laus banner 2021 2

Prikazujem sadržaj po oznakama: izložba

U vikendu koji je ostao za nama konačno je atrij palače Sponza ostao prazan. Naime, završila je izložba naziva „Likovna tišina o crvenim zločinima” autora Damira Kukavice te Sponza i oni koji uđu u njen atrij konačno mogu odahnuti.

Naime, takvo izloženo likovno smeće, slike čiji dio možete vidjeti u foto prilogu, koje ne zaslužuju niti da se objese u javni zahod kako bi poboljšale pražnjenje nečijih crijeva, ponovo su potaknule temu mora li se, odnosno može li se baš svaki „umjetnik” primiti na izlaganje u tom reprezentativnom objektu.

Da riješimo i jednu drugu dvojbu, kada se govori o Sponzi kao reprezentativnom objektu, onda se isključivo govori o njenom arhitektonskom i povijesnom značaju, a nipošto o objektu koji je reprezentativan za izložbe. Dapače, Sponza, točnije atrij nema uopće nikakve uvjete za neki ozbiljniji postav. Sponza je, u ovom kontekstu, priručni objekt u kojem, nažalost, izlaže bilo tko, tj. tko god aplicira.

Ne ulazeći uopće u tematiku slika Damira Kukavice, stavljanja u isti kontekst hrvatskih branitelja i npr. ustaškog gradonačelnika, kao i bljuvotine marginalnih likova izrečene na otvaranju te izložbe o nekakvom prvom domovinskom ratu (namjerno sve malim slovima, jer u suprotnom bilo bi to vrijeđanje sudionika Domovinskog rata), pri čemu se misli na razdoblje od 1941. do 1945. godine, i onom koji nikada u životu nije malo dublje ušao u likovnu umjetnost može biti jasno kako se tu radi, ne o kiču, jer i kič ima neku svoju vrijednost, već o bezvrijednim švrljotinama koje su na neki način i uvreda onim pokojnicima koji su na tim slikama prikazani.

Državni arhiv u Dubrovniku kojeg vodi ravnateljica Nikolina Pozniak nažalost nema razrađen nikakav kriterij niti pravilnik tko i što može izlagati u tom reprezentativnom objektu. Time se u Sponzi nitko niti ne želi baviti iako postoje zaposleni povjesničari umjetnosti. No, ti ljudi plaćeni su da bi se bavili svojim poslom u Arhivu, a ne procjenama likovnih radova i likovnih švrljotina. Pozniak stoga i sama priznaje da je kriterij koji ne postoji - problem, govori o ogromnim pritiscima na nju osobno i Arhiv kada je riječ o izlaganju (sjetimo se „slučaja” koji to i nije bio, kada je veliki „problem” nastao jer je radovima djece s jedne radionice namijenjen drugi termin od onog koji su u toj radionici zamislili) i priznaje zapravo svoju nemoć da se odupre svemu tome i jasno i nedvojbeno reče: „U Sponzi se ne može izlagati.” Uostalom, to može reći i Upravno vijeće ili se barem savjetovati s nekim vanjskim suradnikom je li nešto vrijedno Sponze ili obezvrjeđuje taj povijesni prostor.

Naime, Sponza bi trebala biti objekt u koji ne može svašta ući, niti „djela” Damira Kukavice niti dječji radovi koji zanimaju samo roditelje djece sudionika neke radionice. Djeca vesele, njihova kreativnost veseli, ali zaboga, tome nije mjesto u Sponzi. U Sponzi se, nedvojbeno to treba reći, trebaju postavljati isključivo tematske izložbe Državnog arhiva u Dubrovniku i izložbe slične tematike postavljene od strane stručnjaka, a ne hobista.

No, ako ne u Sponzi, a gdje bi se drugdje mogle izlagati amaterske i slične izložbe. Zasigurno ne u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, ali npr. moglo bi se u Lazaretima, iako je također riječ o povijesnom objektu, no njihov koncept lakše podnosi i trpi izložbe ovakvog tipa (mada ovakvim izlošcima poput Kukavičinih ni tamo ne bi trebalo biti mjesta, neki kriterij mora svugdje postojati). Grad Dubrovnik uložio je milijune kuna u obnovu Lazareta, postoji čak i tvrtka Dubrovačka baština koja o njima kao skrbi, čiji bi radni dan zaposlenika bilo zanimljivo vidjeti, onako iz prikrajka, jer u Lazaretima se uglavnom, uz rijetke iznimke, događa jedno veliko – ništa.

