Prikazujem sadržaj po oznakama: izbori

Dok se špekulira ima li HDZ dovoljno ruku koje će poduprijeti izbor predsjednika novog saziva Gradskog vijeća, sigurno je da će se konstituirajuća sjednica dubrovačkog predstavničkog tijela održati 15. lipnja. Gradonačelnik Mato Franković i dalje je stava da bi se novi saziv Gradskog vijeća trebao temeljiti na programskoj suradnji, a ne čvrstoj koalicijskoj većini te, neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr, s predstavnicima drugih političkih opcija nema namjeru upuštati se u političku trgovinu kako bi osigurao da za predsjednika Vijeća bude izabran netko iz redova HDZ-a.

Piše: Nikolina Metković

Naime, prijedlog za izbor predsjednika Vijeća podnosi Odbor za izbor i imenovanja, a može ga podnijeti i sedam vijećnika. Sedam ruku za predložiti predsjednika Vijeća trenutno imaju HDZ i DUSTRA. Preostali bi tih devet ruku mogli skupiti samo teoretski, a realno teško. Hoće li HDZ bez klasične koalicijske većine uspjeti u pokušaju da za predsjednika bude izabran HDZ -ovac, po svoj prilici Marko Potrebica. Hoće li se dogoditi programska kohabitacija pa će za predsjednika Vijeća biti izabran srđevac ili su možda mogući i novi izbori.

S najviše osvojenih glasova birača, a time i vijećničkih mandata, prema dosadašnjoj političkoj praksi, mjesto predsjednika Gradskog vijeća pripada HDZ -u. Predsjednik Vijeća iz redova HDZ -a bio bi glatko izabran na konstituirajućoj sjednici da Mato Franković, netom što je u drugom krugu izbora dobio povjerenje građana, zaokruženo s nešto više od devet tisuća glasova, izjavom kako Vijeće neće djelovati po koalicijskom modelu većine već će strankama koje su osvojili mandate ponuditi programsku suradnju, sam sebi nije malo zakomplicirao život.

Postizborna koalicija HDZ-a s DUSTRA -om i DDS -om koja bi osigurala 11 ruku, neki smatraju, bez problema bi dovela HDZ u poziciju da predsjednik Vijeća bude izabran iz HDZ -ovih redova. No, možda i ne bi, možda DDS ne bi pristao podržati Marka Potrebicu za predsjednika, možda bi se DDS s HDZ -om natezao oko nekog drugog HDZ -ovca na tome mjestu ili bi u konačnici tražili da HDZ za predsjednika Vijeća podrži nekoga iz redova DDS -a. Sve su te opcije realno bile moguće dok ih Franković nije otklonio izjavom kako koalicije neće biti.

Ako je DDS izvan igre, jasno da bi HDZ potporu za izbor predsjednika prvo tražio kod Mostovca Mara Krsitića, ali i kod nezavisnog Andra Vlahušića koji ima mandat u Vijeću. No Vlahušić navodno Potrebicu ne želi podržati. Srđevci, koji su HDZ -u u Gradskom vijeću oporba, također bi teško glasali za Potrebicu, neće ga podržati ni SDP, ali bi i bez Vlahušića i DDS -a Potrebica mogao proći, ukoliko ga podrže nezavisni Roko i Cetinić.

Ako ne prođe Potrebica, bi li srđevci mogli skupiti sedam vijećnika koji bi za predsjednika predložili nekoga iz njihovih redova. Oni se u te igre zasigurno ne bi upuštali jer HDZ -ove, Raguževe, DDS -ove i Vlahušićevu ruku „za”sve da ih i dobiju, oni sami teško bi probavili. Da predsjednik Vijeća bude srđevac bila bi to naime čista kohabitacija s HDZ-om, koja bi se upravo i zasnivala na programskoj suradnji, a u kojoj bi srđevci bili regulatori te programske suradnje. Ipak, taj model oni zasigurno ne bi prihvatili niti bi se u takve igre upuštali.

Ima li onda HDZ većinu koja će za predsjednika Vijeća na sjednici 15. lipnja izabrati Marka Potrebicu ili nekog drugog HDZ -ovca i hoće li se Vijeće u prvom pokušaju uopće konstituirati?

Mato Franković drži se dalje od pregovora o formiranju klasične koalicijske većine. Dok mu se iz DDS -a i dalje nude na pladnju, s njihovim čelnikom odbija pregovarati o većini, i dalje sklon programskoj suradnji sa svima.

Gradsko vijeće je naime konstituirano izborom predsjednika. Za tu će poziciju biti predložen Marko Potrebica, inače predsjednik bivšeg saziva Gradskog vijeća.

Potrebica je bio odličan predsjednik gradskog vijeća, no hoće li ga vijećnici izabrati, odgovor na to pitanje još uvijek je nepoznanica, a pitanje je i koji će od vijećnika biti predloženi za potpredsjednike Vijeća, a treba izabrati dvojicu.

Prema poslovniku, predsjednik i dva potpredsjednika Vijeća biraju se javnim glasanjem. Bira ih Gradsko vijeće većinom glasova svih vijećnika na konstituirajućoj sjednici.

Prvi i drugi potpredsjednik u pravili se biraju sukladno strukturi Gradskog vijeća. A pitanje je tko će biti prvi, a tko drugi potpredsjednik Vijeća ako nema formalne većine. Naime, u pravilu se potpredsjednici biraju na način da mjesto prvog potpredsjednika pripadne nekome iz redova predstavničke većine, a mjesto drugog potpredsjednika nekome iz redova predstavničke manjine. No, tko je u novom sazivu Gradskog vijeća, ako se ono temelji na programskoj suradnji, većina, a tko manjina?

