Prikazujem sadržaj po oznakama: misa

Srijeda, 29 Rujan 2021 22:26

Misa uz blagdan sv. Mihajla i Dan policije

Na blagdan sv. Mihaela arkanđela, zaštitnika policajaca, danas je u crkvi sv. Mihajla u Dubrovniku održana misa na kojoj su, pored vjernika iz Župe sv. Mihajla, tradicionalno prisustvovali djelatnici i policijski službenici Policijske uprave dubrovačko-neretvanske

I ove godine predvoditelj slavlja bio je velečasni Odilon Singbo, beninski rimokatolički svećenik i misionar u Hrvatskoj, autor meditativne literature i prvi sveučilišni kapelan Hrvatskog katoličkog sveučilišta koji je u svojoj nadahnutoj propovijedi povukao paralelu između policijskih službenika i Boga.

- Kada nam je teško svoje molitve upućujemo dragom Bogu nadajući se da će uslišiti naše molitve i pomoći nam. Sličnu ulogu imaju i policijski službenici koje zovemo i na koje računamo kada se nađemo u nekom problemu. - kazao je.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Obrede Velikog petka u katedrali Gospe Velike u Dubrovniku predvodio je apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić.

Tradicionalna procesija kroz Grad nakon obreda ove godine radi epidemioloških razloga se nije održala nego je unutar katedrale održana kratka procesija s relikvijom Isusovog križa, a mons. Uzinić je blagoslovio Grad ss sjevernih i glavnih vrata katedrale te s oltara Gospe od Porata.
 
Nakon prostracije nadbiskupa i klečanja svećenika, bogoslova, sjemeništaraca, ministranata i ograničenog broja vjernika ispred ogoljelog oltara i otvorenog svetohraništa, nastavljena je služba riječi. Nadbiskup Uzinić je na početku propovijedi kazao kako bogoslužje Velikog petka ima tri djela, te i da u prvom dijelu slušamo o tome što se dogodilo Isusu.
 
- Slušali smo proročanstvo, slušali smo o njemu kao o onom velikom, pravom i jedinom svećeniku a kroz pjevanje muke prisustvovali smo središnjem trenutku u kojem je on pokazao kako i koliko nas ljubi. - rekao je nadbiskup.

Nadbiskup je zatim skrenuo pozornost na još jednu skupinu iz evanđelja za koju se može reći da participira na Isusovoj slobodi. U Ivanovom evanđelju ta skupina se, za razliku od Markovog evanđelja, nalazi ispod križa.

- Usudili su se doći pod sam križ. U toj skupini se nalazi i jedan učenik, evanđelje kaže da je to učenik kojeg je Isus ljubio. Tu se nalazi i Isusova majka Marija. U svojoj slobodi i nadmoći Isus u tom konačnom trenutku čini nešto što je itekako povezano s nama i nama pokazuje izlaz s obzirom na ovu situaciju koju živimo i koja nas nekako zarobljava, pokazuje način na koji i mi možemo biti dionici njegove slobode. - kazao je nadbiskup.
 
- Da bi nam se to moglo dogoditi potrebno je večeras da se i mi približimo križu, nastavio je, i tu pod križem kojeg ćemo izložiti, što spada u drugi dio večerašnjeg slavlja, na neki način od onih koji slušaju ćemo se pretvoriti u one koji gledaju. Važno je da se pridružimo onoj skupini pod križem, onim Marijama i Mariji i da zapravo svatko od nas postane onaj ljubljeni Isusov učenik koji će čuti jedinstvenu zapovijed koju je Isus dao kako svojoj majci tako i učeniku “Evo ti sina….evo ti majke”. Marija je tu više nego Isusova majka, protumačio je nadbiskup. Ona je Crkva u koju se kao ljubljeni učenici svi mi na svoj način trebamo uključiti. To uključivanje je moguće samo pod Isusovim križem jer doći pod križ znači napustiti obzire, ne dati se zarobiti od predrasuda, ne dozvoliti strahu da on nama vlada i da kontrolira ono što činimo. To su uspjeli onaj učenik, one žene, Marija, to smo večeras pozvani učiniti i mi. - rekao je Uzinić.
 
Nadalje je nadbiskup kazao kako se u obredu, zbog epidemioloških preporuka, neće pristupati križu kako je to uobičajeno. Dodao je kako će se tako oni koji su u crkvi solidarizirati s onima koji se nalaze ispred crkve i koji ne mogu pristupiti, ali i s onima koji prate obrede zahvaljujući prijenosu.
 
Govoreći o trećem dijelu bogoslužja, pričesti, kazao je kako bi se nakon slušanja, nakon gledanja Krista raspetoga i bivanja u njegovoj blizini moglo dogoditi i to treće, a to je potpuno sjedinjenje s Isusom Kristom.
 
„Pričest jest to“, kazao je nadbiskup, „sjedinjenje s Kristom.

jg/dpp

Fotografije: Tea Kuzek/Dubrovačka biskupija

Objavljeno u Aktualno

Misu večere Gospodnje u dubrovačkoj katedrali Gospe Velike na Veliki četvrtak, 1. travnja predslavio je apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić. S obzirom na epidemiološke mjere obred pranja nogu apostolima nije se mogao održati te je nadbiskup potaknuo vjernike koji misno slavlje prate u svojim domovima putem televizije ili interneta da taj obred naprave doma. Pozvao ih je da se otvore ljubavi kako bi mogli na različite načine u svojoj svakodnevici biti svjedoci te ljubavi.
 
Na početku propovijedi mons. Uzinić je istaknuo da je ova sveta noć u kojoj slavimo spomen Gospodnje večere puna simbolike i prepuna osjećaja kojim Gospodin pristupa svojim učenicima, ali pristupa i svima nama. Puno se tema može spomenuti, no nadbiskup je odlučio govoriti o temi slobode koja je osobito važna u sadašnjem vremenu.
 
