Prikazujem sadržaj po oznakama: gospodarstvo

Danas istaknuti podaci potvrda su da smo imali snažan udar na gospodarstvo Dubrovačko - neretvanske županije, ali razvidno je i da smo pokazali žilavost i sposobnost da se suočimo s tako teškim izazovima. - kazao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić danas nakon sjednice Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik. Na sjednici je rečeno kako je 41 posto poslovnih subjekata prošlu godinu završilo s gubitkom, a 59 posto s pozitivnim rezultatom.

- Najnovija kretanja u turizmu i povezanim djelatnostima pokazuju da izlazimo iz krize i idemo prema očekivanih 80 posto prometa iz 2019., no ostaje nepoznanica što nas, po pitanju Covida-19, očekuje na jesen. – naglasio je župan Dobroslavić.

dpp

Od 4.230 poslovnih subjekata koji su predali izvješća (156 manje nego godinu ranije) u prošloj godini pozitivno je poslovalo 59 posto poslovnih subjekata u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, a sukladno tome 41 posto izrazilo je gubitke u poslovanju, podatak je sa sjednice Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik održane danas u Dubrovniku, a na kojoj se raspravljalo o rezultatima poslovanja poduzetnika Dubrovačko - neretvanske županije u 2021. godini te poslovnim izazovima u 2022.

Gospodarstvo Dubrovačko - neretvanske županije u globalu je poslovalo pozitivno te je ostvarilo 9,9 milijardi kuna ukupnog prihoda, 9,4 milijarde kuna ukupnih rashoda, 822 milijuna kuna dobiti te 417 milijuna kuna gubitka. U konsolidiranom financijskom rezultatu trgovačka društva županije ostvarila su dobit u iznosu od 405 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu gubitak gospodarstva smanjen je za 65%, dobit razdoblja je povećana za 90%.

U konsolidiranim rezultatima tri djelatnosti su iskazale gubitak u iznosu od 5 milijuna kuna, a ostalih 17 prosječno je poslovalo pozitivno.

Ipak jasnije rezultate uspješnosti gospodarstva u 2021. godini dobijemo kad podatke iz 2021. kompariramo s onima iz 2019., prije covid krize.

Pa su tako u 2021. u odnosu na 2019. godinu, ukupni prihodi bili manji za 24%, isto tako i rashodi za 21%, ostvarena dobit razdoblja manja je za 26%, gubitak razdoblja je veći za 33%. Konsolidirana dobit je u 2021. godine manja za 50% u odnosu na 2019. Broj zaposlenih pada za 12%, a nezaposlenost je u 2021. bila veća za 17% nego u 2019.

Broj sezonski zaposlene radne snage u 2021. u odnosu na 2019. je bio 9% manji, što znači da je u ukupnom gospodarstvu Dubrovačko-neretvanske županije bilo zaposleno 4.765 zaposlenika manje nego u 2019. godini.

Za one koji žele znati nešto više o strukturi gospodarstva donosimo analizu u nastavku:

U ukupnom prihodu najveće učešće ima djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 21%, s ostvarenim prihodom od 2,1 milijardu kuna prihoda, a zatim slijede trgovina 20% sa 2 milijarde kuna prihoda te dvije djelatnosti građevinarstva i prijevoza i skladištenja sa po 1,2 milijarde kuna (13%).

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane ostvarila je porast ukupnog prihoda u odnosu na prethodnu godinu za 105%, međutim kad se usporedi sa 2019. godinom ukupni prihodi su manji za 27% Najveći udio u ukupnom prihodu ove djelatnosti od 1,2 milijarde kuna (60%) odnosi se na hotele i sličan smještaj, a slijedi ih restorani i ostali objekti za pripremu i usluživanje hrane s učešćem od 27% (582 milijuna kuna), te priprema i usluživanje pića 6% (132 milijuna kuna).

