Prikazujem sadržaj po oznakama: mladi

Ako mladi ljudi napuštaju svoju državu, znači da nešto ne štima, da nešto nije uspjelo, rekao je nedavno gradski vijećnik srđevaca Nikša Selmani.

Njegov cilj bio je upozoriti na loše razvojne politike i države i jedinica lokalne samouprave zbog kojih su mladi obrazovani ljudi prisiljeni svoju sreću tražiti izvan Hrvatske.

Dok se Slavonija poprilično ispraznila, mladi sve više odlaze i iz gradova na obali jer u zemlji uslužnih djelatnosti za visokobrazovane kadrove radnih mjesta zapravo nema. Selmani je zapravo tek odškrinuo vrata za koja je poltičkim strukturama i na državnoj i na lokalnim razinama lakše dok su skroz zatvorena jer dok mladi odlaze politike koje bi ih zadržale ili vratile u Hrvatsku nema.

SELMANI: NE TREBA SE BOJATI I OŠTRIJIH, NEPOPULARNIH POTEZA

- Netko mora snositi određenu odgovornost za ovo što nam se događa i na nama kao predstavnicima u tijelima lokalne uprave je zadaća. U gradu bi možda trebalo početi s javnim tribinama i ozbiljnim anketnim istraživanjima kako bismo doznali što mladi očekuju od Dubrovnika. Nije loše da se mladi obrazuju izvan Hrvatske pa čak da tamo i rade, tragedija je što mladi bježe iz Hrvatske jer kad bježiš to znači da nemaš izbora. - kaže Selmani.

- Iz razgovora s mladima treba definirati što im nedostaje, s čime se to oni ne slažu i koji su uvjeti njihova ostanka i kakav izbor uopće imaju. Dubrovnik je na repu repa Europe, nema dovoljnu fluktaciju ljudi, što grad čini gradom. Imamo dvije tvrde granice u neposrednoj blizini, komunikacija s nama izuzetno je loša i skupa i to nažalost ne možemo promijeniti, ali moramo jasnije znati što možemo i što u konačnici hoćemo. Grad mora konačno biti pokretač ovih procesa jer ih jedino on može sagledati u cjelini i njima upravljati. Stoga treba strateški razmišljati i ne treba se bojati i oštrijih, nepopularnih poteza ili promjena smjera, ukoliko će to dati neku bolju perspektivu. - smatra Selmani te upozorava na vrtoglavo skupe cijene kvadrata zbog čega su mladima stanovi u Dubrovniku nedostižni.

FRANKOVIĆ: MORAMO OMOGUĆITI MLADIMA ZONE STAMBENOG ŽIVLJENJA

Gradonačelnik Mato Franković problem također vidi u stambenom zbrinjavanju mladih, svjestan kako Grad Dubrovnik, ukoliko želi zadržati svoje stanovništvo, mora činiti više.

- Cijene nekretnina su iznimno visoke i za sve koji se žele osamostaliti vrlo je izazovno ući u kreditni aranžman i odlučiti se za kupnju stana na čiju otplatu otpada do 70 posto plaće. Nije to ni jednostavno ni lako pa čovjek krene tražiti izlaz negdje drugdje, misleći da sunce tamo bolje grije, ali gledajući neka iskustva ljudi koji su potražili svoju sreću u svijetu, tamo su cijene nekretnina još i skuplje nego kod nas. Bog nam je dao lijepo vrijeme i podneblje, a mi moramo omogućiti mladima zone stambenog življenja i zadržati ih, ne samo iz grada nego i mlade iz ostatka Hrvatske koji će već možda sreću pronaći na našem području i tu je naša prednost i potencijal u odnosu na druge. - rekao je Franković.

GRADE SE STANOVI ZA IZNAJMLJIVANJE, A NE ZA ŽIVOT U NJIMA

Dok mladi iz unutrašnjosti Hrvatske pokušavaju svoju sreću naći u jadranskim županijama, mahom radeći u uslužnim djelatnostima kao deficitarna radna snaga, malo tko ili nitko ne postavlja pitanje što ćemo s praznim dijelovima zemlje iz kojih stanovništvo iseljava zbog nedostatka razvojnih politika.

