Prikazujem sadržaj po oznakama: kruzeri

Nastavno na prijavu Libertasa Dubrovnik d.o.o. Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) zbog pogreške u raspoređivanju jednog od 11 autobusa financiranih europskim sredstvima, SAFU je 27. srpnja izvršila provjeru navoda na licu mjesta. U dostavljenom zaključku navodi se kako „ne postoji osnova za prijavu sumnje o postojanju nepravilnosti te da je situacija u kojoj je autobus s registarskom oznakom DU 046 LD prijavljen rezultat pogreške u rasporedu autobusa koja je ispravljena prije nego je komercijalna usluga izvršena“. - navodi se danas u priopćenju dubrovačke gradske uprave o ovom slučaju.

„Naime, provjerom su utvrđeni podaci o registarskoj oznaci i garažnom broju za svih 11 autobusa nabavljenih iz projekta. Predmetna prijava odnosi se na autobus registarske oznake DU 046 LD, garažni broj 46. Uvidom u sustav, koji nije moguće retroaktivno mijenjati, ustanovljeno je da niti jedan od 11 autobusa u navedenom razdoblju nije korišten u komercijalne svrhe jer je pogreška u rasporedu uočena prije izvršenja usluge, vozilo GB 46 vraćeno je u remizu te je uslugu obavilo vozilo GB 183. Navedeno je razvidno iz voznog lista autobusa te putnog radnog lista, kao i ispisa ih tahografa.” - piše u priopćenju.
 
„U obrazloženju je istaknuto i kako je JGP Libertas Dubrovnik nakon opisane pogreške unaprijedio informatički sustav te uspostavio poboljšani kontrolni kanal komunikacije, sve kako se navedeni propust ne bi ponovio. Nakon provedenih programskih izmjena, 11 autobusa javnog gradskog prijevoza nabavljenih europskim sredstvima više nije moguće rasporediti na komercijalne vožnje.” - navode iz Grada Dubrovnika.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Dok Libertas vrši transfere putnika s kruzera iz gruške Luke na Pile, autobuseri već duže vrijeme ističu kako javni gradski prijevoznik takve transfere ne bi smio vršiti. Oni naime smatraju kako im Libertas uzima dio kolača te upozoravaju kako autobusima financiranim iz fondova Europske unije Libertas ne može obavljati shuttle prijevoz putnika s kruzera.

Tako je nedavno gradonačelniku Matu Frankoviću i gradskom vijećniku Đuru Caporu (SJG) odaslana fotografija libertasova autobusa s europskom naljepnicom koji čeka na ukrcaj putnika s kruzera. Autor fotografije prijavio je Grad Dubrovnik Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje što je ogorčilo gradonačelnika Frankovića.

Nakon što je na sjednici Gradskog vijeća Đuro Capor pokazao fotografiju s koje je vidljivo kako libertasov autobus koji je sufinanciran sredstvima iz Europske unije čeka na ukrcaj putnika s kruzera, gradonačelnik Mato Franković je istaknuo kako je i on dobio spornu fotografiju. No, naglasio je kako autobus Libertasa s fotografije putnike s kruzera ipak nije prevezao.

- Ukrcaj putnika se nije dogodio. Dogodila se greška u prometnom odjelu. Osoba koja je uputila taj autobus dobila je upozorenje. Srećom nije autobus prevozio nikoga. Ukrcaj se nije dogodio, ali je autobus bio parkiran gdje nije smio biti. - kazao je Franković i obrušio se na autobusere.

- Nevjerojatno je da su nas ti, koji su i meni poslali fotografiju Libertasova autobusa, prijavili Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje. Ljudi koji su dobronamjerni autoprijevoznici ovog grada, koji dolaze na Pile da je moguće za nula kuna, su nas prijavili SAFU-u s ciljem da se njihov grad i građani kazne zato što oni misle da oni nisu ostvarili te prihode. To je ova predsjednica ove organizacije autobusera, čega, koga, kome. - rekao je Franković, dodavši kako je predstavnicima SAFU-a pojašnjeno kako se dogodila greška, odnosno da taj Libertasov autobus nije prevozio putnike s kruzera.

