoj situaciji i u Ministarstvu to priznaju i naša bolnica ima određeni poseban, upravo regionalni status. Nije obična županijska bolnica. Svi joj priznaju tu specifičnost i to tako treba i ostati. Mi moramo u našoj bolnici imati mogućnost pružanja određenih usluga u hitnim slučajevima bez obzira kakav bio sustav jer se „zlatni sat” mora ispuniti, a to se može samo ako se pacijent hitno do zdravstvene ustanove može dovesti unutar sat vremena. Postoje neke specifičnosti poput kardioloških koje naša bolnica sama po sebi ne bi morala imati da je blizu klinička bolnica i te specijalizacije mora zadržati i dalje, štoviše, mora raspisati i neke nove. - smatra Dobroslavić.

Kad su u pitanju potrebe zdravstva, Dobroslavić ističe kako se one s razine države nikad ne mogu prepoznati u mjeri kao što je to moguće lokalne razine.

- Ne želimo na državu prevaljivati nešto što ne može, ali ona jedina ubire sredstva za zdravstvo i naravno da ta sredstva nisu dovoljna i naravno da pomažemo sa svojim proračunima, ali ne možemo u toj mjeri u kojoj je potrebno jer nemamo odakle prikupiti sredstva, ali u svakom slučaju potičemo razvoj naše bolnice i na neki način prenosimo želje i potrebe sugrađana i insistiramo da se one ugrade u poslovanje naših zdravstvenih ustanova, što u konačnici i jest smisao decentralizacije. - rekao je Dobroslavić.

Istaknuo je kako je na području Županije realizirano puno projekata čiji je osnovni cilj kvalitetna zdravstvena usluga i zaštita.

- Mi smo upravo slijedom građanske inicijative uredili objedinjeni hitni bolnički prijem, ne vlastitim nego EU sredstvima. Inicirali smo i završili dnevnu bolnicu u Metkoviću, što je od velikog značaja za stanovnike doline Neretve. Sad pripremamo dokumentaciju za energetsku obnovu dubrovačke bolnice, a zapravo je to obnova zgrade. Projekt je vrijedan 150 milijuna kuna i kandidirat ćemo ga na EU fondove, a kako bi uredili bolnicu da bude još kvalitetnija u smislu energetske učinkovitosti. Središnja vlast ne može uvijek uočiti specifičnosti određenog područja, to je zadaća lokalnih razina vidjeli smo to i u slučaju izgradnje pelješkog mosta, iako je njegov značaj država trebala tretirati kao žuran projekt i reći ću potpuno otvoreno, da nije bilo našeg insistiranja, neću reći da se most ne bi izgradio, ali se još ne bi izgradio, slično je i s potrebama u zdravstvu. - rekao je župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

Objavljeno u Aktualno

Priziv savjesti za liječnike kao i mogućnost obavljanja prekida trudnoće u posljednje vrijeme su izrazito aktualne teme u hrvatskom društvu. Inicijativa „Dosta” uputila je nedavno otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojem traži objavljivanje javnog registra zdravstvenih radnika koji se pozivaju na priziv savjesti i objavu podataka o kapacitetima zdravstvenih ustanova za uslugu prekida trudnoće.

- Smisao javnog registra je u tome da pacijenticama budu jasno u koju se zdravstvenu ustanovu mogu javiti i zatražiti prekid trudnoće. To u ovom trenutku nije jasno pa dolazi do situacija u kojima, zbog odugovlačenja, prođe zakonski rok unutar kojeg žene mogu zatražiti prekid trudnoće. - rekla je Branka Mrzić Jagatić iz udruge Roda.

Ako je suditi po podacima koje smo dobili iz Opće bolnice Dubrovnik, pacijentice s juga Hrvatske s obavljanjem pobačaja ne bi trebale imati problema, odnosno tu mogućnost u OB Dubrovnik imaju.

Tako su u Općoj bolnici Dubrovnik u protekloj godini obavljena 32 abortusa, dok ih je u 2020. bilo 28, a 2019. godine 37.

- U ovom trenutku u Općoj bolnici Dubrovnik je 19 djelatnika s prizivom savjesti, a na raspolaganju su 42 djelatnika za obavljanje zahvata, a to su ginekolozi, anesteziolozi, anesteziološki tehničari i medicinske sestre/tehničari – instrumentarke. Na Odjelu za ginekologiju od pet ginekologa koji su u stalnom radnom odnosu, troje ih ima priziv savjesti. – naveo je ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić dodajući kako je Registar zdravstvenog osoblja s prizivom savjesti u nadležnosti Ministarstva zdravstva RH.

Objavljeno u Aktualno

Nakon sastanka s ravnateljima bolnica čija je tema bila smanjenje listi čekanja, ministar zdravstva Vili Beroš kazao je da je novi informatički sustav, koji je objedinio sve prethodne, omogućio realni prikaz lista čekanja u bolnicama i planiranje koraka za njihovo smanjivanje. Iako su na sastanak koji je održao Beroš bili pozvani samo ravnatelji KBC -ova, liste čekanja zapravo su problem u svim hrvatskim bolnicama, a COVID pandemija samo je dodatno pogoršala stanje jer su zbog mogućnosti prijenosa virusa neke pretrage i pregledi morali biti i još uvijek su reducirani.

Ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić za Dubrovnikpress ističe kako su liste čekanja jedna od težih tema u hrvatskom zdravstvu, ali i naglašava kako nedostatak liječnika u pojedinim bolnicama itekako utječe na tempo odvijanja određenih pregleda i pretraga.

- Liste čekanja jedna su od težih tema u hrvatskom zdravstvu. Rješavanje listi čekanja po bolnicama, obzirom na uvjete u kojima već dvije godine radimo, isključivo se odnose na redukcije određenih programa zbog pandemije COVID-a i s druge strane zaista nedovoljnog broja osoblja, pri čemu treba istaknuti da imamo određeni broj djelatnosti gdje uopće nemamo stalnog liječnika, zaposlenika OB Dubrovnik. U OB Dubrovnik za veći dio prvih pregleda brže dođete na red, međutim za neke preglede gdje nema liječnika i ovismo o ispomoći sa strane koja je, recimo jedanput mjesečno, mogućnosti su nam poprilično ograničene. Ipak, zaista se nastoji svim pacijentima izaći ususret. - rekao je Bekić.

Hladni je pogon još od studenoga zbog COVID-a reduciran i u dubrovačkoj bolnici, ipak Bekić naglašava kako bi se stanje u bolnici, ukoliko se silazni trend COVID pozitivnih nastavi, moglo normalizirati kroz petnaestak dana.

- Kad su u pitanju pojedini zahvati, znate da od studenoga nema hladnog programa, ali neki dijelovi programa se ipak odvijaju. Svakodnevno pratimo statistiku smanjenja broja CIVID pozitivnih pacijenata i ako se ovaj silazni trend zaraženih nastavi, očekujemo da bismo kroz nekih petnaestak dana mogli pokrenuti hladni program, no moram naglasiti, sve ipak ovisi o broju COVID pozitivnih jer svaki ležeći pacijent zahtjeva pojačanu medicinsku skrb, znači medicinsku sestru, a one su trenutno u dobrom dijelu, pa čak i instrumentalke, angažirane na Odjelu za zarazne bolesti u brizi za COVID pacijente i kad se stanje stabilizira one će biti dostupne i moći ćemo nastaviti nesmetano s hladnim programom. - kazao je ravnatelj Bekić.

Naglasio je kako su liste čekanja u dubrovačkoj Općoj bolnici bolje od prosjeka države.
- Moram istaknuti kako su s obzirom na sve ove otegotne okolnosti liste čekanja u našoj bolnici, kad se gleda petogodišnji prosjek, bile bolje od prosjeka države. - istaknuo je.

No, ne krije kako i u dubrovačkoj bolnici postoje odjeli na kojima se za pojedine preglede i pretrage ipak čeka nešto duže.
- Liste čekanja na odjelu za oftalmologiju za operaciju mrene su bile veće, kao i za određene pretrage na radiologiji i kardiologiji. Mamografija je primjerice problem kad vi danas nazovete ili dođete na recepciju prijavit se na mamografiju, a da vas prethodno specijalist nije pregledao i uputio na pretragu. Za prvi pregled se inače ne čeka, ukoliko je hitan na red dođete za nekoliko dana, ali ako se radi o nekakvim hladnim pretragama, one mogu biti i unutar godine dana ako nisu prioritetne. - kazao je Bekić.

I dok ministar zdravstva Vili Beroš nakon sastanka s ravnateljima KBC-ova ističe kako su oni ti koji moraju znati koje su njihove potrebe u medicinskoj opremi, ali i kadrovima te naglašava kako ih Ministarstvo neće opstruirati, zapravo je manjak liječnika i medicinskih radnika, gorući problem hrvatskog zdravstva. Naime, čemu najbolja medicinska oprema ako s tom opremom nema tko raditi. Opreme u dubrovačkoj bolnici, ističe Bekić, ne manjka.

- Naš problem nije manjak opreme. Zaista je dijagnostička oprema u zadnje dvije godine u velikom broju najsuvremenija i najnovija. Privodimo kraju i projekt dnevne bolnice Dubrovnik gdje je nabavljena dijagnostička i terapijska oprema u vrijednosti od oko 30 milijuna kuna. Mahom su to sredstva iz Europskih fondova, a Županija i Grad Dubrovnik prepoznaju naše potrebe i imamo odličnu suradnju. Znači, oprema itekako stiže u bolnicu, ali uvijek je tu onaj kadrovski problem i on zapravo određuje kolike će biti liste čekanja. Nedostatak liječnika je najveći problem, posebno sad kad je veći dio njih opterećen hitnom službom, tako da je malo vremena za redovni rad. - rekao je ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić.

