Prikazujem sadržaj po oznakama: kruzeri

Blagdan Uskrsa označio je početak turističke sezone, ali i sezone kruzera. Kako je pred nama prva sezona nakon pandemije u potpunosti bez COVID mjera, kruzeri više ne plove na pola kapaciteta, no direktor Luke Dubrovnik Željko Raguž ističe, ni ove godine neće biti više od dva kruzera dnevno.

- Jako smo zadovoljni početkom sezone i već u drugoj polovici travnja očekujemo pristajanje većih kruzera koji će dolaziti sve do kraja godine. Predviđeno je i povećanje u dolascima od osam posto u odnosu na prošlu godinu, ali ostajemo u okvirima projekta Respect the City, što znači da u istom trenutku na području Luke Dubrovnik neće biti više od dva kruzera dnevno. - rekao je Raguž.

Dobri rezultati, kazao je, očekuju se i od jahti, no ruske će i ove godine zbog rata u Ukrajini i problema koji imaju bogati ruski državljani s blokiranjem imovine izostati.

- Ruskih jahti nije bilo ni prošle godine, a opet smo ostvarili druge poslovne rezultate ikad iza 2019. godine, koja je bila rekordna. Agenti s kojima smo u kontaktu ističu kako će ova godina, kad su u pitanju jahte, ipak biti bolja od prošle. Naravno, sigurno ne u onom broju prije rata u Ukrajini, ali je svako povećanju u odnosu na prošlu godinu za nas dobitak. Teško je prognozirati koliko jahti možemo očekivati, ali što se tiče kruzera to možemo jer oni koji su najavljeni uvijek i dođu. - rekao je.

Ove godine, kazao je Raguž, više nema restrikcija u prihvatu kruzera.

- Više ne bi trebalo biti COVID mjera i ove godine, za razliku od prošle, očekujemo veći broj putnika na kruzerima jer oni više ne uplovljavaju na pola kapaciteta. - rekao je Raguž te dodao kako je prošla godina za Luku Dubrovnik bila iznimno dobra.

- Kupili smo trezorske dionice, što smatram jednom odličnom investicijom i Luka će još više jačati svoj utjecaj, a u budućnosti nas očekuju odlične priče oko putničkog terminala. U onim pandemijskim godinama dobro smo poslovali, nismo završili u minusu, a sjećate se da su neki predviđali i govorili nam da će Luka prva staviti ključ u bravu. Te dvije najteže godine i bez kruzera smo bili samoodrživi i završavali smo godinu u plusu. Našim radnicima nisu bile smanjivanje plaće niti su im uskraćivana bilo kakva prava i dok drugi u gradu muku muče s radnicma i uvoznom radnom snagom, mi nemamo tih problema, što znači da su naši ljudi zadovoljni, a i naša primanja su iznad hrvatskog prosjeka. - rekao je direktor Luke Dubrovnik Željko Raguž.

Uplovljavanjem kruzera „World Odyssey” otvorena je nova sezona bordova na kružnim putovanjima u Dubrovniku.

Ovaj brod kompanije CMI Ship dug je 175 metara i može primiti 709 putnika. Putnici se brzo „izmiješali” na Stradunu u điru s domaćima.

dpp

Osamdeset i dva velika strana kruzera uplovila su tijekom 2022. u hrvatski Jadran ostvarivši 632 kružna putovanja, što je 224 putovanja više nego 2021., ali još uvijek 13 posto manje nego 2019. godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS) koji pokazuju i velik lanjski rast broja putnika na kruzerima.

Putnika je naime na svim kružnim putovanjima stranim brodovima u Hrvatsku u 2022. došlo gotovo 634 tisuće, za razliku od 194 tisuće u 2021. godini.

„U 2022. strani brodovi za kružna putovanja plovili su hrvatskom Jadranom tijekom svih mjeseci, što je određeni oporavak u odnosu na 2021., kada je prvi strani brod za kružna putovanja stigao tek u lipnju”, komentiraju iz DZS-a, podsjećajući da su zbog pandemije i strogih epidemioloških mjera kruzeri 2020. i 2021. nikako ili znatno manje plovili na kružna putovanja.

To se promijenilo u 2022. s popuštanjem mjera te je kruzing industrija nastavila s pojačanim poslovanjem po mnogim morima u odnosu na 2021. pa i s dolascima brodova u Hrvatsku.

