Prikazujem sadržaj po oznakama: kultura

„Što zaslužuje biser Jadrana i najljepši Grad na svijetu? Zaslužuje sve osim prosjeka, jer prosjek je za neke druge, ali ne i za Dubrovnik.” - tako danas priopćenje počinje predsjednik DUSTRA -e Željko Raguž koji navodi kako je u gradskoj vijećnici jučer „bilo žustro” te da su vijećnici „nakon dugo vremena, imali kvalitetnu i argumentiranu raspravu na temu ustanova u kulturi”.

Željko Raguž često je bio na meti kritika kulturnih djelatnika zbog svojih izjava o ovoj temi, a te kritike u pravilu su bile podcjenjivačke, jer „kulturnjacima” se ne sviđa baš kad o kulturi govori netko tko u nju nije direktno involviran, nije neko „otkrivanje tople vode” da među njima ima i onih koji uistinu misle da njihov rad nitko drugi ne bi smio vrednovati osim – njih samih ili u boljem slučaju isključivo kritičari, kojih pak – nema, ili ako ih ima onda o kulturnim zbivanjima u Dubrovniku pišu i govore isključivo uz superlative.

Nije propustio toga se dotaknuti niti Željko Raguž.

„Tek sad dolazimo na ono što zadnjih godina DUSTRA neprestano govori i nebrojeno puta, namjerno ili ne, ostaje neshvaćena. Svaki početak je težak, ali je zato konačni rezultat slađi. Ne vjerujete? Sjetite se zidina i dva usamljena čovjeka na početku, a danas nema sugrađanina koji ne misli jednako. Isto tako možemo povući paralelu s kulturom – od zgražanja i visokih tonova došli smo do respekta i uvažavanja, jer kako drugačije objasniti da je napokon u redovni dio Dubrovačkih ljetnih igara uvršteno kazalište Marina Držića s vlastitom predstavom?! Teško će vam prosječni građanin Dubrovnika vjerovati kad mu kažete da su Kinematografi neuspješni jer imaju sav potencijal za vrhunska postignuća. Prostori na najboljim lokacijama u Gradu poput Kina Slavice, Jadrana, Slobode ili Visie ne zaslužuju osrednjost već kulturu spektakla, kako je gospodin Selmani lijepo rekao.” - napisao je Raguž u današnjem priopćenju u kojem hvali Dom Marina Držića i Kazalište Marina Držića gdje su, veli on, „najbolji primjeri pravih ljudi na pravim mjestima”, koji će, napiso je političku podršku DUSTRA -e i pohvale uvijek imati.

„Ne zato jer te voditelje poznamo osobno, nego zato što je njihov rad najbliži izvrsnosti kojoj Dubrovnik uvijek mora težiti. Kako bismo postali zaista kultura spektakla, trebaju nas prepoznati sugrađani i strani gosti, što nažalost izostaje, a to znači da smo još uvijek, osim nekoliko iznimaka, prosjek. Kad se budu ocjenjivali programi, a ne unaprijed dobiveni iznosi, onda će stvari krenuti još za stepenicu više. Žurit ćemo polako, jer i najtamnija noć završava svitanjem.” - zaključio je Raguž.

D. Mladošić

Ukoliko sezona bude dobra zaposleni u javnim ustanovama u kulturi u rujnu bi mogli primiti stare plaće, odnosno plaće koje su primali prije pandemije i krize, najavio je gradonačelnik Mato Franković.

Plaće zaposlenima u javnim ustanovama u kulturi, kao i zaposlenima u gradskoj upravi, u dogovoru sa sindikatima gradonačelnik Franković umanjio je za 10 posto na početku krize izazvane pandemijom i to je umanjenje na snazi već dvije godine.

Ukoliko se financije stabiliziraju do lipnja, najavljuje Franković, desetpostotno umanjenje na plaće ukinut će se još u ovoj godini.

- Okončali smo kolektivno pregovaranje s kulturnim sektorom i rezultat toga je novi kvalitetniji kolektivni ugovor koji je potpisan i čim se financijska situacija poboljša stupit će na snagu. Očekujem da će zaživjeti najdalje u rujnu i da ćemo time ispoštovati sve što smo dogovorili na zadovoljstvo svih djelatnika u kulturi. - rekao je Franković.