Frankoviću će trebati veliko političko umijeće da izbalansira apetite stranaka koje će participirati u novom sazivu Gradskog vijeća, a neki, poput DDS – a, imaju poprilično velike apetite.

Franković, koji ispod stola neće politički trgovati, vijećnike će, neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr, okupiti sutra, u četvrtak, za istim stolom i otvoreno iznijeti prijedloge. Hoće li uspjeti bit će jasno na konstituirajućoj sjednici. Ukoliko se predsjednik ne izabere u prvom, možda se izabere u drugom pokušaju 30 dana nakon prvog. Trećeg pokušaja neće biti jer ako se predsjednik ne izabere drugi put, slijede izvanredni izbori za Gradsko vijeće.

Među političkim akterima može se čuti kako Franković nije sklon novim izborima. Nakon drugog kruga izbora za gradonačelnika, Franković naime jest istaknuo kako „nikome nisu u interesu novi izbori za Gradsko vijeće”. Kazao jest i kako „vjeruje da nitko od onih koji su ušli u Gradsko vijeće ne može u ovom trenutku očekivati da će dobiti neki veći rezultat s obzirom da nam je sad ključna stabilnost”, ali nije kazao kako je HDZ za izvanredne izbore zapravo spreman. Nije im otkrio da bi u slučaju izvanrednih izbora za Gradsko vijeće HDZ na njih izašao s listom koju bi vjerojatno nosio Franković i na kojoj ne bi bilo Olge Muratti koju mu na ovim izborima nije donijela ništa, a dobila je mandat od HDZ -a.

Za nove izbore spremni su samo HDZ i srđevci i oni bi na njima u broju glasova jedini profitirali, osvojili koji mandat više. Ostali Boga mole da se izbori ne dogode. Neki bi ih preživjeli uz manju ili veću štetu, neki poput Vlahušića, HNS -a, Muratti, možda i Kristića.

Objavljeno u Aktualno

Netom što je dobio povjerenje birača za drugi gradonačelnički mandat Mato Franković najavio je kako u Gradskom vijeću neće biti formiranja klasične koalicijske većine te istaknuo kako će rad dubrovačkog predstavničkog tijela funkcionirati na programskoj suradnji. U prigodi je uputio i pomirljive tonove prema bivšem gradonačelniku Andru Vlahušiću. Iako nije bio Frankovićev rival u drugom krugu, Vlahušić je osvojio mandat. Za portal Dubrovnikpress.hr bivši gradonačelnik Andro Vlahušić ističe kako će mu Grad biti ispred svega.

- Mato Franković je pobijedio na izborima i to je neupitno, no za razliku od prošlih prije četiri godine, ovi su izbori bili potpuno slobodni. U odluku građana ne treba sumnjati, a što se mene tiče, ne mogu biti drukčiji od onog kakav sam cijeli život, a to znači da će mi Grad biti ispred svega. Imao sam potrebe u protekle četiri godine povremeno biti i tvrd i žestok s obzirom na nepravdu koja mi je napravljena. S druge strane, čak mi je drago što nisam ušao u drugi krug jer je razlika bila velika i bilo bi u tom slučaju puno težih riječi, a rezultat bi bio sličan ovome iz drugog kruga. Prvi je krug pokazao veliku razliku i Frankovićeva pobjeda je bila neupitna već u prvom krugu. - kazao je Vlahušić.

Franković je naime, govoreći o modelu po kojem bi se rad Gradskog vijeća nakon konstituiranja trebao temeljiti na programskoj suradnji, a ne na klasičnoj većini od 11 ruku, pomirljivo govorio o Vlahušiću.

Nakon što je dobio povjerenje birača u broju veće od 9 000 glasova, gradonačelnik Franković kazao je kako nema potrebe napadati Andra Vlahušića, ali i dodao kako je on sam u kampanji to minimalno radio dok je Vlahušić bio taj koji je napadao njega.

Franković je također kazao kako je uvjeren da će Vlahušić predlagati neke stvari, ali i biti oporba u nekim stvarima.

Da je Franković dobro procijenio način kako će u novom sazivu Gradskog vijeća djelovati Andro Vlahušić, bivši je gradonačelnik već potvrdio za portal Dubrovnikpress.hr. Nakon što je postalo jasno da Franković u Vijeću neće ići na formiranje klasične većine, Vlahušić ističe da će u svom vijećničkom radu podržavati, ali i predlagati projekte koji su dobri za Grad.

- Mato je u prvom mandatu ostvario puno naslijeđenih projekata od kojih sam i ja neke naslijedio. On je sam kazao da je drugi mandat njegov posljednji gradonačelnički mandat i morat će ostvariti nešto po čemu će ostati upamćen. Svi smo mi prolazni, kao što su prošli Dube, Vido i ja, tako će proći i Mato, ali pitanje je što ostavljamo Gradu.- kazao je Vlahušić.