No i ti s kontinenta, koji bi se eventualno doselili u Dubrovnik, svoje stambeno pitanje ovdje ne mogu riješiti. U prilog tome ide podatak koji je iznio Selmani, a iz kojeg proizlazi kako se u Hrvatskoj mahom grade stanovi za iznamljivanje.

- Zapanjujući podatak je da je u posljednjih deset godina u Hrvatskoj izgrađeno sto tisuća novih stambenih jedinica, a broj stanovnika nam se smanjio za 413 tisuća, što znači da te gradnje nisu demografske naravi. Dakle, njihova svrha nije ništa drugo nego turistički najam. - rekao je Selmani te upozorio:

- Ako grad Dubrovnik ne bude planski razmišljao o gradnji stambenih jedinica za življenje, može se dogoditi da će taj prostor izgubiti jer je navala izgradnje objekata za turistički najam. Mi moramo o svom prostoru ozbiljno promišljati. - kazao je Selmani.

CAPOR: INVESTITORIMA SE VIŠE ISPLATI ULAGATI U IZGRADNJU APARTMANA

- Dok bujaju apartmanske jedinice, nitko normalan neće investirati u izgradnju kuća i stanova za obitelji. - smatra vijećnik srđevaca u dubrovačkom Gradskom vijeću Đuro Capor i dodaje kako se investotorima više isplati ulaganje u apartmansku nego u stambenu gradnju. Capor također smatra kako je vrijeme za promjenu pristupa.

- Ti špekulativno mešetarski projekti ne smiju se preseliti na šire područje grada gdje će nicati nove apartmanske jedinice. Mi moramo planirati mjesta na kojima će se graditi stanovi za dugotrajan najam, kao što se to radi u Beču. Mi moramo, kao i ostali moderni, ozbiljni gradovi, raditi na povećavanju svog stambenog fonda kako bismo za liječnike, profesore iz STEM područja i struka koje nam nedostaju imali odgovarajući broj stambenih jedinica. Ako nastavimo s planiranjem apartmanske izgradnje, vrlo brzo će nam se na Gornjim selima i drugdje dogoditi ono što se već događa u Gradu, neće biti stanovnika, ljudi već odlaze s Pila, Konala, povlače se na periferije, a centar grada prepuštamo stihiji apartmanskih jednica. - rekao je Capor.

VLAHUŠIĆ: PLAĆAMO NEKOME 85 TISUĆA KUNA GODIŠNJE DA BI ŽIVIO U MOKOŠICI

Čime i kojim novcima će grad graditi svoje stanove, pita se bivši gradonačelnik Andro Vlahušić.

- Odakle gradu novac za izgradnju stanova? U Mokošici ćemo 43 stana platiti 38 milijuna kuna plus kamate. Svaki stan košta milijun kuna. Rate tog kredita
plaćat ćemo 10 godina. Građani ovoga grada vraćaju rate tog kredita dok će oni koji su te stanove dobili plaćati 15 tisuća kuna najamninu, a mi plaćamo 85 tisuća kuna iz proračuna da bi netko živio u Mokošici. Stan u Mokošici košta najmanje milijun kuna, a stan u povijesnoj jezgri koji je plaćen 20 tisuća kuna, da ga hoćemo kupiti, koštao bi četiri milijuna kuna. Treba ga kupiti, ali odakle Gradu ti novci. - pita Vlahušić i dodaje kako su plemenite namjere jedno, a njihova realizacija nešto sasvim drugo.

- Imamo 50 stanova s građevinskom dozvolom u Solitudu na zemljištu u vlasništvu Vrlara koje košta 25 milijuna kuna. Zašto kroz rebalans, ove ili neredne godine, Vrtlaru ne platimo 25 milijuna kuna i tih 50 stanova nekome ne dodijelimo, jesmo li to u stanju, jesmo li u stanju dvije zgrade namijeniti zdravstvenim djelatnicima i ljudima s drugim profesijama koje su nam potrebne? - pita se Vlahušić.

