Prikazujem sadržaj po oznakama: mljet

Ekološka akcija čišćenja podmorja otoka Mljeta u organizaciji udruge veterana HRM-a, Ronilačkog kluba Nautilus i Ronilačkog centra Aquatica uz podršku javne ustanove Nacionalni park Mljet održana je jučer.

Čistilo se podmorje u uvalama Sobra, Okuklje, Liskanje, otočića Pomeštak i Glavat i uvale Soline.

Ronilo je oko 50 ronioca koji su uz čišćenje pretraživali podmorje za živim jedinkama plemenite periske Pinna nobilis u organizaciji Hrvatskog veterinarskog instituta, a u sklopu projekta očuvanja plemenite periske u Jadranu.

dpp

Ukoliko Vlada Republike Hrvatske ne donese nove mjere za ublažavanje rasta cijena energenata, poskupit će cijena vode za korisnike regionalnog vodovoda NPKLM, koji vodom opskrbljuje dio neretvanske doline, Pelješca i Korčule te otoke Lastovo i Mljet.

Rekao je to za Južni direktor NPKLM-a Jakova Belića, ističući kako je to veliki sustav s mnogo pumpi i prepumpavanja za što se troši velika količina struje te podsjećajući kako je aktualna vladina uredba na snazi do ožujka ove godine.

Korisnici NPKLM-a dobili su u travnju prošle godine povećane račune za 19 posto, ali su ti iznosi, podsjetimo, smanjeni u lipnju, te dodatno u prosinca nakon vladine uredbe.

- Cijena će sada ovisiti o vladinoj odluci. Ukoliko nastave s postojećim mjerama sve ostaje kao i do sada. No, ako do toga ne dođe, bit ćemo primorani ponovno povećati cijenu, odnosno vratiti je na iznos iz travnja prošle godine. - pojasnio je direktor Belić.

Nadalje je rekao kako ove godine očekuje trošak struje u iznosu od 1,1 milijuna eura, dodajući kako su ti iznosi prije bili puno manji.

- Pretprošle godine smo platili oko pola milijuna eura. Ukoliko Vlada produži rok uredbe kojom ublažava porast cijena energenata, vjerujem da će nam taj iznos biti dosta manji, nadam se na razini 2021., odnosno da će biti oko pola milijuna eura. - rekao je Jakov Belić.

Talijanska ribarica „Oronzo C“ nezakonito je bila u ribolovu u hrvatskim teritorijalnim vodama jučer poslijepodne južno od otoka Mljeta, a zapovjednik se oglušio na naredbu policije da zaustavi plovilo nakon čega je pomorska policija krenula u potjeru te je ribarica na koncu presetnuta i prepraćena u dubrovačku luku, izvijestila je danas Policijska iprva dubrovačko – neretvanska.

„Dana 9. veljače 2023. godine u 16:25 sati putem tehničkih sredstava za nadzor državne granice na moru, južno od otoka Mljeta policijski službenici Nacionalnog pomorskog centra uočili su ulazak talijanske ribarice imena „Oronzo C“ u teritorijalno more Republike Hrvatske.

Naime, navedena ribarica plovila je brzinom od 2,2 čvora, a što je ukazivalo na nezakonito ribarenje u morskim vodama Republike Hrvatske. Odmah po utvrđenom upućeno je policijsko plovilo, koje je putem pomorskog kanala 16 zapovjedniku ribarice izdalo naredbu o zaustavljanju, međutim kako se zapovjednik navedene ribarice oglušio na zapovijed i nastavio plovidbu u smjeru međunarodnih voda započet je njezin progon, koji je završio uzapćenjem u 17:35 sati.

U 21:15 sati predmetna ribarica je sprovedena u luku Dubrovnik, gdje su policijski službenici uz prisustvo ribarskog inspektora Uprave za ribarstvo izvršili inspekcijski pregled plovila, radi podnošenja adekvatnih prijava.” - navodi PU DN.

„Provedenim nadzorom utvrđeno je da se na ribarici kao članovi posade nalaze tri državljanina Italije, od kojih je jedan zapovjednik i još četiri državljana Indonezije. Tijekom današnjeg dana, zbog osnovane sumnje u počinjeni prekršaj iz Zakona o morskom ribarstvu, proveden je prekršajni postupak protiv zapovjednika talijanske ribarice pred Općinskim sudom u Dubrovniku nakon kojeg je ribarica, u 13:35 sati isplovila iz luke Dubrovnik u pravcu međunarodnih voda.” - piše u priopćenju policije.