- Izjava koju je dao o meni i izjava kakvo Gradsko vijeće želi, pokazuje drukčijeg Mata Frankovića koji je za dogovor u vođenju Grada za što ne treba većina. Njegovo promišljanje slične je mome i to je model funkcioniranja o kojem sam u kampanji već govorio. U Vijeću nas nema previše i manje - više se recikliraju iste stranke i isti ljudi. Što bismo se onda dijeli na 13:12 ili 11:10? HDZ ima svoje ideje kako voditi Grad, a ja imam svoje. Pero Vićan nije istaknuo nikakve ideje, Raguž isto tako. Pogledajte programe, a pogledajte vijećnike. Oni u prošlom sazivu Vijeća nisu bili čak ni oporba, dok neki nisu bili ni konstruktivni. Oni koji ponovo ulaze u Vijeće ne mogu se preko noći promijeniti. - kazao je Vlahušić, istaknuvši kako je programska suradnja u Vijeću jedino moguća.

- Mi se u ovoj i sljedećoj godini borimo za turizam, naš glavni biznis, da ostavimo nešto iza nas, a sukob po modelu 11:10 ne ostavlja iza sebe puno toga. Većinu vremena posvetiš ratovima, a ne dobiješ ništa. Pitanje je hoće li Vićan nastaviti ratovati s Ragužem i kako će se ponašati SJG, hoće li biti klasična oporba. Mi četiri godine nismo imali oporbu, imali smo de facto jednovlašće. Četiri je godine bilo jednovlašće, naslijeđeni projekti, brdo para i živjelo se super. Sad ostajemo samo mi i eventualno neki EU projekti koje potom treba održavati. - rekao je Franković.

Kao i nedavno, istaknuo je kako će rebalans proračuna podržati, ali i naglasio da će proračun za 2022. podržati ukoliko se počne rješavati pitanje zidina, kojima, stava je, treba upravljati Grad Dubrovnik.

- Podržat ću rebalans i neću glasati za niti jedan proračun u kojemu neće biti uključene zidine. Preko toga ne mogu, ne mogu podržati niti jedan proračun u kome naplata zidina neće doći gradu, a nema razloga da to tako ne bude. To je jedini potez koji ispunjava sve želje i dok sam gradski vijećnik, dok sam živ, zalagati ću se da se to dogodi jer to donosi znatne prihode Gradu. Mene rashodi ne zanimaju. Cijelo vrijeme predlagati ću samo prihode. Zidine su bile moja utakmica života i kazna života, kako god hoćete. Zato sam bio kažnjen i snosio puno negativnih posljedica. - kazao je Vlahušić.

- Dakle, protiv Mata Frankovića kao osobe neću iznositi nikakve stvari koje su dio naše prošlosti. To je prošlost, zaboravimo prošlost, ona se ne može primijeniti. Nećemo nikad bit prijatelji, ali ako sam oprostio Kristiću, nema razloga da ne budem pristojan i prema Frankoviću. Ljudi od nas očekuju da imamo normalan odnos. Nismo ga imali protekle četiri godine, ali sad ćemo ga imati. - rekao je Vlahušić, istaknuvši kako je programska suradnja nešto novo u hrvatskoj politici.

- Mislim da je to jedno zdravo razmišljanje i upravo je to nešto novo u hrvatskoj politici što bi trebalo postati nekakav standard na koji način bi se u budućnosti trebalo ići. Franković je pokazao dobru volju prema svim političkim opcijama i nikoga nije isključio. Dakle, daje priliku svima da pokažu u kojem smjeru žele da ide Vijeće. Neki će naravno ići i nekakvim svojim smjerom, no smatram da bez obzira tko je vlast ili opora, ako je ideja dobra, ako je za napredak građana i Grad, tada bi je trebalo i podržati. - rekao je Vlahušić.

Objavljeno u Aktualno
Srijeda, 02 Lipanj 2021 13:34

Franković je spreman, koliko su spremni ostali?

Klasična koalicija, konsenzus, kohabitacija, najćešći su modeli funkcioniranja predstavničkih tijela nakon izbora. Saziv Gradskog vijeća Grada Dubrovnika koje će biti konstituirano izborom predsjednika, zasnivat će se na programskoj suradnji. Barem je tako, netom nakon što je drugi krug izbora okončan, najavio gradonačelnik Mato Franković.

Piše: Nikolina Metković

Klasične koalicije koja se formira na osnovu broja osvojenih mandata u nekom predstavničkom tijelu u dubrovačkom Gradskom vijeću izgleda neće biti. Neće se niti potpisivati koalicijski sporazumi na osnovu kojih bi se potom temeljem dogovorene kvote koalicijskim partnerima dijelili resori, direktorska i pročelnička mjesta i ostale pozicije.

Koalicija ili savez određenih političkih stranaka legitiman je politički alat za sastavljanje većine, ali građani koalicije ne vole, jer se njima zapravo začinje politička korupcija i klijentelizam, dok su programi i projekti uvijek gurnuti u drugi plan.

Koalicije u dubrovačkom predstavničkom tijelu između HDZ-a, DDS-a i DUSTRA-e, iako je po broju osvojenih mandata za neke bila ne samo priželjkivana, već praktički i gotova stvar, ovaj put izgleda neće biti.

Jasan je naime bio Mato Franković kad je nakon prospavane noći drugog izbornog kruga u kojem je dobio potporu birača za još jedan gradonačelnički mandat, naglasio kako nema namjeru sastavljati koaliciju, a još manje potpisivati koalicijske sporazume.

No što je konsenus? Pa jednoglasna odluka, ono kad svi od 21. vijećnika glasaju za ili protiv neke odluke.

Kohabitacija, koja se poput konsenzusa od klasične koalicije razlikuje po tome što se ne zasniva na koalicijskom sporazumu, model je po kojem izvršnu vlast dijele političke suparnici koji su prisiljeni djelovati zajedno, također je jedan od načina na koje može djelovati Vijeće.

