Prikazujem sadržaj po oznakama: hdz

Prvi projekt realiziran europskim sredstvima koji je dao novu dimenziju kulturnoj sceni grada su Lazareti-kreativna četvrt. Godinama zapostavljena kultura, kao važan segment svake zajednice doživjela je novi zamah. Riješili smo višegodišnji problem koji je mučio FA Linđo, vratili smo publiku u Kazalište Marina Držića, predstavili smo Grad od Venecije do Washingtona i New Yorka. Novim kolektivnim ugovorom ustanova u kulturi poboljšali smo uvijete rada svih djelatnika u kulturi, započeli smo obnovu Orlandovog stupa te u suradnji sa DPDS-om pokrenuli obnovu Kneževog dvora na Lopudu.

Čast je baštiniti tradiciju Grada!

Nakon 10 godina čekanja, uređena je omiljena dubrovačka šetnica! Uhvatili smo se  u koštac s problemima i ovu priču doveli do kraja. Novo ruho dobio je botanički vrt na Lokrumu, a isto uskoro očekuje i najstariji dubrovački javni zeleni prostor park Gradac. Izgradili smo prvi park za pse u Mokošici, a slijedi i uređenje novih zelenih javnih površina poput parka Pile.

Čast je očuvati i urediti javni prostor na korist svih građana!

U luke na području Dubrovačko-neretvanske županije, kroz 46 projekata, do sada je uloženo ili osigurano financiranje u visini oko 700 milijuna kuna. Među ugovorima koji su na korak od realizacije je i onaj za luku Perna vrijedan oko 110 milijuna kuna – rečeno je danas tijekom posjeta Orebiću i Trpnju kandidata HDZ-HSS-HSLS-HSU-HS za župana Nikole Dobroslavića, kandidata za njegovog zamjenika Joška Cebala i saborskog zastupnika HDZ-a Branka Bačića. Izgradnja nove trajektne luke omogućit će kvalitetniji, održiviji i ugodniji boravak stanovnicima, a uz luku se rješava i projekt obilaznice Orebića što će smanjiti gužve u samom centru Orebića. To će značajno poboljšati kvalitetu života žitelja ovog kraja – smatra kandidat HDZ-a i partnera za načelnika općine Orebić Tomislav Ančić.

Kandidat za župana Nikola Dobroslavić podsjetio je da je izgradnja škole i školske sportske dvorane u Orebiću sufinancirana sredstvima dvaju europskih fondova te od strane Dubrovačko-neretvanske županije i Općine Orebić. Među značajnijim infrastrukturnim projektima na ovom području i rekonstrukcija lokalne ceste Trpanj – Velika Prapratna – Crkvice – Osobljava – Sreser.

U razgovorima s mještanima Trpnja i u društvu kandidata za načelnika općine Trpanj Jakšu Frankovića najavljen je i projekt energetske obnove ambulante u Trpnju. Uz poljoprivredu i turizam ovaj dio Pelješca svoju priliku vidi i kroz razvoj selektivnih oblika turizma, poput cikloturizma, a županija je već dala potporu projektu u kojem je uređeno 40 kilometara biciklističke staze od Orebića do Trpnja.

Nakon što mu je četiri godine izmjenama Zakona o lokalnim izborima onemogućeno političko djelovanje, za bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića sudjelovanje na lokalnim izborima politički je povratak. Iako konferencije za novinare održava gotovo svakodnevno jer se osim za gradonačelniki, natječe i za mandat u Gradskom vijeću kao kandidat platforme „Dubrovnik, naš grad” ističe kako uopće nema osjećaj da se događa „nešto kao kampanja”.

Ususret turističkoj sezoni naglašava kako Dubrovnik za turiste nije spreman jer nema ni sustav ni mjere za dolazak i boravak turista u Gradu. Najavljuje kako će, ukoliko bude izabran za gradonačelnika, reorganizirati gradsku upravu. One koji su višak neće otpuštati već će im dati posla.

Oporbu poziva na konsenzus. Za bivšu blisku suradnicu Olgu Muratti, koja je često govorila kako samo Andro može voditi Grad, ističe da je činom koaliranja s HDZ-om prestala postojati. Nositeljici HDZ-ove liste Zrinki Raguž u novom sazivu Gradskog vijeća, u kojem očekuje osvojiti četiri mandata, nudi suradnju i najavljuje organizirati referendum o zidinama.

Nakon lokalnih izbora 2017. na kojim se niste mogli natjecati, najavili ste sudjelovanje u utrci za gradonačelnika 2021. Je li se što primijenio u odnosu na prošlu kampanju?
- Osjećam se ležerno i uopće nemam osjećaj da je kampanja niti da se događa nešto kao kampanja. Inače, već duže vrijeme u svakom medijskom istupu iznosim konkretna rješenja za Dubrovnik, za koja još nitko nije rekao da ne valjaju. Nisu to nikakva lažna obećanja, sve je vrlo konkretno i financijski potkovano. Bilo bi mi drago da se u ovim okolnostima više govori o zdravstvu.

Mislite li da je u uvjetima pandemije Dubrovnik spreman za prihvat turista?
- Nemamo mi ništa, osim izuzetno vrijednih liječnika i sestara koji više od godine dana rade izuzetno težak posao. Nemamo sustav, a županijski Stožer nije kompetentan. Njihova zadaća nije izmišljati toplu vodu već komunicirati s javnosti, što ne rade. Nije bilo ni jedne ozbiljne konferencije za novinare, osim kad ste ispred bolnice dobivali statistiku, a ni toga više nema.
Dva mjeseca kasnimo za ostalim zemljama, a platforma cijepise se raspada.
Prvi u zemlji baš na portalu Dubrovikpress.hr rekao da treba cijepiti turističke radnike. Tada sam i ministrici turizma poručio da podnese ostavku ako joj to nije imperativ. To je bilo u veljači, a ministrica je tek neki dan došla u Dubrovnik. Bila je jedna akcija cijepljenja turističkih radnika i što su nakon toga učinili? Pa ne mislite valjda da su u jednoj turi cijepili sve turističke radnike? Mene ne zovu da im pomognem iz političkih razloga. Možemo krenuti dobro sa sezonom, ali mogu se dogoditi dvije svadbe u Hercegovini pa ćemo imati 200 zaraženih i kako onda Njemačkoj ili Velikoj Britaniji objasniti što se događa kad će oni u tom slučaju našu Županiju proglasiti kao crvenu zonu.

Kakvu onda sezonu očekujete?
- Moja obitelj ima apartmane i do 1. kolovoza nema rezervacija. Nema čak ni upita pa ni za našu kuću u Imotici koja je potpuno izolirana. Još uvijek smo za Veliku Britaniju, SAD i zemlje EU-a crveni.

