Prikazujem sadržaj po oznakama: gornji horizonti

Izgradnja zračne luke kod Trebinja nije samo ekološko već i sigurnosno pitanje, rekao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić na sjednici Županijske skupštine. Istaknuvši kako ne zna za koga se gradi zračna luka s pistom većom od one na dubrovačkom aerodromu, Dobroslavić je kazao kako je zadnji put Republika Srbija na našim granicama bila s Užičkim korpusom koji je iza sebe ostavio spaljeno šire dubrovačko područje te vojne i civilne žrtve.

– Usprotivili smo se zračnoj luci kod Trebinja jer je ona ugroza za Dubrovačko – neretvansku županiju. To što naši susjedi rade, to je njihova stvar, njihov rizik i njihova poduzetnička logika i ne dolazi u obzir da mi komentiramo bilo što što oni tamo rade
dok to za nas ne predstavlja ugrozu. Ta zračna luka je ugroza, prvenstveno ekološka. Zračna luka na osam kilometar uzvodno od izvorišta Ombla gdje idu svi podzemni tokovi je ugroza i mi na to moramo i jesmo upozorili.- rekao je Dobroslavić.

Osim na zračnu luku kod Trebinja osvrnuo se na Gornje horizonte, projekt koji također predstavlja ugrozu za Dubrovačko – neretvansku županiju.

- Resorna ministarstva su se obratila tijelima BiH i tražili su da se prema ESPO konvenciji projekti Republike Srpske usuglase s nama, oni moraju pokazati da ne prave štetu susjedima, što bi se po nama moglo ili će se sigurno dogoditi. Odgovor od ministarstava iz BiH je da će se strogo primijeniti ESPO konvencija, ali to se nije dosad dogodilo u pogledu projekta Gornji horizonti jer naš zahtjev da se temeljem ESPO konvencije očituju o tom projektu još nije dobio odgovor i s naše strane će o tome biti postavljeno ozbiljno pitanja prema Europskoj komisiji.- najavio je Dobroslavić.

Dobroslavić je ocijenio kako je zračna luka kod Trebinja koju bi gradila Republika Srbija, osim ekološke predstavlja i sigurnosnu ugrozu.

- Bit ću vrlo otvoren i jasan, nije nam drago da Srbija gradi na granici BiH i Hrvatske. Nije nam drago da gradi zračnu luku za koju tvrde da će imati veću pistu od zagrebačke i dubrovačke zračne luke i ne znam kome ona treba. Zadnji put kad je Republika Srbija bila ovdje na granici, to je bilo s Užičkim korpusom, koji je iza sebe ostavio spaljene Konavle, Župu dubrovačku, prigradski dio Dubrovnika i Dubrovačko primorje s vojnim i civilnim žrtvama, a mi ne želimo nikakve reprize, niti ćemo ih dopustiti. - naglasio je Dobroslavić te iznio stav Županije o gradnji trebinjske zračne luke, ali i poruku Srbiji i Republici Srpskoj.

- Gradite što mislite da vam treba, ne smijete nas ugrožavati, ni ekološki, ni sigurnosno, jer to nećemo dozvoliti. - istaknuo je Dobroslavić.

Dodavši kako oko projekta zračne luke kod Trebinja postoje brojne špekulacije, kazao je kako Županiji nije smetao projekt izgradnje zračne luke na Zupcima, koji je u međuvremenu propao.

- Dok je bila inicijativa da grade zračnu luku na Zupcima mi se nismo protivili, nismo s time imali problema jer je rečeno da ona ne bi prijetila vodama u Županiji. Ako je to zračna luka koja nema pretenzija i u kojoj Republika Srbija nema što raditi, neka je grad, ali ovo je nešto drugo i zato se protivimo. - rekao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

Objavljeno u Aktualno

Nakon što su vlasti u Republici Srpskoj Kinezima dale kreditna jamstva i povjerile im radove na izgradnji HE Dabar, jasno je da nemaju namjeru odustati od projekta Gornji horizonti.

Karstolog dr. sc. Ivo Lučić u razgovoru za Južni tvrdi kako vlasti u Hrvatskoj na Gornje horizonte ne reagiraju jer taj projekt ne vide kao problem. Podsjeća kako je još kao ministar u Milanovićevoj vladi Radimir Čačić u Banja Luci dogovarao uduplavanje hidroelektrane u Platu. Za oduzimanje voda iz Trebišnjice, smatra Lučić, isključivo je odgovorna HE Dubrovnik.