Programska suradnja koju predlaže gradonačelnik Mato Franković zapravo bi trebala imati elemente i konsenzusa i kohabitacije, ako će politički suparnici odluke u konačnici donositi jednoglasno. Ipak, to se neće dogoditi niti će Franković od vijećnika stranaka koje će participirati u novom sazivu Gradskog vijeća, tražiti da bez pogovora uvijek i u svakoj prilici glasaju za odluke koje će on predlagati jer tada bi zapravo djelovali po koalicijskom modelu.

Govoreći naime o obrisima modela funkcioniranja novog saziva Vijeća, gradonačelnik Mato Franković jasno je naglasio kako je on gradonačelnik svih građana, a ne samo onih koji su članovi jedne stranke ili članovi koalicijskih stranaka. Tom je izjavom jasno naznačio da koalicije neće biti, ali i poslao poruku ostalim strankama, iako ga dio medija, ne bi li zadovoljili apetite i želje svojih političkih mecena, prema informacijama koje plasiraju, stalno guraju u neku koaliciju.

Programska suradnja model je funkcioniranja predstavničkih tijela kojega od nedjelje nude gotovo svi pobjednici drugog izbornog kruga. Programska suradnja funkcionirala je na neki način i u prošlom sazivu Gradskog vijeća. Naime, i sam gradonačelnik ističe kako je dosta odluka na sjednicama usvojeno jednoglasno. Doduše, među tim odlukama puno je onih formalnih koje se i inače jednoglasno usvajaju. One škakljivije, teže, političke i ključne odluke jednoglasno su prolazile teže, ali i toga je bilo. Po svoj prilici bit će i ubuduće.

Ipak, programska suradnja, zasnovana na nekom konsenzualno – kohabitacijskom modelu, puno je poštenija i transparentnija od klasične koalicije kada se odluke usvajaju bez pogovora zato što moraju proći, a vijećnici ih najčešće niti ne pročitaju.

Franković, koji zagovara programsku suradnju, unaprijed zna da mu neće biti lako jer će pripreme oko sjednica i točaka dnevnoga reda biti puno kompleksnije, razgovori s političkim dionicima zahtjevniji, iziskivat će puno energije, razumijevanja i strpljenja svih strana, ali bi i odluke trebale biti kvalitetnije. Franković je izgleda spreman na izazov. Pitanje je koliko su spremne stranke koje su osvojile mandate u Vijeću.

Objavljeno u Aktualno
Utorak, 01 Lipanj 2021 21:31

HDZ i Most dijele zajednički problem

Kolosalna pobjeda HDZ-a, tim je riječima predsjednik te stranke Andrej Plenković dan nakon dugog kruga komentirao HDZ-ov rezultat u kontekstu osvojene vlasti u 15 hrvatskih županija. Među županijama u kojima je HDZ zadržao vlast je i Dubrovačko – neretvanska. Nikola Dobroslavić dobio je povjerenje birača za četvrti mandat, no razlika između njega i protukandidata Boža Petrova bila je tijesna.

Piše: Nikolina Metković

Ipak, i tijesna pobjeda je pobjeda, ali je predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Branko Bačić u svojoj je izjavi, baš poput Plenkovića, ipak pretjerao. Naime, rezultat netom završenih izbora u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, za HDZ je dobar. Nisu ostvarili apsolutnu pobjedu kako tvrdi Bačić jer tada bi imali vlast u svim lokalnim jedinicama u Županiji, ali odnose u svojoj kući moraju itekako mijenjati, posebice ako i na idućim izborima žele zadržati tu istu vlast.

U neizvjesnoj utakmici drugoga kruga u nedjeljnoj noći na kraju je pobjedu slavio Nikola Dobroslavić. On je s 22 803 glasa dobio povjerenje birača za četvrti mandat župana Dubrovačko-neretvanske županije. Božo Petrov ostao je iza Dobroslavića s 20 993 osvojena glasa. Dobroslavić je Petrova tukao s 1 810 glasova razlike.

O načinu vođenja Županije, Petrov i Dobroslavić imaju dijametralno suprotne stavove. Uostalom, Dobroslavić je imao i rezultate i programe. Petrov je imao samo svoje populističke mantre. Ipak, jedna im je stvar zajednička, oba su izbore izgubili u svojim gradovima. Dobroslavić je od Petrova izgubio u Dubrovniku, a Petrov od Dobroslavića u Metkoviću. Razlike u glasovima doduše, bile su iznimno male. Petrov je u Dubrovniku od Dobroslavića bio bolji za 255 glasova dok je Dobroslavić od Petrova u Metkoviću „bježao” s 392 glasa prednosti. r

Dobroslavić je izbore dobio, a Petrov ih je izgubio. Ipak oba imaju razloga za brigu. Most je na netom okončanim, kao i na prošlim izborima 2017. potvrdio da ostaje druga politička snaga u Županiji, ali Božo Petrov kao kandidat koji je izgubio, nekome bi trebao položiti račune zašto je izgubio. Bizarno, Petrov nema kome položiti račune osim sebi samome jer on je šef Mosta, stranke čiji je kandidat bio na proteklim izborima. S nekim će valjda u stranci kojoj je na čelu o svom izbornom porazu ipak morati razgovarati. Morati će se barem opravdati.

Petrov je inače bio nositelj Mostove liste za Županijsku skupštinu. Mandat je osvojio, ali pitanje je hoće li u Skupštinu ući ili će svoj mandat ustupiti nekome drugome. Od velikog borca za interese Županije, u što se Petrov u kampanji prometnuo, za očekivati je da će u Skupštinu ući. S druge strane, ako se uzme u obzir da je Petrov bio zagovornik ukidanja županija tada u Skupštini nema što raditi.