Grad Dubrovnik danas je poslao i službeno priopćenje o imenovanju nove pročelnice za kulturu Julijane Antić Brautović.

Gradska uprava ovako je predstavila novu pročelnicu:

„Julijana Antić Brautović rođena je u Dubrovniku 1978. godine. Studij Menadžmenta u turističkoj destinaciji završila je 2006. godine i stekla stručno zvanje diplomiranog inženjera menadžmenta u turizmu, odnosno magistre ekonomije. Akademski stupanj doktorice humanističkih znanosti, polje povijest, grana hrvatska i svjetska povijest moderna i suvremena povijest stječe 2017. godine.
 
Svojim se djelovanjem istaknula u području novinarstva, marketinga, medija, a posebice u sektoru kulture. Od 2010. sve do 2021. godine prošla je različite pozicije u Dubrovačkim muzejima, od stručne suradnice za odnose s javnošću i marketing, voditeljice prethodno navedenog odjela, članice Stručnog vijeća Dubrovačkih muzeja i u konačnici ravnateljice Dubrovačkih muzeja.
 
Novoizabrana pročelnica Antić Brautović članica je nekoliko stručnih udruženja, autorica je znanstvenih i stručnih publikacija u području kulture i povijesti, multimedijalnih izložbi među kojima se ističe izložba „Dubrovnik, a Scarred City: Stradanje i obnova Dubrovnika 1991. – 2000“. Julijana Antić Brautović autorica je knjige Povijesno-umjetnička topografija Konavala i stanje očuvanosti spomeničke baštine.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.

dpp

Vrlo skoro gradonačelnik Mato Franković imenovat će pročelnicu/pročelnika Upravnog odjela za kulturu. Naime, nakon što je za to radno mjesto raspisan natječaj, jutro je u Maloj vijećnici održano testiranje kandidata.

Nije poznato koliko se kandidata prijavilo na ovaj natječaj ni koliko ih se danas odazvalo testiranju, no sigurno je da se odazvala aktualna ravnateljica Dubrovačkih muzeja Julijana Antić Brautović koja je izjavila kako će se na natječaj javiti.

Ona bi, špekulira se trebala biti izabrana za novu resornu pročelnicu. Antić Brautović bi naime na mjestu pročelnice za kulturu trebala zamijeniti Anu Hilje.

nm

Grad Dubrovnik putem Upravnog odjela za kulturu i baštinu objavio je Javni poziv za predlaganje Programa javnih potreba u kulturi za 2022. godinu. Navedenim Pozivom pozivaju se kulturne ustanove, udruge, umjetničke organizacije, samostalni umjetnici i druge pravne i fizičke osobe koje se bave kulturnim programima da dostave prijedloge svojih programa za 2022. godinu, radi mogućeg uvrštavanja u Program javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika za 2022. godinu.
 
Od ove godine cjelokupna prijavna dokumentacija može se podnijeti i elektronski, korištenjem elektroničkog sustava prijavljivanja, a programa se moraju predati najkasnije do 30. rujna 2021.
 
Prihvaćeni će se programi u 2022. godini sufinancirati sukladno mogućnostima Proračuna Grada Dubrovnika, a ukupna planirana vrijednost Javnog poziva bit će određena u mjesecu prosincu 2021. godine, donošenjem temeljnog financijskog akta za nadolazeću godinu.
 
Važno je za napomenuti kako će zbog trenutnih okolnosti odnosno smanjenog opsega financiranja Programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika, uvjetovanih ekonomskim posljedicama pandemije koronavirusa, prednost imati kulturni projekti koji se izvode u Dubrovniku i čiji su organizatori prijavitelji koji imaju sjedište/prebivalište na području Grada Dubrovnika.
 
Nadalje, prednost će imati i projekti koji se ostvaruju u suradnji više udruga/ustanova/institucija, s ciljem objedinjavanja proračuna programa te stvaranja partnerskih suradnji, projekti koji imaju jasno i detaljno razrađene ciljeve, aktivnosti i proračun te dugogodišnji projekti međunarodne suradnje, kao i dugogodišnji umjetnički i edukativni projekti koji imaju snažnu vidljivost u lokalnoj zajednici i izvode se u Dubrovniku, a čiji su organizatori prijavitelji koji nemaju sjedište/prebivalište na području Grada Dubrovnika.
 
