Prikazujem sadržaj po oznakama: crna gora

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je u četvrtak u Splitu da je Crna Gora priznala da su pripadnici Jugoslavenske narodne armije iz Crne Gore sudjelovali u agresiji na dubrovačkom ratištu, što je znak da se može očekivati povratak školskog broda Jadrana u Hrvatsku.

"Mi smo dobili notu u kojoj stoji da su na dubrovačkom ratištu sudjelovali pripadnici Jugoslavenske narodne armije iz Crne gore, koji su sudjelovali u tim operacijama. Prema tome, znači oni priznaju da su vršili agresiju i priznaju da su otuđili tu imovinu ... To znači da je (to) dobar znak, to znači da možemo očekivati onda i povratak Jadrana", rekao je Grlić Radman na otvorenju izložbe „Hrvatski školski brod Jadran - matična luka Split, 1933.-2023.“ u Domu Hrvatske vojske u Lori.

Nota o tome u MVEP je stigla jutros. Njome se Hrvatska obaviještava da je u Crnoj Gori pronađena oprema otuđena u vrijeme sudjelovanja crnogorskih vojnika JNA na dubrovačkom ratištu uz podršku tadašnjih crnogorskih vlada.

Crnogorski premijer Dritan Abazović objavio je u utorak da je prilikom popisa imovine crnogorskih aerodroma pronađena i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena iz zračne luke Ćilipi u napadu JNA na Dubrovnik 1991-1992. i najavio da će Hrvatska o tome uskoro biti obaviještena.

Šef hrvatske diplomacije je kazao u četvrtak da je "činjenica da je on (premijer Abazović) rekao da je to bila sramotna epizoda Srbije i Crne Gore".

Bijeli jedrenjak Jadran izgrađen je 1933. i sve do 1991. bio je upisan u flotne liste hrvatskih luka. Na remont u Crnu Goru otplovio je 1991., ali ga Crnogorci do danas nisu vratili, što ostaje bilateralni spor Zagreba i Podgorice.

"Hrvatska nikada neće odustati od imovine koja je naša. Hrvatski školski brod bio je upisan u matičnu luku Split i on je stalno bio tu. Da nije išao na remont nitko ne bi pitao gdje je Jadran. Pa, naravno - tamo gdje pripada, a to je Split", rekao je Grlić Radman.

Crna Gora krajem srpnja i početkom kolovoza obilježila je 90. godišnjicu broda, zbog čega je hrvatska diplomacija poslala prosvjednu notu Podgorici o "svojatanju imovine".

Hrvatski premijer Andrej Plenković je krajem kolovoza rekao da traži da se brod vrati u Hrvatskoj zbog njegovog simboličnog značaja za Hrvate - "pomorce, one koji su se na njemu školovali i na njemu radili".

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović početkom rujna je u Zagrebu rekao da je brod u vlasništvu Crne Gore, ali da je Podgorica otvorena za dijalog o tom pitanju, dok je hrvatski predsjednik Zoran Milanović pozvao na financijsko održivo rješenje tog pitanja i kazao da ima važnijih tema od te.

Grlić Radman je u četvrtak u Splitu rekao da je za vraćanje broda prije svega potrebna dobra volja susjeda, "koji je spreman razgovarati o tome".

"A vidimo da se (to) u ovih 30 godina nije dogodilo. Nije iskazana ta spremnost. Puno se odugovlačilo, govorilo se o nekakvim povjerenstvima i tako dalje. To nikada nije polučilo nikakve rezultate", rekao je Grlić Radman, dodavši da za rješavanje tog pitanja postoje i drugi "pravni i politički mehanizmi" te "arbitraža".

Južni

Od ranog jutra ogromne su kolone na izlazu iz Hrvatske za Crnu Goru na graničnim prijelazima Karasovići i Vitaljina. U Vitaljini je kolona skoro do magistrale, a na Karasovićima do kamenoloma.