Objavljeno u Aktualno

Izložba Dubrovačkih muzeja „U fotografskom atelijeru Antuna Miletića“ autorice Marine Filipović otvorena je za posjetitelje u Kneževu dvoru do 1. travnja 2021. Dubrovčanin Antun Miletić jedan je od najznačajnijih atelijerskih fotografa koji je djelovao u Dubrovniku od kasnih 1880 - ih pa sve do 1925. godine.

Na izložbi je prvi put javnosti prezentiran njegov višegodišnji fotografski rad i to kroz 400 fotografija, od kojih je dvjestotinjak iz fundusa Kulturno – povijesnog muzeja, a ostale su posudili privatni vlasnici i kolekcionari: Anka i Frano Kisić, Marijanka Knego, Mato Kukuljica, Nerio Rakigjija, Vladimir Šarić, Eduard Šuljak i Ivan Viđen.

Kasnih osamdesetih godina 19. stoljeća Miletić je otvorio fotografski atelijer u Gradu, koji se nalazio na prvom katu kuće u Ulici Cvijete Zuzorić, gdje je bilo i Dubrovačko radničko društvo. U svojem bogato opremljenom atelijeru ovjekovječio je ne samo Dubrovčane, Primorce, Župljane, Konavljane, nego i sve one koji su htjeli trajnu uspomenu na svoj boravak u Dubrovniku. Mnogobrojni sačuvani radovi svjedoče kako je pratio modu onoga doba u načinu portretiranja i opremanja atelijera.

Iako je ostao zapamćen kao atelijerski fotograf, Miletić je tijekom četrdesetogodišnje karijere nerijetko izlazio iz svojeg atelijera i snimao školske razrede, razna društva, proslave obljetnica, vjerske procesije, rođendane i ostale društvene događaje u Dubrovniku. Miletić je ujedno bio i prvi kroničar teatarskih zbivanja u Dubrovniku. U svojem je atelijeru snimio brojne scene iz predstava u kojima su glumci, odjeveni u kazališne kostime, vješto pozirali ispred oslikanih paravana.

Iza sebe je ostavio stotine fotografija na kojima je ovjekovječio važne, ali i manje važne trenutke iz života Grada i njegovih stanovnika.

Na izložbi je rekonstruiran i jedan dio atelijera Antuna Miletića u kojem se posjetitelji mogu fotografirati.

Likovni postav izložbe potpisuje viša kustosica Ivona Michl, ilustracije je izradio Ivo Letunić, a skulpture Ivan Mladošić.

dpp

Objavljeno u esPRESSo

Protekla dva dana održano je osam LEGO igraonica u tehničkoj radionici u sklopu Centra za mlade Dubrovnik. Na radionicama je sudjelovalo preko sto polaznika.

Polaznici su većinom imali svoju ideju što će složiti od LEGO kockica. Dio polaznika je sastavljao pomoću pripremljenih  nacrta. LEGO igraonice su ujedno bile i pripremne radionice za izložbu Rukama složeno, koja se održava u sklopu Foruma mladih Grada Dubrovnika. Sve što su polaznici sastavili na radionicama će biti izloženo na navedenoj izložbi, čije je otvaranje planirano 25. studenoga u Centru za mlade Dubrovnik. Na izložbi će se naći najviše kuća, vozila, aviona i drugih stvari koje su složili polaznici LEGO igraonica.

LEGO igraonice su organizirali i održale Zajednice tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika, u suradnji s Centrom tehničke kulture Dubrovnik.

dpp

Objavljeno u esPRESSo
Označeno u

Hrvatski fotosavez, u suradnji s Osnovnom školom Lapad i Zajednicom tehničke kulture Grada Dubrovnika te uz potporu Grada Dubrovnika, realizirao je izložbu fotografija „Dubrovnik - portret grada Camerom obscurom”.