Dodatne smjernice i detaljnije upute zajedno s obrascima za prijavu dostupni su na službenoj web stranici Grada Dubrovnika, točnije na na linku: Predlaganje Programa javnih potreba - kultura 2022.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Ne razumiju to svi politički akteri, ali upravo je kultura najveći prihod, a ne rashod Grada Dubrovnika, piše danas u priopćenju kandidat za gradonačelnika Dubrovnika liste Dubrovnik – naš grad Andro Vlahušić.

„Da Dubrovčani u najslavnijim vremenima ovog grada nisu hranili duh naprednim idejama iz cijelog svijeta, a istovremeno poštovali vlastito stvaralaštvo i tradiciju, današnji Dubrovnik ne bi imao onu materijalnu snagu koju ima zbog svoje arhitekture i ljepote. Iz tog osjećaja i tog duha, dakle iz kulture, priljeva se većina proračunskih prihoda Grada Dubrovnika i to treba razumjeti i dalje njegovati. Zato je integracija ideja kulture i umjetnosti u školski sustav za nas u platformi Dubrovnik naš Grad jako važna jer je odgoj kreativnih mladih ljudi otvorena duha, jedina garancija da će Dubrovnik u budućnosti biti još snažniji.” - navodi Vlahušić

„Upravo takvih ljudi, na počecima svojih karijera, u Dubrovniku itekako ima i kulturna politika Grada Dubrovnika treba im aktivno davati prostora da ostvaruju maksimum svojih potencijala te Dubrovnik vrate na globalnu umjetničku i kulturnu scenu.” - napisao je kandidat DNŠ Andro Vlahušić.

Vlahušić navodi i kako „politika financiranja kulture treba biti usmjerena prema financiranju projekata, a ne bezrazložnom povećanju broja zaposlenika ustanova”.

„Čak i kada su nositelji projekata ustanove, u fokusu mora biti projekt, a ne ustanova sama po sebi. Na taj način osnažuju se one ideje i projekti koji su kvalitetni, bez obzira na to tko ih predlaže.” - navodi Andro Vlahušić.

U ostatku priopćenja kandidat za gradonačelnika Andro Vlahušić još je napisao:

„Ustanove mogu širiti poglede Dubrovnika prema svijetu i obrnuto, kao što je to do 2018. godine činila Umjetnička galerija Dubrovnik, i tada one djeluju ispravno – promovirajući umjetničke slobode i vrhunske umjetničke dosege. One ne mogu i ne smiju biti poligon političkog dodvoravanja, već bi kreativnim i kvalitetnim projektima trebale doprinositi ugledu i duhu Dubrovnika. Zaposlenici ustanova u kulturi po zakonu su jednakopravni službenici lokalne samouprave i ne može ih se diskriminirati ili omalovažavati, ali ćemo raditi na racionalizaciji njihovog raspoređivanja.

Dubrovačke ljetne igre kao naš najveći nacionalni festival, moraju biti nadnacionalne, međunarodno orijentirane i prepoznate, čime bi se ponovno pozicionirale na karti svjetskih zbivanja.

U post-pandemijskom vremenu, Dubrovnik mora stvarati i kulturne atrakcije, VIP programe sa zvijezdama, poput planirane opere Josea Cure koja se nije dogodila 2017. radi rušenja proračuna.

Izvaninstitucionalna kultura nekad je bila isključivo rezervirana za Lazarete i „Staru bolnicu“, a danas ona raste u kompleksu TUP-a u Gružu i to ćemo bezrezervno podržavati. Tom prijedlogu, iz vremena kandidature za EPK, treba dodati i Komolac, kao prostor primijenjene umjetnosti i onih kreativnih djelatnosti u kojima se isprepliću umjetnost, umjeteonstvo i obrt.

Novi, obnovljeni prostor Lazareta treba ispunjavati velikim međunarodnim izložbama poput one o Xi'anskoj vojsci od terakote, koja je također bila planirana u suradnji s veleposlanstvom NR Kine ili realiziranih projekata „Nordijsko staklo“ i „Fabergeova jaja“.