Dobit razdoblja iznosila je 822 milijuna kuna, a najveću dobit ostvarila je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane (240 milijuna kuna), što čini 29% od ukupne dobiti. Sa 123 milijuna kuna dobiti trgovina zauzima 15% u ukupnoj županijskoj dobiti, a građevinarstvo 11% ukupne dobiti razdoblja sa iznosom od 86 milijuna kuna.

Trgovačka društva su u 2021. godini su zapošljavala 20.328 djelatnika gotovo identično kao u prethodnoj godini. I dalje djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane zapošljava najveći udio svih zaposlenih u DNŽ 26% ili 5.369 djelatnika. Na kraju godine broj zaposlenih u Dubrovačko neretvanskoj županiji, prema Zavodu za mirovinsko osiguranje, iznosio je 43.341 te je u odnosu na kraj 2020. godine manji za 516 zaposlenih (1%). Udio sezonske zaposlene radne snage je veći za 6% u odnosu na 2020. ali u odnosu na 2019. godinu manji za 9%.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u županijskim trgovačkim društvima u 2021. godini iznosila je 5.361 kunu što je rast od 6% u usporedbi s 2020. Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (8.072kn porast od 19%), a najniža u djelatnosti obrazovanje (4.068 kn). U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane prosječna mjesečna neto plaća u 2021. iznosila je 5.568 kn što je rast od 12% u usporedbi s 2020.

dpp

Dubrovački ogranak HSLS -a apelira na Vladu RH da slijedi primjer Grada Dubrovnika i Dubrovačko - neretvanske županije te da u narednom zimskom razdoblju pomogne ponajprije obrtnicima te malim i srednjim poduzetnicima koji posluju u turističkoj djelatnosti ili su direktno vezani za nju. - piše danas u priopćenju dubrovačkog HSLS -a koje potpisuje predsjednik gradske organizacije Miho Baće.

„Naime, kao što je poznato Vlada je zaključno s rujnom ukinula potpore za očuvanje radnih mjesta skoro svim djelatnostima u turizmu, kao i mjeru nadoknade fiksnih troškova, dok su Grad i Županija produljili svoje mjere pomoći tim ugroženim poslovnim skupinama. No nažalost, zbog kratke ovogodišnje turističke sezone na dubrovačkom području te znatno nižih cijena s kojima se poslovalo unatoč poskupljenju troškova, posebice energenata te lokalne mjere neće biti dovoljne. Sigurni smo da situacija nije puno bolja ni u Dalmaciji, no treba podsjetiti da se na dubrovačkom području ukidanje epidemioloških mjera ove godine dogodilo mjesec dana nakon što su ukinute u ostatku Hrvatske. Uz to dubrovačko područje zbog prometne izoliranosti je isključivo avio turistička destinacija te je definitivno pretrpjelo najveće financijske štete u protekle dvije godine pandemije.” - naveo je Baće i nastavio:

„Uz to ni ove, kao ni prošle godine na dubrovačko područje u podsezoni ne dolaze turisti sa azijskog tržišta koji su prije pandemije održavali poslovanje u turizmu tijekom zimskog razdoblja. Uz sve to veliki broj obrtnika, malih i srednjih poduzetnika u turizmu kao „rizična skupina” koja je poslovala sa gubitkom na razini godine suočen je sa otkazivanjem dozvoljenih minusa na računima obrta i tvrtki a s kojima su planirali održati poslovanje do iduće turističke sezone.” - piše predsjednik HSLS -a Dubrovnik u priopćenju.
„Stoga pozivamo Vladu RH da, kao što je to tijekom boravka u Dubrovniku i najavio premijer Andrej Plenković, za dubrovačko područje ponovo pokrene mjere ponajprije one za očuvanje radnih mjesta kako se ne bi dogodio egzodus mladih ljudi sa krajnjeg hrvatskog juga. Uz sadašnje najave dobre turističke sezone u idućoj godini, odlazak prijeko potrebnog turističkog kadra značio bi katastrofu za cjelokupno gospodarstvo dubrovačkog područja.” - zaključio je Miho Baće.