- Upravo je HE Dubrovnik isključivo odgovorna za dosadašnje oduzimanje vode iz Trebišnjice donjem toku Neretve! Sve ostale vode iz Trebišnjice idu u Neretvu, Omblu ili vrulje između Stona i Slanog. Dok nije došlo do tragične havarije u Platu prije tri godine, zbog čega je HE Dubrovnik prestala raditi, jedina voda iz Trebišnjice koja nije završavala na svojim prirodnim lokacijama je Plat. Trebinje je užasno nerviralo što dugo nisu znali kad će se taj nedolični partner HEP oporaviti, a lova „beskorisno odlaziti u more“ pa su obnovili suradnju s HE Čapljina koju su dugo držali za vratima. Tako su opet počeli znatno više vode upućivati preko Popova polja u HEČ i Neretvu. - rekao je u Tjednom razgovoru portala Južni kojeg možete pročitati OVDJE.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Povoljni hidrografskih uvjeti učinili su Malostonski zaljev idealnim za stoljetni uzgoj i razvoj školjkarstva pa ni ne čudi što se baš u tom zaljevu proizvede 95 posto kamenica u Hrvatskoj. No, projekt Gornji horizonti, koji se postupno realizira još od vremena bivše države, a koji nastavljaju vlasti u Republici Srpskoj, mogao bi biti poguban za daljnji uzgoj kamenica. Naime, na hidrofizičke uvjete u Malostonskom zaljevu najviše utječu snažni podvodni izvori slatke vode.

Vedran Kunica iz Udruge Stonski školjkari podsjeća kako su promjene na kamenicama primijećene još 70. -tih godina prošlog stoljeća kada je zbog radova na obrani od poplava Popova polja smanjen dotok slatke vode u Malostonski zaljev. Koliko još udaraca Zaljev može izdržati i koji će za njega biti poguban, pita se Kunica.

- Vratiti ću se nekoliko desetljeća unazad, kada su se 70. -tih godina prošlog stoljeća izvodili radovi na uređivanju toka rijeke Trebišnjice u Popovu polju kako bi se spriječilo njegovo plavljenje. Nakon tih radova smanjio se dotok slatke vode što je imalo značajan utjecaj na Malostonski zaljev jer jedna od karakteristika važnih za razvoj školjki je utjecaj slatke vode. Naime, slatka voda je svojevrstan regulator saliniteta, a donosi i hranjive tvari koje su temelj hranidbenog lanca školjki, odnosno te primarne produkcije. Nakon tih radova u Popovu polju, koji su imali značajan utjecaj na eko sustav, primjećen je sporiji rast i uginuća kamenica, ali eko sustav se na neki način s vremenom prilagodio, Zaljev je nastavio funkcionirati. No pitanje je koliko će takvih udaraca Malostonski zaljev moći preživjeti i koji će od tih udaraca koji slijede biti posljednji. - rekao je Kunica.

- Jedan od tih posljednjih udaraca mogao bi biti upravo nastavak projekta Gornji horizonti jer će se njegovom realizacijom dotok pitke vode iz Neretve u Malostonski zaljev dodatno smanjiti jer osim malobrojnih vruja i izvora, značaj dio slatke vode iz Neretve dolazi u Zaljev. Pitanje je kad će doći do onog prelijevanja čaše, odnosno uništavanja tog eko sustava. - kazao je Kunica.

Istaknuo je kako su radnje u RR -u pogubne za dio Hrvatske, odnosno dio Dubrovačko – neretvanske županije te da treba reagirati država.

- Ovo je međunarodno pitanje i nemojmo zaboraviti da će Gornji horizonti utjecati i na cijelu deltu Neretve za koju će daljnji prodor morske vode biti katastrofalan. - rekao je Kunica.

- Čudno je da s državne razine još nema nikakvih reakcija i smatram da bi se mi školjkari trebali priključiti bilo kojoj inicijativi kojoj je cilj zaštiti naše interese i u dolini Neretve i Malostonskom zaljevu. Takvu inicijativu, ako se dogodi, trebaju podržati ekološke i udruge poljoprivrednika, ali i jedinice lokalne samouprave. Mi školjkari svakako moramo biti jedan od faktora koji će pomoći u sprječavanju štete koja za sve nas može biti kobna. Svi zajedno trebamo apelirati na Vladu da nešto napravi. - kazao je Kunica.