Mislite li da će dva kruzera, najavljena za kraj svibnja, uploviti i što će biti s izravnim letovima za New York nakon što nas je State Department zbog COVID-a stavio na listu zemalja nepoželjnih za putovanja?
- Avioprijevoznici i cruise kompanije bilježe gubitke u milijardama dolara i priželjkuju otvaranje, ali što nam to vrijedi dok State Department poručuje državljanima SAD-a da ne putuju u Hrvatsku. Naša priča o cjepivu se zakomplicirala, a nemamo ni A, ni B, ni C scenarij. Do 1. kolovoza neće biti nikoga i ostaje nam naše hrvatsko tržište na kojemu nemamo aktivnosti, nemamo kampanju za naše goste kojima je ovo odlična prilika da ljetuju u Dubrovniku, recimo za 1 499 kuna. Mi priče za sezonu nemamo. Da bi nas stavili u zelenu zonu moramo imati veliki broj cijepljenih i malo zaraženih. Mi konkretne podatke o broju cijepljenih nemamo jer nemamo registar cijepljenih ni sustav koji bi to pratio.

Nas je COVID bacilo na koljena, pokazavši nam što donosi ovisnost o turizmu, a vi kandidati uporno stavljate naglasak na turizam. Može li itko od vas stvoriti preduvjete za razvoj drugih grana gospodarstva?
-Teško! Naš pad u turizmu je 90 posto. Znači, Dubrovnik ima pad svoje glavne gospodarske djelatnosti koja čini 70 posto našeg GDP-a. Mi smo gospodarski pali 63 posto, a Hrvatska 9 posto. Mi smo sedam puta lošiji od hrvatskog prosjeka. Kome ćete prodati poljoprivredne proizvode? Spominje se razvoj IT sektora, pa za to morate imati tisuće ljudi. Od Prevlake do Pelješca je 120 000 ljudi,od čega je radno aktivno 40 000. Dio je zaposlen u javnom sektoru i ostaje 25 000 koji mogu stvarati dodatne vrijednosti. Mi smo predaleko od bilo čega, a cijena rada je problematična. Imali smo Atlantsku plovidbu i gdje je završila. Imali smo Dubrovkinju, DTS, regionalne trgovačke tvrtke, propale su. Propale su u i tvornice.

Propale ili su ih ciljano uništili?
- Ne znam kako bi se sve razoreno moglo vratiti. Najjači igrači i države svijeta nisu napravile alternativna rješenja bez velikih investicija.

Pa niste li vi političari tu da stvorite preduvjete za velike investicije? Niste li vi koji ste se izmjenjivali na vlasti radili velike greške ucrtavajući te silne turističke zone u prostorne planove?
- Za IT sektor vam treba samo računalo, trebate imati svoju sobu, umočiti noge u more i raditi na računalu. Primjerice, moj rođak iz Dubrovnika radi za jednu od najjačih svjetskih IT kompanija. Radi za američku plaću, a ne mora uopće doći u New York. Ne treba ured, ima računalo. Na razini poduzetničkih zona Dubrovnik nije u stanju razviti ni stolariju.

Ali hoćete li Vi, ako budete izabrani za gradonačelnika, barem pokušati nešto napraviti za razvoj drugih grana gospodarstva?
- Osnovna stvar je dodatna vrijednost, a nju čine djelatnosti koje zapošljavaju veliki broj ljudi. Morate dovesti potrošače koji će bit u Gradu cijelo vrijeme. Napraviti proizvod konkurentnim izvesti ga u Europu je skoro pa nemoguća misija. Dubrovačko Sveučilište, primjerice, ima dom koji je prazan. Nismo u stanju osmisliti model visokog školstva za radnike u turizmu, kulturi. Nemamo gotov niti jednu brandiranu proizvodnju vina. Bez otvaranja prema svijetu, otvorenog društva i grada daljnji razvoj je nemoguća misija.

- Govorili ste o stanju u gradskom proračunu, kreditima aktualnog gradonačelnika. Kakvo ste stanje Vi njemu ostavili? Što očekujete da ćete zateći ako budete izabrani?
- U svakom slučaju bit ću u Gradskom vijeću. Bit ću najmanje gradski vijećnik, ali nadam se da ću bit gradonačelnik. Frankoviću je na računu ostavljeno 70 milijuna kuna i plaćeni svi računi. Dobio je presudu Visokog trgovačkog suda za naplatu 25 milijuna kuna agencijama, a bio je protiv toga. Dobio je koncesiju za žičaru i zidine, Revelin, DuCard. Prije mene nitko nije vidio da se može zarađivati od gradske imovine, a novac se u proračun slijevao od klasičnog iznajmljivanja prostora te stolova i stolica. Od 2017. do 2020. se u proračun slilo 416 milijuna kuna od imovine za koju sam se izborio. Frankoviću sam donio pola milijarde kuna, a bile su to teške utakmice zbog kojih prolazim i suđenja jer se smatra da sam trebao tražiti više u proračun. Ne mogu shvatiti da je za tri godine obilja uzeo 350 milijuna kuna kredita. Barem je tako Franković neki dan rekao Plenkoviću.

Koliko je Vaših kredita dočekalo Frankovića 2017.?
- Uzeo sam jedan jedini kredit od 88 milijuna kuna za osam godina od čega je bilo isplaćeno nekih 30 milijuna kuna. To je kredit za groblje Dubac, Ilijnu glavicu i Lazarete. Dakle, u osam godina sam prosječno godišnje uzimao 11 milijuna kuna kredita. Mato je za tri godine obilja uzeo 280 milijuna kuna kredita ili 10 puta više, a u kriznoj je godini uzeo kredit od 80 milijuna kuna za likvidnost na dvije godine pa je rata ove godine 70 milijuna kuna, dogodine 70, godinu iza 50. Prošla godina je završila sa 258 milijuna kuna proračuna, ove godine ćemo bit sretni ako dođemo 230 milijuna kuna. Bit će samo za plaće, a plaće su 200 milijuna kuna. Samo su plaće u gradskoj upravi 50 milijuna kuna.

Jesu li ta izdvajanja za plaće previsoka?
-Apsolutno! Ja sam ih ostavio na 35 milijuna kuna, a sad se izdvaja 45 milijuna kuna. Zaposleno je 100 novih ljudi, ljudi koji nemaju što raditi.

Koliko ste ljudi Vi ostavili u gradskoj upravi?
- Onoliko koliko sam dobio od Šuice, 210, s tim da je 10-tak zaposleno na legalizaciji. U osam godina zaposlio sam jednog ili dva čovjeka. Sad ih je 80-tak novih i 15-tak milijuna kuna godišnje su veća izdvajanja za plaće. Prvu stvar koju ću već u osam sati ujutro kad budem izabran za gradonačelnika napravit je formiranje lokalnog stožera, turističkog stožera koji će vodit Romana Vlašić. U 11 sati će bit kolegij pročelnika na kojem će mi predočiti stanje u proračunu. Tko ne dođe s prijedlogom rebalansa prestaje bit pročelnik trenutno.