Izložba je otvorena večeras u atriju Sponze i ostaje otvorena do 3. studenoga.

Fotografije su nastale 2019. u fotoradionici s učenicima Osnovne škole Lapad, čime je Dubrovnik postao dijelom jedinstvene fotografske platforme, zajedno s ostalim hrvatskim gradovima obrađenim u četverogodišnjem ciklusu.

dm

Objavljeno u esPRESSo

Izložba kojom se obilježava stogodišnjica smrti Mata Celestina Medovića, jednog od najvažnijih predstavnika hrvatskog modernog slikarstva otvorena je sinioć u Galeriji Dulčić Masle Pulitika.
Izložba obuhvaća djela iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik – portrete, djela sakralne motivike, mrtve prirode i pejzaže, te različite studije. Žanrovska raznolikost koja karakterizira kolekciju Medovićevih djela iz Umjetničke galerije Dubrovnik zapravo odražava nikad dovoljno naglašavanu činjenicu – da je Medović bio umjetnik koji je visoke dosege ostvario u različitim poljima djelovanja – povijesnom, religijskom, portretnom i pejzažnom slikarstvu.

Odabrani portreti od onih nastalih u doba Medovićeva školovanja u Italiji (1880. -1886.) pa do onih nastalih u doba školovanja na Akademiji likovnih umjetnosti u Munchenu (1888. – 1893.) i kasnije svjedoče da je Mato Celestin Medović, uz dvije godine starijeg Vlaha Bukovca, bio jedan od naših najkvalitetnijih portretista i u bravuroznosti slikarske tehnike i u dubini psihološke karakterizacije koju provodi. Među djelima sakralne tematike koja većinom uključuju studije i skice, predstavit će se i rijetko izlagana slika monumentalnih dimenzija „Isus pada pod križem“ iz 1888. godine koja je originalno rađena za kapelicu dubrovačke bolnice, te nedavno restaurirana slika „Sv. Franjo Asiški“ (oko 1896.). Posebno mjesto na izložbi zauzimaju Medovićevi pelješki pejzaži čiju genezu treba tražiti i u vezanosti slikara za rodni kraj i u samoj njegovoj predestinaciji za intimnije motive. Pelješkim pejzažima prepunim svjetla, impresionističkog duktusa koji se naročito očituje u mrljastom potezu kasne pelješke faze (1914 – 1918) dao je najveći doprinos hrvatskom slikarstvu.

Kustosica izložbe je dr.sc. Rozana Vojvoda, viša kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik, a izložba ostaje otvorena do 31. siječnja 2021. godine.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Izložba kojom se obilježava stogodišnjica smrti Mata Celestina Medovića, jednog od najvažnijih predstavnika hrvatskog modernog slikarstva bit će otvorena u Galeriji Dulčić Masle Pulitika u četvrtak, u 19 sati.

„Izložba će obuhvatiti djela iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik – portrete, djela sakralne motivike, mrtve prirode i pejzaže, te različite studije. Žanrovska raznolikost koja karakterizira kolekciju Medovićevih djela iz Umjetničke galerije Dubrovnik zapravo odražava nikad dovoljno naglašavanu činjenicu – da je Medović bio umjetnik koji je visoke dosege ostvario u različitim poljima djelovanja – povijesnom, religijskom, portretnom i pejzažnom slikarstvu. Odabrani portreti od onih nastalih u doba Medovićeva školovanja u Italiji (1880. -1886.) pa do onih nastalih u doba školovanja na Akademiji likovnih umjetnosti u Munchenu (1888. – 1893.) i kasnije svjedoče da je Mato Celestin Medović, uz dvije godine starijeg Vlaha Bukovca, bio jedan od naših najkvalitetnijih portretista i u bravuroznosti slikarske tehnike i u dubini psihološke karakterizacije koju provodi. Među djelima sakralne tematike koja većinom uključuju studije i skice, predstavit će se i rijetko izlagana slika monumentalnih dimenzija „Isus pada pod križem“ iz 1888. godine koja je originalno rađena za kapelicu dubrovačke bolnice, te nedavno restaurirana slika „Sv. Franjo Asiški“ (oko 1896.).