dpp

Na 8. sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik održanoj danas raspravljalo se o rezultatima poslovanja poduzetnika Dubrovačko - neretvanske županije u 2020. godini te poslovnim izazovima u 2021. Gospodarsko vijeće donijelo je zaključak kako dva mjeseca odličnog poslovanja u 2021. nisu dovoljna da se pokriju gubici i troškovi nastali u 2020. i 2021. godini. Iz iznesenih rezultata poslovanja vidljivo je da unatoč krizi snažnih razmjera nije došlo do značajnog smanjenja broja zaposlenih u gospodarstvu isključivo zahvaljujući mjerama Vlade. Stoga, gospodarstvenici krajnjeg juga zajednički apeliraju na Vladu RH da se nastave potpore za očuvanje radnih mjesta, za sve poslovne subjekte koji imaju polugodišnji pad prihoda veći od 60 posto, bez obzira na djelatnost, veličinu i broj zaposlenih, kako ne bi došlo do otpuštanja i odljeva radne snage u inozemstvo, jer nedostatak radne snage i dalje je jedan od glavnih problema gospodarstva u cjelini.

Godišnji financijski izvještaj za 2020. godinu predalo je 4.386 trgovačkih društava (1 posto više nego 2019.). Pozitivno su poslovala 1.938 trgovačkih društava odnosno 44 posto njih, a 2.448 trgovačkih društava je iskazalo negativan financijski rezultat.

Gospodarstvo Dubrovačko - neretvanske županije poslovalo je negativno te je ostvarilo 7,9 milijardi kuna ukupnog prihoda, 8,6 milijardi kuna ukupnih rashoda, 433 milijuna kuna dobiti te 1,2 milijarde kuna gubitka. U konsolidiranom financijskom rezultatu trgovačka društva županije ostvarila gubitak u iznosu od 766 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu gubitak gospodarstva povećan je za 281 posto, dobit razdoblja je smanjena za 61 posto.

U ukupnom prihodu najveće učešće ima djelatnost trgovine 24 posto, s ostvarenim prihodom od 1,8 milijardi kuna prihoda, a zatim slijede građevinarstvo 17 posti s 1,3 milijarde kuna prihoda te prijevoz i skladištenje s 1,1 milijardu kuna (13 posto).

Unatoč ostvarenom najvećem ukupnom prihodu djelatnost trgovine je ostvarila pad u odnosu na prethodnu godinu po svim pokazateljima od ukupnih prihoda, financijskog rezultata, prosječne plaće, zaposlenosti i investicija.

Dobit razdoblja iznosila je 433 milijuna kuna, a najveću dobit ostvarila je djelatnost građevinarstvo (95 milijuna kuna), što čini 22 posto od ukupne dobiti. S 92 milijuna kuna dobiti trgovina zauzima 21 posto u ukupnoj županijskoj dobiti, a stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 15 posto ukupne dobiti razdoblja sa iznosom od 65 milijuna kuna.

U ukupnom gubitku gospodarstva najveći udio od 51 posto ima djelatnosti pružanja smještaja i pripreme te usluživanja hrane (gubitak 616 milijuna kuna), slijedi je djelatnost prijevoza i skladištenja s 21 posto ili 253 milijuna kuna te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti s udjelom od 7 posto ili 82 milijuna kuna.

U 2020. ostvaren je konsolidirani gubitak gospodarstva u iznosu od 766 milijuna kuna od čega u djelatnosti pružanja smještaja i pripreme te usluživanja hrane 591 milijun kuna, prijevoz i skladištenje 236 milijuna kuna te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 71 milijun kuna.