Isus ulazi u otajstvo svoje muke, smrti i uskrsnuća potpuno slobodan, nastavio je nadbiskup. Spomenuo je i Gundulićeve stihove iz Himne slobodi „O lijepa, o draga o slatka slobodo…“ te se upitao koja je to sloboda o kojoj Gundulić pjeva, sloboda koja je naš grad učinila ovakvim gradom kakvog svi volimo i s kakvim se ponosimo.
 
Nije to bilo kakva sloboda, kazao je, nije to sloboda kako je ljudi često zamišljaju, sloboda činiti što hoćeš. To je sloboda koja se najbolje ostvaruje i pokazuje kroz jedan drugi izraz, a taj izraz je služenje. „Moć slobode se najbolje prepoznaje u služenju. Služenje je istinska moć slobode“, ustvrdio je mons. Uzinić i nastavio: „Ovih dana se s pravom dosta govori o tom kako se zbog straha od širenja Covida-19 i pandemije sve više ograničavaju ljudske slobode. Zato smo mi u ovom malom broju u crkvi. Vi ste vani, ne možete ući jer smo stavili prepreku, drugi su ostali kod svojih kuća jer znaju da neće moći sudjelovati fizički na misi. Jesmo li zato prestali biti slobodni? Je li nam oduzeta sloboda? Ako slobodu shvatimo kao moć činiti što hoćeš, onda jeste. Ali ako je shvaćamo u Kristovom značenju kao mogućnost i moć služenja, onda smo zapravo i mi u crkvi i vi vani, i vi kod svojih kuća, i te kako slobodni. I sve nam se može oduzeti … ali nitko nam ne može oduzeti moć služenja u ljubavi. A to je istinska sloboda. “ Nadbiskup je naveo razne primjere oduzimanja kroz povijest poput oduzimanja imovine, dobrog glasa, ljudskih prava i sl.. Može nas se i razapeti kao Krista, može nas se zatvoriti u crkve ili nam zabraniti u njih doći kao što nam se događa u ovom vremenu pandemije i opasnosti od njezinog širenja, ali nitko nam ne može oduzeti moć služenja u ljubavi a to je istinska sloboda.
 
Govoreći dalje o tome kako je moć služenja u ljubavi istinska sloboda, nadbiskup Uzinić je ustvrdio: „Mi u svojoj slobodi, bili prikovani na križu ili slobodni ići gdje god želimo, imamo moć služiti. I ono što nam se oduzme i ono što nam se nametne možemo pretvoriti u sredstvo, sredstvo služenja u ljubavi. Braćo i sestre, mi smo gospodari slobode u služenju u ljubavi.“
 
Sloboda služenja u ljubavi je sloboda koja se pokazuje najprije u obiteljskim odnosima, nastavio je. Jedan brak bez ove slobode na služenje je nevaljan, muža ženi, žene mužu, oni djeci djeca njima osobito kad su u starijoj dobi. No tu se ne zaustavlja. Iz tog temeljnog ambijenta se širi na sve dimenzije života, sva zvanja i zanimanja, sve susrete i odnose. „Na slobodi za služenje se grade bolji društveni ali i unutarcrkveni odnosi. To je ono s čim se ponosimo kada govorimo o povijesti ovog Grada i ove biskupije.“
 
„Sloboda služenja je pokretač svega“, ustvrdio je mons. Uzinić. „Kad nje ima, ima i života, bez nje je sve polako ali sigurno prepušteno kulturi smrti.“ Zašto umiremo kao narod?, upitao se nadbiskup te kazao da je to zato što smo zakazali u ovoj slobodi služiti a onda je sve drugo samo posljedice toga. Prapočelo onog umiranja, onog ne biti slobodan za služiti je u onom prapovijesnom 'neću služiti' kojega je izgovorio Sotona. Prisutnost slobode za služenje svoj vrhunac dobiva u onom Kristovom: ”Evo dolazim, Gospodine, vršiti volju tvoju.”
 
Problem sa služenjem je u krajnjem egoizmu okrenutosti sebi i svojim interesima, a sloboda služenja je prisutna u najsavršenijem obliku altruizma, u stavljanju sebe u službu drugih koja svoj vrhunac ima u davanju života za drugog, kao što je to učinio sam Isus Krist.
 
U ovom otajstvu oproštajne večere našeg Gospodina i mi se možemo pridružiti tom otajstvu i postati slobodni za služenje, kazao je nadbiskup, ali postoji jedan preduvjet a to je da dozvolimo Gospodinu da on najprije nama služi. „Da bismo mogli oprati noge drugima moramo dozvoliti Gospodinu da on nama opere noge“, nastavio je mons. Uzinić spomenuvši kako je i Isus par dana prije ovog događaja dopustio da i njemu budu oprane noge, što je učinila Marija koja mu je svojim suzama oprala noge i obrisala ih svojom kosom. Od tog iskustva Isus je naučio koliko je važno prati noge drugima.
 
Ako doista želimo biti slobodni za služiti moramo dozvoliti Gospodinu da nam on i u ovom euharistijskom otajstvu može služiti. Ako želimo, a to nam je zadaća i poslanje, drugima prati noge trebamo dozvoliti Gospodinu da nam noge opere, a to je simbolično „oslobođenje od naših planova da bismo mogli slijediti Božji plan služenja u ljubavi“. Ako to ne shvatimo nećemo moći imati dijela u toj potpunoj slobodi a potpuna sloboda je samo sloboda za služenje.
 
Ovo prati noge znači zapravo dati život za nas, objasnio je mons. Uzinić. Trajni spomen na to otajstvo je euharistija. Ona je također i znak da hraneći se tim otajstvom i mi možemo postati novi ljudi.
 