Što ćete s pročelnicima, hoćete li reorganizirati gradsku upravu?
- Da je problem grada 15 milijuna kuna za HDZ-ove uhljebe, a tu riječ ne volim, rekao bi da ne moram bit gradonačelnik jer to može riješiti bilo tko, Capor, Raguž, Franković. Problem su radna mjesta u Gradu Dubrovniku. Ne znamo hoće li Vlada podržavati Dubrovnik. Mato Franković i Nikola Dobroslavić premijeru nisu rekli niti jednu stvar koju morali reći. Nisu mu rekli da treba poseban zakon ili program samo za Dubrovnik, odnosno područje od Konavala do Stona jer naš pad u turizmu jednak šteti od potresa na Baniji. Lud čovjek ne bi rekao da će vratit kredit za šest mjeseci, Tko u to vjeruje? Moramo sačuvati svako radno mjesta.

Pa i ova uhljebnička?
- Pa i ta jer su to ljudi koji hrane svoje obitelji. Inače, gradskoj uprave, treba od 160 do 170 zaposlenih na punom radnom vremenu.

Ali Vi im najavljujete fleksibilno radno vrijeme.
- Odradit će oni svoju smjenu. Sad je tamo na snazi model Mato upravitelj zatvora. Ako dođu pet minuta prije ili kasnije, snima ih kamera. Moraju pisati ispričnice. Danas je sve na internetu, a oni rade putem računala i mobitela. Njih 150 sad radi na digitalnoj platformi a 30 do 50 posto ne dobije mjesečno nikakav zadatak. Ne da ne bi radili nego im nadređeni na daju zadatke. To je pokazala Frankovića analiza. Tamo je sustav da se ništa ne smije ako gradonačelnik ne odobri. Većina pročelnika niti ne smije istupati u medijima.

Koje ćete pročelnike mijenjati ako pobijedite?
- Mato je rekao "svi oni koje sam ja doveo, poći će zajedno sa mnom".

Hoće li on to učiniti, odvesti ih ako izgubi?
- Naravno da neće. Od ljudi to ne očekujem, ali od njega očekujem da ode. Doveo je u gradsku upravu 120 novih ljudi i naravno da će oni ostati unutra. Pročelnici će svi dati ostavke kao što su ih dali Frankoviću u lipnju 2017. Optimalan broj upravnih odjela je devet. Spojit ću UO za prostorno planiranje i odjel za davanje dozvola. Pročelnika tog odjela s potrebnim iskustvom ja trenutno u Dubrovniku ne vidim. Dubrovčanin kojega bi volio vidit na tom mjestu je Dubravko Bačić, docent arhitekture. Na čelu UO za stanovanje i gradnju bit će netko iz povijesne jezgre. Rad gradske uprave ću potpuno otvoriti, bit će otvoreni kolegiji. Svaki drugi kolegij bit će sastanak pročelnika s predstavnicima klubova vijećnika.

Zapravo pozivate na politički konsenzus kao da ne znate da je takvo nešto u Dubrovniku trenutno nemoguće.
- Nije točno! Imali smo dva puta taj model, imali smo kohabitaciju. Jedan put je predsjednik Gradskog vijeća bio Niko Bulić, a drugi put Mato Franković, a ja sam bio gradonačelnik izabran od građana.

Ajmo reći da je prvi put bio konsenzus, a drugi put pokušaj kohabitacije. S Bulićem Vam je bilo lako, s Frankovićem baš i ne.
- Niko Bulić i Dubravka Šuica, koja je tada vodila HDZ, kad je njezin kandidat Teo Andrić izgubio izbore, vidjela je da se sa mnom ne može takmičiti u pobjeđivanju pa je odlučila surađivati. Dubravka Šuica, Niko Bulić, Dubravka Marunčić i Mario Obuljen, bili su ljudi koji su s nama dogovarali sve stvari. U Vijeću je bilo 25 vijećnika, a 20 ih je glasalo za svaku točku. Mato je došao po modelu ptice kukavice gdje mali ptić kukavica čim se izlegne iz gnijezda izbaci jaja ptice domaćina kako bi majka hranila samo njega. Prvo je bio dobar prema Šuici, a kad je malo stasao, izbacio ju je, a kad je od mene izgubio izbore, izbacio me s lex Vlahušićem. Postao je gradonačelnik i uštukao sve ljude oko sebe. Mato ne može živjeti u sustavu u kojem on nije najvažniji, a njegova sposobnost vođenja Dubrovnika je najlošija od '45. na ovamo. Mene zanima i zašto je Franković odlučio ne nositi listu HDZ-a za Gradsko vijeće.

Kako Vi to tumačite?
- Kad pobijedim s kim imam razgovarati, sa Zrinkom Raguž? 'Ko je Zrinka Raguž? Ona je bila šefica protokola Miri Buconić kad sam ja bio član Županijskog poglavarstva i ravnatelj bolnice. Bila je mlada djevojka koja je učila posao. Mato kažnjava Zrinku Raguž prvim mjestom, a jedno mjesto im je i skinuo. Meni je sad lakše ući u drugi krug i pobijediti jer je HDZ odlučio da je Mato Franković bivši. Listom na kojoj ga nema, šalje poruku da se umorio i dao svoj maksimum, povlači se.

Gdje mislite da će otići Franković, ako ste u pravu?
- U Sabor, ima mandat još tri godine. I za vrijeme krize on provodi dio vremena u Saboru.

Biste li ostavili Zrinku Raguž na mjestu pročečnice za EU fodnove ukoliko postanete gradonačelnik?
- Nemam problem da Zrinka Raguž ili bilo tko drugi ostane. Kad je Niko Kapetanić,s kojim sam bio u ratu za zidne, ostao direktor Sanitata onda nemam problem da Zrinka Raguž ostane pročelnica. Između sadržaja i forme biram sadržaj i pokazujem da je moje srce veliko.

Kako komentirate da je Olga Muratti 6. na HDZ-ovoj listi?
- To je loše za nju i HDZ, ali je dobro za mene.

Čime je ona to mjesto zaslužila?
- Pa ulizništvom s Matom. Što mislite zašto sam se ja sukobio s Dujmovićem, izašao iz HNS-a? Zašto sam 2005. Luki Bebiću kad mi je došao doma i nudio mi sve moguće pozicije, Sanaderu koji mi je nudio mjesto potpredsjednika Vlade ako pretrčim u HDZ, rekao ne? Majka mi je tada rekla, "Andro ova familija ima neke vrijednosti".