- Naravno da smo se odmah ispričali i rekli da smo pogriješili. Zamislite vi, i njihova se djeca voze gradskim autobusima i zbog činjenice da su oni fiksirali da bi oni nešto trebali, baš oni, spremni su na sve, unatoč tome da sve pođe da ne rečem gdje, a kako bi njima bilo dobro. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Objavljeno u Aktualno

Gradsko vijeće Grada Dubrovnika na sjednici u srijedu usvojit će prijedlog Pravilnika o prometovanju Ulicom branitelja Dubrovniku s Boninova prema Pilama pri čemu će se urediti postupak ishođenja dozvola za prometovanje ovim područjem.

U smjeru Boninovo – Pile, prema Pravilniku, osim vozila Libertasa moći će prometovati i vozila s dozvolom koju izdaje upravni odjel nadležan za promet i to za određeno vozilo, a ona će se moći izdati za službena vozila institucija od javnog interesa koje imaju sjedište na području povijesne jezgre i lokacijama kojima se prilazi iz smjera kretanja Boninovo – Pile.

Izdavanje dozvole za kretanje smjerom Boninovo – Pile omogućit se i za autobuse koji prevoze putnike s kruzera iz Luke na Pile, ali samo one koji udovoljavaju Euro 6 eko normu motornih vozila. Inače, da bi prijevoznici dobili dozvolu, autobusi koji prevoze putnike s kruzera, moraju imati i dokaz o postojanju ovlaštenja za prijevoz iz gruške luke na Pile kao što je primjerice ugovor o koncesiji s Lučkom upravom Dubrovnik ili ugovor o obavljanju prijevoza putnika s kruzera iz Luke Gruž na Pile.

nm

Objavljeno u Aktualno

Predsjednik uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž s optimizmom gleda na sezonu jer kruzeri uplovljavaju prema najavama, a jahte se očekuju u velikom broju.

- Hvala bogu, otkazivanja nema, a zadnjih dana su počeli uplovljavati kruzeri koji su najavljeni. Od polovice travnja dolazit će skoro na dnevnoj bazi. Za sad su najave dobre, nema otkazivanja i očekujemo jako dobru sezonu, ona neće biti baš kao sezona 2019. , ali ćemo se tim rezultatima jako približiti. - rekao je Raguž.

Istaknuo je kako su najave za megajahte iznimno dobre. Naime, Raguž ne krije kako su protekle dvije korona sezone, kad kruzera nije bilo, za poslovanje Luke bile iznimno važne upravo jahte koje su uplovljavale u velikom broju.

- Najave za megajahte su odlične, još veće nego zadnjih godina i općenito očekujemo jednu super sezonu. Veliki broj „celebritya” se očekuje na tim jahtama i čini prema sadašnjim najavama pred nama je uspješna sezona, samo da se ne dogodi neka viša sila, ne daj Bože rat, jer što se tiče korone, nju nitko više u pomorskom svijetu ne spominje. - kazao je direktor Luke Dubrovnik Željko Raguž.

Objavljeno u Aktualno

Zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić sudjelovala je u Kopenhagenu na konferenciji pod nazivom „Sustainable cruising“ u organizaciji baltičke mreže Cruise Baltic. U središtu konferencije koja se održala u glavnom gradu Danske bile su teme poput daljnjih poboljšanja u pogledu potencijala industrije krstarenja, odgovornog upravljanja destinacijom te stvaranje učinkovitih mjera usmjerenih prema smanjenjima gužvi u turističkim i kruzerskim odredištima.