Posebno mjesto na izložbi zauzimaju Medovićevi pelješki pejzaži čiju genezu treba tražiti i u vezanosti slikara za rodni kraj i u samoj njegovoj predestinaciji za intimnije motive. Pelješkim pejzažima prepunim svjetla, impresionističkog duktusa koji se naročito očituje u mrljastom potezu kasne pelješke faze (1914 – 1918) dao je najveći doprinos hrvatskom slikarstvu.” - piše u najavi izložbe UGD – a.
Kustosica izložbe je dr.sc. Rozana Vojvoda, viša kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik, a izložba ostaje otvorena do 31. siječnja 2021. godine.

Mato Celestin Medović - biografija
Rođen je 17. studenoga 1857. u mjestu Kuni, na poluotoku Pelješcu. Nakon godine dana školovanja u franjevačkom samostanu Gospe od Loreta (Delorita) na Pelješcu, 1868. odlazi u samostan Male braće u Dubrovniku, gdje se priprema za redovnički poziv. Ondje počinje raditi crteže i slikati u ulju, a 1880. odlazi na studij slikarstva u Italiju. Prima privatne poduke u Rimu od 1880. do 1882. (Ludwig Seitz, Francesco Grandi), a zatim od 1883. do 1884. u Firenci (Antonio Ciseri). Godine 1886. vraća se u Dubrovnik, ali uviđajući nedostatke svojeg nepotpunog školovanja, 1888. godine odlazi na Akademiju likovnih umjetnosti u München (profesori Gabriel Hackl, Ludwig Löfftz, Aleksandar Wagner).

Tri posljednje godine provedene u klasi profesora Wagnera ostavile su najdublji trag u njegovu minhenskom školovanju, u duhu dekorativnih historijskih kompozicija Karla Pilotyja. Od 1893. do 1894. boravi u Dubrovniku i u Kuni na Pelješcu te napušta franjevački red. Nakon Münchena, umjetnikova koncepcija izvedbe sakralnih slika bitno se izmijenila; odbačeni su detalji ambijenta, a slikama dominiraju monumentalni likovi svetaca. Od 1895. do 1907. boravi u Zagrebu, gdje pod utjecajem plenerizma i bogatog kolorita Vlaha Bukovca mijenja duktus i intenzivira boje. Godine 1908., kada se slikar vraća u rodnu Kunu, počinje novo razdoblje u slikarstvu Celestina Medovića, koje s kraćim prekidom od 1912. do 1914. godine, kada umjetnik boravi u Beču, čini "pelješku fazu". Mato Celestin Medović umro je 20. siječnja 1920. godine u Sarajevu.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Izložba Dubrovačkih muzeja „Turnir nacija: IX. šahovska olimpijada u Dubrovniku 1950.“ autora Tonka Marunčića otvorena je u četvrtak u Kneževu dvoru.

Na izložbi su prezentirani predmeti s devete šahovske olimpijade, koja je od 19. kolovoza do 11. rujna 1950. godine održana u prostorijama Umjetničke galerije u Dubrovniku. Riječ je o prigodnim šahovskim markama, omotnicama, razglednicama, pismima, fotografijama, značkama, knjigama i časopisima. Predstavljeni su i posebno rijetki predmeti - originalne drvene šahovske figure „Dubrovnik“ koje su specijalno izrađene za dubrovačku olimpijadu.

Skice šahovskih figura nacrtao je poznati umjetnik Andrija Maurović, a izrađene su u radionici majstora Vjekoslava Jakopovića u Zagrebu. Replike tih figura i ploče za igru izrađene su poslije u drvenoj i plastičnoj verziji. Plastična replika figura s pripadajućim šahovskim satom u kovčežiću nosila je natpis „IX ŠAHOVSKA OLIMPIJADA DUBROVNIK 1950”. Te plastične figure postale su standardna oprema na svim važnijim turnirima u svijetu. Dubrovačka je šahovska garnitura također bila omiljena Robertu Fischeru, jednomu od najboljih šahista u povijesti ove igre. Stručni suradnik na izložbi prof.dr.sc. Zdenko Krištafor posuditelj je većine izloženih predmeta, a uz njega svakako treba istaknuti Hrvatski šahovski savez, Steva Kovačića i Eduarda Šuljka čiji su predmeti također pridonijeli realizaciji ove izložbe, kao i video zapisi Hrvatskog državnog arhiva i Hrvatske radiotelevizije.