Platforma Dubrovnik naš Grad i kandidat Andro Vlahušić čvrsto podupiru revitalizaciju Orsule i dat će punu podršku novim koncertnim programima međunarodnog i urbanog karaktera. Suradnja s JU Rezervat Lokrum dala je konceptu Orsule novu snagu 2017. i namjera nam je nastaviti na tom tragu. Sam Lokrum treba imati vlastiti festival, koji nije samo glazbeni nego se bavi i drugim umjetničkim formama, poput skulpture ili konceptualne umjetnosti. Drugi naš otok, Daksu, uredili bismo kao prostor religijske i komemorativne umjetnosti s memorijalnim centrom.” - stoji u priopćenju kandidata liste Dubrovnik – naš grad Andra Vlahušića.

dpp

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković, sukladno odluci Gradskog vijeća, potpisao je novi kolektivni ugovor za zaposlene u ustanovama u kulturi kojima je osnivač Grad Dubrovnik. Konačna verzija ovog ugovora usuglašena je u veljači 2020. godine, ali je u dogovoru s Hrvatskim sindikatom djelatnika u kulturi, a uvažavajući globalnu ekonomsku situaciju prouzročenu pandemijom, potpisivanje ugovora tada prolongirano.

Ugovor, kojeg je gradonačelnik Franković potpisao ovaj tjedan, sadrži i odredbu po kojoj se prava utvrđena Kolektivnim ugovorom mogu ostvariti samo u slučaju kada su sredstva za ista osigurana u proračunu Grada Dubrovnika te su od primjene izuzete odredbe članka kojima se reguliraju eventualna povećanja rashoda za zaposlene. "Pregovori o tim pravima započinju nakon 1. listopada, a do tada će se primjenjivati postojeći koeficijenti", navode u priopćenju iz Grada Dubrovnika.

dpp

Gradsko vijeće na posljednjoj je sjednici prihvatilo tekst Kolektivnog ugovora za zaposlene u ustanovama u kulturi, no DUSTRA taj prijedlog nije podržala. Štoviše Željko Raguž upozorio je kako, s obzirom na pandemiju, krizu i veliku neizvjesnost u prilivu novca u proračun, nije vrijeme da se zaposlenima u sektoru kulture osigurava još 3,9 milijuna kuna za prava iz Kolektivnog ugovora.

DUSTRA i njezin čelnik Željko Raguž inače su u protekle četiri godine puno puta isticali kako Grad previše novca izdvaja za kulturu. U vremenu krize nije niti bilo za očekivati da bi DUSTRA podržala da se nakon korekcije koeficijenta za zaposlene u kulturi predvidi dodatnih 3,9 milijuna kuna, pored 140 milijuna koliko se na kulturu iz proračuna prelije na godišnjoj razini.

Tako je jučer na sjednici, obrazlažući zašto neće podržati tekst Kolektivnog ugovora za zaposlene u kulturi, Raguž jasno kazao kako se, dok su poduzetnici na koljenima, ne može nekoga štititi kao ličkog medvjeda.

U današnjoj objavi iz DUSTRA-e ističu ponovo i kako su, u odnosu na kulturu, ulaganja u sport premala te kako će nakon polovice svibnja, odnosno nakon izbora, sport dobiti status koji zaslužuje.

„Na sjednici Gradskog vijeća opet smo istupali po pitanju koje se vječno ponavlja. Omjer sporta i kulture na području Grada Dubrovnika je 7:1 za kulturu. U brojevima to izgleda ovako, 140 milijuna kuna za kulturu u odnosu na 20 milijuna kuna za sport. Mi jesmo grad kulture i to uvijek ističemo, ali zar nismo i grad sporta? U nikad težim vremenima pandemije vijećnici su izglasali dodatna primanja za kulturnjake, a vijećnici DUSTRA-e su bili jedni od rijetkih koji nisu htjeli sudjelovat u toj predstavi. Nakon 16.5. sport će dobiti status kakav i zaslužuje.” - naveli su iz DUSTRA-e.

nm

Nakon jučerašnje sjednice Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Srđ je Grad u današnjem priopćenju ističe kako je Dubrovnik jedan od rijetkih, ako ne i jedini grad u Hrvatskoj koji dosad nije raspisao Poziv za predlaganje Programa javnih potreba u kulturi. Dapače, iz te novoosnovane stranke sumnjaju kako bi se moglo dogoditi da se Poziv niti ne raspiše.

