Prikazujem sadržaj po oznakama: brza cesta

Mene nisu pozvali, ali vidio sam da je tamo bilo puno vijećnika. Iznenadio sam se kad sam vidio da vijećnica Bonačić Obradović moderira Zbor građana. - kazao je na sjednici Gradskog vijeća predsjednik GV-a Maro Potrebica o Zboru građana o trasi brze ceste koji je GK Komolac organizirao u Rožatu pa je pitao gradonačelnika:

- Znate li je li se možda vijećnica Bonačić Obradović u međuvremenu preselila u Komolac? Je li izabrana u Kotaru na neku funkciju ili je u Komolcu bio politički skup? Bio sam na Zboru građana u Mokošici, ali nisam sjeo za centralni stol, bez obzira što sam preko 30 godina živio u Mokošici. - rekao je Potrebica.

Gradonačelnik Franković ponovio je kako je u Komolcu umjesto Zbora građana održan politički skup. Još jednom je iznio svoj stav o trasi brze ceste.

- Sazvao sam zbor građana Rijeke dubrovačke o iznimno važnoj temi za sve nas. Gradsko vijeće je donijelo deklaraciju kojom se protivi trasi preko Rijeke dubrovačke i smatrao sam kako je važno čuti stav građana. Čuli smo da sugrađani unisono žele cestu, ali ne tom trasom i ponudili su drugu varijantu preko mosta dr. Franja Tuđmana pa tunelom kroz Srđ, što je prihvatljivo svima i ima minimalan utjecaj na okoliš. Za to se zalažemo i to ćemo reći na javnoj raspravi. To je stav Grada Dubrovnika. - kazao je Franković pa se osvrnuo na Zbor građana u Rožatu.

- Na Zboru građana Rijeke dubrovačke rekao sam predsjedniku Gradskog kotara Komolac da radi politički skup. Vidjeli ste što su sugrađani rekli na moderiranje vijećnice Bonačić tim skupom. Dakle, sami sugrađani su rekli da je to politički skup. Očito je to bila prilika da se predsjednik Gradskog kotara Komolac, nezavisni Tomo Kristović, dodatno izreklamira jer je želio pažnju i pretvorio je taj Zbor građana u jednu lakrdiju, u politički skup. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

U petak poslijepodne u klaustru samostana u Rožatu trebao se održati Zbor građana, barem je kao takav najavljen iz Gradskog kotara Komolac, no umjesto Zbora građana održan je zapravo politički skup KLGB Toma Kristovića i SDP-a.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković bio je tako u potpunosti u pravu kada je na nedavnom Zboru građana, održanom u sportskoj dvorani OŠ Mokošica, najavljeni, drugi zbor po istoj temi, nazvao političkim skupom.

Oba događaja bavila su se naime istom temom, trasom brze ceste Osojnik – Zračna luka Dubrovnik, odnosno u prvom redu dijelom njezine trase kroz Rijeku dubrovačku. Na Zboru koji je organizirao Grad Dubrovnik stigli su predstavnici izrađivača studije izvodljivosti, studije utjecaja na okoliš, predsjednik uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

Predstavnici gradske i županijske vlasti nisu došli na tzv. zbor u Rožatu, nije došao ni nitko od relevantnih stručnjaka uključenih u projekt, no to nije ono što je ovom skupu oduzelo, nekakav pa idemo ga nazvati „moralni legitimitet” da se naziva Zborom građana. Ono što je ovom skupu dalo epitet političkog nije nečije nesudjelovanje, već upravo obratno – sudjelovanje, ne samo sudjelovanje, već i vođenje skupa od strane v.d. predsjednice SDP-a Dubrovnik Anite Bonačić Obradović.

Nakon što se nedavno „grebala” o akciju rušenja zida na Vili Eliti koji je uklonio Igor Legaz sa skupinom građana, prva dama, pardon drugarica dubrovačkog SDP-a u dogovoru s predstavnicima JLGB Toma Kristovića odlučila se za vlastitu promociju i mogućnost kritike aktualne vlasti „ogrebati” i o muku stanovnika Rijeke dubrovačke, istih onih koji su došli na skup i od kojih je dobar dio prevaren misleći da dolaze na Zbor građana, a ne na političku promociju SDP-a u suradnji s KLGB Toma Kristovića.

No, zašto na ovakav način gledamo na to što su učinili KLGB Toma Kristovića i Anita Bonačić Obradović? Pa prvenstveno drugarica Bonačić Obradović nije stručna osoba koja bi mogla i trebala obrazlagati bilo što o projektu, a nije ni stanovnica niti Komolca, niti Rožata niti Rijeke dubrovačke da bi time možda bila pozvana voditi skup. Nisu stručnjaci ni u KLGB Toma Kristovića, ali su stanovnici područja za koje je Zbor građana i sazvan. Iako je naravno slobodan pristup bilo kome, zbor je ipak sazvan prvenstveno da bi na njemu sudjelovali stanovnici GK Komolac koji je skup i organizirao, a u kojem KLGB Toma Kristovića ima i vlast, a samim tim i legitimitet voditi ovakav skup, zbor, kako god ga nazvali.