Schengenski režim prelaska granice, nedovoljan broj carinskih i policijskih službenika ili je priljev vozila prema susjednoj državi prevelik – vjerojatno je kombinacija svega pomalo. Ovakve gužve na izlazu iz Hrvatske prema Crnoj Gori ove su sezone učestale pa se i sami Konavljani s njima sve teže nose jer im otežavaju kretanje, posebno na dijelu ceste na Grudi na kojoj je sjecište puteva.

Slične gužve vladale su jutros na izlazu iz Hrvatske prema Bosni i Hercegovini na Graničnom prijelazu Brgat.

nm

Preko ova dva granična prijelaza s Crnom Gorom tijekom proteklog vikenda prešlo je 22 posto više putnika i 21 posto više vozila nego u isto vrijeme prošle godine, izvijestila je Policijska uprava dubrovačko – neretvanska.

„Prateći brojčane podatke prometovanja preko graničnih prijelaza Policijske uprave dubrovačko -neretvanske uočeno je značajno povećanje prometa preko MCGP Karasovići i MCGP Vitaljina. Tako je tijekom proteklog vikenda preko MCGP Karasovići prešlo preko 53 tisuća putnika (13 posto više nego u istom vikendu prošle godine) i gotovo 15 tisuća vozila (11 posto više nego prošle godine). Preko MCGP Vitaljine u ovom vikendu prešlo je preko 18 tisuća putnika (75 posto više nego u istom vikendu prošle godine) i gotovo šest tisuća vozila (49 posto više nego prošle godine).” - navode iz PU dubrovačko – neretvanske.

dpp

Nakon što je izborom Jakova Milatovića za predsjednika susjedne Crne Gore završila era vladavine Mila Đukanovića osnovno je pitanje kojim će smjerom taj 37-godišnji bivši ministar gospodarstva i ekonomskog razvoja u vladi Zdravka Krivokapića dalje voditi Crnu Goru. Hoće li nastaviti njezin put eurointegracija, zaustavljen od prospskih vlada, hoće li istupiti iz NATO saveza i povući priznanje Kosova?

I dok netom izabrani predsjednik Milatović u svojim prvim javnim istupima ističe kako Crna Gora neće skretati s europskog puta, da neće izaći iz NATO-a niti će povući priznanje Kosova, jasno je da će morati raditi neke ustupke prema prosrpskim strankama koje su mu pružile potporu.

Ususret nadolazećim izborima u Crnoj Gori politički analitičar, politolog prof. dr. sc. Pero Maldini smatra kako će struktura nove vlasti u toj zemlji svakako odrediti smjer u kojem će Milatović krenuti, a što će neizbježno razočarati dio birača koji su mu dali potporu.

Razgovor s Maldinijem možete pročitati OVDJE.

Ne baš s nekom velikom pozornošću, ali Konavaljani su ipak popratili predsjedničke izbore u Crnoj Gori na kojima je Jakov Milatović smijenio Mila Đukanovića. Božo Lasić, načelnik Konavala, najjužnije hrvatske općine koja dijeli granicu s Crnom Gorom smatra kako je ta zemlja postala „srpska kolonija”.

- U Konavlima ljudi rade, u tijeku su pripreme za sezonu i nije baš vladao neki interes za izbore u Crnoj Gori, ali ipak smo ih popratili. Niti vodim visoku politiku, niti mogu nešto posebno komentirati izborni rezultat u susjedstvu. Ljudi su glasali, izabrali su koga su htjeli i odlučili su se za tu prosrpsku struju i po meni je Crna Gora sad jedna vrsta srpske kolonije, ali to je odabir većine u toj zemlji. Kad su u pitanju naši odnosi, nama u Konavlima bitni su odnosi sa susjednim općinama u Crnoj Gori i tu nemamo prijepora i problema, uvažamo se. Primjerice, kad su prošle godine bili požari korektno smo surađivali i komunicirali. Ne moramo se posebno voljeti, ali smo kao susjedi na neki način upućeni jedni na druge i trebamo se poštivati. - kazao je Lasić.