Poslušali ste mater?
- Da sam prihvatio prestao bi se zvat Andro Vlahušić. Moja mati bila bi me se odrekla. To je prevara! Ljudi varaju jedni druge u braku, u poslu, na tržnici, ali kad izdaš svoja uvjerenja, ti si ništa, prestaješ postojati kao čovjek, potrošna si roba. Ljudi znaju Olgu Muratti iz SDP-a, pamte tko je onaj pravi komunista, drugarica. Kad napraviš zaokret koji je ona napravila,prestaješ postojati kao politička osoba.

Ali ulazi u Gradsko vijeće.
- Vrijedi li 40 000 kuna za ostatak života?

O kojih 40 000 kuna govorite?
- O vijećničkoj naknadi.

Kaže Vićan da joj je od naknade u Upravnom vijeću u Hotelu Gruž pripalo 100 000 kuna.
- Je li 40 000 i 100 000 kuna, kad prodaš dušu vragu treba to znati i upakirati.

Jeste li pogriješili u odabiru najbližih suradnika dok ste bili gradonačelnik?
- Ne, nisam pogriješio ni kod Željka Raguža,ni kod Olge Muratti, ni kod Tatjane Šimac Bonačić, ni kod Valentina Dujmovića ili drugih ljudi koji su otišli su na drugu stranu. Mora postojati slobodna politička misao. Dubrovnik ne smije funkcionirati na podjeli 13:12 ili 11:10 ako želimo da ovo malo selo sa 40 000 ljudi igra prvu ligu. Ako ćemo funkcionirati na toj podjeli, uvijek ćemo igrati treću ligu. Raguž i Dujmović su se sa mnom razvili u samostalne ljude. S Matom su postali kao i on. Nikoga nisam izdao niti se ikoga odrekao. Za Dujmovića nisam nikad rekao lošu riječ, niti protiv Tatjane. Kad sam preostao bit gradonačelnik, govorila je protiv mene u kampanji, a ja sam dao posao njezinoj kćeri jer je u dizajnu izvanredna. Da treba i Olgi bi pomogao.

Nije li to Vaša greška?
-Nije, ne mogu se primijeniti. Kako da se ponašam? Toliko bogat iskustvom i drugim životnim darovima da mogu dijeliti do kraja života. Evo, Vićan je nedavno rekao da je afera Šipan napakirana. Molio bi ga da dok je živ, barem jednom javno kaže što je bilo posrijedi, da kaže istinu. Olgu sam vodio po cijelom svijetu, u New Yorku smo se prepirali oko toga znali engleski ili ne. Željko je puno puta zasukao rukave, sjedio sa mnom na stupićima, a Željko koji danas šuti, nije Željko kojeg poznajem.

Je li Vam presuda za Šipan i suđenje za Revelin teret u kampanji?
-Ne, jer ljudi znaju da je to suđenje politički progon. Kad si uspješan nešto ti moraju naći, moraju te ganjati. Ja svaki dan Bogu zahvaljujem što mi je omogućio da živim i pomažem ljudima. Preživjeli smo rat, preživjet ćemo i ovu kugu, ali moram učiniti sve da ne bude gladi i to će bit moj osnovni zadatak kad budem opet gradonačelnik.

Biste li ako Vas izaberu išli u restriktivnije izmjene GUP-a?
- Da! Prostor se mjeri širinom, a ne visinom. Mi moramo proširiti ulice i prometnice, ozeleniti grad. Moramo omogućiti da mogu nadograditi svoju kuću za svoju djecu. To je ključno. Dubrovnik treba pretvori u pješačku zonu i da nema nove izgradnje osim nadogradnje obiteljskih kuća.

Ali Slezacima nudite za parcelu Zaklade Mihanović nudite zamjensku parcelu.
- Da, na prostoru gdje je Vrtlar u neposrednoj blizini ima dovoljno kvadrata. Cilj je sačuvati taj zeleni pojas, a Slezacima ćemo za 18 milijuna, temeljem procjene vještaka ponuditi drugu parcelu. Ako budem gradonačelnik, prva odluka bit će odbijanje gradnje tom prostoru jer je to zeleni pojas pa neka nas tuže.

Spremni ste potrošiti 18 milijuna kuna za spor?
- Naravno!

U čijem je mandatu parcela Zaklade prenamijenjena?
-Neki govore da je to bilo u mandatu Dubravke Šuice, ali mislim da je bilo čak i ranije. Žao mi je što nisam tu parcelu onda pretvorio u negrađevinsko područje i odmah ušao u spor. Bilo me strah da ću tako ukinuti Zakladu siromašnih primoraca. Inače, kad budem izabran, bit će otvoreni sastanak u gradskoj upravi pa neka predstavnici Zaklade i Slezaci, Vićan i Fanković kažu je li Dubrovnik ljepši s tom građevinom ii ne. Ako se složimo da nije, ostaje nam pitanje cijene. Idemo sjesti s investitorima uz direktan prijenos, sučeliti argumente. Isto ću učiniti s Belvedereom, da znamo zašto se ne obnavlja.

Temeljni je problem GUP iz 2005., no budući da Vas se proziva, što ste to mijenjali u GUP-u iz 2014. godine?
- Pa sve je Šuica pretvorila u građevinske zone. Nema više jedne zelene zone, osim Petke na kojoj žele graditi, Cijeli grad je građevinska zona. Treba pronaći moje izlaganje iz tog vremena gdje govorim da grad čine javne površine, zelenilo, parkovi, prometnice. Ja sam cijelo vrijeme protiv ovakve izgradnje i zato sam se zalagao za gradnju izvan užeg područja grada, širio ceste, dodavao javne površine- Nema jednog jedinog primjera da smo nešto širili već smo smanjivali volumene.

Da, ali mi smo kod Grawea dobili gradnju koja nije bila moguća ni 60-tih godina.
- Još gore, nismo vodili računa da su od Puta Nikole Tesle četiri traka. Nema pločnika, ničega nema jer nitko to nije promišljao.

Niste li Vi uredili tu prometnicu? Kako niste predvidjeli pločnike?
- Mi smo taj dio 2013., 2014. prenamijenili, a promet je trebalo sagledati kroz rješenje Lapadske obale. Slezaci se nisu baš dobro pokazali. Mato sakriva okolnosti oko Grawea k'o zmija noge. Ukinuli su povjerenstvo za lijepo, izgubili kontrolni mehanizam i dobili su Slezake.

Što je Franković napravio dobro u svom mandatu?
-Završio je postojeće projekte, no potrošio je previše novca. Gradac je dobar projekt. Respect City je dobra ideja, ali je provedba loša jer kad imaš gužve to ne pričaš nego ih rješavaš. Sve što je napravljeno dobro, meni je drago jer to su projekti koji su nastavljeni, koji su imali kontinuitet. Dobro je da se Lapadska obala radi EU sredstvima. Neki projekti su mogli bolje.

Hoćete li ukoliko ne budete gradonačelnik konzumirati svoj mandat u Gradskom vijeću?
- Hoću! Dubrovnik, naš grad će iz platforme prerasti u udrugu.