Dobroslavić je dobio izbore. Birači su ga po četvrti put potvrdili za župana, a jasno je da će HDZ-ov kandidat na idućim izborima biti netko drugi, netko koga treba već sad početi profilirati. Vremena nema, a HDZ-ova zagrebačka taktika da se u izbornu utakmicu ubaci netko za koga nitko ne zna, pokazala se promašajem.

HDZ i Most u Dubrovačko – neretvanskoj županiji imaju jedan veliki zajednički problem. HDZ je po rezultatu i dalje najjača politička opcija. Most je druga snaga, ali ni jedni ni drugi nemaju ljude za iduće izbore.

U izbornoj noći, Petrov zbog gubitka nije pokazivao nervozu. Štoviše, kazao je kako Most ima plan. Možda je dio Mostova plana da Božo Petrov kao budući vijećnik u Županijskoj skupštini motivira ostale. Loš je to plan jer možda će Pertov, ukoliko se odluči ući u Skupštinu na osnovu svoga djelovanja povećati Mostovu sljedbu, ali one koji bi se trebali graditi do idućih izbora neće stvoriti jer dok je Petrov prvi, svi ostali ostaju iza njegovih leđa.

HDZ također nema istaknute ljude koji će biti kandidati za iduće lokalne izbore. Pred HDZ-om su unutarstranački izbori na kojem će se izabrati novo vodstvo HDZ-ova Županijskog odbora koje će potom profilirati nove ljude.

Izbori se nikada ne gledaju samo kroz njihov rezultat jer brojke i kad gubiš i kad dobivaš, ma koliko bile egzaktne, stvore privid realnosti, a realnost i Mosta i HDZ-a je takva da im na jugu zemlje trebaju novi ljudi. HDZ-u kako bi Dubrovačko – neretvanska županija ostala i dalje plava HDZ-ova utvrda. Mostu kako bi pokušao pobijediti HDZ i ostao druga politička opcija na jugu.

Objavljeno u Aktualno

Nakon drugog kruga izbora političke stranke svoje će izborne rezultate tek analizirati. Ipak, oni koji su izgubili svoje poraze umanjuju, dok oni koji su dobili, svoje pobjede predimenzioniraju. Tako je šef HDZ-a Andrej Plenković, nakon što je HDZ osvojio 15 od 20 županija, kazao kako je HDZ-ova pobjeda kolosalna.

Glavni tajnik ŽO HDZ-.a Branko Bačić istaknuo je kako je HDZ apsolutni pobjednik izbora u Dubrovačko - neretvanskoj županiji dok Miro Bulj iz Mosta, koji je izabran za novoga gradonačelnika Sinja ističe kako se u Dalmaciji, u kontekstu onoga što je HDZ izgubio događa proljeće. Prokomentirao je i rezultat koji je predsjednik Mosta Božo Petrov ostvario u Dubrovačko - neretvanskoj županiji kao kandidat za župana.

- U Dalmaciji se događa proljeće, proljeće promjena i s njima će se nastaviti jer ovo što je HDZ napravio u Dalmaciji posljednjih 20-tak godina je više nego katastrofalno. - kazao je Bulj, pobrojavši mjesta u kojima je po njemu započelo političko proljeće.

- Opuzen, Šibensko – kninska županija, Split i Dubrovačko - neretvanska županija u kojoj zamalo Božo Petrov nije pobijedio, malo je nedostajalo. Vidimo da se stvari mijenjaju i promjene koje narod iščekuje su nezaustavljive i to je ključni je problem koji iritira vladajuće. - rekao je Bulj.

No, kako je Petrov u drugom krugu izbora za župana Dubrovačko - neretvanske županije ipak na kraju izgubio, na pitanje je li to onda uspjeh ili neuspjeh Petrova, Bulj odgovara:

- Mogu kazati da je to ovako i onako, ali vrlo mali broj glasača je nedostajao da Petrov postane župan, tako da je to uspjeh, a vidimo da je dolje Most druga politička opcija, a da je upitno što je sa samom Skupštinom. - kazao je Bulj, osvrnuvši se na rezultat HDZ-ova župana Nikole Dobroslavića.

- U usporedbi s prošlim lokalnim izborima, ogroman je pad aktualnog župana. - kazao je Bulj.

nm

Objavljeno u Aktualno

Iako je pobjeda gradonačelnika Mata Frankovića bila očekivana, on sam ostao je šokiran potporom građana. Naime u drugom krugu dobio je povjerenje 9 175 birača. Osvrnuvši se na konstituiranje Gradskog vijeća, Franković je kazao kako je umjesto klasične većine, skloniji kohabitaciji. Naglasio je kako je ovo njegov posljednji mandat gradonačelnika Grada Dubrovnika.

- Dobio sam preko devet tisuća glasova i velika je to podrška naših sugrađana i želim zahvaliti svima što su izašli na izbore, bez obzira jesu li dali podršku meni ili mom protukandidatu. Hvala biračima na povjerenju, dobio sam znatno glasova više nego prije četiri godine o to je čast, ali i obaveza, nastavljamo služiti našim građanima.- rekao je Franković.