Iako Crna Gora i Hrvatska još nisu riješile pitanje razgraničenja na moru na Prevlaci, odnosi između dvije zemlje posljednjih godina bili su dobri. To je smjer, smatra načelnik Lasić, kojim treba nastaviti, ali i naglašava kako od službene Crne Gore, čiji se bivši predsjednik Milo Đukanović, još dok je bio premijer, ispričao za zločine počinjene u Domovinskom ratu, očekuje još neke geste.

- Mi ne smijemo niti ćemo zaboraviti ono što se nama dogodilo, ali na neki način moramo oprostiti jer mržnja ne smije biti prisutna, ali i s druge strane treba netko doći i učiniti prvi potez. Trebaju zatražiti neku vrstu isprike jer nismo mi njima palili nego oni nama i rekao sam na jednoj od sjednica Općinskog vijeća u Konavlima, onoga trenutka kad se ispred spomenika Konavoska mati u Čilipima stavi njihov vijenac i kad se ispred tog spomenika poklone, svi Konavljani i ja smatrat ćemo da je to jedna vrsta njihove isprike. - rekao je.

- Moramo se uvažavati, ne trebamo se voljeti, ali i oni moraju shvatiti što su napravili. Mi smo imali 680 spaljenih kuća i naši su ljudi bili zarobljeni u Morinju, ginuli su, njih nitko nije izazivao, došli su na tuđe i znamo što su učinili, ali ne trebamo se svađati i mrziti jednu druge. Moramo se poštovati I živjeti u miru jer kakav je to život i suživot ako uvijek imate svađe i napetosti. Ni jedan rat, pa ni onaj verbalni, ne vodi ničemu nego samo zlu. - kazao je Lasić, koji smatra da je Hrvatska, bez obzira tko je u susjednoj Crnoj Gori na vlasti, sigurna zemlja.

- Naravno da smo sigurni jer je danas sasvim drukčija situacija nego prije 30 godina. Mi smo međunarodno priznata država, koja je članica EU i NATO saveza, koja ima svoju vojsku i policiju i nije baš lako učiniti ono što su oni učinili na početku devedesetih godina. - rekao je Lasić.

Novom crnogorskom predsjedniku Jakovu Milatoviću poželio je sreću u radu.

- Gospodinu koji je izabran za predsjednika želim svu sreću. Njegove prve izjave prihvaćam, ali želim ih vidjeti u praksi. Mi moramo pratiti situaciju u susjedstvu, voditi računa o našoj manjini u Crnoj Gori. Trebamo im i pomoći te nastaviti voditi mirnu i razumnu politiku. - kazao je Lasić.

Osvrnuo i na Mila Đukanovića čija je vladavina u Crnoj Gori završila.

- Čini mi se da je nakon ovih izbora prevladao nekakav narativ kao da mi Mila Đukanovića žalimo. Nemamo ga što posebno žaliti. Znamo što je učinio zajedno s Bulatovićem, na čijoj je strani i gdje bio i ne trebamo zaboraviti što je učinio. On jest, na neki način, promijenio svoju politiku, ali smo zbog njega imali velikih problema i mi smo njegove žrtve. Na kraju krajeva, i Crnogorci su žrtve njegovih loših politika posljednjih godina pa je zato konačno i izgubio izbore. - kazao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

Po onome što smo mogli vidjeli iz susjedstva, čini mi se da su izbori u Crnoj Gori bili demokratski i pošteni i nesporno je da Jakov Milatović ima legitimitet. Što se tiče samog miljea, koji je bio uz Milatovića tijekom kampanje i u izbornoj noći, zasmetala je ta ikonografija, srpske zastave i to naglašavanje srpstva, što na neki način budi sumnje da velikosrpski projekt na tom području nije zamro, a svi znaju da taj velikosrpski projekt bio ne samo osvajački prema Hrvatskoj i drugim dijelovima šire regije nego nam je taj Miloševićev velikosrpski projekt nanio veliku štetu i gubitke, ljudske i materijalne. - tako je izbor Jakova Milatovića za predsjednika Crne Gore prokomentirao župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