Zašto na izbore niste izašli samostalno s Platformom?
- Zato što smo u teškom vremenu kad je ljude jako teško dovesti u politiku jer se boje. Ideja je bila da na izbore idem samostalno, bez stranaka.

Mislite li da ste pogriješili što na izbore niste izašli samo s ljudima okupljenim oko platforme?
-Možda, ali da su smo u normalnim okolnostima, da se odvija normalni politički život grada, sigurno bismo išli samostalno. Dok gledaju hoće li kupiti samo kruh, dok smo u teškim vremenima, jako je teško dovesti ljude na platformu, ali nakon izbora ćemo je nastaviti graditi.

Isticali ste kako platforma Dubrovnik, naš grad neće prerasti u političku stranku.
-I dalje tako mislim, ali vidim i kroz ove izbore koliko je važna stranačka infrastruktura, simpatizeri, članovi.

Franković ni Vama ni protukandidatima ne odgovara. Zašto šuti?
- To nitko živ ne zna, to se još nije dogodilo u kampanji. Ne govori niti o rezultatima rada. Nije se ni svom šefu Plenkoviću pohvalio. Rekao je samo da je dug 350 milijuna kuna, a da će on donijeti 3 milijarde kuna. Ta je glupost nezabilježena u povijesti svemira.

Zašto Mario Tevšić na kraju nije ostao treći na listi?
- Mario je moja desna ruka. On je nakon mene najjača osoba na političkoj sceni jer razumije politiku u Gradu. Mario je defacto glavni tajnik Dubrovnik, naš grad.

Očekujete pet mandata u novom sazivu Vijeća?
- Za četiri se tučemo, a peti ako se dogodi neko ludo čudo.

S kime biste, ako budete u poziciji, formirali većinu?
- Nakon što Mato ne bude u Vijeću welcome su i Zrinka i Pero i Željko, svi su dobrodošli. Mi smo glavni remetilački faktor toj kukavici koja je izbacila sve ptiće iz gnijezda. Kad ga ne bude u Vijeću ponovo ćemo imati kohabitacijsko konsenzulano Vijeće. Nemam ništa protiv da Zrinka Raguž predsjednica Gradskog vijeća, Miho Obradović ili Mario Tevšić, pa čak ni Pero Vićan. Bilo bi zanimljivo da sam ja gradonačelnik, a Pero predsjednik Gradskog vijeća.

Niste više hodajuća laž, Vićan je promijenio retoriku.
- On je kao političar jedno bogatstvo grada, ali način na koji radi je katastrofa. Sam po sebi je kao medalja simpatična ljudima, ali je njegovo pozicioniranje destruktivno. Inače mislim da svi trebamo bit u koalociji u vremenu ove krize.

Obećali ste referendum o zidinama. Hoće li se on dogodit bez obzira osvojili Vi vlast ili ne?
- Hoće 100 posto ukoliko se DPDS ne urazumi. Imati na računu milijune dok su ljudi gladni i obnavljati austrijske spomenike u Konavlima, nije dobro jer se revolucije ne vode samo riječima.

Stanovnici otoka Mljeta svoju budućnost vide kroz razvoj turizma pa županijsku potporu izgradnji luke nautičkog turizma u Sobri ocjenjuju izuzetno važnom. Uz razvoj važno je osigurati žiteljima kvalitetne uvjete za život i obrazovanje pa je na Mljetu u planu rekonstrukcija i dogradnja osnovne škole u Babinom Polju.

U razgovoru s građanima, kandidat koalicije HDZ-HSS-HSLS-HSU-HS za župana Nikola Dobroslavić s kandidatom za zamjenika Joškom Cebalom i saborskim zastupnikom Brankom Bačićem potvrdio je da je potreba izgradnje ljekarne već uvrštena među županijske projekte koji doprinose kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti kao jednom od osnovnih preduvjeta za kvalitetu življenja.

Ruralni turizam kao dodana vrijednost na Mljetu već je naišao na potporu Dubrovačko-neretvanske županije kroz projekt „Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija“– nove tematske ture duge čak 20 kilometara, a koja je predstavljena i kroz posebnu brošuru. „Mljet – mistična oaza“ s četiri staze - “Put maslina”, „Sakralno blago”, “Put suhozida“ i „Izvori vode – stari potok“ – pojasnio je domaćin na Mljetu HDZ-ov kandidat za načelnika općine Đivo Market.

Dubrovačko-neretvanska županija pratila je i potrebu cestovne povezanosti na samom otoku i to kroz rekonstrukciju lokalne ceste na dionici između naselja Kozarica i državne ceste.

80 posto teritorija Dubrovačko - neretvanske županije čine more i otoci pa je niz županijskih projekata očekivano usmjeren upravo prema Korčuli, ali i poluotoku Pelješcu gdje su danas bili kandidat za župana koalicije HDZ – HSS – HSLS – HSU – HS Nikola Dobroslavić, kandidat za zamjenika Joško Cebalo i saborski zastupnik HDZ-a Branko Bačić.

- Postavili smo sebi za cilj osigurati hitnu medicinsku skrb na teže dostupnim lokacijama i otocima u cijeloj našoj županiji. – rekao je u razgovoru s građanima župan Nikola Dobroslavić istaknuvši da je Dubrovačko-neretvanska županija jedina ostvarila standard cjelogodišnje hitne helikopterske medicinske službe.

Investiciju u novoj luci Polačište prati i rekonstrukcija pristupne ceste i to je tek dio značajnih infrastrukturnih lučkih projekata na otoku. Prometna povezanost Korčule izuzetno je važna, a ostanku na otoku posebno doprinose nove prilike za mlade kojima se uskoro otvara mogućnost studija pomorstva i turizma, a među projektima u obrazovanju, uz ulaganje u područnu školu u Lumbardi je i izgradnja sportske dvorane pri srednjoj školi Petra Šegedina.

Uz Korčulu i Lumbardu kandidati su obišli i Janjinu u kojoj je također u planu izgradnja montažne školske-sportske dvorane. Uz ribarstvo, poljoprivredu i turizam Korčula i Pelješac svoju priliku vide i kroz razvoj selektivnih oblika turizma, poput cikloturizma, a županija je već dala potporu projektu u kojem je uređeno 40 kilometara biciklističke staze od Orebića do Trpnja.

Dubrovačka bošnjačka stranka podržava Nikolu Dobroslavića, kandidata za župana koalicije HDZ-HSS-HSLS-HSU-HS. Nastavak je to suradnje koalicijskih partnera s bošnjačkom zajednicom koja je i u protekla tri mandata dala potporu županu Nikoli Dobroslaviću.

- Zahvalan sam što ste prepoznali program naše koalicije, ali i nas kao kandidate i vjerujem da ćemo i ubuduće kvalitetno surađivati jer suživot i zajednički doprinos svih nas čini našu zajednicu ovako uspješnom.- istaknuo je Nikola Dobroslavić.