Imaju u KLGB Toma Kristovića legitimitet i predati vođenje skupa SDP-u, koji ni na koji način ne sudjeluje u vlasti u GK Komolac, ali ako nisu bili sami sposobni voditi ono što su nazvali Zborom građana, obrazložiti temu i projekt, onda ga nisu ni trebali organizirati ili su trebali odmah reći kako zapravo organiziraju političko događanje, a ne varati ljude kojima je prevaranata na vrh glave.

Mislim da mi je kao predsjedniku Gradskog vijeća Grada Dubrovnika na neki način dužnost iznijeti vrlo jasan i nedvosmislen stav po ovo pitanju, a pogotovo što sam ja dijete Mokošice. - rekao je Marko Potrebica na jučerašnjem Zboru građana o trasi brez ceste kroz Rijeku dubrovačku, koji je održan u sportskoj dvorani OŠ Mokošica.

- Moje stav je identičan onom koji sam iznio 25. veljače 2021. - rekao je Potrebica podsjetivši kako je tada rekao da se „najoštrije protivi planiranoj izgradnji dijela brze ceste Osojnik – Zračna luka Čilipi koja bi trebala prolaziti kroz područje značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke“.

- Ja u potpunosti razumijem sumnju naših sugrađana, ojih bivših susjeda kad dovode u pitanje izradu bilo kakve studije, ne dovodeći u pitanje naravno dignitet stručnih izrađivača studije, jer u Hrvatskoj se, a i u bivšoj Jugoslaviji često mogla naručiti pizza, ćevapi i mišljenje. To je ono što ljude iritira. Uvjeren sam ovaj put tako neće biti. - kazao je Potrebica dodavši da se postavlja temljeno pitanje treba li Dubrovniku brza cesta.

- Naravno da treba. - rekao je i kazao kako je po njemu upitan samo dio trase kroz Rijeku dubrovačku i da se projekt treba podijeliti u dvije faze pri čemu je, smatra on, faza od Dubrovnika, preko Župe dubrovačke do aerodroma nesporna.

- Ono što je potrebno to je četverotračna cesta. - dodao je Potrebica s obzirom na to da je u planu izgradnja dvotračne ceste.

Potrebica je, govoreći kao sudionik vlasti, kazao i da se „mi možemo popet na čičimak, ali podršku za izgradnju u ovom kraju (Rijeka dubrovačka op.a.) nećemo dobiti“.

Kazao je i da je „koridor 2“ uz izgradnju drugog mosta preko Rijeke dubrovačke olako preskočen.

Zamolio je predsjednika uprave Hrvatskih cesta Josipa Škorića da se projekt radzvoji u dva dijela i ako se u ovom trentku ne mogu osigurati uvjeti za trasu koja bi spojila Osojnik, da se sve snage upru u izgradnju brze ceste od Dubrovnika do zračne luke, što je, smtara Potrebica, nesporni dio, iako se s njim ne bi zasigurno složio dio Župljana.

Na Zboru građana koji je u srijedu s temom trase brze ceste kroz Rijeku dubrovačku organizirao Grad Dubrovnik gradonačelnik Mato Franković najavio je i mogućnost referenduma na kojom bi se građani izjasnili jesi li ili nisu za ovu trasu koju mnogi, poglavito žitelji Rijeke dubrovačke, smatraju spornom.

- Gospodin Škorić (direktor Hrvatskih cesta op.a.) je rekao jednu vrlo važnu stvar, da nema šanse da Europa financira nešto što lokalna zajednica ne prihvaća. Dakle, ono što je važno, postoji institut koji se zove referendum i uopće nije problem da ja kao gradonačelnik grada Dubrovnika, sukladno svojim ovlastima, sazovem referndumsko pitanje za sve građane grada Dubrovnika jesu li za navedenu trasu brze ceste ili nisu. - kazao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

A ako se pita građane koji su bili nazočni na Zboru u sportskoj dvorani Osnovne škole Mokošica, a bilo ih je možda i dvjestotitnjak, brza cesta Rijekom dubrovačkom, barem ne predloženom trasom – neće proći.

Što setiče samog gradonačelnika Dubrovnika on je i na Zboru građana kazao kako je njegovo osobno mišljenje da predviđena trasa vrze ceste kroz Rijeku dubrovačko nije pravo rješenje.

- Ja sam to valjda valjda 5.555 puta rekao, da nije. Ali jesam li ja stručna osoba, jesam li ja inženjer, je li ja mogu dati sve odgovore na ono što treba – ne mogu. Zato tu i jesu stručne osobe. - kazao je Franković.