Još je puno poruka koje se iz ovog mogu izvući, ponovio je nadbiskup, no osobito je važna ova poruka o slobodi koja se ostvaruje u služenju i onda se ona pretače u jedinstvenu zapovijed u kojoj svoje ostvarenje imaju sve druge zapovijedi. Često je zaboravljamo i ne stavljamo u središte, ali ona je središte i u njoj sve zapovijedi dobivaju smisao. Ta zapovijed je zapovijed ljubavi. I to ne bilo kakve nego onakve ljubavi kakvom nas je ljubio Isus Krist.
 
Potpuno oslobođenje, koje je nova Pasha, novi prijelaz iz ropstva u slobodu je počelo onim: “Ako, dakle, ja Gospodin i Učitelj vama oprah noge, trebate i vi jedni drugima oprati noge. Primjer sam vam dao“. Nadbiskup je pri tom pozvao sve one koji u svojim domovima prate misu budu slobodni u služenju kako bi ljubili onako kako Krist ljubi i na taj način bili svjedoci njegove ljubavi.
 
Na misi su koncelebrirali katedralni župnik don Marin Lučić, don Slavko Grubišić te đakon don Tomislav Sikavica. Liturgijske pjesme Velikog četvrtka pjevao je dio katedralnog zbora, a na slavlju su sudjelovali i dubrovački bogoslovi.
 
Nakon mise svećenici su u procesiji prenijeli posvećene euharistijske čestice na bočni oltar urešen kao Isusov grob, odakle će ih sutra koristiti za pričest jer na Veliki petak nema posvete kruha i vina, nema mise.
 
Jelica Gjenero/Dubrovačka biskupija
Fotografije: Tea Kuzek/Dubrovačka biskupija

Objavljeno u Aktualno

Na Cvjetnicu ili Nedjelju Muke Gospodnje središnje euharistijsko slavlje u Dubrovniku održano je u Katedrali, a predslavio ga je rektor crkve sv. Vlaha u Dubrovniku Dubrovačke biskupije don Hrvoje Katušić. Koncelebrirao je katedralni župnik don Marin Lučić.
 
U propovijedi je rektor Katušić istaknuo kako postoje mnogi važni događaji u našim osobnim životima kojih se sjećamo, događaji u našoj povijesti i povijesti naroda koje prenosimo i koji su nas obilježili, no ni jedan događaj u povijesti nije tako obilježio čovječanstvo kao što je događaj izdaje i ubojstva Isusa iz Nazareta.

Događaj Isusove izdaje, muke, smrti i na koncu uskrsnuća, dramatično je opisan u evanđeljima, ali u tom izvještaju pronalazimo i povijest ljudske zavisti, ljudskih interesa, povijest nasilja, povijest osude i smrti nevinoga.

- Nažalost, kada o tome razmišljamo prepoznajemo da nema ničeg posebnog u tome, naša povijest je prepuna toga: zavisiti, osude, nasilja i smrti nedužnih. Ono što je osobito u izvještaju koji smo slušali, ono što je obilježilo čovječanstvo i naše osobne živote, svijet u kojem živimo, jest kako se Isus iz Nazareta, dok prolazi posljednje trenutke života, s time nosi. - rekao je don Katušić, dodavši kako je ključan trenutak koji Isus prije muke provodi u molitvi.

Nakon mise započelo je 40-satno klanjanje u katedrali pred Presvetim Oltarskim Sakramentom koji će biti izložen u nedjelju do večernje mise te u ponedjeljak i utorak od jutarnje do večernje mise. Vjernici mogu doći tijekom ta tri dana i zadržati se u osobnoj molitvi poštujući epidemiološke mjere.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Svečano je jutros bilo ispred crkve sv. Vlaha na Gorici u Dubrovniku gdje su se na otvorenom i uz poštivanje epidemioloških mjera okupili štovatelji sv. Vlaha kako bi, kako to tradicija nalaže, posljednjeg dana feste iz Grada pošli na Goricu slaviti euharistiju, a nakon Gorice vratili se u Grad i u podne sudjelovali na zatvaranju Parčevog slavlja. Misu na Gorici predslavio je fr. Mihovil Žuljević-Mikas, župnik župe Svetog Križa u Gružu. Prije početka mise gradski barjaci pozdravili su povijanjem Parčevu crkvu, a nakon mise vjernici koji to nisu učinili mogli su se grličati.
 
Pročitano evanđelje govori o jednom od najžilavijih čovjekovih neprijatelja, a taj neprijatelj zove se strah, kazao je propovjednik opisavši strah, uz ostalo, kao nešto što sputava i ograničava, uznemiruje, potpuno razoružava čovjeka te ga može dovesti do očaja i beznađa.
 
Spomenuo je i kako se u ovom vremenu nalazimo u toj atmosferi straha uzrokovanog što pandemijom, što potresom. Postoje razne vrste strahova, nastavio je nabrajati gruški župnik, a i svaka osoba ima svoje osobne strahove, od neuspjeha, napuštenosti, od neprihvaćanja, od vlastite prošlosti, od pogrešaka koje smo učinili, od obzira, tuđih prosudbi i pretpostavki…
 
Najveći strah koji čovjek ima je strah od budućnosti, ustvrdio je župnik Žuljević-Mikas. „Ona je uvijek ona nepoznanica s bezbroj različitih scenarija koji unatoč svim našim naporima, volji i vještinama življenja često izmiču našim kontrolama.“
 
Nastavljajući svoje promišljanje gruški župnik je kazao kako se onda čovjek s pravom može i mora zapitati postoji li sudbina, jesmo li predodređeni za nešto unatoč našoj volji i željama. Ilustrirao je situaciju sažetkom onoga što se čita u medijima, a iz čega se vide brojne životne nepravde poput toga da lopovi i ubojice često prolaze nekažnjeno, a najčešće stradaju nevini i sl..
 