- Mi smo na sreću imali snage pobijediti taj velikosrpski projekt, no očito je on još uvijek aktivan u Srbiji i u Crnoj Gori i u BiH, odnosno Republici Srpskoj i to nije dobro i predstavlja opasnost za cijelu regiju, a po meni i za same Srbe. Dakle, taj „srpski svet” koji se proklamira, istina, ne uvijek s državne razine, ali je po meni ipak previše prisutan da bi se moglo reći kako je to rubno ili slučajno i to je ono što smeta, ali želim vjerovati da će novi cnogorski predsjednik djelovati kao što najavljuje. - kazao je Dobroslavić, dodavši kako se prema posljednjim Milatovićevim izjavama može zaključiti da Crna Gora neće skretati s europskog puta.

Jakov Milatović; foto Marko Marković / CROPIX

- U intervjuu koji je Milatović dao jednoj našoj nacionalnoj televiziji rekao je nekoliko dobrih stvari, odnosno da će Crna Gora biti još jasnije i čvršće na europskom putu, da lojalnost NATO-u neće doći u pitanje, a istaknuo je kako je Kosovo međunarodno priznata država. To su dobri stavove koje pozdravljam i te njegove poruke mogle bi biti dobar temelj za suradnju s Hrvatskom, ali i zemljama zapadnog Balkana s Crnom Gorom. Naravno da nam je važno da crnogorska politika nastavi pozitivan odnos prema hrvatskoj manjini u Crnoj Gori. Ta naša manjina nije jako brojna, ali je autohtona i ne bismo voljeli da u bilo čemu bude zakinuta jer oni su čuvari su bogate tradicije i baštine u toj zemlji i to je bogatstvo s kojim se može ponositi i cijela Crna Gora. - kazao je Dobroslavić, istaknuvši kako je iznimno važan odnos službene Crne Gore prema novijoj povijesti u kojoj ostaje zapisano kako je ta zemlja bila agresor na dubrovačko područje.

- Jako nam je važan odnos Crne Gore prema događajima iz prošlosti, iz 90-tih godina. Nismo bili zadovoljni nedavno reakcijom vlasti u toj zemlji koje su tražile uklanjanje spomen ploče postavljene u Morinju. I bazen u Kotoru imenovan je po jednom od batinaša iz Morinja i to su neke stvari koje su nama neprihvatljive i pokazuju kako Crna Gora po tom pitanju nije raskrstila s tim nasljeđem iz 90-tih, iz vremena kad su igrali jednu negativnu ulogu jer su na neki način bili pristalice Miloševićeve agresije na Hrvatsku, posebno na ovom našem području. - kazao je župan i naglasio kako novi crnogorski predsjednik Milatović svojim potezima tek treba pokazati dosljednost.

- Milatovićeve prve izjave o Europskoj uniji, NATO-u, svakako treba pozdraviti jer iz njih proizlazi da će Crnu Goru voditi pravim i bržim putem prema Europskoj uniji i usvajanju europskih vrijednosti, no ipak sve ovisi o tome hoće li sve to za što ističe da se zalaže, Milatović primijeniti u svom djelovanju. Ostavio bi vremenu pred nama da pokaže što je prava istina. - rekao je Dobroslavić te se osvrnuo na Mila Đukanovića koji je izgubio izbore.