Dolazili su u svakom mjesecu 2022. od siječnja do kraja prosinca, s time da je najviše putovanja po mjesecima bilo u lipnju, 105, te u kolovozu, 113., a pojačane dolaske potvrđuje i podatak DZS-a da su kruzeri u 2022. dva puta više dana boravili u hrvatskom Jadranu nego 2021. odnosno 1.324 dana.

Ipak, ni s danima boravka tih stranih brodova još nije dostignuta 2019. nego zaostaju u danima za 9,7 posto, a i broj brodova, 82, koliko ih je plovilo na kružna putovanja u 2022. u Hrvatsku je za 13 posto manji nego te rekordne godine

Strani brodovi za kružna putovanja doplovili su pod zastavama 15 zemalja, a najviše su tih putovanja i u 2022. ostvarili brodovi koji su i ranijih godina bili na prvom mjestu: oni sa zastavom Bahama, sa 163 putovanja.

Slijede brodovi pod zastavama Malte sa 146 putovanja, Italije sa 75 te Paname sa 65 putovanja.

Tradicionalno najviše je kružnih putovanja bilo u moru Dubrovačko - neretvanske županije ili 44 posto, zatim 32,4 posto u Splitsko - dalmatinskoj županiji, a ostatak u ostalim jadranskim županijama - Zadarskoj 12,5 posto, Istarskoj 4,7 posto, Primorsko - goranskoj 3,5 posto te Šibensko - kninskoj 3 posto.

I Dubrovnik je stoga bio najposjećenija luka, pa zatim Split, Zadar, Hvar, Korčula, Rovinj i Šibenik.

Južni

Nastavno na prijavu Libertasa Dubrovnik d.o.o. Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) zbog pogreške u raspoređivanju jednog od 11 autobusa financiranih europskim sredstvima, SAFU je 27. srpnja izvršila provjeru navoda na licu mjesta. U dostavljenom zaključku navodi se kako „ne postoji osnova za prijavu sumnje o postojanju nepravilnosti te da je situacija u kojoj je autobus s registarskom oznakom DU 046 LD prijavljen rezultat pogreške u rasporedu autobusa koja je ispravljena prije nego je komercijalna usluga izvršena“. - navodi se danas u priopćenju dubrovačke gradske uprave o ovom slučaju.

„Naime, provjerom su utvrđeni podaci o registarskoj oznaci i garažnom broju za svih 11 autobusa nabavljenih iz projekta. Predmetna prijava odnosi se na autobus registarske oznake DU 046 LD, garažni broj 46. Uvidom u sustav, koji nije moguće retroaktivno mijenjati, ustanovljeno je da niti jedan od 11 autobusa u navedenom razdoblju nije korišten u komercijalne svrhe jer je pogreška u rasporedu uočena prije izvršenja usluge, vozilo GB 46 vraćeno je u remizu te je uslugu obavilo vozilo GB 183. Navedeno je razvidno iz voznog lista autobusa te putnog radnog lista, kao i ispisa ih tahografa.” - piše u priopćenju.
 
„U obrazloženju je istaknuto i kako je JGP Libertas Dubrovnik nakon opisane pogreške unaprijedio informatički sustav te uspostavio poboljšani kontrolni kanal komunikacije, sve kako se navedeni propust ne bi ponovio. Nakon provedenih programskih izmjena, 11 autobusa javnog gradskog prijevoza nabavljenih europskim sredstvima više nije moguće rasporediti na komercijalne vožnje.” - navode iz Grada Dubrovnika.

dpp

Dok Libertas vrši transfere putnika s kruzera iz gruške Luke na Pile, autobuseri već duže vrijeme ističu kako javni gradski prijevoznik takve transfere ne bi smio vršiti. Oni naime smatraju kako im Libertas uzima dio kolača te upozoravaju kako autobusima financiranim iz fondova Europske unije Libertas ne može obavljati shuttle prijevoz putnika s kruzera.

Tako je nedavno gradonačelniku Matu Frankoviću i gradskom vijećniku Đuru Caporu (SJG) odaslana fotografija libertasova autobusa s europskom naljepnicom koji čeka na ukrcaj putnika s kruzera. Autor fotografije prijavio je Grad Dubrovnik Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje što je ogorčilo gradonačelnika Frankovića.