Sa sumnjom raste i strah, te dolazi do nepovjerenja u ljude i naše vlastite mogućnosti, pa onda i do nepovjerenja u Boga. „Pitamo se onda gdje je taj Bog o kojem toliko slušamo svake nedjelje, o njegovoj silnoj ljubavi za nas, zašto taj Bog ne reagira, zašto ne učini nešto“, kazao je propovjednik te odgovor ponudio na temelju pročitanog evanđeoskog teksta.
 
Isus svoje učenike ohrabruje svjestan svih teškoća s kojime će se susretati i kaže im da se ne boje. Isus im to govori kao Bog koji je čovjekom postao i sam proživio strah. On se, kao svaki čovjek, užasavao spoznaje kako će biti ubijen, no taj strah je nadvladao pouzdanjem u volju nebeskog Oca.
 
U tome je veličina Isusovih riječi, ustvrdio je propovjednik. Isus te riječi nije tek izgovorio nego i proživio i dokazao ih „kao uspješan recept za svakog onoga koji se zove njegovim imenom“. Spomenuo je i Božju brigu za svakog čovjeka pojedinačno, što čovjeku može zvučati nevjerojatno i apstraktno.
 
„'Ne bojte se!' Teške su to riječi za provariti i prihvatiti. Isus je pokazao kako pouzdanje u Božju providnost vodi nadvladavanju straha, nadvladavanju progonstva, nadvladavanju nepravde i u konačnici nadvladavanju same smrti“, istaknuo je predvoditelj slavlja i nastavio: „To je, nasljedujući Isusov primjer, pokazao i naš parac sv. Vlaho kad je za vrijeme Licinijeva progona podnio mučeništvo za vjeru u Isusa Krista. Oni koji ubijaju tijelo duše ne mogu ubiti. Konačni gospodari života i smrti nisu oni nego je to Bog u kojega poput sv. Vlaha trebamo staviti svoje pouzdanje, da će našu vjernost nagraditi vječnom srećom kada se jednom nađemo pred njegovim milosrdnim licem.“
 
Propovjednik je naveo i riječi o snazi optimizma njemačkog teologa Dietricha Bonhoeffera, iz nacističkog zatvora dok je čekao pogubljenje: „Optimizam je životna snaga da se nadamo tamo gdje se drugi predaju sudbini, snaga da idemo dalje kada se čini da je sve pošlo po zlu, snaga da podnosimo udarce, snaga koja nikada ne prepušta budućnost protivniku nego je uvijek na sebe preuzima.“
 
Na kraju je potaknuo sve štovatelje sv. Vlaha da im svečev primjer bude poticaj za život u slobodi i bez okova straha, da daju sve od sebe da bi u njima zavladao kristoliki optimizam koji će buditi radost i u njima i onima oko njih.
 
Liturgijsko pjevanje predvodio je Mješoviti zbor župe sv. Mihajla, župe na čijem području se nalazi ova crkva. Čitatelji na misi bili su: Gordana Gavrilica, Blaženka Bračun i Sandra Kapetanović, dok je psalam otpjevala Sanja Čorak. Evanđelje je navijestio dugogodišnji rektor zborne crkve sv. Vlaha u Gradu mons. Toma Lučić, sada umirovljeni svećenik.
 
Župnik župe sv. Mihajla don Robert Ćibarić izrekao je riječi zahvalnosti svim sudionicima slavlja na Gorici sv. Vlaha. Na misi su sudjelovali i članovi Bratovštine festanjula među kojima i ovogodišnji festanjuli Ivica Đurđević-Tomaš i Ivica Vrlić, te Dubrovački trombunjeri. Misi na Gorici nazočili su i predstavnici gradske i županijske vlasti.
 
Crkva sv. Vlaha na Gorici spominje se još u 13. stoljeću, a sadašnja crkva izgrađena je u 19. stoljeću te je doživjela više obnova. Nakon posljednje obnove crkva i oltar su blagoslovljeni prije deset godina, 2011. godine, upravo na proslavi sv. Vlaha na Gorici.
 
A.T./Dubrovačka biskupija

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Dan Grada Dubrovnika i proslava Feste sv. Vlaha, zaštitnika Grada i Dubrovačke biskupije, ove godine će se, kako je već najavljivano, zbog epidemioloških razloga proslaviti uz određena ograničenja, poštujući propisane epidemiološke mjere.
 
Pozivaju se svi građani da ove godine proslavu Feste prate iz svojih domova putem interneta i televizije. Za tu potrebu otvorena je posebna web stranica www.festa2021.hr na kojoj će se u cijelosti prenositi crkveni program Feste.
 
Isto tako, svečana sjednica Gradskog vijeća uz Dan Grada na Kandeloru 2. veljače, prenosit će se na na web stranici Grada Dubrovnika.
 
Grad Dubrovnik i Dubrovačka biskupija zatražili su upute od Nacionalnog stožera civilne zaštite, kako bismo unutar epidemiološke situacije u kojoj se nalazimo, mogli nastaviti tisućljetnu tradiciju proslave Feste sv. Vlaha, koja je od UNESCO-a zaštićena kao nematerijalna svjetska baština. Prema odredbama i preporukama Nacionalnog stožera na svim dijelovima proslave Feste sv. Vlaha za sve je obavezno nošenje maski na svim otvorenim prostorima kao i održavanje fizičkog razmaka od 2 metra. Služba civilne zaštite i redarstva Grada Dubrovnika vodit će računa o poštivanju propisanih odredbi na svim prostorima unutar povijesne jezgre.
 
Na središnjem euharistijskom slavlju i procesiji, sukladno odluci nacionalnog Stožera, dopušteno je sudjelovanje 250 osoba. Zbog toga će prostor od Katedrale do Sponze biti ograđen i moći će se ulaziti samo s akreditacijom.
 