Zamjenica Tepšić u svom je izlaganju prisutnima predstavila multidisciplinarni strateški projekt „Respect the City“ čiji je cilj kroz suradnju dionika i kombinaciju mjera i rješenja u kontinuitetu smanjiti negativne učinke prekomjernog turizma upravljajući glavnom gospodarskom granom na pametan i odgovoran način. Istaknula je kako je osnovna svrha inicijative očuvati kulturno - povjesnu baštinu, kvalitetan svakodnevni život građana te osigurati najbolje iskustvo Dubrovnika svim posjetiteljima.

Govorivši o cruise turizmu i krstarenjima na Mediteranu, zamjenica je u ovoj prigodi naglasila kako je upravo je kroz projekt Poštujmo grad oslanjajući se pritom na odgovorni destinacijski menadžment gradska uprava uspostavila izvrsnu suradnju sa CLIA-om, krovnim udruženjem kruzing industrije.

- Partnerstvo s CLIA-om osiguralo je ono najvažnije, a to je da Dubrovnik postigne bolju organiziranost na terenu kada je riječ rasporedu ticanja kruzera, komunikaciji s cruise kompanijama i kontroliranju protoka turista, što značajno utječe na oblikovanje pozitivnog imidža destinacije. - istaknula je.

- Globalno vijeće za održivi turizam (GSTC) 2019. godine provelo je ocjenu odredišta koje je obuhvatilo procjene stanja odredišne politike, uključivanja i koristi zajednice, upravljanja kulturnim i prirodnim dobrima, te upravljanje okolišnim i prirodnim resursima. Na njihovoj skali kojom se procjenjuje ukupna izvedba odredišta u održivosti, Grad Dubrovnik je ostvario izvrsnih 70 posto, što je jasno pokazalo značajan angažman dionika i predanost procesu u rješavanju izazova koji dovode do trajne održivosti. - zaključila je zamjenica Tepšić.

Važno je za naglasiti kako je na današnjoj konferenciji koja je okupila brojne turističke stručnjake Dubrovnik nakon Paneuropskog dijaloga o krstarenju, održanog početkom ožujka u Bruxellesu još jednom istaknut kao primjer dobre prakse u Europi i svijetu, koji temeljito i učinkovito koristeći brojne alate uspješno provodi mjere s ciljem ostvarivanja održivih oblika turizma.

Kao doprinos poboljšanju utjecaja industrije krstarenja na okoliš u nadolazećim razdobljima, na kraju konferencije predstavnici devetnaest cruise kompanija potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju obvezali su se na upotrebu shore power sistema koje podrazumijeva korištenje opskrbe električnom energijom na kopnu koju pružaju odredišne luke. Memorandum je to u kojem se od vodećih kompanija za krstarenje traži da se najkasnije do 1. siječnja 2024. obvežu na korištenje shore power sistema na kopnu koju pružaju luke u Baltičkom moru. Lučka uprava Dubrovnik također se priprema na upotrebu navedenog čime bi osigurali opskrbu električne energije s obale kruzerima koji će uplovljavati na krajnji jug Hrvatske.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić sudjelovala je ovaj tjedan kao panelist na 2. Paneuropskom dijalogu o krstarenju, održanom u Bruxellesu, na panelu „Destinacija krstarenja – Mediteran”. Na poziv organizatora, Opće uprave za pomorstvo i ribarstvo Europske komisije, zamjenica je govorila o specifičnim iskustvima s održivim turizmom u Dubrovniku, posebno s kruzerima, gdje je Dubrovnik istaknut kao primjer održivog kruzerskog turizma u Europi.
 
Zamjenica Tepšić predstavila je projekt Respect the City i provedene mjere koje su rezultirale konkretnim učincima na terenu, a dio su suradnje gradske uprave sa svim dionicima kruzerskog turizma, posebno Lučkom upravom Dubrovnik. Spomenuti su, među ostalim, Smart City alati i moderne tehnologije kao važni čimbenici modernog upravljanja destinacijom, kao i definiranje jasnih pravila prihvata brodova s kružnih putovanja te komunikacija s cruise kompanijama, odnosno s njihovim krovnim udruženjem CLIA-om.

panel kruzeri 030322Sudionici panela „Destinacija krstarenja – Mediteran”

Među izlagačima i panelistima bili su i zastupnici u Europskom parlamentu, predstavnici Međunarodne udruge Cruise Lines (CLIA), Europskog udruženje morskih luka (ESPO), Europske putničke komisije (ETC), Udruge mediteranskih luka (MEDCRUISE), kao i predstavnici vodećih kompanija za brodove na kružnim putovanjima.
 