Predsjednik DBS-a Fetah Sado Bečić istaknuo je primjere uspješne suradnje Županije s bošnjačkom zajednicom te izrazio uvjerenje da će Nikola Dobroslavić i HDZ na čelu koalicije osvojiti i četvrti mandat u Dubrovačko neretvanskoj županiji.

- Imate našu potporu jer ste osoba koja stabilno i bez afera vodi našu Županiju. – zaključio je Bečić.

Zašto ste se odlučili na kandidaturu za još jedan mandat? Mislite li da možete još jednom zadobiti povjerenje građana?
- Da nisam uvjeren u uspjeh ne bih se kandidirao. Naravno da sam se prije prihvaćanja kandidature pitao kako će ljudi gledati na to, ali kad sam jednoglasno preložen od Županijskog odbora stranke i budući da sam zdrav i imam potrebnu energiju prihvatio sam i ovaj izazov. Odradili smo odgovorno protekli mandat kao i sve prethodne, nemamo iza sebe afera, razumijemo se s našim sugrađanima, poštujemo ih i slušamo što nam govore. Čak nam ni oporba u Skupštini nije mogla predbaciti ništa ozbiljno, sve se svodilo na uobičajena politička prepucavanja. Svih 12 dosadašnjih godišnjih proračuna i izvršenja proračuna usvajano je uredno, nikad nismo upali u finacijske probleme jer znamo umješno i odgovorno gospodariti proračunom. Rezultati našega rada su vidljivi iz položaja naše županije u usporedbi s drugima i u realizaciji strateških projekata.

Pa, gdje je naša županija trenutno u odnosu na druge?
- Naša županija među tri je najuspješnije hrvatske županije, tek malo iza Zagreba, a gotovo poravnata s Istarskom županijom. A svi znamo odakle je tko krenuo, mislim na sudbinu u agresiji na Hrvatsku. Najbolja smo županija po korištenju fondova EU sa 7 milijardi kuna vrijednosti ugovorenih projekata, najbolji smo i u gospodarskom korištenju pomorskog dobra. Osigurali smo regionalni status i Dubrovniku status županijskog središta. Ništa ispod toga nije nam, naravno, bilo prihvatljivo i u tome smo imali potporu Vlade Andreja Plenkovića. Izborili smo projekt Pelješkog mosta i spojnih cesta, milenijski projekt povezivanja dvaju odvojenih dijelova hrvatskog teritorija.

Što kažete na tvrdnje da Pelješki most nije županijski nego državni projekt?
- On je županijski, ali svakako i državni projekt, dapače geostrateški nacionalni projekt. On je svehrvatski projekt, projekt svih građana RH, mi smo ga izborili, a gradi ga Vlada Andreja Plenkovića. Mi samo tvrdimo da smo ga mi izborili, jer da nije ove županijske strukture i naše stranke u županiji pitanje bi li se on još počeo graditi. Činjenica je i da je Pelješki most svojevrsni hrvatski simbol dosadašnjih investicija iz EU projekata i da se nalazi upravo u našoj županiji. Vjerujemo da ćemo i u idućem programskom razdoblju biti još uspješniji po privlačenju sredstava iz EU na krajnji jug Hrvatske.

Koji su projekti okosnica vašega Izbornog programa za iduće mandatno razdoblje?
- To je prije svega nastavak gradnje autoceste do Dubrovnika (Osojnika), brze ceste do Zračne luka i brze Pelješke ceste. Nakon Pelješkog mosta moramo dovršiti povezivanje unutar županije i s ostalim dijelom Hrvatske i EU. Uz ceste tu su i luke Perna i Prigradica koje uz već ugovorene Velu Luku, Polačište, Donje Čelo, Trpanj, Puntin i Uble zaokružuju kvalitetno povezivanje otoka u našoj županiji. Tu je projekt obnove Opće bolnice, završetak Dnevne bolnice u Metkoviću, Brana na Neretvi i zaštita Neretvanske doline od zaslanjenja, Višenamjenski kongresni centar, Centar kompetentnosti u turizmu, Centar za mediteranske kulture u Neretvi, Centar za rane ingtervencije u Metkoviću, gradnja i obnova škola i dvorana, programi za digitalno i zeleno poduzetništvo, briga za ranjive skupine, branitelje, treću životnu dob itd.

Koga vidite kao protukandidata u drugome krugu?
- Građani će odlučiti hoće li biti jedan ili dva kruga.

Mislite li da možete osvojiti više od 50 posto glasova u prvom krugu?
- Ne razmišljam o tome, građani o svemu odlučuju. Mogu samo reći da mi imamo rezultate iza sebe, ponudili smo ozbiljne kandidate i odličan program, iza nas kandidata stoji naša stranka, HDZ, na čelu velike koalicije stranaka i uvjeren sam u većinsku potporu naših sugrađana, kao i na svim dosadašnjim izborima.

Što možete reći o vašim protukandidatima na izborima? Kolika su vam prijetnja?
- Poštujem sve suparnike, nisu mi prijetnja, očekujem da pokažu svoje programe i ono čime žele zadobiti potporu birača. To do sad, međutim, nismo vidjeli. Vidjeli smo da nekima od njih smeta što sam pun energije u ovoj životnoj dobi, pa im je glavni prigovor mojoj kandidaturi moja dob, jer očito nemaju istinske primjedbe na moj rad. Kao odgovor ću parafrazirati onu kinesku: Nije važno je li mačka stara ili mlada, važno je da lovi miševe! A miševa u i oko Županije nema.

Vaši suparnici potežu pitanje Centra za gospodarenje otpadom, što vi kažete na njihove navode?
- CGO je rješenje pitanja gospodarenja otpadom u našoj županiji, a ne problem. On ima sve dozvole, provjeren je od naših i europskih institucija, dobio je europsko financiranje i bit će izgrađen, a svi koji koriste CGO za prikupljanje političkih bodova moraju znati da izgradnjom Centra sva odlagališta na čelu s Grabovicom idu „u povijest“. Možda pojedincima nije jasno da se ne gradi novo odlagalište, što neki, namjerno ili ne, koriste u kampanji pa treba jasno reći da je riječ o Centru za gospodarenje otpadom, a ne odlagalištu Lučino razdolje i to Centru u skladu s ekološkim standardima ili slikovitije Centru kakvog primjerice ima Ljubljana. Nećemo dopustiti da nered s otpadom ugrozi ovu županiju i njen turizam i zato nam je nužan Centar, kao i odvajanje, recikliranje otpada, kompostiranje itd.