Za vrijeme Austro - Ugarske monarhije, da bi zaštitili svoja prava i pravo ribolova u zaštićenom području Mljećani su parnicu vodili s Upravom Bečkog Dvora 18 godina, a koju je stanovništvo dobilo i donesen je zakon - Pravo Življenja - Status Meredanus, a 19. prosinca 1889. godine potpisana je nagodba između stanovnika zapadnog dijela Mljeta i Kraljevskog šumarskog upraviteljstva. S tim zakonom dobili su pravo na tradicionalni način života i tradicionalni način ribanja, navodi Južni dio pisma koje je uputila Ane Mljećka nakon što se mljetsko izaslanstvo sastalo se ministricom poljoprivrede Marijom Vučković, a kako bi se riješio problem ribolova na području Nacionalnog parka Mljet.

Naime, birokrati u Bruxellesu Mljećanima s područja Nacionalnog parka izbrisali su pravo korištenja tradicionalnih ribolovnih alata dok to pravo imaju ostali ribari na Jadranu, kao uostalom i drugi Mljećani koji ne žive i ne ribare na području NP Mljet, piše Južni.

Mljećani će stoga, zaključeno je na sastanku, tražiti izuzeće iz zakonodavstva EU, navodi Južni, a cijeli tekst možete pročitati OVDJE.

dpp

Općinsko vijeće Općine Mljet na nedavnoj sjednici je donijelo odluku o novom, povećanom iznosu paušalnog poreza po krevetu, odnosno po smještajnoj jedinici u kampu.

Tako će se u Pomeni za krevet, odnosno smještajnu jedinicu u kampu plaćati paušalni porez od 65,74 eura godišnje.

Također od 1. siječnja za naselja Goveđari, Polače, Kozarica, Ropa, Babino Polje, Sobra, Prožurska Luka, Okuklje i Saplunara određen je iznos od 58,43 eura. Naselja Blato, Prožura, Maranovići i Korita plaćat će 43,82 eura godišnjeg paušalnog poreza po krevetu, odnosno po smještajnoj jedinici u kampu.

kšc

Mljet bi trebao dobiti prvi „pravi dječji vrtić”. Kao što su i očekivali, Općina Mljet je od Ministarstva znanosti i obrazovanja bespovratno dobila 4,32 milijuna kuna za izgradnju i opremanje zgrade dječjeg vrtića u Babinom Polju.

Ta otočna općina do sada nije imala vrtić već je skrb o najmlađima bio organiziran kroz igraonicu koju u privremeno uređenom prostoru u Domu kulture Zabrežje vodi Udruga Mljet iz Babinog Polja.

Predškolski odgoj obuhvaća isključivo djecu čiji roditelji imaju prebivalište na području Općine Mljet, a u idućoj godini se očekuje da će obuhvatiti 25 djece.

Kako smo već pisali, Osnovna škola Mljet i Općina Mljet potpisali su ugovor o ustupanju zemljišta u školskom vlasništvu za izgradnju prvog dječjeg vrtića na tom otoku. Škola je Općini na trideset godina ustupila nešto više od 600 metara kvadratnih zemljišta u Babinom Polju isključivo za izgradnju dječjeg vrtića.

Vrtić će se graditi na dvije etaže, a planirano je i uređenje parkinga, te otkrivenog i natkrivenog dijela za igru, kako bi bili zadovoljni svi minimalni pedagoški standardi. Mljećani planiraju imati tri vrtićke grupe i to jasličku koja bi mogla primiti 12 djece i dvije mješovite za 40 djece.

Vijećnici Općinskog vijeća Općine Mljet prihvatili su proračun za iduću godinu koji je planiran je u iznosu od 2,57 milijuna eura, što ga po broju stanovnika na koji se odnosi, čini jednim od većih.

- Proračun je donesen u vrlo zahtjevnom ukupnom okruženju kad su mnogi elementi koji su podloga za planiranje neizvjesni i nepredvidljivi. Ipak, temeljni ciljevi proračunskog planiranja su i dalje osigurati da Općina Mljet može izvršavati svoje zakonske nadležnosti kao jedinica lokalne samouprave, ali da to također mogu društva i ustanove koje pružaju javne usluge, te da se potiče razvoj Općine, ali da se i zaštiti standard otočnog stanovništva. – rekao je načelnik Općine Mljet Đivo Market.

BEZ POVEĆAVANJA DAVANJA STANOVNIŠTVA I GOSPODARSKIH SUBJEKATA

Kako kaže Market izvorni prihodi, koji iznose oko 850 tisuća eura, planirani su na razini ostvarenja proteklih godina uz minimalne korekcije, a davanja otočnog stanovništva i otočnih gospodarskih subjekata nisu povećavana.

- Prihodi iz viših razina proračuna, oko 210 tisuća eura, planirani su realno u skladu s pripremljenim projektima i projektima u pripremi, a oni iz decentraliziranih funkcija za potrebe vatrogastva, oko 250 tisuća eura, također su na razini proteklih godina. Novac iz sredstava EU planiran je na osnovu pripremljenih, te projekata u pripremi, a realizirat će se u idućim proračunskim godinama. – pojasnio je Market.

