Prikazujem sadržaj po oznakama: malostonski zaljev

U Palači Ranjina jučer je održan radni sastanak za potrebe zoniranja Posebnog rezervata u moru Malostonski zaljev i područja ekološke mreže Malostonskog zaljeva. Sastanak je, u sklopu projekta Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000, organizirala Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije i to za potrebe izrade zoniranja posebnog rezervata u moru Malostonski zaljev u okviru izrade Plana upravljanja za to područje.

No, što je to zoniranje Posebnog rezervata u moru Malostonski zaljev...

Zoniranje se odnosi na postupak kojim se zaštićeno područje dijeli na ograničene prostorne cjeline, odnosno zone pri čemu se izdvajaju područja očuvanja pojedinih vrijednosti uz razmatranje stupnja njihove očuvanosti i potrebe za njihovim upravljanjem. Postupkom zoniranja konstatiraju se postojeće i planiraju buduće upravljačke potrebe u cilju očuvanja prirode. Zoniranje je jedan od osnovnih alata u planiranju upravljanja područjem radi osiguranja dugoročnog očuvanja vrijednosti područja.

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode propisana je izrada planova upravljanja za sva zaštićena područja i područja ekoloških mreža. Plan upravljanja je strateški dokument javne ustanove kojim se utvrđuje stanje zaštićenog područja ili područja ekološke mreže te određuju ciljevi upravljanja, aktivnosti za postizanje ciljeva i pokazatelji provedbe plana. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ u procesu je izrade pet planova upravljanja za zaštićena područja i područja ekološke mreže Natura 2000, koji sukladno Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže obuhvaćaju područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove, kopneni i morski dio otoka Korčule, poluotoka Pelješca, Općine Konavle, Malostonskog zaljeva te područja očuvanja značajno za ptice srednjedalmatinskih otoka i Pelješca.

Dionici imaju važnu ulogu u poznavanju područja, vrijednostima i ugrozama istih te će njihova iskustva, mišljenja kao i svakodnevno djelovanje u ciljanom području svakako imati veliki utjecaj u izradi konačnog dokumenta – Plana upravljanja. Rezultati prikupljeni tijekom radionica koristit će se prilikom obrade podataka i njihovom implementiranju u konačan dokument predmetnog Plana upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000.

Uz župana Nikolu Dobroslavića sa suradnicima, na prvom sastanku su bili nazočni i predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko - neretvanske županije, Sveučilišta u Dubrovniku, Lokalne akcijske grupe u ribarstvu – FLAG-a kao i Udruge Sunce, vanjskih stručnjaka angažiranih za vođenje i facilitaciju procesa izrade planova upravljanja.

Ovo je prvi u nizu sastanaka na kojem je predstavljeno zoniranje zaštićenog područja Malostonski zaljev gdje su se, prilikom postupka zoniranja, uzele u obzir sve djelatnosti i aktivnosti koje se trenutačno provode u posebnom rezervatu. U narednom razdoblju planirani su sastanci s dionicima, s ciljem prezentacije prijedloga zoniranja zaštićenog područja, za potrebe izrade Plana upravljanja za zaštićeno područje i područje ekološke mreže Malostonski zaljev.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Srijeda, 09 Ožujak 2022 00:16

Dan malostonske kamenice bit će 19. ožujka

Malostonska kamenica proslavila je poluotok Pelješac i uvrstila ga na gastronomsku kartu svijeta, za njom uzdišu pravi gurmani diljem svijeta smatrajući da je upravo malostonska kamenica najukusnija i najsočnija na svijetu.

Dan malostonske kamenice, ove godine 19. ožujka, tradicionalno se održava svake godine u mjesecu ožujku, a upravo se taj mjesec smatra mjesecom kamenice jer je ona tada najpunija i najukusnija. Obilazeći brodove i maune lokalnih školjkara u Brijesti, Luci i Bistrini, uživati ćete u toj gastro deliciji. Uz zvukove dalmatinske pjesme, vrhunsko pelješko vino i tradicionalne lokalne proizvode poluotoka Pelješca doživjet ćete čar tradicije i života lokalnog stanovništva, dok će se u ugostiteljskim objektima ovog kraja nuditi raznolika paleta peljeških okusa.