Prema podijeljenim akreditacijama na misi i procesiji sudjelovat će ukupno 90 barjaktara, predstavnika župa i bratovština koji tradicionalno sudjeluju na Festi. Uz njih bit će prisutni članovi bratovština Festanjula i Presvetog Sakramenta, koji sudjeluju u samoj organizaciji, kao i najuži predstavnici Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije. Broj časnih sestara, biskupa, svećenika i redovnika također je ograničen.
 
Grad Dubrovnik poziva sve poslodavce, društva i ustanove s područja Grada Dubrovnika da u srijedu 3. veljače 2021. godine svojim djelatnicima, a s obzirom na epidemiološke uvjete, ove godine omoguće proslavu Feste u krugu njihovih obitelji.
 
Festa sv. Vlaha tradicionalno je vezana uz obred grličanja. Stoga Dubrovačka biskupija poziva vjernike da se kroz tjedan grličaju u svojim župama i crkvama.
 
Svjesni smo da ovogodišnja Festa ne može biti proslavljena u svom punom sjaju, ali nastojmo, unatoč tome, „uz barjaka vijor i zvona svečani zvuk“, zajedno, gdje god bili, uzdignuti svoja srca Parcu, utječući se trajno pod njegov zagovor.   
 
Živio sv. Vlaho!

Grad Dubrovnik

Objavljeno u Aktualno
Utorak, 29 Rujan 2020 20:30

Misa uz Dan policije

Na sam dan blagdana sv. Mihaela arkanđela, zaštitnika policajaca, danas je u crkvi sv. Mihajla u Dubrovniku održana sveta misa na kojoj su, pored vjernika iz župe sv. Mihajla, tradicionalno prisustvovali djelatnici i policijski službenici Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Ovogodišnji predvoditelj slavlja bio je velečasni Odilon Singbo, beninski rimokatolički svećenik i misionar u Hrvatskoj, autor meditativne literature i prvi sveučilišni kapelan Hrvatskog katoličkog sveučilišta koji je u svojoj nadahnutoj propovjedio istaknuo sličnost uloge sv. Mihajla i policije koji su zaštitnici i uspostavljaju red da bi ljudi mogli bezbrižno živjeti.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Označeno u
Subota, 15 Kolovoz 2020 22:11

Misa i procesija uz Veliku Gospu

Na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije 15. kolovoza pred katedralom Velike Gospe u Dubrovniku dubrovački biskup mons. Mate Uzinić predslavio je večernje pontifikalno misno slavlje prije kojeg je, pred zavjetnom Marijinom slikom koja se posebno časti u katedrali, izmolio Posvetu Bezgrešnom Srcu Marijinu pred likom Gospe od Porata. U svečanoj procesiji sa slikom Gospe od Porata vjernici su, uz poštivanje epidemioloških mjera, krenuli nakon mise do gradskog porta gdje je biskup blagoslovio luku, barke i brodove moleći i za sve one koji upravljaju njima i drugim prometnim sredstvima kao i za sve putnike.

Poniznost i usmjerenost prema bitnom

Spomenuvši na početku propovijedi kako živimo u specifičnom vremenu pandemije koja je sa sobom donijela puno negativnih posljedica biskup je kazao da, koliko god da to čudno zvuči, moramo priznati da u ovoj pandemiji ima i nešto pozitivno, te naveo dvije stvari: poniznost i usmjerenost prema bitnome.
 
O tome je kazao: „Prva pozitivna posljedica pandemije je poniznost. Mislili smo da sve imamo u rukama, a pandemija nam je pokazala da je to bila zabluda. Jedan obični sićušni virus nam je pokazao kako je krhka naša moć. I učinio nas je poniznima. Druga pozitivna posljedica pandemije je usmjerenost prema onom što je bitno. Nemamo više vremena za gubiti vrijeme na nebitne stvari. Ona nam je otkrila da od onog što smo mi smatrali bitnim postoji nešto puno važnije. Primjerice da je puno važnije od onog imati, biti.“

Zatim je istaknuo kako je jedno od bitnih otkrića za koje možemo zahvaliti pandemiji „važnost i ljepota obitelji kao Crkve, ali i Crkve kao obitelji“, također vrijednost i važnost ovih novih medija koje smo i mi u Crkvi, zahvaljujući pandemiji otkrili i vidjeli da mogu biti pozitivni.
 
Što je Mariji bilo bitno?
 
Poniznost i usmjerenost prema onom što je bitno, koje prepoznajemo kao pozitivne posljedice pandemije, su također i poruke Gospina života i svetkovine njezinog uznesenja, nastavio je biskup.
„I Gospa nas uči poniznosti. Ona se ne hvasta svojim izabiranjem biti 'majka Gospodina mojega', kako ju je oslovila Elizabeta, i 'velikim djelima' koja joj učini Gospodin, nego u odgovoru na te pohvale priznaje svoju 'neznatnost'. I u svojom poniznosti nas usmjerava prema onome što je bitno. A za nju nije bitno ono što ona čini i može činiti, nego ono što u njoj i po njoj čini Bog. Bitan joj je odnos s Bogom, njegova, a ne njezina, volja.“
Dodao je kako je zato ona „blagoslovljena među ženama“, i zato je mogao biti „blagoslovljen plod (njezine) utrobe.“
 
Nastavljajući razmišljanje nad evanđeoskim ulomkom svetkovine i povezujući ga s ovim što je Mariji bitno biskup Uzinić je kazao kako Marija, istovremeno, dok hita u Gorje, „pokazuje da joj je još netko bitan, da joj je bitan čovjek, njegovo dobro, njegova potreba“.