Trgovačka društva su u 2020. godini zapošljavala 20.468 djelatnika ili 12 posto manje nego u prethodnoj godini. I dalje djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane zapošljava najveći udio svih zaposlenih u DNŽ 25 posto ili 5.194 djelatnika. Na kraju godine broj zaposlenih u Dubrovačko neretvanskoj županiji, prema Zavodu za mirovinsko osiguranje, iznosio je 43.857 te je u odnosu na kraj 2019. godine manji za 1.490 zaposlena (tri posto). Udio sezonski zaposlene radne snage manji je za 81 posto, što se vidi kad se usporedi lipanj 2019. i 2020., gdje je razlika 7.270 osiguranika manje.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u županijskim trgovačkim društvima u 2020. godini iznosila je 5.074 kuna što je pad od 11 posto u usporedbi s 2019. Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (6.811 kuna), a najniža u djelatnosti obrazovanje (3.890 kn). U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane prosječna mjesečna neto plaća u 2020. iznosila je 4.971 kuna. što je pad od 22 posto u usporedbi s 2019.

U 2020. u odnosu na 2009. godinu, koja se smatra kriznom, ukupni prihodi su manji za 17 posto, isto tako i rashodi za 14 posto, ostvarena dobit razdoblja veća je za 33 posto, gubitak razdoblja je veći za 25 posto. Konsolidirani gubitak je 2020. godine veći za 20 posto u odnosu na 2009. Broj zaposlenih pada za 17 posto, a zanimljivo da je nezaposlenost u 2020. godini manja za 20 posto nego u kriznoj 2009. što je većim dijelom rezultat mjera koje je provela vlada RH za očuvanje radnih mjesta. Iz ovoga se može zaključiti kako su u ovoj krizi ipak zrelo vođene poluge ekonomske politike, s osnovnim zadatkom očuvanja radnih mjesta, za razliku od prethodne krize kad se kontrakcijskim mjerama ekonomske politike djelovalo na smanjenje potrošnje, naše glavne sastavnice BDP-a.

dpp

Načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli za sljedeću sjednicu Općinskog vijeća pripremio je novi prijedlog za pomoć gospodarstvenicima.

Naime, prema Nardellijevom prijedlogu, za koji se očekuje kako će ga vijećnici prihvatiti, pomoć gospodarstvenicima obuhvaća smanjenje zakupnine za korištenje poslovnog prostora za 50 posto, kao i za korištenje svih javnih površina.

Sukladno prijedlogu zakupnina se ne bi naplaćivala za djelatnosti kojima je odlukom Vlade onemogućen rad.

Odluka bi se trebala primjenjivati za razdoblje od 1.prosinca do 31.ožujka.

dm

Prema podacima Porezne uprave, izvijestila je HGK Županijska komora Dubrovnik, za razdoblje od 24. veljače do 17. svibnja, u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, vidljivo je smanjenje ukupnog broja izdanih računa od 78 % i smanjenje ukupnog iznosa računa od 63 % u svim djelatnostima u Dubrovačko - neretvanskoj županiji.

U sektoru turizma (smještaj, ugostiteljstvo te putničke agencije) vrijednost izdanih računa pala je za 92 %.

„Iako smo bili svjedoci punih butiga i velikih spenzi podaci pokazuju da je broj izdanih računa u djelatnosti trgovine bio za 41 % manji, dok je vrijednost tih izdanih računa u trgovini bila manja za 27 %. Također, za razdoblje od 11. svibnja, otkad je dozvoljen rad ugostiteljima, pa do 17. svibnja u odnosu na isto razdoblje 2019. godine vidljivo je smanjenje broja računa od 71 % i smanjenje iznosa računa od 96 % u djelatnosti turizma.” - navode iz ŽK Dubrovnik.

Naime, danas je održan sastanak predsjednika strukovnih grupa ŽK Dubrovnik te članova zajednica i udruženja HGK na kojem je iznesen izvještaj o kretanju broja i vrijednosti izdanih računa od početka COVID-19 krize u Dubrovačko-neretvanskoj županiji kao i broja zaposlenih i nezaposlenih.