Malostonska kamenica priprema se na razne kreativne načine u lokalnim, restoranima i konobama no ipak, svi su suglasni da je najukusnija kada je svježe izvađena iz mora, dakle sirova te pokapana s tek nekoliko kapi limunovog soka baš na način kako je i domaćini preferiraju

Malostonska kamenica dobila je europsku zaštićenu oznaku izvornosti 2020. godine te je postala 28. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji. Upisana je u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te je zaštićena na području cijele Europske unije, a potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.

dpp

Objavljeno u esPRESSo

Nastavljaju se aktivnosti na realizaciji projekta ARGOS kojim će se uspostaviti mrijestilište za kamenice u Malostonskom zaljevu. Ovo je dio zajedničkog upravljanja aktivnostima održivog ribarstva i akvakulture za zaštitu morskih resursa Jadranskog mora u koje su uključeni hrvatski i talijanski partneri.

Osim ulaganja u laboratorij za mrijestilište na Bistrini projektom je predviđena izrada zajedničkih stručnih studija kojima će se unaprijediti sektor akvakulture i ribarstva u Jadranu. Na sastanku predstavnika Primorsko-goranske, Zadarske i Dubrovačko-neretvanske županije dogovorena je izrada zajedničkog završnog dokumenta koji će objediniti sve tri županije i biti usklađen s talijanskim partnerima.

Provedba projekta započela je u travnju 2020. godine, a završetak se očekuje sredinom 2023. godine. Predstoji raspisivanje javne nabave za specijaliziranu laboratorijsku opremu koja će znanstvenicima s Sveučilišta u Dubrovniku koristiti za proučavanje i razvijanje metoda mriještenja europske plosnate kamenice korisnih lokalnim školjkarima.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Povoljni hidrografskih uvjeti učinili su Malostonski zaljev idealnim za stoljetni uzgoj i razvoj školjkarstva pa ni ne čudi što se baš u tom zaljevu proizvede 95 posto kamenica u Hrvatskoj. No, projekt Gornji horizonti, koji se postupno realizira još od vremena bivše države, a koji nastavljaju vlasti u Republici Srpskoj, mogao bi biti poguban za daljnji uzgoj kamenica. Naime, na hidrofizičke uvjete u Malostonskom zaljevu najviše utječu snažni podvodni izvori slatke vode.

Vedran Kunica iz Udruge Stonski školjkari podsjeća kako su promjene na kamenicama primijećene još 70. -tih godina prošlog stoljeća kada je zbog radova na obrani od poplava Popova polja smanjen dotok slatke vode u Malostonski zaljev. Koliko još udaraca Zaljev može izdržati i koji će za njega biti poguban, pita se Kunica.

- Vratiti ću se nekoliko desetljeća unazad, kada su se 70. -tih godina prošlog stoljeća izvodili radovi na uređivanju toka rijeke Trebišnjice u Popovu polju kako bi se spriječilo njegovo plavljenje. Nakon tih radova smanjio se dotok slatke vode što je imalo značajan utjecaj na Malostonski zaljev jer jedna od karakteristika važnih za razvoj školjki je utjecaj slatke vode. Naime, slatka voda je svojevrstan regulator saliniteta, a donosi i hranjive tvari koje su temelj hranidbenog lanca školjki, odnosno te primarne produkcije. Nakon tih radova u Popovu polju, koji su imali značajan utjecaj na eko sustav, primjećen je sporiji rast i uginuća kamenica, ali eko sustav se na neki način s vremenom prilagodio, Zaljev je nastavio funkcionirati. No pitanje je koliko će takvih udaraca Malostonski zaljev moći preživjeti i koji će od tih udaraca koji slijede biti posljednji. - rekao je Kunica.