Objavljeno u Aktualno

Ravnatelj dubrovačke bolnice Marijo Bekić izjavio je u srijedu za Hinu kako su svi pacijenti koji su u posljednja tri dana hospitalizirani na covid odjelu necijepljeni i starije životne dobi, pri čemu je svih šest pacijenata na odjelu intenzivnog liječenja necijepljeno.

Bekić je kao kliničku sliku hospitaliziranih naveo obostranu upalu pluća, otežano disanje i smanjenu saturaciju kisika, suhi kašalj, povišenu temperaturu, pritisak u prsima te opću slabost.

Istaknuo je kako je, prema kliničkoj slici i brzini širenja, riječ o omikron soju.

- Puno je zaraženih u kratkom vremenu. Bez obzira na to što je riječ o laganoj kliničkoj slici, problem je u velikom broju zaraženih, zbog čega se ukupno javlja i velik broj onih s težom kliničkom slikom. - objasnio je Bekić.

Također je rekao da je trenutačno 76 djelatnika bolnice na kućnom liječenju ili u samoizolaciji, od kojih pet liječnika i 46 medicinskih sestara, ali se situacija popravlja.

- Ipak moram reći da je počeo povratak djelatnika i više ih se vraća nego što odlazi. - dodao je.

Bekić je rekao kako dubrovačka bolnica ima 299 akutnih postelja, a covid odjel može primiti 81 pacijenta, uz mogućnost proširenja za još najmanje trideset postelja.

(Hina)

Objavljeno u Aktualno

Godinama smo na granici što se tiče osoblja, to nije tajna. Možda upravo to što smo se navikli na taj režim s manjkom osoblja te se moramo često reorganizirati, prebacivati osoblje, snalaziti se, što je u „mirnodopsko” vrijeme bila mana, sada se pokazalo kao naša prednost u smislu da smo se lakše prilagodili. - rekao je ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić u Tjednom razgovoru za portal Južni.

- Nije nas to zateklo nespremne kao neke druge u velikim sustavima i u ovom trenutku dio medicinskih sestara je prebačen na odjel za zarazne bolesti, naši specijalizanti koji su izvan dubrovačke bolnice na specijalističkom usavršavanju su povučeni, svaki u trajanju od dva tjedna u bolnicu kako im zaista ne bismo omeli njihovo specijalističko usavršavanje, imamo još zainteresiranih za posao, raspisali smo još nekoliko natječaja između ostalog i za fizioterapeuta koji će nam dobro doći za ove pacijente. - kazao je također Bekić za Južni, a cijeli razgovor možete pročitati OVDJE.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Opća bolnica Dubrovnik osnovat će Podružnicu „Gruda”. Naime, Upravno vijeće OB Dubrovnik donijelo je u kolovozu odluku o osnivanju, ali za to trebaju suglasnost dati i vijećnici Skupštine Dubrovačko – neretvanske županije, s obzirom da je Županija osnivač OB Dubrovnik. Sjednica Županijske skupštine s ovom točkom zakazana je za 5. studenoga.

Podružnica „Gruda“ obavljat će djelatnost fizikalne medicine i rehabilitacije te kardiologije.

„Budući da zdravstveni radnici Opće bolnice Dubrovnik (fizioterapeut te liječnik specijalist kardiologije), dugi niz godina odlaze na teren na Grudu, u svrhu pružanja zdravstvene zaštite stanovnicima Konavala Opća bolnica Dubrovnik donijela je Odluku o osnivanju Podružnice. Navedenim bi se povećala dostupnost zdravstvene zaštite te osigurala kontinuiranost zdravstvene zaštite na udaljenoj lokaciji u Konavlima, na Grudi.” - piše u obrazloženju odluke o suglasnosti koja će se naći pred županijskim vijećnicima.

dm

Objavljeno u Aktualno

Vidjeli smo najavu planirane reorganizacije u zdravstvu. Dok se bolje ne upoznamo s prijedlozima ne mogu kazati nešto više. - komentar je župana Nikole Dobroslavića na najavu da bi opće bolnice, među kojima je i OB Dubrovnik, a kojima su osnivači županije uskoro mogle prijeći u vlasništvo države.

Također u prijedlogu reorganizacije navodi se i mogućnost ukidanja županijskih Zavoda za javno zdravstvo kao i županijskih Zavoda za hitnu medicinu.

„Zdravstvo u DNŽ i u cijeloj Hrvatskoj je dobro. To se posebno potvrdilo u ovoj COVID krizi kroz koju prolazimo. Ono dakako ima i probleme koje treba rješavati, manjak liječnika i velike probleme u financiranju. Smatramo da se to mora rješavati i u tom smislu razumijemo najave ministarstva. Ne smatramo, međutim, da uzrok tih problema leži u osnivačima zdravstvenih ustanova.” - službeni je stav uprave Dubrovačko – neretvanske županije, odnosno komentar na najavljenu reorganizaciju.

nm

Objavljeno u Aktualno
Stranica 1 od 6

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019