Kako onaj „čovjek“ još nerođeni, koji je istovremeno i Bog koji je u njezinoj utrobi i treba njezinu ljubav i skrb, tako i onaj čovjek, Elizabeta, kojemu hrli ususret, čovjek za kojeg zna da je potreban njezine pomoći i blizine, tople riječi i zagrljaja.

„To svoje bitno, koje želi i nama staviti na srce, Marija je uklopila i u hvalospjev svoje duše koja veliča Gospodina i klikće Bogu jer je u njezinom životu i u svom odnosu prema njoj preokrenuo svjetski poredak. Ono što je bitno za svijet, umišljenost oholih, prijestolja silnih i bogatstvo bogatih, on je u Mariji učinio bezvrijednim. I istovremeno ono nebitno za svijet, neznatnost, glad i odbačenost siromašnih i isključenih, uzdigao do nebeskih visina.“

U Marijinom hvalospjevu čujemo Isusov govor na gori.
 
U Gospino bitno spada i uznesenje na nebo koje danas slavimo, ustvrdio je biskup, a ono je bitno i za nas.


„Upravo ono je, njezinim riječima kazano, Božji pogled na njezinu neznatnost i način na koji on na njoj dovršava svoja velika djela. Ali njezino uznesenje nije bitno samo za nju. Ono je bitno i za nas. Potpuno zajedništvo s Bogom koje je njezina sadašnjost, to je ono što danas slavimo, u nadi je naša budućnost.“

Potkrijepio je to riječima sv. Pavla koji piše da ćemo to zajedništvo s Gospodinom postići „svatko u svom redu: prvina Krist, a zatim koji su Kristovi.“

„Krist je prvina uskrsnulih i Marija je prvina otkupljenih, prva od onih koji su kao Krist. Ona je naša Majka, ali i naša predstavnica, naše sestra... I prva od nas, otkupljenih, koja je dušom i tijelom postigla nebo.“ - naveo je biskup i riječi pape Franje.
 
A tko je naš bližnji?
 
Da bi uznesenje dušom i tijelom na nebo kao Gospino bitno, moglo biti i vjernicima bitno, biskup Uzinić je naglasio kako „naše bitno mora postati onaj sustav vrijednosti o kojemu ona govori i koji živi“.
 
„Bog koji s nama, kao i s Gospom, ima svoj plan ljubavi i služenja i njegova volja te bližnji i njegova potreba, i u našem životu trebaju postati glavna pokretačka snaga“, kazao je dubrovački biskup i nastavio: „Znamo tko je Bog, ali često ne znamo tko je naš bližnji. A tko je naš bližnji? Naš bližnji je svatko tko je potreban. Bližnji nam je onaj koji još nije rođen i kojemu smo dužni pružiti potrebnu zaštitu i štiti pravo na život, kao što su naš bližnji i žene izložene nasilju, unutarnjim i vanjskim pritiscima, koje nažalost pritisnute okolnostima ponekad donose odluku da život prekinu.
Bližnji nam je član naše obitelji ili susjed koji je upao u probleme, kao što nam je to i migrant koji se, u pokušaju da pronađe bolji život, guši u prtljažnom prostoru kamiona ili mu prijeti potonuće usred uzburkanog mora. Bližnji nam je onaj dobar mladić i dobra djevojka koji treba našu pomoć i stipendiju da bi završio studij, kao što su to jednako tako i onaj mladić ili djevojka od kojih se okrećemo, koji se gube zarobljeni ovisnošću o alkoholu, drogi, kocki… Bližnji nam je i onaj koji dijeli naše stavove, pripada istoj Crkvi, narodu, stranci, kao i onaj koji nije 'naš', koji drugačije misli, vjeruje, živi. Bližnji nam je i onaj osamljeni par naših očeva i majki ili djedova i baka, ili često samo jedno od njih, koji čekaju naš poziv, posjet, našu lijepu riječ, kao što su nam bližnji i druge starije osobe i bolesnici koje svojim odgovornim ponašanjem trebamo pokušati sačuvati od zaraze i pomoći da im se pruži potrebna skrb.
I jedne i druge, kao njihovi bližnji, možemo zagrliti telefonskim pozivom, sjećanjem, molitvom, čak i pjesmom, upravo onako kako klape poziva inicijativa Vijeća za život i obitelj HBK pozivajući ih da im pjesmom pod prozorima pokažu da nisu sami i zaboravljeni. Naravno, bližnji su nam i drugi, članovi vlastite obitelji za koje smo se pozvani brinuti, društvo koje smo dužni obogaćivati ugrađujući u njega svoje sposobnosti, vodeći pri tom računa da je važniji čovjek od ekonomije, a skladu s tim i demografski oporavak o kojemu se malo govori, a svake godine nas je po jedan grad manje, od onoga ekonomskog o kojemu se stalno govori. Bližnji su i članovi Crkve kojoj pripadamo, počinjući za nas od ove naše dubrovačke Crkve koja na svom sinodalnom putu traži načine kojim putem ići i kako to, u otvorenosti Duhu Svetome i iščitavajući znakove vremena, činiti u zajedništvu, suradnji i suodgovornosti svih, kao što su nam bližnji i članovi drugih manjinskih Crkava i vjerskih zajednica, koje trebamo poštivati i s njima surađivati u dobru.“

Prestanimo trošiti vrijeme na nebitno

Pojasnivši tko su sve bližnji na čije potrebe vjernici su pozvani odgovoriti, biskup Uzinić je na kraju potaknuo vjernike da iskoriste priliku koju im nudi ovo vrijeme i ovaj blagdan kako bi ponizni pred Gospodinom i služeći u ljubavi svojim bližnjima, „prestali trošiti svoje vrijeme, sposobnosti, svoj život, na nebitno i živjeti i slijediti ono što je bitno“. Poticaj za to može im biti Gospa i njezina sudbina, „ona sudbina na nebo uznesene za koju smo i mi stvoreni i kojoj se i mi nadamo“.
„Gospa je naša Majka, ali je i jedna od nas, naša sestra. Kao naša Majka nas zagovara, a kao naše sestra nam je primjer u poniznosti i usmjerenosti onom što je bitno. I dokaz da se biti ponizni i usmjereni na bitno isplati i u ovom životu, koji zato nije lišen pravih radosti, ali i u životu nakon ovoga života, životu za koji smo stvoreni, životu u Bogu i s Bogom, životu koji s vjerom i zauzetom ljubavi u nadi čekamo.“ - zaključio je biskup Uzinić.
 