- Pred nama je vrijeme izazova, novih projekata i vjerujem da ćemo sve planirano ostvariti. Šokirao me rezultat u prvom krugu, ali ovaj me je šokiralo još više, 9 tisuća glasova je velika čast i odgovornost i dat ću sve od sebe da opravdam to povjerenje građana. Pokazivao sam i dosad da sam gradonačelnik svih građana Dubrovnika. Nikad nikoga nisam dijelio na lijeve i desne. - kazao je Franković.

Osvrnuo se i na formiranje novog saziva Gradskog vijeća.
- Otvoren sam za suradnju sa svima, za projektnu suradnju u interesu Grada Dubrovnika. Nema razloga da radimo bilo kakve podjele, izbori su iza nas i nema razloga da idemo u nove izbore. Vjerujem da ćemo imati stabilnost, stabilan proračun i da je potrebna kohabitacija. Vjerujem da sam osoba koja to može postići i vjerujem da ćemo ići u tom smjeru.- rekao je Franković.

- Većina će biti dogovorena, ali ne idem na klasičnu većinu, želim imati sve na svojoj strani, na strani građana Dubrovnika. - rekao je Franković.

Naglasio je kako je ovo bila njegova posljednja kandidatura za gradonačelnika Dubrovnika, odnosno zadnji mandat.
- Naravno, držim do svoje riječi i u ove četiri godine dat ću se Gradu do zadnjeg svog atoma, a nakon toga će doći vrijeme za neke nove ljude koji će nastaviti istim putem. Pokazao sam da se može biti častan i odan. Cijeli mandat sam znao da me neki ne simpatiziraju, ali znao sam da radim u interesu građana. Pred nama je GUP, izazovi i mislim da zajedno možemo ovaj Grad uistinu uvesti u ono što svi želimo, a to je sklad, mjera i tada je potpuno nebitna stranka, isključivo Grad Dubrovnik. - kazao je gradonačelnik Mato Franković.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Drugi krug izbora za župana, gradonačelnike i načelnike u Dubrovačko – neretvanskoj županiji i poslijepodne je pratila jako mala izlaznost birača.

U cijeloj Županiji tako je do 16:30 sati glasalo samo 30,18 posto birača. To je manje u usporedbi s 2017. godinom kada je u drugom krugu do 16:30 sati glasalo 33,17 posto birača, a očekivano je manje i u usporedbi s prvim krugom ovogodišnjih izbora kada je do 16:30 sati glasalo 43,21 posto birača.

U gradu Dubrovniku do 16:30 sati u drugom krugu izašlo je samo 29,88 posto birača.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Nedjelja, 30 Svi 2021 12:14

Jako slab odaziv birača

Drugi krug izbora za župana, gradonačelnike i načelnike u Dubrovačko – neretvanskoj županiji zasad prati jako mala izlaznost birača.

U cijeloj Županiji tako je do 11:30 sati glasalo samo 13,95 posto birača. To je manje u usporedbi s 2017. godinom kada je u drugom krugu do 11:30 sati glasalo 16,92 posto birača, a očekivano je manje i u usporedbi s prvim krugom ovogodišnjih izbora kada je do 11:30 sati glasalo 18,95 posto birača.

U gradu Dubrovniku do 11:30 sati u drugom krugu izašlo je 13,26 posto birača.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Mato Franković ili Pero Vićan? Tko će biti gradonačelnik Dubrovnika u nedjelju će odlučiti birači. Dok je Vićan zbog presude za Aferu Šipan i izmjena Zakona o lokalnim izborima bio onemogućen u kandidaturi 2017. godine, a jedno vrijeme je i nestao s političke scene, Franković je protekle četiri godine puno radio. Gradonačelnik može biti samo jedan, a Franković je pred Vićanom u velikoj prednosti i po ostavštini iz proteklog mandata i po broju glasova osvojenom u prvom krugu.

Za dlaku u finišu prvog izbornog kruga Pero Vićan pred Androm Vlahušićem provukao se u drugi krug s osvojenih 2 682 glasa birača. Franković je slavio sa 7 301 glasom. Razlika u broju glasova u korist Frankovića, njegov je veliki kapital.

Razlika je to za koju je Vićan i sam svjestan da je teško može doseći pa kampanje u drugom krugu zapravo ni nema, dijelom zbog dogovora kojega Vićan već nakon nedjelje računa postići s Frankovićem oko sastavljanja većine u Gradskom vijeću, a dijelom jer je i sam svjestan da Frankovića teško može pobijediti.

Pa zašto onda Vićan uporno ističe kako će on u nedjelju biti izabran za gradonačelnika Dubrovnika? Pa izbori su, kampanja je, mora tako pričati. Koji to kandidat i kad zna da će izgubiti tvrdi da neće pobijediti?

Kad je u pitanju protekla kampanja, Franković se nije vele zamarao, niti je ulazio u veće sukobe sa svojim oponentima. Njegov fokus bio je na projektima te COVID pandemiji i njezinim posljedicama na gospodarstvo.

Slogan kako je vlast čast koji je bio moto njegove kampanje, već od ponedjeljka treba opravdati kroz obrise sastavljanja novog saziva Gradskog vijeća jer HDZ s najviše osvojenih mandata, sastavlja većinu i bira one koji će je činiti.

Uoči kampanje Vićan je unajmio agenciju da mu ispegla imidž, da se prikaže u drugom svjetlu, pokaže onu neku svoju nježniju stranu. Od gostovanja u lifestyle emisijama do fotografiranja na livadama i po maslinicima s beštijama, estradiziranjem svoje kampanje pokušao je pridobiti birače.

