Prikazujem sadržaj po oznakama: gubitak

Od ukupno 139.009 poduzetnika u 2020. godini, njih 82.532 ili 59,4 posto ima sjedište u nekom od županijskih središta. Udio zaposlenih je još i veći (63,7 posto) jer je od 947.874 zaposlenih, njih 603.870 zaposleno kod poduzetnika sa sjedištem u nekom od 21 županijskog središta, podaci su FINA -e.

Od 743,8 milijardi kuna ukupnih prihoda poduzetnika u 2020. godini, 528,3 milijarde kuna ili 71 posto ostvarili su poduzetnici koji su registrirani u jednom od gradova - središta županija. Prema podacima za 2020. godinu sjedište Dubrovačko – neretvanske županije, Dubrovnik, bio je s nešto više od četiri milijarde kuna na tek 22 mjestu po ukupnim prihodima prema sjedištu poduzetnika u pojedinim gradovima i općinama što je naravno utjecaj koronakrize.

Inače, od 21 -og grada županijskog središta, poduzetnici u njih 18 ostvarili su neto dobit, dok su poduzetnici sa sjedištem u Dubrovniku ostvarili gubitak od 533,2 milijuna kuna. Uz Dubrovnik samo su poduzetnici u još dva županijska središta zabilježili gubitak i to u Šibeniku (172 milijuna kuna) i Zadru (191,1 milijun kuna).

dm

Objavljeno u Aktualno

Jedna od najvećih tvrtki na dubrovačkom području Atlantska plovidba u prvih devet mjeseci ove godine zabilježila je gubitak od gotovo 44 milijuna kuna, izvijestio je portal seebiz.eu. U prvih devet mjeseci Atlanstak je imala prihode od 210,66 milijuna kuna i rashode u iznosu od 254,55 milijuna kuna te je tako zabilježen gubitak od 43,89 milijuna kuna.

Inače, ovog ljeta predsjednik Upravnog odbora Atlantske plovidbe Igor Bilbija prodao je u dva pekat dionice u vrijednosti od četiri milijuna kuna. I nakon te prodaje on je ostao najveći pojedničani dioničar Atlantske plovidbe sa 187 tisuća dionica što je 13,4 posto udjela u kompaniji.

AP danas ima ukupno 12 brodova, upravnu zgradu u Gruškom polju dok je projekti izgradnje još jedne, nove poslovno stambene zgrade na mjestu stare upravne zgrade Atlantske na Batali zapeo zbog jednog sudskog spora oko imovinsko - pravnih odnosa.

dm

Objavljeno u Aktualno

Na 5. proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik održanoj jučer raspravljalo se o rezultatima poslovanja poduzetnika Dubrovačko-neretvanske županije u 2019. godini. Godišnji financijski izvještaj za 2019. godinu predalo je 4.348 trgovačkih društava (devet posto više nego 2018.). Pozitivno su poslovala 2.907 trgovačkih društava odnosno 67 posto njih, a 1.441 trgovačko društvo je iskazalo negativan financijski rezultat.

Gospodarstvo Dubrovačko - neretvanske županije poslovalo je pozitivno te je ostvarilo 13 milijardi kuna ukupnog prihoda, 12 milijardi kuna ukupnih rashoda, 1,1 milijardu kuna dobiti te 314,8 milijuna kuna gubitka. U konsolidiranom financijskom rezultatu trgovačka društva županije ostvarila su neto dobit u iznosu od 803 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu gubitak gospodarstva povećan je za dva posto, dobit je smanjena za dva posto, a konsolidirana dobit je manja za tri posto.

U ukupnom prihodu najveće učešće ima djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ostvarenim prihodom od 3,3 milijarde kuna prihoda (26 posto), a zatim slijede trgovina s 2,5 milijardi kuna prihoda (20 posto), prijevoz i skladištenje 1,6 milijardi kuna (13 posto), građevinarstvo 1,4 milijarde kuna (11 posto) te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1,2 milijarde kuna (deset posto)

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane ostvarila je porast ukupnog prihoda u odnosu na prethodnu godinu za 4 posto. Najveći udio u ukupnom prihodu ove djelatnosti od 2,1 milijardu kuna (64 posto) odnosi se na hotele i sličan smještaj, a slijede ih restorani i ostali objekti za pripremu i usluživanje hrane s učešćem od 21 posto (697 milijuna kuna), te priprema i usluživanje pića osam posto (284 milijuna kuna).

Najveći porast ukupnog prihoda ostvaren je u djelatnosti Informacije i komunikacije od 106 posto, a iznosio je 305 milijuna kuna, premda ova djelatnost ima učešće od dva posto u ukupnom prihodu DNŽ.

Dobit razdoblja iznosila je 1,1 milijardu kuna, a najveću dobit ostvarila je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (392 milijuna kuna), što čini 35 posto od ukupne dobiti. Sa 173 milijuna kuna dobiti trgovina zauzima 16 posto u ukupnoj županijskoj dobiti, a djelatnost prijevoza i skladištenja 15 posto ukupne dobiti razdoblja sa iznosom od 164 milijuna kuna.