U ožujku 2020. na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 322 nezaposlenih više nego u ožujku 2019. u Dubrovačko - neretvanskoj županiji. U travnju je taj broj dodatno rastao, pa je zabilježeno 2.243 nezaposlene osobe više nego godinu ranije, čime se brojka u Županiji popela na 6.921 nezaposlenih osoba.

U Gradu Dubrovniku je u ožujku zabilježeno 348 više nezaposlenih nego u ožujku 2019., dok su u travnju evidentirane 293 novonezaposlene osobe, čime je broj nezaposlenih u Dubrovniku došao do 2.112 osoba.

Tijekom ožujka i travnja 2020. godine ukupno zaposlenih iz evidencije HZZ - a u Dubrovačko - neretvanskoj županiji bilo je 948 osoba, od čega 777 njih je zaposleno u ožujku. Taj broj novozaposlenih bio je 64 % manji nego u ožujku i travnju 2019. Nominalno najviše novo zaposlenih bilo je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, ukupno 388.

Ipak taj broj novozaposlenih bio je za 70 % manji u odnosu na ožujak i travanj 2019. Djelatnost prijevoza i skladištenja zaposlila je s HZZ - a kroz ožujak i travanj 142 osobe, što je 49 % manje nego u istom razdoblju 2019. Treća po redu bila je djelatnost trgovine koja je uposlila 98 osoba, međutim i ova djelatnost je godinu ranije sa HZZ - a zaposlila 62 % više osoba nego u ožujku i travnju ove godine. Zanimljivo je da je u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi bilo 15 % više zaposlenih nego u ožujku i travnju 2019. Međutim, riječ je o nominalno samo četiri osobe više zaposlene nego godinu ranije.

Grad Dubrovnik manje - više slijedi trendove županije, gdje su sve djelatnosti zabilježile pad zapošljavanja, osim djelatnosti građevinarstva gdje je u ožujku i travnju ove godine bilo zaposleno šest osoba više nego u ožujku i travnju 2019.

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u ožujku i travnju 2020. iz evidencije HZZ - a bilo je zaposleno 1.323 manje sezonskih radnika nego u istom razdoblju 2019., a u Gradu Dubrovniku 481 sezonac manje.

Poduzetnici su komentirali i učinkovitost mjera koje su donesene za pomoć gospodarstvu.

„Mjere Vlade i lokalne uprave i samouprave su dobrodošle, ali neće dugotrajno biti presudne za očuvanje nezaposlenosti. Javne investicije u ovoj situaciji mogu pomoći u pokretanju poslovnih ciklusa i zaposlenosti domaćih tvrtki. Raduje i najava o povlačenju 10 milijardi Eura od Europske unije za nove investicije i podizanje konkurentnosti. Međutim, poduzetnici apeliraju da programi i mjere kroz koje će se ta potpora dodjeljivati poslovnom sektoru budu što više pojednostavljene.” - zaključili su poduzetnici.

dm

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sastao se u četvrtak s predsjednicom HGK Županijske komore Dubrovnik Nikolinom Trojić i članovima Gospodarskog vijeća ŽK Dubrovnik Lukom Musladinom, Matom Butijerom te, putem video veze, Antunom Jakobušićem.
 
Gradonačelnik je uvodno istaknuo kako u ovoj izrazito neizvjesnoj situaciji javni i privatni sektor moraju, razmjerno, podnijeti dio tereta krize te je predstavnike Gospodarske komore pobliže upoznao s mjerama koje je gradska uprava razvila za tromjesečno razdoblje travanj-svibanj-lipanj. Mjere su podijeljene u dvije kategorije; prve su usmjerene prema građanima koji se nalaze u ekonomski nezavidnoj situaciji jer su uslijed epidemije koronavirusa ostali bez svojih radnih mjesta, dok se druga skupina mjera odnosi na pomoć gospodarstvenicima.
 
- Pri osmišljavanju mjera gradska uprava identificirala je tri moguća scenarija utjecaja pandemije koronavirusa na lokalno gospodarstvo - kazao je gradonačelnik, istaknuvši da se paralelno s prvim paketom mjera promišlja i njegova nadogradnja, ukoliko se kriza prelije i na razdoblje nakon 1. srpnja 2020. godine.
 