Mogućnost prolaska trase brze ceste poviše Rijeke dubrovačke brine i srđevce. Na Studiju utjecaja na okoliš, kazao je gradski vijećnik SJG Đuro Capor, imaju ozbiljne primjedbe pa će na Zboru građana kojeg organizira Grad Dubrovnik, večeras u 18 sati u Mokošici, i on za one koji su je izradili imati nekoliko ozbiljnih pitanja, a jedno od njih je zašto je od nekoliko varijanti idejnih rješenja brze ceste Dubrovnik – Zračna luka Dubrovnik Studija utjecaja na okoliš razmatra samo jednu – onu preko Rijeke dubrovačke.

- Dolazimo na oba zbora građana i na javnu raspravu o Studiji utjecaja na okoliš i čini mi se da je Grad Dubrovnik odlučio organizirati ovaj Zbor građana u Mokošici ne bi li utjecao na njegov ishod, ne bi li u javnost pustio i glasove simpatizera stranke na včasti koji će biti za ovo rješenje poviše Rijeke dubrovačke, a kao bi se u javnosti stvorila slika kako su građani podijeljeni ne one koji podržavaju ovakvo rješenje i one koji su za neku drugu varijantu. - kazao je Capor kojega ne čudi što gradonačelnik u Mokošici, umjesto predstavnika tog Kotara, organizira Zbor građana.

- HDZ kao stranka nije poznat po suprotstavljanju vlastitih ogranaka stranke, odnosno u ovom slučaju suprotstavljanju gradonačelniku Frankoviću jer se radi o ljudima koje je on izabrao na liste pa se od njih ne očekuje da imaju vlastiti glas već da postupaju prema očekivanjima Mata Frankovića.- smatra Capor.

Nakon što je pročitao Studiju Capor kaže kako je vrlo neobično što se u njoj razmatra samo jedno prometno rješenje, ono prema kojem bi cesta mostom prešla poviše Rijeke dubrovačke.

- U županijski Prostorni plan unesena su dva rješenja, a razmatrano je samo jedno, ono poviše Rijeke dubrovačke i očito je kako je izrađivač Studije postupio prema naputku Županije, odnosno Župana Nikole Dobroslavića, koji gura tu varijantu prolaska ceste sjevernom stranom Rijeke dubrovačke koja ugrožava i Omblu i tamošnje stanovništvo, što baca sjenu na proceduru provođenja Studije utjecaja na okoliš jer se tako prejudicira koja je trasa najpovoljnija dok se ni građanima ni struci ne dopušta iznošenje argumenata prema kojima je bolja neka druga varijanta. - kazao je Capor i upozorio.

- Definitvno ćemo tražiti odgovor na pitanje zašto je izrađivač Studije razmatrao samo jedno rješenje dok je drugo odbacio. Naime uredbom o provedbi postupaka utjecaja zahvata na okoliš, propisano je da zahvat čiji se utjecaj razmatra, mora imati varijanta rješenja, odnosno da se kroz Studiju utjecaja na okoliš moraju razmatrati bar dvije varijante projekta i procijeniti koja je od njih povoljnija za okoliš. Zašto to u slučaju brze ceste Dubrovnik Zračna luka nije napravljeno? - pita se Capor i dodaje.

- Tu je odluku nedemokratski i vjerojatno nezakonito donio Županijski zavod za prostorno uređenje, odnosno sam župan. Pritom se izrađivač studije, tvrtka Dvokut ecro, tobože zaštitila, postavivši nekoliko pitanja Županijskom uredu za prostorno planiranje od kojega su dobili nedvosmislen odgovor, suprotan Pravilniku kako je „odluka već donesena kroz Studiju izvodljivosti izrađenu od IGH” te da je „postupak procjene utjecaja na okoliš tu tek da provjeri utjecaj na okoliš konačne varijante izabrane kroz studiju izvodljivosti”. To da je izrađivač studije, poput Poncija Pilata, oprao ruke od odgovornosti za ono što slijedi, gotovo je uobičajena praksa. No, činjenica da se župan dubrovačko - neretvanski 2023. ponaša po maksimi „kadija te tuži i kadija ti sudi“ je nevjerojatna, nedopustiva i porazna za ovaj Grad i Županiju, njihove institucije i društvo. - stava je Capor.

- Treba reći kako se ovdje ne radi o cesti do Zračne luke kad ona završava istočno od Čilipa. Očito se radi o koridoru neke druge prometnice te se samo jedna njezina dionica podmeće kao prometnica o kojoj odlučujemo na javnoj raspravi. - kazao je Capor i prokomentirao znakovitu šutnju stanovnika općina Župa dubrovačka i Konavle, čijim područjem prolazi brza cesta.