- Važno je naglasiti kako cjelokupno stanovništvo u Općini Ston vezano za Malostonski zaljev. Restorani, gastro ponuda sve je vezano uz školjke. Da ne govorimo o novom trendu organiziranja izleta brodovima, obilazak zaljeva i degustacije kamenica. Zbog Gornjih horizonata mogla bi nam se dogoditi jedna kaskadna reakcija koja bi bila pogubna. Mi smo i inače u više navrata upozoravali na neke projekte koji predstavljaju veliki rizik za Malostonski zaljev u kojem se proizvede 95 posto kamenica u Hrvatskoj i 70 posto europske plosnate kamenice na Mediteranu. - rekao je Vedran Kunica iz Udruge Stonski školjkari.

Objavljeno u Aktualno

Nakon što je posljednjeg dana prosinca vlada Republike Srpske s predstavnicima kineske tvrtke China Energy Gezhouba Group potpisala ugovor o financiranju i izgradnji Hidroelektrane Dabar, koja je sastavni dio projekta Gornji horizonti, u Dubrovačko – neretvanskoj županiji zavladala je zabrinutost.

Naime, već godinama se govori kako je utjecaj projekta Gornji horizonti po našu Županiju, konkretno dolinu Neretve i Malostonski zaljev mogao biti katastrofalan. Aktivnosti u susjedstvu brinu i načelnika Općine Ston Vedrana Antunicu čije je stanovništvo mahom orijentirano na uzgoj školjaka. On za Južni i Dubrovnikpress ističe kako Hrvatska mora iskoristiti sve mehanizme ne bi li spriječila taj projekt.

- Gornji horizonti su definitivno projekt koji će imati jako negativne utjecaje na dolinu Neretve i Malostonski zaljev i mi kao država moramo iskoristiti sve mehanizme da bismo taj projekt spriječili. - kazao je Antunica.

- Gornji horizonti su velika opasnost za Malostonski zaljev, a ne Lučino razdolje. Prema mojim saznanjima Županija je posljednjih godina bila aktivna po tom pitanju, reagiralo se preko Ministarstva vanjskih poslova i preko Županije direktno treba vidjeti koje aktivnosti poduzimati jer taj će projekt svakako imati utjecaj na Malostonski zaljev i opstanak školjkarstva. Mi kao lokalne zajednice možemo i trebamo potencirati rješavanje ovog pitanja s veće razine, odnosno da se sukladno međudržavnim ugovorima i sporazumima taj projekt spriječi, odnosno da se zaštitimo od njegovih negativnih utjecaja na hrvatsko tj. područje Dubrovačko – neretvanske županije, konkretno područje doline Neretve i Malostonskog zaljeva. - rekao je načelnik Općine Ston Vedran Antunica.

Objavljeno u Aktualno

Nedugo nakon što se u Dubrovniku sastao s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, član Predsjedništa Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović izjavio je kako je s premijerom Plenkovićem baš u Dubrovniku dogovorio da pokušaju zaustaviti projekt Gornji horizonti.

- Usuglasili smo se u vezi s korištenjem voda za hidroelektranu Dabar, odnosno Gornje horizonte gdje se preusmjerava nevjerojatnih pet ili šest milijardi kubika vode godišnje iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice što bi napravilo pustinju i u dijelu Hercegovine. - rekao je Izetbegović.

Istaknuo je kako postoji konvencija koja se odnosi na zaštitu okoliša koja ne dozvoljava da se bez dogovora u BiH i bez dogovara sa susjednim zemljama, grade objekti poput HE Dabar i preusmjeravaju vode.

- Radi se o pet, šest milijardi kubika vode godišnje i to bi u potpunosti izmijenilo ekološki sustav u Hercegovini. Tu imamo Hrvatsku uz sebe, da se to ne uradi. Oni bi banalno preusmjerili vode u dubrovačku rijeku, tamo bi se sručile te količine čiste, pitke vode koja sad kroz Popovo polje do Opuzena nahrani i biljke i sav život koji ovisi od vode. Možemo zaustaviti taj projekt. - kazao je Izetbegović.