Predsjednica ŽK Dubrovnik Nikolina Trojić ponudila je savjetodavnu pomoć ovog strukovnog tijela pri promišljanju i kreiranju svih budućih mjera te je iznijela apel da se situacija sagleda realno kako bi mjere bile duboko promišljene i učinkovite.
 
Predstavnici HGK Županijske komore Dubrovnik iznijeli su specifične probleme s kojima se nose unutar svojih djelatnosti, u ovom slučaju ugostiteljstva, hotelijerstva i graditeljstva. Pozdravili su uvođenje svih konkretnih mjera Grada Dubrovnika koje će im pomoći pri nošenju s posljedicama krize, odnosno olakšati im ponovno pokretanje poslovanja.
 
Prvi paket mjera za ranjive skupine i gospodarstvenike, gradonačelnik Mato Franković  predstavit će u petak.

dpp

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima održao je danas sastanak s predstavnicima strukovnih udruženja gospodarstvenika koji posluju na području Grada Dubrovnika, na temu izvanredne situacije u Dubrovniku uslijed pojave globalne pandemije koronavirusa.
 
- Svjesni smo stanja u kojem se nalazimo i provodimo sve potrebne mjere kako bismo osigurali maksimalnu zdravstvenu zaštitu svih naših sugrađana. To nam je u ovom trenutku prioritet. – naglasio je uvodno gradonačelnik Franković, naglasivši kako se vrlo pažljivo prati epidemiološka situacija u našoj i svim ostalim županijama te će se sukladno procjeni nadležnih epidemiologa donositi daljnje odluke i upute.
 
Sve sektorske organizacije stavile su svoje resurse na raspolaganje Gradu Dubrovniku i Općoj bolnici Dubrovnik kako bi se osigurali najbolje mogući uvjeti za građane vezano za zdravstvenu ugrozu, od kuhanja namirnica starijim i ostalim ugroženim sugrađanima, prijevoza robe i ljudi i slično.
 
Sve gradske službe su opremljene i spremne provoditi upute nadležnog županijskog Stožera civilne zaštite, odnosno Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, izvijestio je prisutne gradonačelnik Franković. Naglasio je kako istovremeno, osim zdravstvene ugroze, Gradu prijeti i gospodarska nesigurnost.
 
- Jedan smo od najranjivijih gradova po pitanju financijske stabilnosti obzirom da naše gospodarstvo počiva na turizmu i povezanim djelatnostima. Stoga ćemo u suradnji sa Vladom Republike Hrvatske provesti sve mjere sukladno programu vlade a kad ova kriza prođe spremni smo odustati od dijela investicija i novac uložiti u oporavak gospodarstva našeg grada. – rekao je gradonačelnik, istaknuvši kako je svaki sektor jednako ugrožen.
 
Predstavnici sektora pojedinačno su iznijeli trenutnu problematiku poslovanja, ideje i očekivanja, s obzirom na neizvjesnost daljnjeg tijeka epidemije. Izrazili su spremnost na konstruktivne razgovore i suradnju s gradskom upravom po pitanju planiranih mjera.
 
- U suradnji sa gradom Dubrovnikom nakon prolaska zdravstvene ugroze napraviti će se model financijske pomoći gospodarstvu grada Dubrovnika koji bi na godišnjoj razini iznosio 100 milijuna kuna. – rekao je gradonačelnik Franković.

dpp

U situaciji u kojoj smo se svi zajedno našli osjećamo potrebu obratiti se javnosti s nekoliko poruka. Epidemija korona virusa globalni je problem, pa tako i naše zemlje. Prvenstveni cilj jest zaštita ljudi i njihova zdravlja. U tom smislu podržavamo dosadašnji rad hrvatskih institucija i Nacionalnog stožera civilne zaštite koji pravovremenim reakcijama uljevaju povjerenje građanima. - navodi se danas u priopćenju HGK Županijske komore Dubrovnik nakon sjednice Gospodarskog vijeća koja je održana videolinkom u skladu s preporukama Stožera civilne zaštite.