S biskupom je koncelebrirao rimokatolički biskup iz Kijevsko-žitomirske biskupije u Ukrajni Vitalii Kryvytskyi koji ovih dana boravi u Hrvatskoj, generalni vikar don Hrvoje Katušić, pastoralni vikar don Ante Burić, katedralni župnik don Marin Lučić te drugi svećenici. Na misi su aktivno sudjelovali dubrovački sjemeništarci i bogoslovi, a predstavnici gradske i županijske vlasti, pravoslavne parohije i drugih ustanova su također nazočili proslavi Velike Gospe ispred katedrale. Liturgijsko pjevanje predvodio je Mješoviti katedralni zbor pod vodstvom Maje Marušić i uz pratnju Darka Kristovića.
 
Sliku Gospe od Porata ove godine u procesiji su nosili pomorci Zvonimir Cetinić, Damir Baričević, Miho Kristić, Ivo Bošković, Baldo Smrdelj i Željko Pulić.

Angelina Tadić

Objavljeno u Aktualno

Načelnik Policijske uprave dubrovačko – neretvanske Ivan Pavličević na današnjoj konferenciji za novinare županijskog Stožera CZ uputio je poseban apel, odnosno upozorenje svećenicima da se pridržavaju mjera koje je propisao Nacionalni stožer civilne zaštite.

- U tjednu smo kada se slavi najveći kršćanski blagdan Uskrs i imamo dojave od strane građana kako svećenici eventualno mogu ili su već puštali preko razglasa mise i na taj način određeni broj osoba se skuplja na otvorenom prostoru. - kazao je Pavličević.

- Dakle mali broj osoba na otvorenom prostoru nije zabranjen, ali svakako neko grupiranje se neće dozvoliti pa da ne bi do toga došlo mi ovim putem apeliramo da se takva događanja izbjegnu. - rekao je načelnik PU dubrovačko – neretvanske Ivan Pavličević.

dm

Objavljeno u Aktualno

Biskupi Splitske metropolije su svim svećenicima, redovnicima i redovnicama i svim vjernicima metropolije 13. ožujka uputili odredbe u svezi s opasnošću od zaraze koronavirusom (SARS-CoV-2) i bolesti koju uzrokuje (COVID-19). Dokument donosimo u cijelosti.

Draga braćo i sestre!

Zbog vrlo složene situacije u svijetu izazvane koronavirusom (COVID-19), kao i zabilježenih slučajeva ove bolesti u Hrvatskoj, mi, biskupi Splitske metropolije, smatramo svojom dužnošću sve vas pozvati na veći oprez i odgovornost u kontaktima s drugim osobama kako bismo zaštitili sebe i druge. Ovisno o situaciji u pojedinoj državi, u nekim biskupijama su u potpunosti zabranjena misna slavlja, dok je u nekim biskupijama ograničen dozvoljen broj ljudi unutar crkve, kako bi se smanjila opasnost širenja ovoga virusa.

Naš Gospodin, kako čitamo u evanđeljima, uvijek je bio najbliži bolesnima i ostavljenima. Zato je u ovom vremenu osobito važno da Crkva bude blizu najugroženijima, vodeći se riječima Drugog vatikanskog koncila koji ističe da je „radost i nada, žalost i tjeskoba ljudi našega vremena, osobito siromašnih i svih koji trpe radost i nada, žalost i tjeskoba također Kristovih učenika.“ Ovo se danas posebno odnosi na našu brigu oko onih koji su u našem društvu ugroženi zbog opasnosti od zaraze i na našu dužnost da učinimo sve što je u našoj moći kako ne bismo bili uzrok širenja zaraze.

Sveti papa Ivan Pavao II. u svojoj enciklici o odnosu vjere i razuma naglašava da je „Crkva najdublje uvjerena da se vjera i razum uzajamno pomažu“. Zato ne smijemo suprotstavljati vjeru znanosti, nego ovoj situaciji trebamo pristupiti vjernički odgovorno. Sve pozivamo na molitvu – osobito tijekom misnih slavlja koja su zbog koronavirusa mnogima uskraćena – i potičemo obitelji koje su „kućne crkve“ i sve vjernike na pojačanu molitvu, na pobožnosti krunice i križnih puteva u svojim domovima, na post i čitanje Božje riječi – za naš narod, za sve pogođene ovom bolešću, za one koji im služe i sve odgovorne na različitim razinama koji su pozvani u svezi s ovom situacijom donositi hrabre i odgovorne odluke. Jednako tako sve pozivamo da prate i drže se uputa Ministarstva zdravstva i drugih nadležnih službi i institucija.

Polazeći od svega ovoga i slijedeći upute nadležnih službi Republike Hrvatske, u prvom redu Stožera civilne zaštite, Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), ovim putem donosimo odredbe kojih se treba pridržavati.