Jedno od uvodnih izlaganja, prezentaciju pod nazivom „Okvir za procjenu održivog turizma krstarenja” održao je Ioannis Pappas, član uprave i direktor za Mediteransku regiju Globalnog vijeća za održivi turizam (GSTC). Ovom prigodom Dubrovnik je istaknuo kao primjer dobre prakse u svijetu, koji uspješno provodi mjere s ciljem ostvarivanja održivog turizma te je predstavio projekt procjene održivosti destinacije Dubrovnik, provedene 2019. godine.
 
Na marginama konferencije zamjenica Tepšić susrela se i s predsjednicom udruženja CLIA Kelly Craighead, koja je istaknula važnost partnerstva s Gradom Dubrovnikom koje će se i dalje osnaživati.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Četvrtak, 10 Veljača 2022 14:00

Dubrovnik i dalje vodeća hrvatska luka za kruzere

Po hrvatskom dijelu Jadrana u 2021. ostvareno je 208 kružnih putovanja stranih brodova - kruzera. U 2020. ih je primjerice bilo svega 26 dok je u 2019. ostvareno 726 kruzerskih putovanja. Najveći broj uplovljavanja kruzera ostvarila je Luka Dubrovnik – 160 dok je u luku u Korčuli u 2021. uplovilo 57 kruzera.

Na stranim kruzerima koji su 2021. uplovili u hrvatski dio Jadrana bilo je oko 194 tisuće putnika dok je 2020. bilo svega četiri tisuće putnika. Usporedbe radi, 2019. na kruzerima je bilo 1,1 milijuna putnika.

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o kružnim putovanjima stranih brodova pokazuju određeni oporavak tih putovanja u odnosu na 2020., koji se u 2021. dogodio dijelom zbog uvođenja covid potvrda i mogućnosti testiranja prije i za vrijeme putovanja, a dijelom i popuštanjem ograničenja za putovanja kruzera.

Određeni oporavak kruzing turizma potvrđuje i podatak DZS -a o većem broju stranih kruzera na Jadranu u 2021. nego u 2020., njih 36 naspram 10, koliko ih je bilo 2020. godine, kao i podatak o većem broju zemalja pod čijim su zastavama u hrvatsko more dolazili brodovi na kružna putovanja.

U predpandemijskim godinama broj zemalja, odnosno zastava brodova znao je biti i veći od 20, dok je u 2020. pao na šest zemalja, da bi se u 2021. povećao na 11. Među njima, najviše kružnih putovanja u 2021. godini, tj. 68 ostvarili su brodovi pod zastavom Paname, zatim 32 sa zastavom Portugala, 29 s Bahama, po 18 iz Belgije i Norveške, 12 iz Italije te 10 s francuskom zastavom.

Inače, u 2021. kružnih putovanja po hrvatskom Jadranu uopće nije bilo do lipnja, kada ih je došlo prvih 15, zatim u srpnju 34, u kolovozu 36, u rujnu 49, u listopadu najviše u jednom mjesecu i od početka pandemije, 50, da bi ih u studenom bilo 21, a u prosincu tri.

Primjerice, u najuspješnijem mjesecu rekordne 2019. godine, listopadu, na Jadranu je bilo 105 kružnih putovanja stranih brodova, dok je u istom tom najuspješnijem mjesecu 2021. bilo 50 tih putovanja.