Nakon što je na sjednici Gradskog vijeća Đuro Capor pokazao fotografiju s koje je vidljivo kako libertasov autobus koji je sufinanciran sredstvima iz Europske unije čeka na ukrcaj putnika s kruzera, gradonačelnik Mato Franković je istaknuo kako je i on dobio spornu fotografiju. No, naglasio je kako autobus Libertasa s fotografije putnike s kruzera ipak nije prevezao.

- Ukrcaj putnika se nije dogodio. Dogodila se greška u prometnom odjelu. Osoba koja je uputila taj autobus dobila je upozorenje. Srećom nije autobus prevozio nikoga. Ukrcaj se nije dogodio, ali je autobus bio parkiran gdje nije smio biti. - kazao je Franković i obrušio se na autobusere.

- Nevjerojatno je da su nas ti, koji su i meni poslali fotografiju Libertasova autobusa, prijavili Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje. Ljudi koji su dobronamjerni autoprijevoznici ovog grada, koji dolaze na Pile da je moguće za nula kuna, su nas prijavili SAFU-u s ciljem da se njihov grad i građani kazne zato što oni misle da oni nisu ostvarili te prihode. To je ova predsjednica ove organizacije autobusera, čega, koga, kome. - rekao je Franković, dodavši kako je predstavnicima SAFU-a pojašnjeno kako se dogodila greška, odnosno da taj Libertasov autobus nije prevozio putnike s kruzera.

- Naravno da smo se odmah ispričali i rekli da smo pogriješili. Zamislite vi, i njihova se djeca voze gradskim autobusima i zbog činjenice da su oni fiksirali da bi oni nešto trebali, baš oni, spremni su na sve, unatoč tome da sve pođe da ne rečem gdje, a kako bi njima bilo dobro. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Gradsko vijeće Grada Dubrovnika na sjednici u srijedu usvojit će prijedlog Pravilnika o prometovanju Ulicom branitelja Dubrovniku s Boninova prema Pilama pri čemu će se urediti postupak ishođenja dozvola za prometovanje ovim područjem.

U smjeru Boninovo – Pile, prema Pravilniku, osim vozila Libertasa moći će prometovati i vozila s dozvolom koju izdaje upravni odjel nadležan za promet i to za određeno vozilo, a ona će se moći izdati za službena vozila institucija od javnog interesa koje imaju sjedište na području povijesne jezgre i lokacijama kojima se prilazi iz smjera kretanja Boninovo – Pile.

Izdavanje dozvole za kretanje smjerom Boninovo – Pile omogućit se i za autobuse koji prevoze putnike s kruzera iz Luke na Pile, ali samo one koji udovoljavaju Euro 6 eko normu motornih vozila. Inače, da bi prijevoznici dobili dozvolu, autobusi koji prevoze putnike s kruzera, moraju imati i dokaz o postojanju ovlaštenja za prijevoz iz gruške luke na Pile kao što je primjerice ugovor o koncesiji s Lučkom upravom Dubrovnik ili ugovor o obavljanju prijevoza putnika s kruzera iz Luke Gruž na Pile.

nm

Predsjednik uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž s optimizmom gleda na sezonu jer kruzeri uplovljavaju prema najavama, a jahte se očekuju u velikom broju.

- Hvala bogu, otkazivanja nema, a zadnjih dana su počeli uplovljavati kruzeri koji su najavljeni. Od polovice travnja dolazit će skoro na dnevnoj bazi. Za sad su najave dobre, nema otkazivanja i očekujemo jako dobru sezonu, ona neće biti baš kao sezona 2019. , ali ćemo se tim rezultatima jako približiti. - rekao je Raguž.

Istaknuo je kako su najave za megajahte iznimno dobre. Naime, Raguž ne krije kako su protekle dvije korona sezone, kad kruzera nije bilo, za poslovanje Luke bile iznimno važne upravo jahte koje su uplovljavale u velikom broju.

- Najave za megajahte su odlične, još veće nego zadnjih godina i općenito očekujemo jednu super sezonu. Veliki broj „celebritya” se očekuje na tim jahtama i čini prema sadašnjim najavama pred nama je uspješna sezona, samo da se ne dogodi neka viša sila, ne daj Bože rat, jer što se tiče korone, nju nitko više u pomorskom svijetu ne spominje. - kazao je direktor Luke Dubrovnik Željko Raguž.

Zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić sudjelovala je u Kopenhagenu na konferenciji pod nazivom „Sustainable cruising“ u organizaciji baltičke mreže Cruise Baltic. U središtu konferencije koja se održala u glavnom gradu Danske bile su teme poput daljnjih poboljšanja u pogledu potencijala industrije krstarenja, odgovornog upravljanja destinacijom te stvaranje učinkovitih mjera usmjerenih prema smanjenjima gužvi u turističkim i kruzerskim odredištima.

Zamjenica Tepšić u svom je izlaganju prisutnima predstavila multidisciplinarni strateški projekt „Respect the City“ čiji je cilj kroz suradnju dionika i kombinaciju mjera i rješenja u kontinuitetu smanjiti negativne učinke prekomjernog turizma upravljajući glavnom gospodarskom granom na pametan i odgovoran način. Istaknula je kako je osnovna svrha inicijative očuvati kulturno - povjesnu baštinu, kvalitetan svakodnevni život građana te osigurati najbolje iskustvo Dubrovnika svim posjetiteljima.

Govorivši o cruise turizmu i krstarenjima na Mediteranu, zamjenica je u ovoj prigodi naglasila kako je upravo je kroz projekt Poštujmo grad oslanjajući se pritom na odgovorni destinacijski menadžment gradska uprava uspostavila izvrsnu suradnju sa CLIA-om, krovnim udruženjem kruzing industrije.

- Partnerstvo s CLIA-om osiguralo je ono najvažnije, a to je da Dubrovnik postigne bolju organiziranost na terenu kada je riječ rasporedu ticanja kruzera, komunikaciji s cruise kompanijama i kontroliranju protoka turista, što značajno utječe na oblikovanje pozitivnog imidža destinacije. - istaknula je.

- Globalno vijeće za održivi turizam (GSTC) 2019. godine provelo je ocjenu odredišta koje je obuhvatilo procjene stanja odredišne politike, uključivanja i koristi zajednice, upravljanja kulturnim i prirodnim dobrima, te upravljanje okolišnim i prirodnim resursima. Na njihovoj skali kojom se procjenjuje ukupna izvedba odredišta u održivosti, Grad Dubrovnik je ostvario izvrsnih 70 posto, što je jasno pokazalo značajan angažman dionika i predanost procesu u rješavanju izazova koji dovode do trajne održivosti. - zaključila je zamjenica Tepšić.

Važno je za naglasiti kako je na današnjoj konferenciji koja je okupila brojne turističke stručnjake Dubrovnik nakon Paneuropskog dijaloga o krstarenju, održanog početkom ožujka u Bruxellesu još jednom istaknut kao primjer dobre prakse u Europi i svijetu, koji temeljito i učinkovito koristeći brojne alate uspješno provodi mjere s ciljem ostvarivanja održivih oblika turizma.

Kao doprinos poboljšanju utjecaja industrije krstarenja na okoliš u nadolazećim razdobljima, na kraju konferencije predstavnici devetnaest cruise kompanija potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju obvezali su se na upotrebu shore power sistema koje podrazumijeva korištenje opskrbe električnom energijom na kopnu koju pružaju odredišne luke. Memorandum je to u kojem se od vodećih kompanija za krstarenje traži da se najkasnije do 1. siječnja 2024. obvežu na korištenje shore power sistema na kopnu koju pružaju luke u Baltičkom moru. Lučka uprava Dubrovnik također se priprema na upotrebu navedenog čime bi osigurali opskrbu električne energije s obale kruzerima koji će uplovljavati na krajnji jug Hrvatske.

dpp

Zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić sudjelovala je ovaj tjedan kao panelist na 2. Paneuropskom dijalogu o krstarenju, održanom u Bruxellesu, na panelu „Destinacija krstarenja – Mediteran”. Na poziv organizatora, Opće uprave za pomorstvo i ribarstvo Europske komisije, zamjenica je govorila o specifičnim iskustvima s održivim turizmom u Dubrovniku, posebno s kruzerima, gdje je Dubrovnik istaknut kao primjer održivog kruzerskog turizma u Europi.
 
Zamjenica Tepšić predstavila je projekt Respect the City i provedene mjere koje su rezultirale konkretnim učincima na terenu, a dio su suradnje gradske uprave sa svim dionicima kruzerskog turizma, posebno Lučkom upravom Dubrovnik. Spomenuti su, među ostalim, Smart City alati i moderne tehnologije kao važni čimbenici modernog upravljanja destinacijom, kao i definiranje jasnih pravila prihvata brodova s kružnih putovanja te komunikacija s cruise kompanijama, odnosno s njihovim krovnim udruženjem CLIA-om.