Naime, bivši crnogorski premijer i predsjednik Milo Đukanović 90-tih je imao negativnu ulogu. Nakon što je u veljači '91. uz pomoć Slobodana Miloševića postao crnogorskim premijerom, nekoliko mjeseci kasnije, te iste godine, postrojavao je vojsku na Dubrovnik, slikavao se s crnogorskim rezervistima i govorio kako mu je „i šah omrznuo radi šahovnice”. Potom se prometnuo u velikog Crnogorca. Tijekom susreta s ondašnjim hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem u Cavtatu 2000. ispričao se Dubrovniku i Hrvatskoj zbog sudjelovanja Crne Gore u ratu. Za Đukanovića se može kako je otac moderne Crne Gore jer je toj zemlji na referendumu osigurao neovisnost. Uveo ju je u NATO, započeo proces eurointegracija, ali nije dovoljno radio na buđenju nacionalne svijesti i jačanju neovisnosti te male zemlje koja je danas premrežena srpskim i ruskim kapitalom i interesima.

- Teško je procjenjivati unutarnje odnose u Crnoj Gori, ali mogu reći da je Đukanović imao negativnu ulogu 90-tih godina. Istina, ispričao se Hrvatskoj za agresiju i nakon toga je njegov odnos prema Hrvatskoj bio korektan, kao i odnos prema našoj manjini u toj zemlji. Ostvario je samostalnost i neovisnost Crne gore, išao je prema EU, a je li išao dovoljno brzo to neka ocijene sami Crngorci. Uveo ih je u NATO i mislim da je u tim nekim segmentima politike imao pozitivnu ulogu. Prema rezultatu s predsjedničkih izbora, prema odluci većine birača u Crnoj Gori, očito su mu birači zamjerili neke poteze. Puno je informacija i o nekim njegovim nezakonitim radnjama u toj zemlji, ne znam što je do toga istina, ali očito je zasmetalo Đukanoviću u izbornom postupku. - zaključio je župan dubrovačko - neretvanski Nikola Dobroslavić.

Iako je jučer trebala biti uklonjena, spomen - ploča još uvijek stoji na zidu bivše kasarne u Morinju koja je 1991. i 1992. godine bila logor za hrvatske branitelje. Njezino uklanjanje spriječili su pripadnici Vojske Crne Gore, donose crnogorski mediji. Vojska je naime spriječila komunalnu policiju, koja je, po nalogu Uprave za inspekcijske poslove, došla ukloniti spomen ploču koju su otkrili crnogorski ministri vanjskih poslova i obrane Ranko Krivokapić i Raško Konjević.

Njome se ističe crnogorsko žaljenje zbog postojanja logora u Morinju i patnji hrvatskih branitelja. Svečanosti postavljanja ploče tada su bili nazočni i potpredsjednik hrvatske vlade Tomo Medved i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman te zamjenik župana dubrovačko – neretvanskog Joško Cebalo, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i načelnik Općine Konavle Božo Lasić. Na sami dan otkrivanja ploče 10. listopada, dogodio se incident kada je nekolicina mještana pokušala spriječiti ceremoniju prosvjedom i blokadom ceste.

Crnogorski parlament smijenio je ministre obrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, inicijatore postavljanja spomen ploče u logoru Morinj. Inicijativu za njihovu smjenu podnio je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, čijoj vladi je sredinom kolovoza izglasano nepovjerenje. Premijer Abazović je kasnije rekao da su to učinili bez konzultacija s vladom i suprotno zakonu o spomen obilježjima zbog čega je inspekcija naložila uklanjanje.

Nakon što je vojska spriječila inspektore, crnogorsko Ministarstvo obrane priopćilo je da su pripadnici Vojske Crne Gore postupili u skladu sa zakonom i pravilima službe.

„Pripadnici Vojske Crne Gore dužni su da na osnovu Zakona o Vojsci Crne Gore i Pravilima službe VCG osiguravaju sve vojne objekte. Ulazak u vojne objekte predstavnicima pravnih osoba, kao i fizičkim osobama nije dozvoljen bez prethodne suglasnosti Ministarstva obrane.” - naveli su u priopćenju iz crnogorskog Ministarstva obrane.