Na dubrovačkoj olimpijadi natjecalo se šesnaest reprezentacija iz cijelog svijeta, a prvo mjesto osvojila je ekipa FNR Jugoslavije. Oni koji nisu mogli uživo pratiti kraljevsku igru, partije su gledali na velikim šahovskim pločama postavljenima ispred Kneževa dvora. Kao domaćin IX. šahovske olimpijade, Dubrovnik je postao prvi hrvatski olimpijski grad i time zauzeo posebno mjesto na svjetskoj šahovskoj karti.

Likovni postav izložbe potpisuje viša kustosica Ivona Michl, a za posjetitelje ostaje otvorena do 15. studenoga.

mv

Objavljeno u esPRESSo

Izložba „Rascjepi stvarnosti” dubrovačke akademske slikarice Ivone Šimunović otvorena je sinoć u Galeriji Dulčić Masle Pulitika uz mnoštvo posjetitelja, a umjetnica se ovom izložbom predstavila u jednom sasvim novom svjetlu.

Kustosica izložbe, Jelena Tamindžija o izložbi i radu umjetnice, u izložbenom katalogu između ostaloga zapisuje: „Strah od rascjepa stvarnosti i promatranja vanjskog prostora kroz otvor Platonove špilje pojedinca paralizira od prihvaćanja polivalentnosti čovjekove prirode i vlastitih rascjepa kao dijela narativa. Zatomljivanje misli, govora i osjećaja rezultira ponovnim stvaranjem nekontroliranog kaosa i težnjom za povezivanjem fragmenata. Šimunović svjesno prihvaća ovaj prividni kaos kao inherentan čovjekovoj prirodi i kao pokretač za struju misli koja će utjeloviti ovaj misaoni proces velikim platnima. Radovi koji prkose prihvaćanju jedne odrednice postavljaju se na otvor špilje pokazujući na više svjetova i njihovih čitanja. Ulogu prijevoda preuzimaju apstraktni oblici koji kao Roschachova mrlja upravo propituju status quo stvarnosti, parajući je buntovno i nepredvidljivo poput naleta bure, stvarajući rascjepe unutar kojih pronalazimo sebe, nikad do kraja definirane i nikad do kraja shvaćene. Prostor rascjepa predstavlja se kao prostor slobode unutar naizgled definirane stvarnosti gdje pojedini izvučeni fragmenti iznose priču, dublju od naizgled kompaktne cjeline čovjekove psihe. Cjeline koja svoju fragilnost pronalazi upravo u našim vlastitim rascjepima.“
Izložba ostaje otvorena do nedjelje, 30. rujna 2020. godine.

Biografija:
Ivona Šimunović rođena je u Dubrovniku 1979. godine gdje je završila srednju Umjetničku školu Luke Sorkočevića, smjer slikarski dizajner. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2002. u klasi profesora Zlatka Kauzlarića Atača. Osim slikarskim bavi se i pedagoškim radom. Radila je kao nastavnica Likovne kulture u osnovnoj školi, voditeljica brojnih likovnih radionica za djecu i odrasle te trenutno radi kao muzejska pedagoginja u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika od 2006. Izlagala je na samostalnim i grupnim izložbama u Dubrovniku, Pagu, Lopudu, na projektu Vizura Aperta na Pelješcu 2018. godine. Živi i radi u Dubrovniku.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Izložba „Time Out“ Viktora Daldona, koja predstavlja dvanaest dosad neizloženih platna velikih formata nastalih od 2004. do 2020. godine, otvorena je sinoć u atriju palače Sponza. Razgledati se može svakim danom od 9 do 21 sat sve do 25. kolovoza.