„Na jučerašnjoj smo sjednici Gradskog vijeća postavili pitanje kada će Grad Dubrovnik raspisati Poziv za predlaganje Programa javnih potreba u kulturi i hoće li ga osim u prvom kvartalu godine ponoviti još jednom u 2021. godini s obzirom da u 2020. nije bio raspisan, unatoč zakonskoj obavezi. Naime, Grad Dubrovnik zadnji je put raspisao program javnih potreba u kulturi u srpnju 2019. godine. U objavljenom Godišnjem programu raspisivanja poziva za financiranje programa, projekata i manifestacija koje provode udruge i druge organizacije civilnog društva u 2020. godini stajalo je da će se u srpnju 2020. godine objaviti poziv u vrijednosti od 4 milijuna kuna. Kasnijim izmjenama, u kolovozu 2020., taj se iznos smanjuje na 2 milijuna kuna, da bi se u zadnjoj izmjeni, koju je Gradonačelnik potpisao u prosincu 2020., javni poziv potpuno izbrisao kao stavka.” - piše u priopćenju koje prenosimo u cijelosti u nastavku:

„Uvidom u Godišnji program za 2021. godinu Javni poziv predviđen je za prvi kvartal 2021. godine i to u iznosu od 500 tisuća kuna, što nije ni četvrtina iznosa iz 2020. godine, i to u slučaju da se i ovaj javni poziv ne odgodi ili u konačnici poništi.

Što iz ovoga zaključujemo?

Grad Dubrovnik ne pridržava se zakona, kao ni vlastitih odluka. Grad Dubrovnik nije raspisao Javni poziv za kulturu u 2020. godini, iako je to zakonski obvezan prema Zakonu o financiranju javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske. Time se, dakle, ne pridržava odgovarajućih Uredbi, kao ni vlastitih odluka o financiranju navedenih programa.

Javne su pozive za predlaganje programa javnih potreba u kulturi gradovi Zadar, Rijeka, Zagreb, Osijek, Šibenik, Split, Karlovac raspisali do rujna 2020. godine i dosad su već izglasali programe. Unatoč navodno dobroj ekonomskoj situaciji Grada Dubrovnika, on ostaje kao jedan od rijetkih, ako ne i jedini, koji nije napravio ništa od navedenog za 2020. godinu.

Grad Dubrovnik na kontinuitet rada civilnog društva odgovara stvaranjem poslovnih nesigurnosti.

Programom javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika financiraju se i izvaninstitucionalni programi velikog broja aktivnih udruga civilnog društva, umjetničkih organizacija i pojedinaca, točnije, prema podacima zadnjeg raspisanog poziva, 123 programa odnosno najmanje 370 umjetnika/djelatnika izvaninstitucionalnog kulturnog sektora. Važno je naglasiti i podsjetiti da civilni sektor nije u niti jednom trenu prestao s radom za vrijeme pandemije, nego su pod strogim epidemiološkim mjerama realizirali svoje aktivnosti. Istovremeno, Grad Dubrovnik ih odgađanjem, a zatim i ukidanjem Javnog poziva u 2020. godini, dodatno gura u poslovnu i egzistencijalnu nesigurnost. Po čemu je egzistencija ljudi koji rade u kulturnim ustanovama važnija od egzistencije ljudi koji rade izvan institucionalnog okvira u području kulture?

Na ova smo pitanja na sjednici dobili Gradonačelnikov odgovor od 10 sekundi. Odgovor koji je čekalo 370 korisnika koji se prijavljuju za samo 500 tisuća kuna, 566 dana od zadnjeg poziva, a nakon 200 dana šutnje glasi: „Na idućoj sjednici Gradskog vijeća ćemo donijeti Odluku o raspisivanju javnog poziva i onda, naravno, idemo s redovnom procedurom“.

Ostaje nam, dakle, vidjeti do sljedeće sjednice hoće li se Grad držati zakona i svojih odluka.” - stoji u priopćenju SJG.

dpp