„Ipak, važno je naglasiti kako će ova situacija bitno utjecati na gospodarstvo naše zemlje, što iziskuje odlučne i pravovoremene poteze izvršne vlasti. Rekacije su nužne odmah i to na svim razinama, kako državnoj tako i lokalnoj.” - piše dalje te se u priopćenju još navodi:

„Kao odgovorni poslovni ljudi želimo upoznati javnost s mogućim ekonomskim posljedicama. Sad je već sasvim izvjesno da će ova zdravstvena kriza za sobom donijeti usporavanje gospodarskog rasta, a ponegdje i recesiju, za koju nitko ne može predvidjeti koliko će trajati. Sve to utjecat će i na našu ekonomiju. Pravovremenim odlukama izvršna vlast može pomoći u kompenzaciji negativnih utjecaja te pomoći u očuvanju radnih mjesta i likvidnosti. Stoga apeliramo na sve mjerodavne da što prije donesu odlučne ekonomske poteze kako bi se pomoglo gospodarstvu premostiti ovo krizno razdoblje.

Kroz sustav Hrvatske gospodarske komore upućeni su prijedlozi mjera prema Vladi, iz čega izdvajamo samo par hitnih: ukidanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za vrijeme trajanja krize kako bi se omogućilo poslodavcima očuvanje radnih mjesta. Nadalje, odgoda plaćanja glavnice i kamata dospjelih obaveza kroz naredna tri mjeseca te moratorij na kolektivne granske ugovore.

Apeliramo i na sve poslovne subjekte da se ponašaju odgovorno te budu spremni na razne scenarije, pri tome posebno stavljamo naglasak na iznalaženje načina da se očuva ono najvrijednije, a to su ljudi, tim, bez kojega će biti teško nastaviti dalje raditi, kad prođe ugroza.

Održimo dostojanstvo, solidarnost te jedinstvo kojim smo se i do sad krasili u brojnim prilikama.” - stoji u priopćenju HGK ŽK Dubrovnik nakon sjednice Gospodarskog vijeća.

dpp

Na 12. proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik održanoj jučer raspravljalo se o rezultatima poslovanja poduzetnika Dubrovačko-neretvanske županije u 2018. godini.

Godišnji financijski izvještaj za 2018. godinu predalo je 4.213 trgovačkih društava (6% više nego 2017.). Pozitivno su poslovala 2.812 trgovačkih društava odnosno 67% njih, a 1.401 je ostvarilo negativan financijski rezultat.

Gospodarstvo Dubrovačko - neretvanske županije poslovalo je pozitivno te je ostvarilo 12,2 milijarde kuna ukupnog prihoda, 11,4 milijarde kuna ukupnih rashoda, 1,1 milijardu kuna dobiti te 461 milijun kuna gubitka. U konsolidiranom financijskom rezultatu trgovačka društva županije ostvarila su neto dobit u iznosu od 679 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu gubitak gospodarstva povećan je za 1%, dobit povećana za 8%, a konsolidirana dobit je veća za 13%.

U ukupnom prihodu najveće učešće ima djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ostvarenim prihodom od 3,2 milijarde kuna prihoda (27%), a zatim slijede trgovina s 2,4 milijarde kuna prihoda (20%), prijevoz i skladištenje 1,6 milijardi kuna (14%), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1,3 milijarde kuna (11%), te djelatnost građevinarstva 1 milijardu kuna (8%).

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane ostvarila je porast ukupnog prihoda u odnosu na prethodnu godinu za 12%. Najveći udio u ukupnom prihodu ove djelatnosti od 2,1 milijardu kuna (65%) odnosi se na hotele i sličan smještaj, a slijedi ih restorani i ostali objekti za pripremu i usluživanje hrane s učešćem od 20% (667 milijuna kuna), te priprema i usluživanje pića 8% (257 milijuna kuna).