- Jedan od tih posljednjih udaraca mogao bi biti upravo nastavak projekta Gornji horizonti jer će se njegovom realizacijom dotok pitke vode iz Neretve u Malostonski zaljev dodatno smanjiti jer osim malobrojnih vruja i izvora, značaj dio slatke vode iz Neretve dolazi u Zaljev. Pitanje je kad će doći do onog prelijevanja čaše, odnosno uništavanja tog eko sustava. - kazao je Kunica.

Istaknuo je kako su radnje u RR -u pogubne za dio Hrvatske, odnosno dio Dubrovačko – neretvanske županije te da treba reagirati država.

- Ovo je međunarodno pitanje i nemojmo zaboraviti da će Gornji horizonti utjecati i na cijelu deltu Neretve za koju će daljnji prodor morske vode biti katastrofalan. - rekao je Kunica.

- Čudno je da s državne razine još nema nikakvih reakcija i smatram da bi se mi školjkari trebali priključiti bilo kojoj inicijativi kojoj je cilj zaštiti naše interese i u dolini Neretve i Malostonskom zaljevu. Takvu inicijativu, ako se dogodi, trebaju podržati ekološke i udruge poljoprivrednika, ali i jedinice lokalne samouprave. Mi školjkari svakako moramo biti jedan od faktora koji će pomoći u sprječavanju štete koja za sve nas može biti kobna. Svi zajedno trebamo apelirati na Vladu da nešto napravi. - kazao je Kunica.

- Važno je naglasiti kako cjelokupno stanovništvo u Općini Ston vezano za Malostonski zaljev. Restorani, gastro ponuda sve je vezano uz školjke. Da ne govorimo o novom trendu organiziranja izleta brodovima, obilazak zaljeva i degustacije kamenica. Zbog Gornjih horizonata mogla bi nam se dogoditi jedna kaskadna reakcija koja bi bila pogubna. Mi smo i inače u više navrata upozoravali na neke projekte koji predstavljaju veliki rizik za Malostonski zaljev u kojem se proizvede 95 posto kamenica u Hrvatskoj i 70 posto europske plosnate kamenice na Mediteranu. - rekao je Vedran Kunica iz Udruge Stonski školjkari.

Objavljeno u Aktualno

Dolini Neretve sprema se smrtna presuda, a u Hrvatskoj vlada šutnja, donosi danas naslov portal Južni. Naime, posljednjeg dana 2021. vlada Republike Srpske potpisala je ugovor s Kinezima o financiranju i izgradnji hidroelektrane Dabar. Taj je ugovor vrijedan 190 milijuna američkih dolara, a hidroelektranu će graditi kineska tvrttka China Energy Gezhouba Group, koju na osnovI garancija Republike Srpske, kreditira kineska državna banka Eskim. I dok iz Republike Srpske ističu kako je za njih HE Dabar „decenijski projekt” s hrvatske strane po pitanju ovog projekta još uvijek vlada šutnja, iako se godinama isticalo kako će taj projekt uništiti dolinu Neretve, odnosno poljoprivredu, a time i stanovništvo, mahom orijentirano na poljoprivredu, piše Južni.

Hidroelektrana Dabar, inače pripada hidroenergetskom sustavu hidroelektrana na Trebišnjici i nije samo dio projekta „Gornji horizonti” kojim se predviđa prebacivanje voda iz Gatačkog i Nevesinjskog polja, preko Dabarskog i Fatničkog polja u akumulaciju Bilećkog jezera, već je i najvažnija hidroelektrana u tom sustavu.

Južni navodi kako kako će preusmjeravanje slatke vode uništiti neretvansko ušće i njezin donji tok, odnosno kako će dolina Neretve ostati bez dostatnih količina vode što će se u konačnici negativno odraziti na poljoprivredu i opstanak ljudi na tom prostoru.

Osim neretvanske doline, postoji bojazan da će „Gornji horizonti” ugroziti i Malostonski zaljev, odnosno daljnji uzgoj školjki na tom području jer bi se zbog manjeg dotoka slatke vode u Malostonski zaljev, poremetio omjer saliniteta koji je važan za razmnožavanje školjki i njihov uzgoj.