1. Neka se odgode do daljnjega svi biskupijski i župni pastoralni i katehetski programi i aktivnosti, osim svetih misa i ispovijedi, što znači da se i župna kateheza neće održavati dok god traje obustava redovite nastave u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj;

Odredbe za svete mise:

2. Sve vjernike koji zbog ove situacije u svojoj savjesti smatraju da ne mogu ili ne trebaju ići na misu, kao dijecezanski biskupi, oslobađamo dužnosti sudjelovanja na nedjeljnoj svetoj misi i potičemo ih da svetu misu prate na radiju, televiziji ili na internetu, a potičemo ih i na duhovnu pričest tako da sebi posvješćuju stvarnu Isusovu prisutnost u euharistijskim prilikama i bude želju za sjedinjenjem s Njim;

3. Neka svećenici sa simptomima povišene tjelesne temperature, kašlja, poteškoća sa disanjem, kratkog daha ne slave mise s narodom niti dijele sakramente, a ako nisu u mogućnosti pronaći zamjenu, neka se otkaže sveta misa;

4. Neka se suzdrže od dolazaka na svete mise:

- starije osobe;

- osobe sa simptomima povišene tjelesne temperature, kašlja, poteškoća sa disanjem, kratkog daha;

- osobe s kroničnim bolestima poput bolesti srčanožilnog ili dišnog sustava, šećerne bolesti, malignih bolesti;

- osobe koje su u posljednjih 15 dana boravile u područjima zahvaćenim širenjem zaraze ili su bile u doticaju s osobama koje su vjerojatno ili potvrđeno oboljele od COVID-19 bolesti;

5. Imajući u vidu veličinu pojedine crkve, neka prisutni u crkvi drže razmak (bilo kod stajanja, bilo kod sjedenja) koji preporučuje HZJZ, dok ostali mogu stajati ispred crkve;

6. Neka se, ako je moguće, svete mise slave na otvorenom;

7. Neka se, koliko je moguće, vrata crkve drže otvorenima da ih vjernici ne moraju dodirivati pri ulasku/izlasku iz crkve;

8. Neka se crkve redovito provjetravaju i čiste te se po mogućnosti na ulaz u crkve stave dezinfekcijska sredstva;

9. Neka se iz posuda za blagoslovljenu vodu na ulazima u crkve i kapele ukloni blagoslovljena voda;

10. Neka se preko mise ne skuplja milostinja, a vjernike se može potaknuti da svoj prilog ostave nakon svete mise u prigodno postavljenim košaricama na izlazima iz crkve;

11. Neka se na svetim misama izostavi davanje mira pružanjem ruke;

12. Neka svećenici i ostali djelitelji pričesti obrate posebnu pažnju na dijeljenje pričesti vjernicima i neka dijele svete hostije isključivo na ruku;

13. Neka se djeci ne stavlja križić tijekom pričesti;

14. Neka svećenici i djelitelji pričesti posebnu pozornost obrate na pranje i higijenu ruku kod pripreme ciborija za misu i neposredno prije početka mise, kao i neposredno prije dijeljenja pričesti. Preporuka HZJZ je prati ruke temeljito sapunom i vodom najmanje 20 sekundi;

15. Neka se u koncelebriranim misama samo glavni slavitelj pričesti pod obje prilike, ostali samo blagovanjem Tijela Kristovog;

16. Neka se koncelebranti uzdrže svakog dodirivanja liturgijskih knjiga ili posuđa tijekom mise, tj. neka glavni celebrant obavlja sve liturgijske radnje;

17. Neka svećenici i ostali voditelji ministranata pouče ministrante kako će se, uz što manje kontakata s drugima, ponašati na misama;

18. Preporučuje se da svete mise – i nedjeljne – budu tihe mise, odnosno bez pjevanja;

Odredbe za ispovijedi:

19. Neka se ispovijeda u sakristijama ili drugim prostorijama gdje se može glasnije govoriti, a razmak između svećenika i osobe koja se ispovijeda neka bude barem jedan metar. Ako to ipak nije moguće, neka se u ispovjedaonicama preko rešetke stavi najlonska folija. Neka se ne ispovijeda u ispovjedaonicama koje su potpuno zatvorene;

20. Neka župnici, rektori crkava i upravitelji samostanskih crkava već sada potaknu vjernike na ispovijed prije Uskrsa. Neka se u tu svrhu, poštujući gore navedene odredbe za ispovijed, ponude vjernicima na dnevnoj ili tjednoj bazi više termina za ispovijed kako bi se neposredno prije Uskrsa izbjeglo okupljanje velikog broja ljudi.

Već sada koristimo priliku zahvaliti svima onima koji se brinu za nas, a osobito onima koji se brinu za oboljele. Svaka nepogoda i bolest je kušnja za nas. No, ne smijemo očajavati. Sve vas pozivamo da budete hrabri i postojani u osobnoj molitvi kako bismo sačuvali postojanu vjeru u Božje milosrđe i providnost. Još jednom sve vas pozivamo na molitvu, odgovornost, strpljenje i razboritost u ovoj situaciji.

Neka se odredbe ovog dekreta izvjese na oglasnim pločama i pročitaju vjernicima prije početka svetih misa Treće korizmene nedjelje. U privitku Vam dostavljamo i preporuku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te vas pozivamo da pratite objave na službenim stranicama HZJZ-a.

Ove odredbe stupaju na snagu od nedjelje, 15. ožujka 2020., te vrijede do opoziva ili do izdavanja novih mjera. Stupanjem na snagu ovih odredbi opozivaju se ranije dijecezanske odredbe izdane u svezi s opasnošću od zaraze koronavirusom.

Sve vjernike i ljude dobre volje stavljamo pod moćni zagovor naše nebeske Majke – Blažene Djevice Marije i naših svetih zaštitnika: Dujma, Vlaha, Mihovila i Stjepana.

U Kristu vam odani.

Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit

Mate Uzinić, dubrovački biskup

Tomislav Rogić, šibenski biskup

Petar Palić, hvarski biskup

Objavljeno u Aktualno
Stranica 1 od 2

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019