Najveći porast ukupnog prihoda ostvaren je u djelatnosti rudarstvo i vađenje od 38%, a iznosio je 140 milijuna kuna, premda samo s učešćem 1% od ukupnog prihoda DNŽ.

Dobit razdoblja iznosila je 1,1 milijardu kuna, a najveću dobit ostvarila je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (462 milijuna kuna), što čini 41% od ukupne dobiti. Trgovina 13% sa 152 milijuna kuna dobiti, prijevoz i skladištenje čini 11% ukupne dobiti razdoblja što iznosi 125 milijuna kuna.

Konsolidirani rezultat (dobit razdoblja +/- gubitak) je neto dobit od 679 milijuna kuna, od čega je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ostvarila 385 milijuna kuna (57%), a trgovina neto dobit od 125 milijuna kuna (18%).

U konsolidiranim rezultatima četiri djelatnosti su iskazale gubitak razdoblja u iznosu od 142 milijuna kuna, a gotovo cjelokupni gubitak ostvaren je u djelatnostima građevinarstvo (115 milijuna kuna) i prerađivačka industrija (27 milijuna kuna).

U 2018. trgovačka društva su zapošljavala 22.175 djelatnika ili 6% više nego u prethodnoj godini. I dalje djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane zapošljava najveći udio svih zaposlenih u DNŽ 30% ili 6.613 djelatnika.

Na kraju godine broj zaposlenih u Dubrovačko neretvanskoj županiji, prema Zavodu za mirovinsko osiguranje, iznosio je 42.913 te je u odnosu na kraj 2017. godine veći za 883 zaposlena (2%). I dalje je izražena sezonalnost u zapošljavanju. Tako je u 2018. godini u odnosu na 2008. godinu broj sezonskih radnika u ukupnom broju zaposlenih narastao s 4% na 14%,dok je u Republici Hrvatskoj s 2% na 3%.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u županijskim trgovačkim društvima u 2018. godini iznosila je 5.526 kuna što je rast od 3% u usporedbi s 2017. Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti opskrbe električnom energijom (7.667 kn) a najniža u djelatnosti obrazovanje (3.727 kn). U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 6.138 kn.

Nakon iznesenih financijskih pokazatelja Terezina Orlić, v.d. predsjednice HGK-ŽK Dubrovnik istaknula je da su ukupni prihodi gospodarstva ostvareni u 2018. godini po prvi put veći u odnosu na predkriznu 2008. godinu i to za 8 %. Daljnji razvoj koči između ostalog i nedostatak radne snage, pa su dodatne radne kvote koje su nedavno odobrene već iskorištene. Također je i dalje prisutna nejednaka razvijenost pojedinih dijelova županije. Iz godine u godinu sve više upadamo u monokulturu turizma, a potencijale koje imaju djelatnosti poljoprivrede, marikulture i ribarstva nismo optimalno iskoristili.

Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize predstavio je kreditni rejting Hrvatske i proces uvođenja eura te je istaknuo:
- Dvije od tri najveće svjetske agencije za dodjelu kreditnog rejtinga povećale su hrvatski kreditni rejting na razinu investicijskog. Koliko je to bitno, govori podatak da je agencija FITCH povećala razinu rejtinga na BBB- s pozitivnim izgledima, što je razina koju je hrvatska zadnji put imala prije 14. godina. Time se otvara prostor za daljnji pad kamatnih stopa i povećanje interesa investitora za ulaganja u Hrvatsku. Dodatan poticaj povećanju kreditnog rejtinga dolazi od pripremnih aktivnosti za uvođenje eura u Hrvatskoj. Procjenjuje se da bi uvođenje eura Hrvatskoj donijelo više koristi u odnosu na troškove, ali uvođenje eura ne možemo očekivati prije početka 2023. godine.

DPP