MLJEĆANI GRADU DUBROVNIKU PRODAJU UDJELE U TVRTKAMA

Mljetska općinska uprava, prema riječima načelnika, planira dio prihoda ostvariti i prodajom Gradu Dubrovniku poslovnih udjela u trgovačkim društvima Čistoća, Vodovod i Libertas, kao i prodajom imovine, odnosno građevinskih zemljišta.

- Dio prihoda čini i preneseni višak sredstava iz prethodnih proračunskih godina i to oko 300 tisuća eura. - dodao je načelnik Market.

Market dalje govori: Troškovi općinske uprave u iznosu od oko 370 tisuća eura, unatoč inflaciji, ne planiraju se povećavati, već se zadržavaju na istoj razini uz maksimalnu racionalizaciju svih troškova. Izdaci Općinskog vijeća i Općinskog načelnika koji iznos oko 110 tisuća eura, također se zadržavaju na istoj razini uz maksimalnu racionalizaciju svih troškova. Javnoj vatrogasnoj postrojbi Mljet, kao proračunskom korisniku, osiguravaju se dostatna sredstva za normalno funkcioniranje i obavljanje svih zadaća i to u iznosu od oko 520 tisuća eura. Otočnim gospodarstvenicima osiguravaju se minimalne potpore polazeći od činjenice da im nisu povećavana davanja i planirane su u iznosu od oko 27 tisuća eura. – rekao je Market.

NA NAPLATU DOLAZI BESKAMATNI KREDIT VLADE

Ističući nadalje kako se za javne društvene djelatnosti osiguravaju nužno potrebne potpore na razini prethodnih godina i to u iznosu od 72 tisuće eura načelnik je kazao: Za socijalu, zdravstvo i slične djelatnosti osiguravaju se nužno potrebne potpore na razini prethodnih godina 44 tisuće eura. Planira se 140 tisuća eura za izradu različite dokumentacije nužne za realizaciju pojedinih planiranih kapitalnih projekata, kako za praktičnu realizaciju, tako i za ishođenja potrebnih odobrenja, te za radi kandidiranja projekata iz viših razina proračuna i sredstava Europske unije. Aktivnosti TZ Općine Mljet financirat ćemo u iznosu od oko 20 tisuća eura, što je zapravo „vraćanje“ od boravišne pristojbe. – pojasnio je načelnik.

U oblasti komunalnih djelatnosti i komunalne infrastrukture mjetska općina planira u idućoj godini sredstva dostatna za redovno funkcioniranje i redovno, te pojačano održavanje u iznosu od oko 370 tisuće eura.

- Najznačajniji rashodi za ovu namjenu su sufinanciranje javnog otočnog prijevoza putnika i sufinanciranje izgradnje javne vodoopskrbe i odvodnje na području Nacionalnog parka Mljet, ali i potpora u oblasti održivog gospodarenja otpadom. – kazao je Market, dodajući kako je veliki rashod planiran i za povrat dobivenog beskamatnog zajma Republici Hrvatskoj koji dospijeva krajem 2023. godine i iznosi oko 330 tisuća eura.

KAPITALNI PROJEKTI

Kao najznačajnije kapitalne projekte koji se planiraju za 2023. godinu, ali će se njihova realizacija protegnuti i na iduće proračunske godine načelnik navodi izgradnju dječjeg vrtića u Babinom Polju za što je osigurano je financiranje iz fondova Europske unije, zatim izgradnja depoa lijekova u Babinom Polju što se zajednički financira s Dubrovačkim ljekarnama i Dubrovačko – neretvanskom županijom, uređenje suterena zgrade „bivše Općine“ u Babinom Polju uz sufinanciranje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, izgradnja Vatrogasnog doma na predjelu Žukovac kroz kandidiranje iz sredstava Europske unije, uređenje neuređenog prostora višenamjenskog putničkog terminala u trajektom pristaništu Zaglavac, Sobra, nadogradnja i uređenje zgrade „Doma Zadublje“ u Babinom Polju, te izgradnja višenamjenskog sportskog igrališta na predjelu Sikjerica vlastitim sredstvima.

- Uz te kapitalne otočne projekte intenzivno se radi i na realizaciji drugih projekata koji bi se financirali iz viših razina proračuna, odnosno iz sredstava fondova Europske unije. To su javna vodoopskrba i odvodnja otoka Mljeta izvan Nacionalnog parka Mljet, zatim izgradnja interventnog otočnog helidroma, obilaznica državne ceste Pomena i Maranovići, projekti elektroopskrbe adekvatnom povezanošću s kopnom i podzemno kabliranje postojeće otočne mreže i širokopojasni otočni internet. – rekao je načelnik Općine Mljet naglašavajući na kraju kako je „realno za očekivati, ukoliko ne dođe do znatnijih poremećaja u ukupnom okruženju, da će planirano biti, uz maksimalni angažman svih uključenih, biti i realizarano”.

