Prikazujem sadržaj po oznakama: centar za gospodarenje otpadom

Baš kao što je nedavno najavio, župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić za vijećnike u Županijskoj skupštini organizirao je radni posjet centru za gospodarenje otpadom u Ljubljani. Ljubljanski centar, naime, nije odabran slučajno – tehnologija prikupljanja i obrade otpada u tom centru istovjetna je onoj koja će se, kad bude izgrađen, koristiti u županijskom Centru za gospodarenje otpadom na Lučinu razdolju (CGO Lučino razdolje).

Vijećnik HDZ -a Nikša Sentić, inače jedan od četvorice vijećnika Županijske skupštine koji je bio u ovom radnom posjetu za Dubrovnikpress i Južni iznosi pozitivne dojmove o ljubljanskom centru. Posebno ističe kako su od kolega u Sloveniji dobili odgovore na pitanja koja muče njegove kolege oporbene vijećnike u Županijskoj skupštini, a koja se odnose na sigurnosne aspekte izgradnje centra na Lučinu razdolja.

- Zaista sam impresioniran Centrom za gospodarenje otpadom u Ljubljani. Veliki je to pogon, odnosno najveći centar takve vrste u Sloveniji koji primjenjuje najmodernije tehnologije za zbrinjavanje i obradu otpada jer u njemu se obrađuje otpad iz većeg dijela Slovenije. - rekao je Sentić, istaknuvši kako je županijska delegacija od slovenskih kolega dobila odgovore na sva postavljena pitanja.

- Kako su naši oporbeni vijećnici u Skupštini nedavno tražili novo, treće trasiranje za Centar na Lučinu razdoblju te upozoravali na mogućnost zagađenja tla i procjeđivanja otpadnih voda, mi smo od slovenskih kolega tražili odgovore i na ta pitanja jer su ona svima nama iznimno važna. Ljubljana je baš kao i mi smještena na trusnom i krškom području i direktor ljubljanskog centra Krištof Mlakar apsolutno je otklonio bilo kakvu mogućnost procjeđivanja otpadnih voda u tlo te kazao kako su, baš da bi izbjeglu tu mogućnost, njihov centra gradili po svim standardima koji su na snazi. Njihov pogon izgrađen je da izdrži potres do devet stupnjeva po Richteru, - rekao je Sentić.

- Ljubljanski centar za gospodarenje otpadom inače ima 900 zaposlenih i u njemu se godišnje obradi oko 180 tisuća tona otpada dok bi se u našem Centru na Lučinu razdolju obrađivalo 40 – tak tisuća tona otpada godišnje. Inače, moram reći da su Slovenci uspjeli educirati svoje stanovništvo o potrebi odvajanja otpada pa u ovaj centar u Ljubljani 69 posto otpada dolazi već razdvojeno. Impresivan je to pogon, primjerice taj sustav tretmana biootpada čiji se kvalitetniji dio koristi za kompost i izradu gnojiva koja se nakon obrade prodaju građanima. - rekao je vijećnik HDZ -a u Županijskoj skupštini Dubrovačko - neretvanske županije Nikša Sentić.

Centar za gospodarenje otpadom u Ljubljani, vrijedan je 112 milijuna eura. Građevinsku dozvolu dobio je 2014., a izgradila ga je austrijska tvrtka Strabag koja je inače bila i dobavljač tehnologija za ovaj centar.

Uz primjenu najmodernijih tehnoloških rješenja u centru u Ljubljani, koji je inače jedan od najmodernijih u Europi, proizvodi se i bioplin koji pokriva njihove potrebe za električnom i toplinskom energijom.

Ljubljana je inače u posljednjih 10 godina uspjela višestruko povećati odvojeno prikupljanje komposta i recikliranje te smanjiti količinu otpada na odlagalištima za 69 posto. Troškovi gospodarenja otpadom u tom gradu među najnižima su u Europi. Cilj koji su zacrtali u Ljubljani je odvojeno prikupljanje otpada do 2025. povećati na 78 posto.

Uz župana Nikolu Dobroslavića i njegova zamjenika Joška Cebala, predsjednicu Županijske skupštine Terezinu Orlić, načelnike općina Ston i Dubrovačko primorje Vedrana Antunicu i Nikolu Knežića te direktora županijske Agencije za gospodarenje otpadom Josipa Bačića, u radnom posjetu ljubljanskom centru za gospodarenje otpadom bili su vijećnici stranke Srđ je Grad Nikola Duper, vijećnik Mosta Pero Jerković te HDZ -ovi vijećnici Nikša Sentić i Krešimir Vejić. Vijećnici SDP -a i HNS -a nisu se odazvali pozivu.

Kako izgleda ljubljanski centar, a tako bi trebao izgledati i na Lučinom razdolju, pogledajte u foto i video prilozima.

Objavljeno u Aktualno

Odlukom Ministarstva zaštite okoliša i energetike o financiranju projekta „Centar za gospodarenje otpadom Dubrovačko - neretvanske županije Lučino razdolje”, Agenciji za gospodarenje otpadom d.o.o. je, kao uspješnom prijavitelju, odobreno je 286.809.158 kuna odnosno 70,18 posto prihvatljivih projektnih troškova, što predstavlja udio Europske unije u sufinanciranju ukupnih prihvatljivih troškova.

Sredstva su odobrena 23. siječnja u Postupku izravne dodjele bespovratnih sredstava, a u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020., Specifični cilj 6i1 – Smanjena količina otpada koji se odlaže na odlagališta.

Za provedbu projekta Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Agencija za gospodarenje otpadom d.o.o., potpisat će u roku od 45 dana Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava.