Od ukupnih 208 kružnih putovanja stranih brodova u 2021. godini, kao i ranijih godina najviše ih je, oko 63 posto, ostvareno u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, dok je u Splitsko - dalmatinskoj bilo 27,4 posto tih putovanja, a u svim ostalim jadranskim županijama preostalih deset posto tih putovanja.

Dubrovnik je inače hrvatska luka koje je u 2021. ostvarila najveći broj posjeta stranih kruzera, 160. Split je ostvario 105 posjeta, a treća je luka u Korčuli koju je posjetilo 57 stranih kruzera.

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Već godinama Dubrovnik predstavlja perjanicu hrvatskog turizma. Grad prirodnih ljepota, bogate povijesti, ali i sve raznovrsnijeg sadržaja idealan je mamac za strane turiste dubljeg džepa koji žele istražiti jug Hrvatske. Dubrovnik je česta stanica gostiju s luksuznih kruzera. Prvi kruzer prošle godine u grad je uplovio 11. lipnja, a sezona je završila tek dolaskom osjetno hladnijeg vremena, polovicom studenoga.

Od Luxury Cruise Shipa, preko Ocean Cruise Shipa, sve do Casino Cruise brodova koji nude igre na sreću, casino bonus i ostale slične pogodnosti, Dubrovčani su ih vidjeli puno. No, jeste li se ikada zapitali kakve sve vrste kruzera postoje?

Mainstream Cruise Ship
Najčešća i najpopularnija vrsta kruzera. Ponuda na njima je uravnotežena kako bi odgovarala gostima svih dobnih skupina, mogu primiti do 3.000 putnika, a uključuju standardne sadržaje kao i većina kruzera – restorane, kina, kafiće, trgovine, teretane, unutarnje i vanjske bazene, disko klubove, šoping centre, galerije i muzeje.

Mega Cruise Ship
Sve veća popularnost i potražnja za mobilnom vrstom odmora na oceanu natjerala je proizvođače da povećaju svoju ponudu. Mega Cruise Ship se ne razlikuje previše od standardnog kruzera, ali je mnogo veći i on može primiti do 5.000 putnika! Jedan takve vrste posjetio je koncem prošle sezone, 6. studenog, kada je uplovio Norwegian Epic s 5.100 putnika.

Luxury Cruise Ship
Ili u prijevodu – luksuzni kruzer! Sve vam je jasno, radi se o kruzeru za goste iz najelitnije kategorije, pa su shodno tome dizajn i ponuda broda jednako luksuzni. Motor i sva tehnološka i elektronska oprema izgrađeni su prema najvišim standardima, a smještaj i ponuda na plovilici izrazito su visoke kvalitete koja odgovara elitnoj klijenteli. Putnici na tim brodovima često provode mjesece, kružeći svijetom i obilazeći egzotične destinacije.

Small Cruise Ship
Mali kruzeri su oni koji nisu razvikani i koji ne privlače toliku pažnju kao stometarske plovilice koje se može ugledati iz centra grada, no i oni su u ponudi te ulaze u statističku računicu krajem ljetne sezone. Nude nešto intimnije i osobnije iskustvo, a ponuda se često oslanja na jednu i specifičnu vrstu turizma, poput ekoturizma, ruta s kulturom i poviješću u prvom planu, rute koje uključuju morske sportove ili morske konvencije. Jasno, mnogo su manji i dizajnom pa mali kruzeri mogu primiti tek nekoliko stotina putnika.

Casino kruzer
Nije da obični kruzeri u svojoj ponudi nemaju kasina, međutim ova specifična vrsta kruzera bazira se na kockarskom turizmu, tako da cijele plovilice na neki način djeluju kao poprište velikih partyja s obaveznom gambling temom za sve pozvane. Ponuda kasina je široka i bogata, u svakom od njih se nalaze i slot igre, rulet stolovi, loto i lutrijske igre, a kruzeri u ponudi imaju i kladionice. Sve što neki pojedinac koji uživa u igrama na sreću može poželjeti.