Vojnici čuvaju ploču od samog početka i ne dopuštaju ulazak u objekt koji se inače ne koristi već dugi niz godina.

Vijest da će se spomen - ploča u Morinju ukloniti temeljem nalaza nekakve inspekcije je jedan poraz crnogorskog društva i poraz ljudskog razuma. - tako je reagirao načelnik Općine Konavle Božo Lasić na informaciju da je inspekcija naložila Općini Kotor da u roku od tri dana mora biti uklonjena spomen – ploča hrvatskim logorašima koji su u Morinju bili zatočeni 1991. i 1992. godine.

- Još uvijek se nadam da je sve skupa samo dezinformacija, no naglašavam kako simbolika te ploče predstavlja početak gradnje mosta između naša dva naroda. Vadeći se na „tehničke” razloge za uklanjanje, to spomen obilježje hrvatske patnje svodi se na razinu nedostojnu njegova izvornog značenja. Prilikom postavljanja rekao sam da samo kajanje rađa oprost, a samo oprost rađa suživot. Jednako tako vrijeđanje hrvatskog naroda produbljuje našu otuđenost. - naveo je Lasić.

dpp

Uprava za inspekcijske poslove (UIP) Crne Gore naložila je Općini Kotor da u roku od tri dana ukloni spomen-ploču hrvatskim zarobljenicima bivšem logoru u Morinju jer je postavljena bez potrebne dokumentacije, javljaju crnogorski mediji.

Spomen-ploču su prošli tjedan otkrili crnogorski ministri vanjskih poslova i obrane Ranko Krivokapić i Raško Konjević. Njome se ističe crnogorsko žaljenje zbog postojanja logora u Morinju i patnji hrvatskih branitelja koji su ondje bili zatočeni.

Svečanosti su bili nazočni potpredsjednik hrvatska vlade Tomo Medved i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Inspektorat za kulturnu baštinu, pišu crnogorski mediji, utvrdio je, međutim, da za spomen-ploču ne postoji dokumentacija koja dokazuje da se nalazi u programu spomen-obilježja koji usvaja Skupština Općine Kotor, niti da postoji suglasnost crnogorske vlade jer se radi o događaju za koji nije proteklo propisanih 50 godina od momenta nastanka. Dodaje se i da je inspektorica za zaštitu kulturnih dobara poslala zahtjeve za izjašnjenje ministarstvima vanjskih poslova i obrane na osnovu kojeg akta su postavili predmetnu ploču i da će nakon toga objedinjene spise predmeta uputiti nadležnom tužiteljstvu na ocjenu i dalje postupanje.

U međuvremenu je Općina Kotor dobila tri dana da spomen-ploču ukloni.

Gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić kazao da je on o postavljanju saznao iz medija i da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za postavljanje ploče. Pozvao je Vladu Crne Gore i UIP da podnesu kaznene prijave protiv Krivokapića i Konjevića zbog kršenja Zakona o spomen-obilježjima.

Južni

Dubrovačka policija nedavno je uhitila 48 - godišnjaka za kojeg se sumnja da je podmetnuo više požara na području Rijeke dubrovačke gdje su u Novom naselju Mokošica tri dana zaredom morali intervenirati pripadnici JVP Dubrovački vatrogasci, a da požari ne planu tek tako sami od sebe pokazuje i primjer iz susjedne Crne Gore gdje su ovih dana uhitili mladog piromana za kojeg se sumnja da je podmetnuo čak deset požara. Jedan od tih požara prešao je i granicu, odnosno dijelom je zahvatio i područje Konavala.

Kako javljaju crnogorski mediji 19 – godišnjak L.R. od 24. srpnja do 8. kolovoza podmetnuo je deset požara u zaleđu Herceg Novog uz ceste. Požare je u kontinuitetu izazivao u naseljima Njivice, Žvinje, u Sutorini, na Podima, Kamenom, Mokrinama, Sitnici, Zelenici i Kumboru.

md