- Stanovnici Zvekovice su svojevremeno bili jako glasni i nezadovljni planiranjem trase. Nisam siguran koliko ljudi uopće upoznati s ovom novom trasom jer javne raspravne u Konavlima nema, nije organizirana, a niej ni u Župi gdje se stanovništvo jako protivilo ovom nižem koridoru ceste koji je podržavala Općina i čini mi se da je mjesto kuda će ta cesta proći kroz Župu određeno voljom načelnika, a ne nekom većinskom podrškom stanovništva na nekoj javnoj raspravi ili javnom izlaganju. Moguće čak da će se u Župi uskoro dogoditi neki zborovi mještana na ovu temu.- rekao je Capor.

Osvrnuo se i na gradonačelnikovu izjavu prema kojoj su i građani podijeljenji po pitanju trase brze ceste.

- Ne bih rekao da je javnost podijeljenja. Rekao bih da je HDZ podijeljen jer dok s jedne strane Županijski HDZ gura jako nepopularno rješenje, gradski na čelu s Matom Frankovićem, mora simulirati da, eto, sluša građane i želi čuti što oni misle dok istovremeno ispod žita gura projekt onako kako je odredio župan Dobroslavić. - rekao je Capor te prokomentirao i gradonačelnikovu izjavu od prije nekoliko mjeseci kada je rekao da će kad je trasa brze ceste u pitanju bit na strani građana.

- Njegove izjave su deklarativne i populističke i vrlo često iza njih ne stoje nikakvi stavovi ili akcije i pretpostavljam da će uz puno nekakvih priopćenja gradonačelnik Franković u konačnici samo nemoćno slegnuti ramenima i pustiti da prođe ono što HDZ ionako gura. - kazao je Capor.

Srđevci će, rekao je Capor, osim ovog u organizaciji Grada, biti aktivni i na Zboru građana kojeg u petak organizira GK Komolac, ali i idući tjedan na javnoj raspravi.

Kad je u pitanju turistička sezona, koja je trebala biti tema konferencije za novinare koju su održali župan Nikola Dobroslavić, dubrovački gradonačelnik Mato Franković i predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Blaž Pezo, ona je, složilo se trojac - dobra, jer noćenja i dolazaka je više nego lani, a kako stvari stoje uskoro ćemo se približiti brojkama iz rekordne 2019. godine.

Kako je sezona zapravo bila sporedna tema, fokus je bio na Zboru građana koji će se održati uz javnu raspravu o Studiji utjecaja na okoliš brze ceste Dubrovnik – Zračna luka Dubrovnik, a na koji je gradonačelnik pozvao sve stanovnike Mokošice i Komolca jer, istaknuo je, važno je čuti što nam stručnjaci imaju reći o trasi brze ceste planiranoj iznad Rijeke dubrovačke. Komentirali su i drugi zbor građana koji organizira Gradski kotar Komolac.

Zbor građana u Mokošici, kazao je gradonačelnik Mato Franković, sazvao je kako bi se razjasnile nedoumice, ali i radi sučeljavanja i dijaloga stanovnika Mokošice i cijelog područja Rijeke dubrovačke s izvođačima radova i izrađivačima Studije utjecaja na okoliš.

- Iznimno je važno da se čuje mišljenje građana jer su i građani posljednjih tjedana podijeljeni oko rješenja koje smatraju najboljim, ali važan je dijalog jer govorimo o strateškom projektu važnom za Grad Dubrovnik. Svi smo svjedoci kako nam magistrala izgleda u sezoni i svjedoci smo i želje i htijenja lokalnog stanovništva za maksimalnim očuvanjem okoliša Rijeke dubrovačke, o čemu treba voditi računa i sazvao sam Zbor građana kako bismo javno diskutirali jer samo dijalogom možemo doći do zajedničkog konačnog rješenja koje će biti na korist svi nas. - kazao je Franković.

Iako se stavovi župana i gradonačelnika, sudeći prema njihovim dosadašnjim izjavama, o trasi brze ceste uvelike razlikuju, Franković je istaknuo kako se on i Dobroslavić ne razilaze toliko puno u mišljenjima.

- Radi sezone nismo žurili sa sazivanjem Zbora građana jer želimo da se odazove što veći broj građana i vjerujem da će biti oko 100 - njak ljudi koji će komunicirati. - rekao je te se osvrnuo na stanovnike Gradskog kotara Komolac koji se protive prolasku trase brze ceste poviše Rijeke dubrovačke.

- Kao stanovnik Mokošice susrećem sugrađane koji su za, ali i one koji su protiv, svatko ima neke svoje razloge. U Komolcu je većina protiv jer imaju sentimentalne osjećaje prema tom prostoru i boje se da će se zauvijek promijeniti vizure tog lijepog prostora, da će presušiti potoci, ali kroz dijalog ćemo dobiti konkretne odgovore. Vjerujem da smo u fazi u kojoj možemo dijalogom riješiti probleme, da cesta koja će se u budućnosti graditi ne privlači negativnu nego pozitivnu energiju kao što je privlačila brza pelješka cesta, a tamo su 99 posto ljudi bili za. - kazao je Franković.