Konsolidirani rezultat (dobit razdoblja +/- gubitak) je neto dobit od 803 milijuna kuna, od čega je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ostvarila 307 milijuna kuna (38 posto), a prijevoz i skladištenje neto dobit od 153 milijuna kuna (19 posto).

U konsolidiranim rezultatima tri djelatnosti su iskazale gubitak razdoblja u iznosu od 3,8 milijuna kuna, od čega djelatnost umjetnosti, zabave i rekreacije 1,7 milijuna kuna(46 posto), ostale uslužne djelatnosti 1,5 milijuna kuna gubitka (41 posto) i financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 520 tisuća kuna gubitka (13 posto).

Djelatnost prometa zabilježila je porast investicija za 353 posto u odnosu na godinu ranije, najvećim dijelom zahvaljujući investiciji koju je imala Zračna luka Dubrovnik.

U djelatnosti Administrativne i uslužne djelatnosti, unutar koje najveći udio (preko 90 posto) čine turističke agencije zabilježen je u 2019. značajan porast investicija od 122 posto - što ovu djelatnost dodatno čini izloženom u ovoj krizi u kojoj se našlo gospodarstvo.

U 2019. trgovačka društva su zapošljavala 23.168 djelatnika ili osam posto više nego u prethodnoj godini. I dalje djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane zapošljava najveći udio svih zaposlenih u DNŽ 30 posto ili 6.930 djelatnika.

Na kraju godine broj zaposlenih u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, prema Zavodu za mirovinsko osiguranje, iznosio je 45.347 te je u odnosu na kraj 2018. godine veći za 2.434 zaposlena (šest posto). I dalje je izražena sezonalnost u zapošljavanju. Tako je u 2019. godini u odnosu na 2008. godinu broj sezonskih radnika u ukupnom broju zaposlenih narastao sa četiri posto na 14 posto,dok je u Republici Hrvatskoj s dva na tri posto.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u županijskim trgovačkim društvima u 2019. godini iznosila je 5.679 kuna što je rast od tri posto u usporedbi s 2018. Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (7.504 kn), a najniža u djelatnosti obrazovanje (4.220 kuna). U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane prosječna mjesečna neto plaća u 2019. iznosila je 6.373 kuna.

U 2019. u odnosu na 2008. godinu, koja se smatra pretkriznom, raste broj sezonskih radnika sa četiri posto na 14 posto u ukupnom broju zaposlenih te smo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prvi put nakon 11 godina, u prosincu 2019. zabilježili 2.222 zaposlena više nego u prosincu 2008. godine. Gledajući od 2008. nadalje, 2019. godina je prva u kojoj je djelatnost građevinarstva ostvarila pozitivan konsolidirani rezultat, tj. iskazala dobit, nakon deset godina gubitaka.

- S 2019. završavamo jedan ekonomski ciklus i ulazimo u novi. Zasigurno ćemo se narednih desetak godina u ekonomskim analizama uspoređivati s rezultatima poslovanja u 2019. godini, u kojoj je gospodarstvo zabilježilo značajan rast u većini ekonomskih pokazatelja. - kazala je predsjednica HGK Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić.

Nakon prezentacije rezultata poslovanja župan Nikola Dobroslavić se osvrnuo na aktivnosti koje je Dubrovačko - neretvanska županija, u suradnji s ostalim lokalnim institucijama pa i Gospodarskim vijećem ŽK Dubrovnik, poduzela za pomoć gospodarstvu.

- Vidimo da je Vlada najavila izmjene mjera za očuvanje zaposlenosti i podržavamo taj partnerski pristup. Možda nismo mi bili ti koji su presudili u donošenju tih mjera, ali zasigurno smo svojim angažmanom, ukazujući na iznimno lošu gospodarsku situaciju naše Županije, pripomogli svojim prijedlozima. - kazao je župan.

Na sjednici je bilo riječi i o procesu digitalne transformacije Hrvatske gospodarske komore. Direktorica Centra za digitalnu transformaciju i strateški razvoj Sanja Šimić predstavila je platformu pod nazivom Digitalna komora te istaknula da je cilj HGK pomoći svojim članicama, trgovačkim društvima da uđu u proces digitalizacije, jer je u ovo vrijeme to naprosto nužnost. Također, pozvala je i institucije te fizičke osobe na korištenje ove platforme, koja je financirana sredstvima EU fondova.

- HGK je ovaj projekt započela prije dvije i pol godine, skoro pa vizionarski procesi su završili taman u jeku Covid - 19 pandemije, kad su cjelokupna komunikacija i poslovni procesi okrenuti digitalnom svijetu. Ova platforma je digitalizirala i ubrzala naše interne procese, ali naglasak je da se njome približimo gospodarstvu. - rekla je Šimić.

dpp

Objavljeno u Aktualno

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019