Koja bi bila vaša glavna poruka biračima na ovim izborima?
- Vodili smo županiju kako se to radi u potvrđenim demokracijama na Zapadu, odgovorno, bez afera slušajući građane i služeći javnom interesu i zbog toga tražimo ponovo povjerenje naših sugrađana. Znali smo predvoditi u ovoj, dosad neviđenoj, korona krizi, ona vjerujemo ide svoj kraju, pripremit ćemo turističku sezonu i polako se početi vraćati uobičajenom životu i uspjesima za koje su naši ljudi sposobni.

IZBORNI PROGRAM

Kandidati HDZ-a za župana Nikola Dobroslavić i za zamjenika župana Joško Cebalo predstavili su danas u Dubrovniku predizborni program HDZ-a i koalicijskih partnera HDZ-HSS-HSU-HSLS i Hrvatskih suverenista za predstojeće četverogodišnje razdoblje.

- Čast mi je pozdraviti vas danas u ime Hrvatske demokratske zajednice i naše velike koalicije političkih stranaka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koja koja gotovo u identičnom sastavu ide u četvrti krug lokalnih izbora. U ime Hrvatske demokratske zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, a i u ime naših koalicijskih partnera zajedno smo odlučili da nakon tri iznimno uspješna mandata na čelu ove županije ponovno za prvog čovjeka županije i našeg župana kandidiramo gosp. Nikolu Dobroslavića. Gosp. Dobroslavić, kao što sam rekao, već tri mandata iznimno uspješno vodi Dubrovačko-neretvansku županiju i na razini županije, ali i na razini cijele Hrvatske prepoznat je kao sustavan, umjeren, uspješan političar koji je svojim radom Dubrovačko-neretvansku županiju pozicionirao na sam vrh po indexu razvijenosti u Republici Hrvatskoj. - kazao je potpredsjednik HDZ-a i predsjednik Županijske organizacije HDZ-a Branko Bačić.

Također, Bačić je nastavio:
- Taj njegov rad kao čelnika Dubrovačko-neretvanske županije prepoznat je i na razini Europske unije, jer je Nikola Dobroslavić dugi niz godina na čelu izaslanstva u Odboru regija i četiri puta je u tom svom mandatu bio izvjestitelj po pojedinim temama iznimno važnim za lokalnu samoupravu. Iza Nikole Dobroslavića stoje rezulati koji se mogu vidjeti i u činjenici da je Dubrovačko-neretvanska županija veliko gradilište, ponosni smo što je ova županija prva po korištenju EU fondova, jer u ovom trenutku se na području županije realiziraju projekti vrijednosti sedam milijardi kuna, i tako ćemo nastaviti i ubuduće. Uvjeren sam da će nam građani, kao što su to pokazivali i u proteklim mandatima i na prošlim parlamentarnim izborima te svim izbornim ciklusima u proteklih 12 god, istu takvu potporu pružiti i 16. svibnja i stoga i pozivam sve naše sugrađane da glasuju za našu stranku, da glasuju za našu koaliciju i našeg župana, jer se pokazalo na koji način on i ova koalicija upravljaju ovom županijom. - zaključio je Branko Bačić.

O učinjenom i svim projektima koji su iza ove županijske vlasti, ali i projektima za budućnost govorio je kandidat za župana Nikola Dobroslavić:

- Sve ono što je učinjeno u proteklom mandatu najbolja je legitimacija našeg rada pa i jamstvo da ćemo u razdoblju koje je pred nama i za koje vjerujemo da ćemo osvojiti povjerenje birača, moći ostvariti sve što u našem programu i nosimo. Osigurali smo regionalni status županije i položaj Dubrovnika kao regionalnog središta, gradnjom Pelješkog mosta riješili smo problem odsječenosti dijela teritorija naše županije od ostatka županije, od ostatka Republike Hrvatske pa i Europske unije. Unaprjeđivali smo povezanost brojnim projektima vrijednim više od 700 milijuna kuna, među tri smo najrazvijenije županije po indexu razvijenosti, što je doprinos dakako i županijske uprave, ali i gospodarstvenika koji rade s nama na boljitku županije. Najuspješnija smo županija po korištenju EU fondova, sa 7 mlrd kuna ugovorenih projekata, najbolja jadranska županija po gospodarskom korištenju pomorskog dobra.

Ovo je program kontiunuiteta, nadograđivanja na sve učinjeno, sve ono što smo nosili potvrdilo se kao kao ispravno i dalje planiramo daljnji stabilan razvoj naše županije, gradimo županiju kako bi ona bila dobro infrastrukturno povezana, geostrateški integrirana u Hrvatsku i Europsku uniju, stabilno i solidno, sigurno mjesto življenja, visoko kvalitetnih usluga, sa zaposlenošću za sve, a posebno za mlade te time i demografski stabilno područja. Trebamo biti vodeća sredozemna turistička destinacija s modernom poljoprivredom i digitalnim i zelenim poduzetništvom, s visokokvalitetnim zdravstvom, obrazovanjem, kulturom, sportom i brigom za ranjive skupine i starije. Područje očuvane prirode i zaštićene kulturne baštine, zajednica koja čuva tradicionalne vredonote, posebice one iz Domovinskog rata, društvo s jednakim uvjetima za sve.

Pelješki most je bio kamen temeljac izlaska županije iz izolacije, ali i geostratešku sigurnost hrvatskoga juga i idemo u daljnje povezivanje s ostalim dijelom Hrvatske, ali i unutar županije, jer to nam treba za brži protok ljudi i roba, to treba turizmu, to je dobro za dnevne migradcije. To su projekti nastavka autoceste od čvora Metković do Komarne i od Zaton Dola do Osojnika, jednako tako i brza cesta do Zračne luke kao i brza pelješka cesta do Perne, zajedno s lukama Brijesta i Perna.

Želim naglasiti kako su to sve projekti koji imaju podršku Vlade premijera Andrej Plenkovića i koji su tu potporu dobili na sjednici Vlade koja je održana u Dubrovniku. - rekao je Nikola Dobroslavić.

Kandidat za zamjenika župana Joško Cebalo predstavio je ovom prilikom ostvarene projekte, ali i projekte u programu za ove izbore, s osvrtom na pandemiju koronavirusa, naglasivši pritom da je Dubrovačko-neretvanka županija u najtežem razdoblju, razdoblju pandemije, uspjela održati stabilnost, a zdravstveni sustav je u tim trenucima bio na najvišoj razini.

U tom kontekstu, Cebalo je najavio i aktivnosti na postizanju što veće procjepljenosti, a u cilju vraćanja turizma, kao naše najvažnije gospodarske grane.

- HDZ od samog početka otkada je preuzela odgovornost za upravljanje ovom županijom inzistira na prometnoj povezanosti, a dokaz toga je Pelješki most. S radom na prometnoj povezanosti nastavit ćemo i dalje. - istaknuo je Cebalo te najavio brzu cestu do Zračne luke kao i brzu pelješku cestu, uz zaobilaznicu Orebića.