Više pročitajte OVDJE.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Pročelnik Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove Dubrovačko – neretvanske županije Miho Baće za partnerski portal Južni govorio je o važnosti regionalnog odvodnog sustava Komarna – Neum – Mljetski kanal“ o kojem se u široj javnosti malo zna.

No, bez tog sustava, koji je, istaknuo je za Južni baće, prvi eko projekt u bivšoj državi, teško da bi bila održivo školjkarstvo u Malostonskom zaljevu. Naime, najveći dio fekalnih voda iz Neuma završio bi upravo tamo, u Malostonskom zaljevu.

Više o svemu možete pročitati na portalu Južni OVDJE.

Objavljeno u Aktualno

Župan Nikola Dobroslavić i rektor Sveučilišta u Dubrovniku potpisali su Ugovor o koncesiji za posebnu upotrebu pomorskog dobra u svrhu obavljanja znanstvene i obrazovne djelatnosti, kao i znanstvenog i razvojnog istraživanja na području posebnog rezervata Malostonskog zaljeva i Malog mora.

Župan Dobroslavić ovom je prilikom istaknuo kako  Dubrovačko-neretvanska županija  i na ovaj način pruža potporu razvoju akvakulture na području Malostonskog zaljeva i Malog mora. Naime, Županija kontinurano provodi postupke dodjele koncesija za uzgoj školjaka i ribe, te provodi niz aktivnosti  koje imaju za cilj očuvanje Malostonskog zaljeva i njegovo gospodarsko korištenje obavljanjem tradicionalnih djelatnosti. Tako je  Županija posljednjim izmjenama Županijskog prostornog plana omogućila gradnju riva za potrebe marikulture kako bi se osiguralo nesmetano obavljanje te djelatnosti.

Također, Dubrovačko-neretvanska županija u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku izradila je Studiju procjene stanja marikulture u Malostonskom zaljevu u svrhu izrade smjernica u gospodarskom razvoju predmetnog područja uz visoki stupanj zaštite okoliša.  Istaknuto je i da proteklih godina Županija u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku provodi monitoring i uzorkovanje ličinki unutar Malostonskog zaljeva.

Župan je izrazio zadovoljstvo što je malostonska kamenica nedavno dobila zaštićenu oznaku izvornosti, pri čemu je  Županija subvencionirala troškove dobivanja oznake izvornosti uzgajivačima prilikom prijave.

Uz dodjelu ove koncesije koja ima za cilj obrazovni i znanstveni pristup ovoj važnoj gospodarskoj djelatnosti u Malostonskom zaljevu, Županija u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku provodi više projekata, kao što je primjerice projekt Argos kojim se planira organizirati mrijestilište u svrhu daljnjeg razvoja akvakulture.

Rektor Nikša Burum zahvalio je Županu Nikoli Dobroslaviću na dodjeli ove koncesije te naveo kvalitetne primjere suradnje između Županije i Sveučilišta u Dubrovniku što se potvrđuje i potpisom ovog ugovora.

Potpisivanju su nazočili su i prorektorica Sveučilišta u Dubrovniku prof.dr. sc. Marijana Pečarević i pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i more Ivo Klaić.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Objavljeno u Aktualno

Udruga Stonski školjkari otvorenim pismom želi ukazati na problematiku lokacije i tehnologije odabrane za izgradnju novog Županijskog centra za gospodarenje otpadom (CGO) u Lučinom razdolju u Dubrovačko-neretvanskoj. Apeliramo na Vladu Republike Hrvatske, nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te sva ostala tijela uključena u realizaciju ovog projekta da s krajnjom ozbiljnošću i pažnjom razmotre stavove koje ćemo iznijeti, a koji su u javnosti već višestruko isticani. Nažalost, do sada bez sluha nadležnih tijela.