No, nije mu baš sjeo Zbog građana kojega je sazvao Gradski kotar komolac, a koji će se održati dva dana nakon Zbora građana kojega je sazvao Franković.

- Čini mi se da je sazivanje Zbora građana GK Komolac samo dva dana nakon Zbora građana na koji sam pozvao sve stanovnike Rijeke dubrovačke čisti politikantski čin. - rekao je Franković.

- Nisam znao da će Gradski kotar Komolac sazvati svoj zbor građana. To je njihovo statutarno pravo kao što je i moje pravo sazvati zbog građana za cijelo to područje jer se trasa brze ceste odnosi na sve stanovnike Rijeke dubrovačke, a ne samo Komolca. Očekivao sam da će, kad vide da sam ga ja sazvao, predstavnici GK Komolac odustati od svog Zbora građana jer ne znam koja je svrha njihova Zbora, osim ako nije čisto politička. Pozvao sam odgovorne da dođu i razgovaraju s ljudima i ne vidim smisao zbora građana za GK Komolac ako ćemo dva dana prije imati zbor na kojem će biti svi relevantni stručnjaci. Čemu zbor koji ništa ne može promijeniti jer tamo će doći samo stanovnici GK Komolac, a ovdje će biti svi akteri i mogućnost maksimalnog dijaloga. - tvrdi Franković.

Župan dubrovačko – neretvanski istaknuo je kako je brza cesta Dubrovnik – Zračna Luka prioritet od kojeg se neće odustati.

- Ta se cesta mora napraviti! Ona je naša budućnost, sigurnost i turizam, povezivanje Grada sa Županijom, i to se mora napraviti, naravno, pitanje je na koji način i zato smo, upravo na inzistiranje ljudi iz Rijeke dubrovačke, u Prostorni plan stavili dvije varijante. Nakon Studije izvodljivosti data je prednost ovoj poviše Rijeke dubrovačke. Na kraju svih rasprava mora se donijeti konačna odluka. Razumijem protivljenja iz Gradskog kotara Komolac i nemam nikakvog problema da ljudi kojih se to najviše tiče mogu imati drukčije mišljenje, ali cijeli projekt ne može doći u pitanje. Dopuštam i mogućnost da trasa poviše Rijeke dubrovačke nije dobra, ali kao čelnik Županije koja je donijela Prostorni plan, u sve studije i strategije RH unijela to prometno povezivanje, ne mogu dozvoliti da ono propadne. To povezivanje je naša alfa i omega, bez toga nas nema. Treba nam ta cesta i radi ovog posezanja iz Srbije. Nemam problema s time što netko ima drukčije mišljenje, ali ta cesta je nužnost i nije ništa novo. Bivši gradonačelnik Vlahušić je dijelom kriv što nije izgrađena jer je mijenjao sve planove i vjerovao onima koji su tada bili na vlasti, a mi smo to kasnije sve vratili u kolotečinu. Povezivanje je nužno, a struka će na kraju reći konačnu ocjenu. - kazao je župan i osvrnuo se na Zbor građana koji će se održati u organizaciji GK Komolac.

- Nisam ni za ni protiv trase. Kako ću biti za ili protiv. Kroz raspravu s javnosti i stručnjacima, kroz zbor građana će se doći do rješenja. Ne znam hoće li svi biti zadovoljni. Ovo u Komolcu je pokušaj strančarenja. To više nije zbor građana, koliko je to jedna politička stranka koja sebi traži prostor. - rekao je župan Nikola Dobroslavić.

„Javna rasprava koja se vodi ovih dana na studiju utjecaja na okoliš brze ceste Dubrovnik – Zračna luka Dubrovnik sastavila je u jednoj studiji dva potpuna različita projekta, koji se ne podudaraju niti u prostoru, a niti u vremenu.” - piše danas u priopćenju nezavisni gradski vijećnik u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika Andro Vlahušić.

„Cesta Dubrovnik – Zračna luka Dubrovnik u Čilipima počinje na Iljinoj glavici prolazi kroz Župu dubrovačku, te dolazi kroz Konavle do Čilipa. Trasa nove brze ceste ima nepromjenjivu točku ulaza na Iljinij glavici i izlaza u Čilipima, najbržom i najlakše izvedivom trasom. Brza cesta Dubrovnik – Čilipi davno je trebala biti napravljena, te je cesta sadašnjosti koja se treba izgraditi čim prije.” - navodi Vlahušić.

„Cesta Osojnik – Pobrežje – Mokošica - Šumet je cesta iz neizvjesne budućnosti, čija izgradnja pa ni planiranje nema nikakva smisla dok se ne izgradi autocesta do Osojnika. Od Osojnika do Novih sela je sto kilometara, a do Dola trideset kilometara. Bez izgradnje auto ceste do Osojnika nikakvu trasu ceste iznad Mokošice i preko Omble, kao ni projekt i studiju utjecaja na okoliš nije potrebno predstavljati javnosti.” - tvrdi on.