I dok se Vlahušić pita, odgovori na njegova pitanja i više su nego jasni. Stanovi u kojima neće živjeti mladi iz Dubrovnika ne trebaju nikome, a da bi ti obrazovani mladi ljudi u njima živjeli, dizali kredite i kupovali te stanove, vladajuće strukture trebale bi stvoriti preduvjete za njihov ostanak jer da bi nakon završenih fakulteta ostali ili se vratili u svoj grad, trebali bi se valjda imati gdje zaposliti. No, dok se provodi politika zapošljavanja po stranačkoj pripadnosti ili lojalnosti, dok se Dubrovnik u utrci za lakom zaradom od turizma uništava, tada se obrazovani mladi u ovaj grad nemaju zašto vraćati i u njemu ostajati da bi radili kao posluga.

Uz potporu Upravnog odjela za društvene djelatnosti Dubrovačko-neretvanske županije  i suradnji s Županijskim stručnim vijećem za preventivne programe osnovnih, srednjih škola i učeničkih domova, održan je prvi od dva webinara na temu ”Mentalno zdravlje djece i mladih u doba COVID-a”.

Zbog   pandemije  uzrokovane koronavirusom, koja traje već sedam mjeseci, te njezinim utjecajem na psihološku i socijalnu dobrobit učenika svih uzrasta, javila se potreba za informiranjem i razvijanjem, kompetencija stručnih suradnika  radi zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih.

Webinar vodi doc.dr.sc. Miranda Novak, psihologinja i psihoterapeutkinja s Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko- rehabilitacijskog fakulteta uz koordinaciju Voditeljice Županijskog stručnog vijeća, Martine Dumančić  Vranješ, prof. socijalni pedagog.  Kroz interaktivno predavanje i vježbe predstavljeni su pokazatelji mentalnog zdravlja mladih prije pandemije, na  temelju istraživanja „Pozitivan razvoj adolescenata u Hrvatskoj“ , te rizici za mentalno zdravlje djece i adolescenata koje je donijela pandemija.

Stručni suradnici dobili su informacije o rizičnim i zaštitnim čimbenicima  koji utječu na pojavu problema mentalnog zdravlja, simptomima koji se mogu javiti za vrijeme pandemije te važnosti i ulozi brižnih okruženja koja mogu biti ključna za promicanje mentalnog zdravlja. Webinar  također osigurava smjernice za osnaživanje nastavnika koji rade s djecom i mladima kao i preporuke za ispitivanje  potreba djece i mladih. Uz to, sudionicima su predstavljeni i praktični koraci kako olakšati djeci i mladima razdoblje pandemije te kako promovirati mentalno zdravlje djece i mladih.  Kako su navedenom edukacijom predviđena dva webinara, sljedeći će se održati 19. studenoga d 11:00 do 14:00 sati.  Navedenom edukacijom obuhvaćeno je  45 stručnih suradnika osnovnih, srednjih škola i učeničkih domova naše županije.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković predao je ravnateljici Dječjeg doma Maslina Ilijani Stojanović, uz prisustvo predsjednice Upravnog vijeća Doma Zrinke Raguž, ključeve gradskog stana u Gružu, za potrebe zbrinjavanja djece, odnosno mladih koji s navršenom punoljetnosti napuštaju dom.
 
Riječ je o stanu od 43 kvadrata, u kojem će biti smještena dva korisnika koja uskoro odlaze iz Doma Maslina i na ovaj će im način biti olakšan prelazak na samostalan život. Organizirano stanovanje uz povremenu podršku moguće je koristiti do navršene 21. godine života i služi za osamostaljenje za budući život.
 
Grad će također, uz pomoć svog Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju nastojati osigurati sredstva za adaptaciju i opremanje stana, kroz natječaj Unapređivanje infrastrukture za pružanje socijalnih usluga kao podrška procesu deinstitucionalizacije – druga faza.

DPP