Sudionici panela „Destinacija krstarenja – Mediteran”

Među izlagačima i panelistima bili su i zastupnici u Europskom parlamentu, predstavnici Međunarodne udruge Cruise Lines (CLIA), Europskog udruženje morskih luka (ESPO), Europske putničke komisije (ETC), Udruge mediteranskih luka (MEDCRUISE), kao i predstavnici vodećih kompanija za brodove na kružnim putovanjima.
 
Jedno od uvodnih izlaganja, prezentaciju pod nazivom „Okvir za procjenu održivog turizma krstarenja” održao je Ioannis Pappas, član uprave i direktor za Mediteransku regiju Globalnog vijeća za održivi turizam (GSTC). Ovom prigodom Dubrovnik je istaknuo kao primjer dobre prakse u svijetu, koji uspješno provodi mjere s ciljem ostvarivanja održivog turizma te je predstavio projekt procjene održivosti destinacije Dubrovnik, provedene 2019. godine.
 
Na marginama konferencije zamjenica Tepšić susrela se i s predsjednicom udruženja CLIA Kelly Craighead, koja je istaknula važnost partnerstva s Gradom Dubrovnikom koje će se i dalje osnaživati.

dpp

Po hrvatskom dijelu Jadrana u 2021. ostvareno je 208 kružnih putovanja stranih brodova - kruzera. U 2020. ih je primjerice bilo svega 26 dok je u 2019. ostvareno 726 kruzerskih putovanja. Najveći broj uplovljavanja kruzera ostvarila je Luka Dubrovnik – 160 dok je u luku u Korčuli u 2021. uplovilo 57 kruzera.

Na stranim kruzerima koji su 2021. uplovili u hrvatski dio Jadrana bilo je oko 194 tisuće putnika dok je 2020. bilo svega četiri tisuće putnika. Usporedbe radi, 2019. na kruzerima je bilo 1,1 milijuna putnika.

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o kružnim putovanjima stranih brodova pokazuju određeni oporavak tih putovanja u odnosu na 2020., koji se u 2021. dogodio dijelom zbog uvođenja covid potvrda i mogućnosti testiranja prije i za vrijeme putovanja, a dijelom i popuštanjem ograničenja za putovanja kruzera.

Određeni oporavak kruzing turizma potvrđuje i podatak DZS -a o većem broju stranih kruzera na Jadranu u 2021. nego u 2020., njih 36 naspram 10, koliko ih je bilo 2020. godine, kao i podatak o većem broju zemalja pod čijim su zastavama u hrvatsko more dolazili brodovi na kružna putovanja.

U predpandemijskim godinama broj zemalja, odnosno zastava brodova znao je biti i veći od 20, dok je u 2020. pao na šest zemalja, da bi se u 2021. povećao na 11. Među njima, najviše kružnih putovanja u 2021. godini, tj. 68 ostvarili su brodovi pod zastavom Paname, zatim 32 sa zastavom Portugala, 29 s Bahama, po 18 iz Belgije i Norveške, 12 iz Italije te 10 s francuskom zastavom.

Inače, u 2021. kružnih putovanja po hrvatskom Jadranu uopće nije bilo do lipnja, kada ih je došlo prvih 15, zatim u srpnju 34, u kolovozu 36, u rujnu 49, u listopadu najviše u jednom mjesecu i od početka pandemije, 50, da bi ih u studenom bilo 21, a u prosincu tri.

Primjerice, u najuspješnijem mjesecu rekordne 2019. godine, listopadu, na Jadranu je bilo 105 kružnih putovanja stranih brodova, dok je u istom tom najuspješnijem mjesecu 2021. bilo 50 tih putovanja.

Od ukupnih 208 kružnih putovanja stranih brodova u 2021. godini, kao i ranijih godina najviše ih je, oko 63 posto, ostvareno u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, dok je u Splitsko - dalmatinskoj bilo 27,4 posto tih putovanja, a u svim ostalim jadranskim županijama preostalih deset posto tih putovanja.

Dubrovnik je inače hrvatska luka koje je u 2021. ostvarila najveći broj posjeta stranih kruzera, 160. Split je ostvario 105 posjeta, a treća je luka u Korčuli koju je posjetilo 57 stranih kruzera.