Marketing

Objavljeno u esPRESSo
Označeno u

Kruzeri koji će u sezoni 2023. uplovljavati u Luku Dubrovnik plaćat će turističku pristojbu jednako onoj koja će se plaćati i ovog ljeta. Ovisno o broju putnika, cijena pristojbe kretat će se od dvije pa do 40 tisuća kuna. Nakon što odluku o visini turističke pristojbe za 2023. usvoji Gradsko vijeće, naime to je jedna od točki iduće sjednice, ona će se primjenjivati od 1. siječnja 2023.

Brodovi kapaciteta od 50 do 200 putnika plaćat će pristojbu od dvije tisuće kuna. Za kruzere od 201 do 500 putnika ona će iznositi pet tisuća kuna dok je za kruzere od 501 do tisuću putnika propisana visina pristojbe od deset tisuća kuna. Krizeri s 1.001 do dvije tisuće putnika plaćat će 20 tisuća kuna pristojbe dok će brodovi kapaciteta do tri tisuće putnika plaćati 30 tisuća kuna pristojbe. Najveću pristojbu od 40 tisuća kuna plaćat će kruzeri s preko tri tisuće putnika.

Zakonom o turističkoj pristojbi propisano je da brod na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu i međunarodnom prometu na unutarnjim vodama kad se nalazi na vezu u luci ili lučkom sidrištu može plaćati turističku pristojbu ukoliko postoji takva odluka koju donose gradska ili općinska vijeća. Prikupljena sredstva raspoređuju se u omjeru 85 posto općini ili gradu, a 15 posto županiji. Ta se sredstva, navodi se odluci, dalje koriste za poboljšanje javne i turističke infrastrukture te projekte i programe održivog razvoja.

nm

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Grad Dubrovnik i u godini krize na turističkom, a posebice na tržištu kružnih putovanja brodova, uspio je utržiti 1,25 milijuna kuna od kruzerskih taksi. Kakao navode danas u priopćenu iz dubrovačke gradske uprave „s prvim danom 2021. godine Grad Dubrovnik započeo je s naplatom turističke pristojbe za brodove na kružnim putovanjima, kako je i najavljeno 2019. kada je upravo na prijedlog Grada Dubrovnika resorno Ministarstvo turizma uvelo takozvanu cruise taksu”.

Ove je godine bilo ukupno 135 ticanja cruisera koji su imali preko 50 putnika na brodu i kao takvi su bili podložni plaćanju pristojbe. Tako sveukupni prihod turističke pristojbe koju plaćaju brodovi na međunarodnim kružnim putovanjima za 2021. godinu iznosi milijun i 463 tisuće kuna, od čega 85 posto, odnosno 1,25 milijuna kuna pripada Gradu Dubrovniku, a 15 posto, oko 219 tisuća kuna pripada Dubrovačko - neretvanskoj županiji. Riječ je o namjenskim sredstvima koja bi se ulagala u prometnu infrastrukturu za podizanje standarda destinacije.

Na nedavnom sastanku s predstavnicima CLIA -e, krovne organizacije cruise kompanija, dubrovački gradonačelnik Mato Franković izvijestio ih je o nastavku naplate cruise takse i u idućoj godini, a Grad Dubrovnik će, navode u priopćenju iz gradske uprave, „kao i ove godine, iskazati fleksibilnost u odnosu na kapacitete kojima brodovi budu plovili”.

„Naime, zbog činjenice kako su zbog posebnih sigurnosnih protokola, uvjetovanih pandemijom COVID-a, brodovi na kružnim putovanjima plovili uglavnom tek s polovicom kapaciteta, Ministarstvo turizma i sporta je dalo mišljenje da se, dok traju te okolnosti, kapacitet putnika po brodu tumači po stvarnom broju putnika na brodu koji pristaje u luku, a ne kao ukupan kapacitet broda.” - navodi se u priopćenju Grada Dubrovnika.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Označeno u
Stranica 1 od 6

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019