„Tko je odlučio pobrkati lončiće te u jedan dokument staviti dva nespojiva projekta, nije moguće lako utvrditi. Ne znamo nalogodavca, ali znamo efekt škodljive odluke. Građani, stručnjaci, političari zauzimaju tvrde stavove, te govore samo o trasi ceste preko Omble, cesti iz neizvjesne budućnosti čiji je jedini smisao posvaditi građane Dubrovnika međusobno, te poslati poruku u Zagreb: ne možemo se dogovoriti o trasi brze ceste Dubrovnik – Zračna luka, a Zagreb će onda jasno reći: imamo dobru volju, novce, projekt, ali kada ga vi ne želite, onda brze ceste Dubrovnik – Čilipi neće ni biti. Apsurdno, a istinito, trasa ceste Osojnik – Mokošica – Ombla – Šumet uopće nije dio brze ceste Dubrovnik – Zračna luka Čilipi.” - piše Andro Vlahušić.

„Kada za koju godinu, nadamo se kraće od deset godina autocesta dođe do Osojnika, ogroman tranzit vozila prema jugu Europe moći će se odvesti samo nastavkom izgradnje autoceste prema Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu, Grčkoj, a ne običnom dvotračnom cestom od Osojnika preko Omble do Karasovića.

Dubrovnik, njegovi građani, stručnjaci i političari zato trebaju donijeti dvije ključne Odluke:nNe želimo raspravljati o cesti koja nam ne treba, dok se ne izgradi autocesta do Osojnika i izaberimo najbolju trasu brze ceste kroz Dubrovnik od Iljine glavice do spoja sa župskom trasom brze ceste.

Brza cesta kroz područje Dubrovnika treba povezati Ilijinu glavicu glavni ulaz/izlaz iz Dubrovnika, te kruzerski i autobusni kolodvor u Gružu na trasu kvalitetne, moderne i sigurne brze ceste. Kada i ako donesemo ove dvije ključne odluke onda se možemo posvetiti predloženim rješenjima iz Studije utjecaja na okoliš brze ceste Dubrovnik – Zračna luka Dubrovnik.” - navodi dalje.

Andro Vlahušić piše i da ima „konkretne prijedloge na dobro zamišljenu trasu brze ceste”:

„Tunel Ilijina Glavica do Šumeta planira se graditi kroz dvije cijevi od kojih je jedna prometna sa dva vozna traka, a druga sigurnosna i servisna. Umjesto izgradnje drugoga užega servisnoga tunelskoga traka, za nešto malo više para treba izgraditi dvije dvotračne tunelske cijevi koje počinju na najboljoj lokaciji i koja najmanje šteti vizurama Dubrovnika. Graditi tunel dužine 2.2 kilometra ili nešto duže predstavlja veliki sigurnosni rizik, kao što se i navodi u studiji. U tunelu će se povremeno nalaziti i više stotina vozila istovremeno, sa tisuću i više putnika u automobilima, kombijima, autobusima. Dok se tunel izgradi povećati će se znatno broj automobila, razvojem novih urbanih područja u Župi i Konavlima. Povećati će se broj putnika u Zračnoj luci, koji je već dosegnuo tri milijuna, te sigurno ide ka četiri milijuna godišnje. Električni i samovozeći automobili postati će svakodnevnica i na jugu Hrvatske, za koju godinu. Vidimo da su električni automobili skloniji samozapaljenju, a osim nenamjernih nesreća, studija o tunelu ne smije isključiti ni namjerna oštećenja. Sjećanja na ratne devedesete još nisu izblijedila.

Treba završiti rekonstrukciju državne ceste od Iljine glavice do Mosta u duljini od 3.3. kilometra sa odvodnim oborinskim kanalom za vodene bujice sa padina Srđa, te treću pješačku traku, više pothodnika, uključujući i najvažniji na Nuncijati. Projekt su napravile Hrvatske ceste i uskladile sa Hrvatskim vodama, a studija utjecaja na okoliš javno je dostupna.

Od Šumeta do Komolca , križanja kod benzinske stanice, treba rekonstruirati postojeću usku dvotračnu cestu u široku trotračnu cestu, po modelu kako je napravljena spojna cesta Most dr Franja Tuđmana – Pobrežje. Od pumpne stanice Komolac do iza ljetnikovca Bosdari treba izgraditi dvotračni tunel, kako bi se zaštitili dva prelijepa ljetnikovca Sorkočević i Bosdari, a Čajkovići postali zona ograničenoga prometa i pješačka zona. Predloženim tunelom ACY marina dobiva sve preduvjete za proširenje i izgradnju luksuzne marine za velike jahte. Na trasi sjeverne obilaznice planira se i velika ribarska luka i benzinska stanica u Sustjepanu, zbog čega i sjevernu trasu treba proglasiti državnom cestom i njenu rekonstrukciju financirati nacionalnim sredstvima.