Nadalje, još jedan od velikih projekata je rekonstrukcija ŽC od Korčule do Račišća, istaknuvši kako u slijedeće četiri godine ŽUC u ceste planira uložiti više od 262 milijuna kuna.

- Više od 700 milijuna vrijedni su naši projekti lučke infrastrukture, izgradit ćemo luku Polačišće i luku Pernu te zaobilaznicu Orebića te ćemo rekonstruirati luke Prigradica i Srebreno. Pred početkom je izgradnja Pomorsko-putničkog terminala u Veloj Luci te rekonstrukcije luka Ubli i Cavtat, a završavamo radove na Puntinu, Kalamoti i u Trpnju. Realizirat ćemo 1500 novih vezova na području cijele županije, podupirat ćemo razvoj luka nautičkog turizma u Pločama, Cavtatu, na Mljetu i Lastovu. Potakli smo i uvođenje cjelogodišnje katamaranske linije koja će povezivati Dubrovnik i Lastovo.

Kako je turizam naša glavna gospodarska grana, nastavljamo ulagati u kadrove u turizmu i tu je veliki projekt Regionalnog centra kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu.

Dubrovačko-neretvanska županija nastavit će raditi i na višenamjenskom kongresnom centru, naša Razvojna agencija DUNEA radi na projektima razvijanja tematskih turističkih staza, konceptima pametnih sela; sufinancirat ćemo razvoj arheološkog parka na lokaciji Vela Spila iznad Vele Luke, potom dogradnje muzeja u Naroni, snažno podupiremo izgradnju muzeja Olivera Dragojevića kao i završetak obnove Kuće Marka Pola. Uz turizam, važna gospodarska grana je i poljoprivreda; u proteklom mandatu razvili smo projekt brane na Neretvi, razvijamo projekte navodnjavanja, potičemo vinare, školjkare te ekološku poljoprivredu i autohtonu proizvodnju. Nastavljamo poticati ribarstvo, čemu svjedoče projekti ribarskih luka.

Realizirali smo poduzetničke inkubatore u Dubrovniku i Pločama, a u sljedećem mandatu otvorit ćemo i one u Metkoviću i Korčuli. Ulažemo u zdravstvo i činimo sve kako bi ono što više napredovalo: projekt Dnevne bolnice u Dubrovniku i Metkoviću je pri kraju, prvi smo u Hrvatskoj uveli cjelogodišnju hitnu helikoptersku službu, a dio našeg programa je i operativni centar u Opuzenu s pripadajućim helidromom. Obnavljamo naše domove zdravlja, a Kalos u Vela Luci postat će centar zdravstvenog turizma. Zgrade OB Dubrovnik u cijelosti ćemo obnoviti, u Metkoviću ćemo uspostaviti centar za rane intervencije, a zajedno s Gradom Dubrovnikom izgradit ćemo i centar za autizam. - neki su od projekata koje je izdvojio kandidat za zamjenika župana Joško Cebalo.

Podsjetio je i kako je upravo župan Dobroslavić najzaslužniji za spašavanje rijeke Omble od planiranog zahvata hidroelektrane te dodao:
- Nastavljamo brinuti o okolišu, a cilj nam je zatvaranje odlagališta otpada na cijelom području Dubrovačko-neretvanske županije te realizacija Centra za gospodarenje otpadom, zajedno s pretovarnim stanicama, koji je rješenje, a ne problem, kako ga prezentiraju oni koja svoja rješenja nikad nisu ni ponudili. Projekt nije štetan za našu županiju, a to je potvrdila i struka, kao i Europska unija, koja taj projekt i financira. - zaključio je.

Birači još nisu ni izašli na birališta, učinit će to 16. svibnja, a HDZ je u Dubrovačko – neretvanskoj županiji već zapravo pobijedio na izborima u dvije općine gdje će imati jednog načelnika i jednu načelnicu. Riječ je o općinama Janjina i Zažablje gdje su HDZ-ovi kandidati ujedno i jedini kandidati na izborima pa će tako Vlatko Mratović u Janjini dobiti novi mandat načelnika, a Maja Vrnoga u Zažablju novi mandat načelnice.

Osim toga HDZ će u obje navedene općine osvojiti apsolutnu vlast jer će ostvariti i stopostotnu pobjedu na izborima za općinska vijeća. Pogađate, HDZ je jedini prijavio liste kandidata za izbore.

Tako se već de facto zna sastav općinskog vijeća u Janjini i Zažablju. U Janjini će tako općinski vijećnici biti Milivoj Herceg, Stipo Šegović, Željko Nožica, Iva Ljubotina, Anto Šegović, Đurđica Dujić i Matko Jasprica.

U Zažablju situacija nije toliko jednostavna iako je jasno da će HDZ pobijediti sa sto posto glasova. Dakle svih sedam kandidata HDZ-a osvojit će vijećničke mandate, a buduća načelnica Maja Vrnoga ujedno se kandidirala i za vijećnicu. Ona zakonski ne može u isto vrijeme obnašati dužnost načelnice i vijećnice. Dok zakon dopušta istovremenu kandidaturu i za načelnicu i vijećnicu, obnašanje tih dužnosti je nespojivo. U praksi to obično nije problem, jer u tim slučajevima izabranog načelnika/načelnicu/gradonačelnika/župana zamjenjuje druga osoba s kandidacijske liste. U ovom slučaju druga osoba ne postoji jer će svi kandidati HDZ već imati svoj mandat.

Kako razriješiti ovaj nastali problem odgovor u telefonskom razgovoru za Dubrovnikpress.hr nisu mogli dati niti u Državnom izbornom povjerenstvu već su napomenuli da će to morati rješavati Ministarstvo pravosuđa i uprave kojem smo odaslali upit te čekamo odgovor.

Liste za izbor načelnika/načelnice i Općinskog vijeća, odnosno HDZ-ove kandidature u Zažablju su naravno pravovaljane, jer kao što je već spomenuto, zakon omogućuje i kandidaturu za načelnicu i vijećnicu i to sve je to logično jer ne mogu ni u HDZ-u ni u Izbornom povjerenstvu u trenutku predaje listi znati da se nitko više neće kandidirati. Inače, uz Vrnogu u Vijeće će biti izabrani Ivan Vidović, Andrijana Ivanković, Mate Žuvelak, Josip Obrvan, Nikola Galov i Ivana Pratežina.

Ova situacija, da u dvije općine postoji samo po jedan kandidat/kandidatkinja te samo po jedna lista pri čemu u Zažablju čak nema ni dovoljnog broja kandidata za popuniti sedam mjesta u Općinskom vijeću, također dobro ilustrira apsurdnost postojanja ovakvih jedinica lokalne samouprave o čemu je Dubrovnikpress.hr pisao OVDJE. Podsjetimo, u Janjini je na prošlim izborima na biračkom popisu bilo 580 birača, a u Zažablju 651.