„Džaba je krečio” jer mu pozamašna svota novca utrošenog u agenciju za peglanje imidža nije donijela ništa više negoli je imao ranije. Kad je razlika u glasovima koje je DDS osvojio za Vijeće ( 2 685) i koje je Vićan kao gradonačelnički kandidat (2 682) osvojio u prvom krugu u svega tri glasa, jasno je da nije uspio zahvatiti u šire biračke tijelo već je dobio glasove iz svoje interesne skupine koju nije ustrojio estradiziranjem sebe samoga.

Naravno i u ovom je izbornom ciklusu pao na plakatima, kojima je doslovno unakazio javne površine. Kao da je lice na plakatu ikad ikome bilo presudno pri zaokruživanju glasačkog listića. No, možda su ti silni plakati Vićanu neki odraz moći.

Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada pa je tako Vićan tijekom svojih nastupa itekako kontrolirao svoj temperament. Ipak, netom što je okončan prvi krug, nakon kojega je bilo jasno kakvi su omjeri u mandatima u Gradskom vijeću i Županijskoj skupštini, direktnu poruku poslao je Branku Bačiću.

„Cijene će bit malo veće” poručio je Vićan Bačiću, istaknuvši kako u kontekstu koalicijskog kapaciteta DDS-a računa na određene rukovodeća mjesta. Tom se porukom razotkrio, još jednom pokazavši kako ga u politici ipak malo više zanima plijen.

Agencija koju je angažirao u kampanji svoj je posao obavila za novce, ali imidž su mu itekako peglali pojedini mediji. Možda ga se i boje. Afere puno veće od Šipana, poput Dubrovačke banke kao da se nisu dogodile. Nema ih! Izbrisane su! Važno je da je Vićan obukao odijelo.

Da, za potrebe izborne promidžbe Vićana su njegovi PR eksperti zaista uspjeli uvući u odijelo. No, zavezavši i zategnuvši mu kravatu, zapravo su ga potopili.

U posljednjoj predsjedničkoj kampanji PR stručnjaci sugerirali su tada kandidatu, a danas predsjedniku Zoranu Milanoviću da malo skrati jezičinu, odnosno ublaži retoriku. On je to i učinio. Pazio je koliko će i što govoriti, ali nije dozvolio da mu biraju garderobu, zadiru u njegov izgled i kite ga kao božićno drvce. Milanovića su birači izabrali zbog njegova stava. Na tim izborima nikako nije bilo presudno njegovo odijelo.

Čudno, Vićan je na tu igru sam pristao pa u jednom medijskom istupu tako ističe kako su nedjeljni izbori referendum na kojem građani odlučuju žele li ovakvog ili onakvog Vićana – u odijelu ili u rebatinkama.

Kao da odijelo čini čovjeka? Nekima, doduše, fino odijelo uljepša vanjštinu, no odjela kojom je svaki čovjek pokriven, ne može sakriti njegovu nutrinu. Žele li ljudi jednostavnog i običnog ili uštirkanog Vićana? I sam se Vićan to naime pita. Vjerojatno ni jednog ni drugog jer na kojim je to izborima ikad presudilo nečije odijelo.

Objavljeno u Aktualno

Aktualni župan Nikola Dobroslavić i predsjednik Mosta Božo Petov u drugom će izbornom krugu u nedjelju odmjeriti snage. Dok se Dobroslavić utrkuje za četvrti mandat, Petrovljeva kandidatura za župana krajnje je čudna ako se uzme u obzir stav Mosta da su županije nepotrebne i da ih treba ukinuti.
No, zašto se onda Petrov trudi biti župan? Zašto se Nikola Grmoja na izborima prije četiri godine natjecao za mjesto župana? Hoće li Petrov, ukoliko postane župan, sam sebi izmicati stolicu, raditi na ukidanju županija? Pitanje je paradoksalno, ali je odgovor jasan. Petrov sem bude li izabran, u opstojnost županija više neće dirati niti je ikad stajao iza svojih riječi govoreći da županije treba ukinuti, posebno ne u kontekstu kad u tim županijama Most ima priliku uhljebljavati svoje ljude.

Ipak, kad govoriš da neku funkciju treba ukinuti pa se onda za ta funkciju natječeš tada si tek obični populist. Njegova najnovija floskula kako je Županija puna uhljeba samo podebljava njegovu populističku priču. Treba podsjetiti i kako je Most, još dok je prvi put s HDZ-om bio u Vladi, gurao priču o regionalnom ustroju Hrvatske, ali u toj njihovoj priči Dubrovačko- neretvanska županija nije bila zamišljena kao samostalna regija već su je namjeravali utopiti u dalmatinsku regiju s administrativnim središtem u Splitu.

Pitanje svih pitanja je zašto predsjednik jedne parlamentarne stranke, što Most jest, želi u fotelju župana kad mu je mjesto u Saboru, u Zagrebu? Župan ne može bit saborski zastupnik, a je li Petrovu baš cilj biti župan, predati svoj saborski mandat nekome drugome kad mu je kao šefu stranke koja participira u radu Hrvatskog sabora, mjesto u tom istom Saboru? Hoće li možda Petrov ukoliko u nedjelu postane župan vodstvo nad Mostom prepustiti nekome drugome ili će ga i dalje voditi? Ako će voditi Most kako će istodobno voditi i Županiju i hoće li umjesto u Dubrovniku više vremena provoditi u Zagrebu jer parlamentarnu stranku je možda i teže i kompleksnije voditi nego županiju, a Petrovu je stranka, kao i svakom političkom lideru, ipak nešto važnija od županije. Ili je Petrov na ovim izborima tek običan prevarant, populist i kandidat za župana jer u Mostu nije bilo osobe koja može polučiti dobar izborni rezultat.