Na Općinskom sudu u Dubrovniku počinje suđenje Zoranu Čegaru kojeg je Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku optužilo za prevaru, piše portal Centra za istraživačko novinarstvo BiH (CIN). Inače, riječ je o šefu Uniformirane policije Federacije BiH.

Prema navodima Odvjetništva, za 20 tisuća eura on je oštetio poduzeće za iznajmljivanje brodica i automobila „Prožura” s otoka Mljeta koje je, navodi CIN, u vlasništvu Darka Markovića.

„Optužnica je podignuta još 2019, ali federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara i v.d. direktora FUP-a Ensad Korman kažu da za to ne znaju iako ih je Čegar bio dužan obavijestiti.” - piše CIN.

„Mislim da je odmah morao biti i suspendiran a pozicije”, izjavio jee Čampara.

Prema navodima Odvjetništva, Čegar je sredinom 2017. godine zatražio od Markovića da mu „Prožura” proda automobil i plovilo. Rekao mu je, piše CIN, da će platiti kada proda zemlju u BiH.

„Iako je znao da nije vlasnik, već samo posjednik, obećao je da će ga nagraditi ako se njegovo ime ne pojavi u ugovoru. Trgovanje je htio sakriti – objasnio je da je visoki policijski službenik i da ne želi da ga povezuju sa ovim poslom. Marković mu je povjerovao i predao plovilo i automobil uz punomoć za raspolaganje. Umjesto da plati 20 tisuća eura, Čegar je tražio da kupi još jedno plovilo od 40.000 eura, nudeći zauzvrat udio u zemljištu u BiH, ali je Marković to odbio, tražeći novac za već isporučeno auto i plovilo.” -navodi CIN.
Prema navodima Odvjetništva u Dubrovniku, Čegar je uzvratio kaznenom prijavom u BiH, tvrdeći da, zapravo, Marković njemu duguje 44 tisuće eura. Novinari CIN-a su pronašli Markovića na Mljetu, ali on nije želio razgovarati o ovoj temi jer je svjedok u postupku.

Prema Kaznenom zakonu Republike Hrvatske, za prevaru u kojoj je pričinjena velika materijalna šteta poput ove za koju se tereti Čegar propisana je zatvorska kazna od jedne do osam godina.

dpp

Vijećnik Nikola Hajdić (HDZ) pitao je na sjednici Županijske Skupštine zamjenika župana Joška Cebala što je s projektom ceste Blato – Kozarica na Mljetu koja je u programu ŽUC-a još od 2012. godine. Riječ je o cesti koja prolazi kroz Nacionalni park Mljet.

Dok je Hajdić istaknuo kako se navedena cesta bila počela graditi pa su radovi zaustavljeni, zamjenik župana Cebalo kazao je kako je u tijeku izrada projektne dokumentacije za cestu Blato – Kozarica.

- Cesta je duga tri kilometra i procijenjena vrijednost radova je 12 milijuna. Studija će pokazati da se ona može graditi i tada će ŽUC ishodovati dokumentaciju. Ta cesta je jedan od prioriteta ŽUC-a. - rekao je Cebalo, no Hajdić nije bio zadovoljan s odgovorom.

- Radovi na rekonstrukciji ceste su zaustavljeni prije osam godina i dosad se ništa nije napravilo. Znate da se za cestu kroz Nacionalni park teško može dobiti dozvola. - istaknuo je Hajdić.

Zapravo riječ je o cesti Crna Klada – Kozarica o kojoj je za Dubrovnikpress i Južni već govorio načelnik Općine Mljet Đivo Market o čemu više možete pročitati OVDJE.

Dodjelom medalja ovaj tjedan na plaži Vrbovačka u Nacionalnom parku Mljet završio je ovogodišnji Ljetni sportski kamp. U njemu je sudjelovalo 30 mljetske djece uzrasta do 14 godina, a mali sudionici su se mogli upoznati i okušati u mnogim sportovima: plivanju, košarci, atletici, sportovima s reketom, nogometom, rukometom, odbojkom, gimnastikom, streljaštvom i raznim igrama.

Treninzi su se uz stručni nadzor trenera odvijali u Goveđarima, Babinom Polju i na plažama Sutmiholjska i Vrbovačka.

Održavanje ljetnog kampa financijski su podržali Općina Mljet i Nacionalni park Mljet.

dpp