U udruženju Stonski školjkari, koje okuplja uzgajivače školjaka Malostonskog zaljeva, čvrsto držimo da na svim razinama odlučivanja treba bez odlaganja poduzeti sve što je u našoj moći kako bismo ovaj posebni rezervat prirode u moru i područje ekološke jedinstvenosti i iznimne vrijednosti zaštitili od svih, i najmanjih, opasnosti te nastaviti raditi na oplemenjivanju ovog prostora kao jednog od punktova održivog razvoja s uistinu nepreglednim potencijalima za ekološku proizvodnju u moru i razvoj turizma na jednako održivim postavkama.

Mišljenja smo da se takva vizija razvoja ovog područja, a koja je u skladu s nacionalnim strategijama i planovima, u značajnom obimu sukobljava s lokacijom koja je određena za izgradnju kontroverznog županijskog Centra za gospodarenje otpadom. Mnogi su aktivisti, ali isto tako i mnogi priznati znanstvenici za ekološka pitanja te istaknuti stručnjaci koji se bave krškim područjem nebrojeno puta u javnom prostoru, uključivo na svim do sada organiziranim javnim predstavljanima i raspravama, iznosili svoje bojazni o utjecaju koje bi budući CGO na lokaciji Lučino razdolje mogao imati na jedinstveni ekosustav Malostonskog zaljeva. Sve dodatno potvrđuje i niz problema koji se javlja u sličnim postojećim centrima za gospodarenje otpada u Hrvatskoj kao što je CGO Marišćina.

Svaki takav negativni utjecaj na zaštićeni rezervat prirode imao bi nesagledive posljedice na tisućljetnu tradiciju uzgoja školjaka koja je usko povezana s naslijeđem življenja na ovom području te je kao takva važna komponenta našeg nacionalnog identiteta.

Gospodo, školjkari Malostonskog zaljeva su u strahu da će zbog zagađenja iz CGO-a ostati bez mogućnosti za uzgoj školjaka, djelatnošću kojom su se prije njih bavile generacije njihovih predaka.

Izgradnja budućeg CGO-a planira se na terenu krša koji osigurava da sve ono što uđe u njegove podzemne tokove i mnogobrojne vrulje završi upravo u Malostonskom zaljevu. Krška morfologija ovog podneblja do sada je predstavljala prednost Malostonskog zaljeva, odnosno nutrijenti koje slatka voda donosi omogućavali su bujanje ekosustava. Ne dopustimo da naše tisućljetne prednosti u budućnosti postanu uzročnici naše propasti. Osim lokacije, i sama tehnologija koja će se u CGO-u koristiti predstavlja rizike po zaštićeni ekosustav Malostonskog zaljeva, jer predviđa deponiranje velikog dijela otpada s područja cijele Dubrovačko neretvanske županije. Ogromne kazete za deponiranje bit će izložene padalinama zbog čega će nastati velike količine onečišćenih otpadnih voda. Vodonepropusnost u kršu nemoguće je osigurati pa će najmanje oštećenje uzrokovano probijanjem, slijeganjem ili potresom uzrokovati procjeđivanje zagađenih otpadnih voda u zaljev, a štetne tvari u zagađenoj vodi značile bi kraj Malostonskog zaljeva i školjkarstva kakovog danas poznajemo.

Stonski školjkari apeliraju da ovo bogatstvo i tradicija ne smiju biti ugroženi zbog loših odluka i jednako loših projekata te zastarjelih tehnologija. Stoga tražimo da sa neovisnim znanstvenim pristupom preispitate planiranu lokaciju i tehnologiju te pronađete kvalitetno rješenje koje će osigurati očuvanje posebnog rezervata Malostonskog zaljeva. Naš interes je samo jedan i on je javan – zaštititi školjkare kao baštinike tradicije, a time i interes svih žitelja ovog kraja koji stoljećima žive od prirode i u skladu s prirodom. Naša dužnost je za buduće generacije sačuvati najveće proizvodno područje školjkaša u Republici Hrvatskoj i Malostonsku kamenicu, jedinstvenu i posebnu, zaštićenu nacionalnom oznakom izvornosti, a ubrzo i oznakom izvornosti na razini Europske unije.

Udruga Stonski školjkari

Objavljeno u Aktualno

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019