Umjesto ceste Mokošica – Osojnik kako je predviđeno studijom preko Petrova sela, potrebno je izgraditi cestu Pobrežje – Mokošica nižom trasom iznad stare Mokošice kako je predviđeno GUPom grada Dubrovnika. Izgradnjom kvalitetne ceste , sa pješačkom i biciklističkom stazom, te drvoredom stabala u dužini od dva kilometra Mokošica bi postala gradsko, a ne prigradsko naselje. Zajedno sa Pobrežjem nastala bi gradska aglomeracija na zapadu, koja bi imala sve javne sadržaje koji danas Mokošici nedostaju. Zapadno gradsko naselje Mokošica – Pobrežje prestala bi biti spavaonica, a Dubrovnik dobio novu priuštivu stanogradnju.

Predložena četiri rješenja uključujući i drugu prometnu trasu tunela kroz Srđ, jeftinija su od sada predloženih rješenja. Maksimalno štite prirodni okoliš, a svim građanima Dubrovnika, a posebno Rijeke dubrovačke, Komolca i Mokošice daju novu kvalitetu života.

Budimo razumni i odgovorni, izaberimo najbolja rješenja za građane i Grad.” - napisao je nezavisni vijećnik i bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić.

dpp

Iz dubrovačkog Mosta, odnosno gradske koordinacije te stranke u Dubrovniku danas su naveli 13 razloga zašto, po njima, „treba reći 'ne' trasi 'brze' ceste sjevernom stranom Rijeke dubrovačke”.

Iz Mosta tako navode razloge:

1. zbog toga što će ta trasa ugroziti izvorišta: Ombla, te Vrelo i Račevica, iz kojih se stanovništvo Dubrovnika opskrbljuje vodom za piće i još desetak manjih izvorišta koja se također koriste za piće ili gospodarsko korištenje od vlasnika imanja uz ta izvorišta;
2. zbog očuvanja zdravlja i kvalitete života lokalnog stanovništva zbog buduće bitno povećane razine buke i razine zagađenja ispušnim plinovima i drugim štetnim tvarima koje će nastati zbog prometa tom prometnicom;
3. zbog toga što će ta trasa sa svojim brojnim, širokim i dugačkim usjecima, vijaduktima i visokim i ružnim mostom u neposrednoj blizini izvorišta Omble bitno nagrditi i unakaziti sadašnji krajobraz i vizure Rijeke dubrovačke;
4. zbog toga što će ta trasa presječi, odvojiti i usitniti brojna poljoprivrednih imanja lokalnog stanovništva;
5. zbog toga što ta trasa prolazi kroz vrijedne arheološke zone u Petrovu Selu i Prijevoru;
6. zbog toga što ta trasa ugrožava važne životinjske vrste i njihova staništa;
7. zbog toga što će ta trasa ugroziti, poremetiti i presjeći brojne vodotoke oborinske odvodnje;
8. zbog toga što ta trasa prolazi područjem velikih klizišta zemljišta i velikih klizišta nasipa (gomila) od šljunka;
9. zbog toga što ta trasa prolazi područjem velikih odrona ogromnih kamenih gromada;
10. zbog toga što ta trasa prolazi kroz značajni krajobraz Rijeke dubrovačke;
11. zbog toga što ta trasa prolazi kroz zaštićeno područje europske ekološke mreže "Natura 2000" - Paleoombla-Ombla;
12. zbog toga što je ta trasa prometno nepotrebna za stanovnike Grada Dubrovnika i uglavnom u funkciji tranzitnog i teškog tranzitnog prometa prema Crnoj Gori, Albaniji i drugim državama; te konačno
13. zbog toga što je Gradsko vijeće Grada Dubrovnika tako već jednoglasno odlučilo 2021.g u "Deklaraciji o zaštiti Omble".

„Umjesto, u svakom slučaju sporne i štetne trase "brze" ceste sjevernom stranom Rijeke dubrovačke, predlaže se, odnosno podržava se odabrati varijantu izgradnje predmetne ceste od čvora "Dubrovnik zapad" priključnom cestom na most dr. Franja Tuđmana pa dalje tunelom kroz brdo Srđ prema Šumetu i Brgatu i/ili tunelom prema čvoru "Ilijina glavica" i budućem tunelu Bosanka.” - naveli su iz Gradske koordinacije Mosta u Dubrovniku.

dpp

Ususret javnom izlaganju o Studiji o utjecaju na okoliš brze ceste Dubrovnik – Zračna luka Dubrovnik, koja je zakazana za 5. rujna održat će se dva zbora građana – prvi u organizaciji Grada Dubrovnika dok će drugi organizirati Gradski kotar Komolac.