Izložbu je otvorio pomoćnik intendantice Igara Saša Božić istaknuvši kako je ona ujedno i završetak izložbenog ciklusa posvećenog suvremenim dubrovačkim umjetnicima, uz napomenu kako je s izložbom Ivane Dražić Selmani povezuje djelovanje u krugu umjetnika okupljenih oko Art radionice Lazareti što je po njegovom mišljenju jedna od najzanimljivijih grupa koji stvaraju suvremenu umjetnost u Hrvatskoj.

Izložba „Time Out“ predstavlja djela većih dimenzija na kojima dominira crno-bijeli registar no izložene su i one na kojima prevladavaju velike površine boje, poput Crvenog kvadrata. Umjetnik ponekad koristi šablone i uzorke zidnih tapeta, ispisuje uniformirana slova i monokromnim površinama potpuno ukida slikarski izričaj, a ponekad, upravo suprotno, žestoko djeluje na slikarsko platno kada ga zapljuskuje bojom, rabi silovite poteze kistom, slika rukama, grebe i urezuje slikarsku površinu.

- Ono što uistinu prepoznajemo na tim platnima je nevjerojatna slikarska energija, Viktor često nije zadovoljan sa svojom slikom pa je u nekoliko godina potpuno promijeni i na kraju nastane jedno potpuno novo djelo. Osim upotrebe otisaka i šablona, upotreba slova i pisma u tkivo slike je umjetnikov zaštitni znak. I ovdje su izložene tri slike gdje su slova zapravo izobličena, ne čitamo ih, ali nam sam naslov govori da je riječ o nečemu što autor ne želi da vidimo. Čak ide toliko daleko da ih sa stražnje strane platna zamrlja pa tako nikad ne shvaćamo o čemu je riječ, ali osjećamo tu energiju, tu lošu emociju pretvorenu u nešto pozitivno - objasnila je Rozana Vojvoda, autorica teksta kataloga izložbe. 

Naziv izložbe, „Time Out“, podsjetnik je na stanje neobičnog zastoja mehanizma svakodnevnog života u koje smo donedavno svi bili uronjeni, na prisilnu pauzu koja je relativizirala niz stvari, a možda nam i otvorila nove vidike. Festivalska publika svoj time out za razgledati ovu izložbu u atriju palače Sponza može uzeti svakim danom od 9 do 21 sat sve do zatvaranja 71. Igara 25. kolovoza.

kl

Objavljeno u Aktualno

Izložba ‘’Horizont sjećanja’’ Ivane Dražić Selmani otvorena je sinoć u atriju palače Sponza u sklopu 71. Dubrovačkih ljetnih igara, a razgledati se može svakim danom od 9 do 22 sata, sve do 9. kolovoza.

Ova retrospektiva Ivane Dražić Selmani jedinstvena je jer se ne radi o retrospektivi u klasičnom galerijskom smislu koji bi obuhvatio konkretne dosadašnje radove umjetnice, već je izrodila novo djelo, novu instalaciju, satkanu od njezinih prethodnih radova. Na prozirne folije umjetnica je reproducirala svoja ranija djela. Odgovarajući na zahtjevnost prostora Palače Sponze pred promatrača postavlja svoj horizont sjećanja.

Izložbu je otvorio pomoćnik intendantice Igara Saša Božić, naglasivši kako je za njega ovo jedno od najboljih rješenja postava u Sponzi te kako se nada da će buduće suradnje s Ivanom Dražić Selmani ovaj horizont sjećanja pretvoriti u horizont budućnosti.

Ulaskom u prostor atrija iz mraka ili hlada arkada horizont je samo naizgled neprekinuta linija, zapisao je autor teksta kataloga izložbe Josip Klaić. Približavanjem, linija osim obrisa daje slike sjećanja. Već je u nizu prethodnih tekstova različitih autora o radu umjetnice dotaknuto pitanje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, te oslobađanja od istog. Omeđenost horizontom prostora u kojem pliva potakla ju je da, kao i u zapisu mrtvom umjetniku, zaroni u dubine vremena i u njima pronalazi sjećanja.

Izložbeni program 71. Igara donosi još dvije izložbe: „Dubrovnik plovi“ Igora Hajdarhodžića 25. srpnja na platou Lazareta te „Time Out“ Viktora Daldona 11. kolovoza u Sponzi.

kl

Objavljeno u Aktualno
Stranica 1 od 4

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020