Radi se o projektu od državnog značaja čiji ukupni prihvatljivi troškovi iznose 408.686.935 kuna, od čega je 70,18% osigurano iz fonda EU, 19.82 posto osigurava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a deset posto osigurava Dubrovačko-neretvanska županija. Uz gradnju samog centra, projekt obuhvaća izgradnju šest pretovarnih stanica  u Dubrovniku, Metkoviću, Janjini, na Mljetu, Lastovu i Korčuli.

Izgradnja Centra za gospodarenje otpadom zajedno sa šest pretovarnih stanica, zajedno sa svim  aktivnostima na odvajanju otpada na mjestu nastanka koje moraju provoditi gradovi i općine,  omogućit će potpunu uspostavu cjelovitog i održivog sustava gospodarenja otpadom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Iz Županije dubrovačko – neretvanske danas je pristigla reakcija na jučerašnje priopćenje Građanske inicijative Srđ je naš, odnosno koordinatora Đura Capora koje možete pročitati OVDJE, a u kojem je Capor ustvrdio kako „Županija ili nema ili župan ne zna gdje se nalazi studija izvedivosti centra za gospodarenje otpadom”.

„Studija izvedivosti za projekt Centra za gospodarenje otpadom u Dubrovačko - neretvanskoj županiji nije završena, i na nju nemamo autorska prava. Autorska prava imat će Agencija za gospodarenje otpadom d.o.o. kad se izvrši uredna primopredaja (kad Studija bude završena, usuglašena s Jaspersom te plaćena izrađivaču), što očekujemo krajem svibnja 2019. i tad će javnost s njom biti upoznata.” - pišu iz Županije prethodno napominjući kako su Caporovi navodi neistiniti.

„Studiju izvedivosti ne treba brkati sa Studijom utjecaja na okoliš, koja je bila cijelo vrijeme izrade dostupna javnosti, na posebnom sastanku u Županiji raspravljena je s udrugama civilnog društva, koja je bila na javnoj raspravi i o njoj su svi mogli reći sve što su imali. Tom Sudijom i Rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša utvrđeno da je Zahvat Centar za gospodarenje otpadom Dubrovačko – neretvanske županije prihvatljiv za okoliš i ispunjava sve objedinjene uvjete zaštite okoliša.” - navode iz Županije.

„Dodatna geološka i hidrogeološka istraživanja 2013. godine obavljena su na, traženje Hrvatskih voda i njihov nalaz, kao i prvi nalaz bio je prihvatljiv za daljnji razvoj projekta.” - zaključuju iz Županije dubrovačko – neretvanske u reagiranju na priopćenje GI Srđ je naš.

D.M.

Objavljeno u Aktualno

Dubrovačko - neretvanska županija je još u siječnju 2019. zatražila izdavanje Lokacijske dozvole za Centar za gospodarenjem otpadom Lučino razdolje. U međuvremenu je 15.2.2019. održan javni uvid u projektnu dokumentaciju te je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izdalo 29.3.2019. godine Lokacijsku dozvolu za taj projekt. Dozvola će se nalazit na oglasnoj ploči Ministarstva tijekom čitavog travnja nakon čega će isteći rok od 30 dana nositeljima prava za podnošenje upravne tužbe protiv lokacijske dozvole. - tako počinje današnje priopćenje Građanske inicijative Srđ je naš, odnosno koordinatora Đura Capora.

Capor dalje piše:

„Ako je vjerovati današnjem očitovanju Službenika za informiranje Dubrovačko - neretvanske županije N. Miletića, Županija i župan Dobroslavić navodno ili nemaju Studiju izvedivosti na kojoj se projekt centra za gospodarenje otpadom temelji ili ne znaju gdje se ona nalazi. Kao zabrinuti građanin ne mogu se ne zapitati znaju li u Županiji što rade, koliko će građane ukupno koštati Centar za gospodarenjem otpadom i koliko će odlaganje po toni otpada koštati pojedine gradove i općine? Na ova pitanja javnost ima pravo dobiti odgovor, a ne petljanja i laganje od strane izabranih dužnosnika koje svi skupa predobro plaćamo.” - piše Đuro Capor.

„Osim moguće ekonomske promašenosti na koje odgovor može dati Studija izvodljivosti, projekt centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje prate još značajniji rizici i ekološke nepoznanice. Naime 2010. godine provedena su istraživanja krškog podzemlja na lokaciji centra za gospodarenje otpadom. Fluorescentna boja izlivena na lokaciji Lučinog razdolja za manje od 48 sati završila je na Bistrini i u Malostonskom zaljevu. Nezadovoljna takvim rezultatima, Županija je naručila naknadna hidrološka testiranja, provedena 2013. godine, ne bi li dokazala da ocjedne vode iz Lučinog razdolja neće završavati u Malostonskom zaljevu niti u okolnim vodocrpilištima. Na rezultatima tih naknadnih istraživanja temelji se suglasnost Ministarstva na projekt.

Osim toga, omogućavanjem špekulativne turističke izgradnje na lokaciji Dube Stonske ili izgradnjom centra za gospodarenje otpadom u blizini Malostonskog zaljeva, župan Dobroslavić i Županija neodgovorno ugrožavaju uzgoj školjaka i egzistenciju stotinu obitelji koje o tome ovise. Znanstvenici iz Instituta koji se neposredno bavi Malostonskim zaljevom kao i iz HAZU-a su u više navrata upozoravali na ranjivost jedinstvenog eko-sustava kojega bi onečišćenje moglo bespovratno uništiti.” - piše još u priopćenju GI Srđ je naš, koordinatora Đura Capora.

D.M.

Objavljeno u Aktualno

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019