Zbor građana Rijeke Dubrovačke na temu izgradnje brze ceste Zračna Luka – Dubrovnik – Osojnik koji organizra Grad Dubrovnik održat će se u srijedu, 30. kolovoza s početkom u 18 sati u sportskoj dvorani Osnovne škole Mokošica.

„Uz predstavnike gradske uprave, na zboru građana prisustvovat će i predstavnici Uprave Hrvatskih cesta te izrađivači projekta. Cilj zbora građana je da kroz otvoreni dijalog sa stanovnicima Rijeke Dubrovačke svi uključeni usuglase zajedničko rješenje koje će biti na korist cijeloj zajednici.” - navode iz Grada Dubrovnika te pozivaju sve građane, koji žive na području Gradskog kotara Mokošica i Gradskog kotara Komolac, da se odazovu zboru građana i sudjeluju u raspravi.

Zbor građana u organizaciji Grada Dubrovnika najavljen je još početkom ljeta nakon što se gradonačelnik Mato Franković u Dubrovniku sastao s predsjednikom Uprave Hrvatski cesta Josip Škorić.

Drugi Zbor građana organizirat će i Gradski kotar Komolac u kojem se stanovništvo protivi mogućnosti prolaska trase brze ceste poviše Rijeke dubrovačke.

U Gradskom kotaru Komolac u proteklom razdoblju pokrenuli su i peticiju kojom potpisima građana iskazuju protivljene rješenju prema kojem bi cesta mostom prolazila poviše zaštićenog krajobraza Rijeke dubrovačke.

Zbor građana Gradskog kotara Komolac zakazan je dva dana iza Zbora građana kojega organizira Grad Dubrovnikž, odnosno 1. rujna u 16:30 sati u klaustru samostana u Rožatu.

nm

Dugo iščekivana javna rasprava o Studiji o utjecaju na okoliš brze ceste od Osojnika do Zračne luke Dubrovnik započinje 16. kolovoza i trajat će do 14. rujna. Posebno zanimljiva mogao bi biti skup uz javnu raspravu 5. rujna, ako se uzme u obzir da bi se prije nje trebao održati Zbor građana stanovnika Gradskog kotara Komolac. Naime, i Zbor građana i javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš brze ceste do Čilipa prilika je za stanovnike Komolca i Mokošice, ali i predstavnike struke za iznošenje argumenata i za i protiv.

Da će se prije javne rasprave održati Zbor građana najavljeno je još sredinom svibnja iz gradske uprave nakon sastanka gradonačelnika Mata Frankovića s predsjednikom Uprave Hrvatskih cesta Josipom Škorićem.

Naime, stanovnici Gradskog kotara Komolac već se duže vrijeme protive rješenju prema kojem bi trasa brze cesta do Zračne luke mostom prolazila poviše Rijeke dubrovačke, prostora koji je zaštićeni krajobraz, ali i izvorište pitke vode.

Rješenje prema kojem bi trasa brze ceste prolazila preko Rijeke dubrovačke stanovnicima Gradskog kotara Komolac bio je povod za pokretanje peticije, no je li ona uspjela i koliko su potpisa skupili, još uvijek nisu službeno objavili.

Oko trase brze ceste poviše Rijeke dubrovačke u stavovima se razilaze i političari. Župan Nikola Dobroslavić, primjerice je stava kako će upravo Studija utjecaja na okoliš, odnosno struka ponuditi najbolje rješenje. Župan je tako znao istaknuti kako je mantra da će brza cesta prolaziti preko izvorišta Omble.
Ipak, i župan je u više navrata izrazio spremnost za razgovore o svim aspektima projekta, posebno zaštite okoliša, ali je isto tako jasno isticao kako ceste prolaze kroz zaštićene krajolike pa i nacionalne parkove.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković zagovarao je tunelsko rješenje te je znao kazati kako kaoo predstavnik građana mora bit uz narod i stav naroda.

Zbor građana, ukoliko se održi prije javne rasprave, svakako će biti još jedna prilika za iznošenje argumenata za i protiv prometnog rješenja kojim je trasa brze ceste do Zračne luke Dubrovnik predviđena preko Rijeke dubrovačke.

Javno izlaganje o trasi zakazano za 5. rujna zasigurno će izazvati veliki interes stanovnika gradskih kotara Komolac i Mokošica.

Inače i na Zboru građana, ukoliko se održi, baš kao i na javnom izlaganju, trebali bi bi predstavnici struke, odnosno izrađivači Studije o utjecaju na okoliš trase brze ceste.

Do javnog izlaganja koje će se održati u zgradi Sveučilišnog kampusa Sveučilišta u Dubrovniku, javni uvid u Studiju o utjecaju na okoliš brze ceste od Osojnika do Zračne luke Dubrovnik, osim u prostorijama Grada Dubrovnika, moguć je i u prostorima općina Župa dubrovačka i Konavle i to radnim danima od 9 do 12 sati.