Dobroslavić je u kampanju ušao nešto kasnije i dosta je vremena šutao dok je Petrov zalazio u gradske kvartove po Dubrovniku, iako župan po funkciji ni po nadležnostima po gradskim kvartovima nema što raditi. Penetracijom u kvartove Petrov je samo podilazio biračima. Zapravo je cijela njegova kampanja na dubrovačkom području samo čisto podilaženje biračima, nabildano jeftinim populizmom, poput onog sastanka na Batali s vlasnicima plovila i pokušaja nametanja nedostatka komunalnih vezova gorućim problemom županije, dok je zaboravio istaknuti kako su i ti postojeći vezovi zapravo nelegalni. Svojevrsna uzurpacija pomorskog dobra od strane građana, nije bila njegova tema jer gdje će sam sebi šegat granu na kojoj sjedi.

Krajnje patetično bilo je okupljanje mostovaca kod tvrđave na Srđu gdje je igrao na kartu emocija branitelja, ali i srđevaca kada je obećao smanjiti obuhvat golfa s 300 na 100 hektara. Nije dosta jedna tužba na Međunarodnom sudu pa treba još jedna?

Dok Petrov poput kakvog Mesije obećava već 31. svibnja riješiti sve, ama baš sve probleme Županije, Dobroslavić je dosta realniji. Ne zalijeće se i ne daje olako lažna obećanja. Nije to radio ni kao župan u proteklih 12 godina. Naglasak u kampanji ipak malo previše stavlja na državne projekte poput Pelješkog mosta i Zračne luke Dubrovnik. Za realizaciju tih projekata posao je ipak odradila Vlada. No nesporna je činjenica da su ta dva kapitalna projekta ipak na teritoriju Dubrovačko -neretvanske županije i da je Dobroslavić kao župan kod Vlade itekako lobirao i insistirao na njihovoj realizaciji.

Dobroslavić, inače odlično naglašava prioritete Županije na krajnjem jugu zemlje za koju je razvoj prometne mreže ključan. Nastavak gradnje autoceste do Dubrovnika, kao i brze ceste do dubrovačke Zračne luke jamac su razvoja svakog područja pa tako i naše Županije. No, sporost državne razine u realizaciji tih projekata Dobroslaviću je svojevrstan uteg. Ipak, on i dalje o razvoju cestovne i pomorske mreže govori. Od problema ne bježi. Dapače, često naglašava i projekte u pomorskoj infrastrukturi, izgradnju luka i lučica koje su ključne za povezivanje otoka, a time i njihov razvoj.
S druge strane Dobroslavićevim oponentima iz prvog kruga pa i Petrovu u drugom krugu, svi su problemi Županije u Centru za gospodarenje otpadom koji eto nije još izgrađen. Nisu u kampanji isticali koliko su taj projekt zakočile vlade čiji su ministri Holy i Dobrović svaki imali svoj pogled na njegovu realizaciju. Oni su i protiv projekta, ali drugo rješenje ne nude.

Ulaganja u razvoj poljoprivede za što dobar dio Dubrovačko-neretvanske županije ima predispozicije i rješavanje ključnih problema u tom području iznimno su važna tema, ali se o tim politikama nije previše raspravljalo, osim što je Petrov samo nabrajao nerealizirane projekte dok su izostala konkretna rješenja. Bez rješenja su se u kampanji samo pobrojavali problemi u zdravstvu, od povećeg duga dubrovačke opće bolnice do pitanja kvalitete zdravstvene skrbi u dolini Neretve. Ipak, radovi na dnevnoj bolnici u Metkoviću koji bi trebali biti gotovi u studenome pokazuju da se to pitanje rješava dok Petrov u sučeljavanjima opet populistički u celofan mota patetiku te igrajući na emocije birača, priča neke tužne priče iz zdravstva.

Dobroslavić je itekako radio, ali se ostvarenim projektima nije hvalio. Petrov se pak niti kao predsjednik Mosta niti kao gradonačelnik Metkovića i nije nešto pretjerano dokazao, ali se usavršio u patetičnim istupima u kojima samo kritizira.

Nejasna je ta Petrovljeva kandidatura za župana, baš nejasna. U svakom slučaju, 31. svibnja, ako pobijedi čeka ga puno posla. Naime, sve je probleme u Županiji obećao riješiti 31. svibnja, a da nije riješio onaj ključni – većinu u Županijskoj skupštini. Ona je preduvjet za rješavanja problema, odnosno realizaciju obećanih politika, a nju nema.

Kad su u pitanju glasovi, Dobroslavić je u prvom su izbornom krugu zaista imao manju potporu birača u odnosu na izbore 2017. no Dobroslavić je pred Petrovom ipak u velikoj prednosti. On je u prvom krugu prije četiri godine osvojio preko 29 000 glasova birača. Nikola Grmoja kao Dobroslavićev protukandidat skupio je tek nešto više od 16 500 glasova. No, opet više nego Petrov koji je u prvom krugu 16. svibnja imao 13 000 tisuća glasova birača.

Možda Petrov zaista dobije sve glasove SDP-a, no prije će bit da se većini SDP-ovaca gadi javna potpora koji su lideri te stranke s juga uputili Petrovu jer kad socijaldemokratska opcija javno stane iza kandidata klerikalne desnice, tog kandidata kao da zapravo žele utopiti.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 1 od 16

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020