Objavljeno u Aktualno

Svakako mogu potvrditi da postoji opravdana bojazan da bi realizacija projekta Gornji horizonti u RS -u posebno mogla štetiti dolini Neretve, ali i cijelom vodnom području u našoj Županiji i zato smo tražili da se preispitaju dokumenti koji su temelj za taj projekt, posebno studije utjecaja na okoliš jer imamo izjašnjavanja stručnjaka da se tim projektom vode iz sliva Neretve prevode u sliv Trebišnjice i da će se smanjiti dotok slatke vode u Neretvu i druge izvore u dolini Neretve te povećati opasnost od zaslanjenja neretvanske doline. - rekao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić u „Tjednom razgovoru” za portal Južni.

Godina nam je naime započela viješću da je Republika Srpska s Kinezima potpisala ugovor o kreditnim jamstvima za izgradnju HE Dabar koja je dio projekta Gornji horizonti o čemu je prvi pisao upravo Južni. U Županiji se unazad desetak godina puno govorilo o tom projektu i njegovu lošem utjecaju na dolinu Neretve i Malostonski zaljev. Posljednjih nekoliko godina u Republici Srpskoj se dosta gradilo za potrebe HE Dabar. Ima li naša Vlada kontakte s Republikom Srpskom oko tog projekta, a ciljem zaštite naših interesa, u „Tjednom razgovoru” za Južni župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić je rekao:

- Mi smo već odavno insistirali kod naših ministarstava da razriješe situaciju s mjerodavnim tijelima u Republici Srpskoj jer je to ipak državna razina i s naše se strane interveniralo. No, sad kad imamo nove okolnosti, ponovo ćemo provjeriti kod Ministarstva zaštite okoliša i Ministarstva vanjskih poslova što se događa u susjedstvu. Poznato je da po ESPO konvenciji susjedna država, u ovom slučaju Hrvatska, ima pravo na određene uvide u projekt i dokumentaciju, kad je riječ o projektima koji se realiziraju blizu granice i kad mogu ugroziti susjedno područje. Ne znam zbog čega se u BiH ne drže te Konvencije jer su praktički od hrvatske strane trebali dobiti određenu suglasnost na svoje studije i projekte. - kazao je župan Nikola Dobroslavić.

Cijeli razgovor u kojem župan govori i o projektu trebinjskoh aerodroma, temi koju je također u listopadu „otvorio” Južni, ali i drugim aktualnostima, možete pročitati OVDJE.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Dolini Neretve sprema se smrtna presuda, a u Hrvatskoj vlada šutnja, donosi danas naslov portal Južni. Naime, posljednjeg dana 2021. vlada Republike Srpske potpisala je ugovor s Kinezima o financiranju i izgradnji hidroelektrane Dabar. Taj je ugovor vrijedan 190 milijuna američkih dolara, a hidroelektranu će graditi kineska tvrttka China Energy Gezhouba Group, koju na osnovI garancija Republike Srpske, kreditira kineska državna banka Eskim. I dok iz Republike Srpske ističu kako je za njih HE Dabar „decenijski projekt” s hrvatske strane po pitanju ovog projekta još uvijek vlada šutnja, iako se godinama isticalo kako će taj projekt uništiti dolinu Neretve, odnosno poljoprivredu, a time i stanovništvo, mahom orijentirano na poljoprivredu, piše Južni.

Hidroelektrana Dabar, inače pripada hidroenergetskom sustavu hidroelektrana na Trebišnjici i nije samo dio projekta „Gornji horizonti” kojim se predviđa prebacivanje voda iz Gatačkog i Nevesinjskog polja, preko Dabarskog i Fatničkog polja u akumulaciju Bilećkog jezera, već je i najvažnija hidroelektrana u tom sustavu.

Južni navodi kako kako će preusmjeravanje slatke vode uništiti neretvansko ušće i njezin donji tok, odnosno kako će dolina Neretve ostati bez dostatnih količina vode što će se u konačnici negativno odraziti na poljoprivredu i opstanak ljudi na tom prostoru.

Osim neretvanske doline, postoji bojazan da će „Gornji horizonti” ugroziti i Malostonski zaljev, odnosno daljnji uzgoj školjki na tom području jer bi se zbog manjeg dotoka slatke vode u Malostonski zaljev, poremetio omjer saliniteta koji je važan za razmnožavanje školjki i njihov uzgoj.

Više pročitajte OVDJE.

dpp

Objavljeno u Aktualno

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019