Prikazujem sadržaj po oznakama: blaga djela

Počela je primjena Odluke o komunalnom redu, izvijestili su iz gradske uprave. Prema toj odluci vlasnici prostora moraju iz pročelja ukloniti bankomate ako za njih nemaju ili u roku od mjesec dana ne ishoduju suglasnost konzervatora.

Komunalni redari proteklih su dana utvrdili kako se u povijesnoj jezgri nalazi 41 bankomat od koji samo njih devet ima suglasnost Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.

I dok se čeka protek roka od 30 dana da vlasnici prostora za bankomate dobiju ili ne dobiju potrebno rješenje od Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, isti taj odjel odbija portalu Dubrovnikpress.hr dostaviti odgovor na novinarski upit za kojih su devet bankomata i po kojim smjernicama izdali suglasnosti.

Nije ovo prvi put da iz Konzervatorskog odjela u Dubrovniku ne odgovaraju na određene novinarske upite, kao što nije ni prvi put da se prilikom izdavanja raznih kriterija i suglasnosti ne vode istim kriterijima za sve one koji im i podnose zahtjeve.

Najbolji primjer su bankomati postavljeni na vratima knjižare Algebra na Širokoj ulici. Naime, ulazna vrata su zatvorena, a umjesto njih peči se bankomat, kao i u izlogu, uz odobrenje konzervatora, neslužbena je informacija s obzirom da konzervatori odbijaju dati službenu.

Jedan od razloga može biti i taj što je primjerice ovaj prostor u vlasništvu Blagih djela koje vodi Nikola Čičo Obuljen, otac ministrice kulture Nina Obuljen Koržinek, ali osim toga može se postaviti i pitanje na koji način i po kojim kriterijima su i drugi bankomati dobili suglasnost, odnosno je li to već posao policije i DORH-a.

Uglavnom utvrđeni su i svi vlasnici 32 bankomata za čije postavljanje nije izdana potrebna suglasnost, a u tijeku je redovni postupak uzimanja iskaza na zapisnik na temelju kojih će Komunalno redarstvo pokrenuti upravne postupke ili protiv vlasnika ili protiv korisnika prostora te sukladno Zakonu o općem upravnom postupku za svaki bankomat donijeti Rješenje o uklanjaju u roku od 30 dana, ukoliko od dana dostave Rješenja ne ishoduju suglasnost Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

No, kad se pogledaju smjernice koje su konzervatorskim odjelima diljem zemlje, pa tako i Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku uputili nedavno iz Ministarstva kulture, a koje se odnose na bankomate, jasno je da niti jedan bankomat, uključujućim i one za koje su već izdane suglasnosti ne može biti postavljen u Gradu, odnosno povijesnoj jezgri.

Smjernice Ministarstva kulture su naime jasne, a o njima je Dubrovnikpress.hr već pisao OVDJE.

Da prema navedenim smjernicama zapravo niti jedan bankomat ne bi mogao biti u povijesnoj jezgri, pa tako ni oni koji imaju kakve takve suglasnosti Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, jasno je istaknuo i sam gradonačelnik Mato Franković na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća. Naveo je tada naime i kako će bankomati koji imaju suglasnosti Konzervatorskog odjela u Dubrovniku morati proći revizijski postupak.

Nakon isteka od 30 dana, ako vlasnici/korisnici prostora ne postupe po rješenju izreći će im se novčane kazne koje, navode iz grada Dubrovnika, „za fizičke osobe iznose do dvije godišnje bruto plaće, odnosno 10 godišnjih bruto plaća za pravnu osobu. Istovremeno se pokreće i prekršajni postupak na način da će se prekršiteljima svakodnevno izricati prekršajni nalozi koji iznose 2.000 kuna za fizičku osobu, 5.000 kuna za obrt te 10.000+2.000 kuna za pravnu/odgovornu osobu, sve dok ne postupe prema Odluci o komunalnom redu”.

Objavljeno u Aktualno

Nebulozna ideja mostovaca Mara Kristića i Dolores Lujić, koju je potonja iznijela nedavno na Gradskom vijeću Grada Dubrovnika, a koju Kristić i Lujić predstavljaju kao rješenje za problem bankomata, naišla je danas i na reakciju iz vladajućeg HDZ-a. Naime, mostovci predlažu da se naplaćuje korištenje javne površine za prilaz bankomatima i to u iznosu, kako je Lujić kazala na Gradskom vijeću, od 100 tisuća kuna na Stradunu, a simbolično u pokrajnim ulicama, što bi odvratilo korisnike i vlasnike prostora od postavljanja bankomata.

U HDZ-u ne obadaju previše Dolores Lujić već se u priopćenju baziraju na Mara Kristića, pa tako pišu:

„Vijećnik MOST-a Maro Kristić svojim je istupom o rješenju za sve brojnije bankomate unutar povijesne jezgre još jednom pokazao kako ima dvostruka mjerila. Dok se s jedne strane brine oko „pošasti širenja bankomata“ i pritom ističe kako je na to ukazivao još prije godinu dana, s druge strane, kao član Upravnog vijeća Zaklade Blaga djela omogućio je postavljanje bankomata na samoj Placi (Stradunu).”

U priopćenju HDZ-a tako dalje stoji:

„Naime, prostor Blagih djela koji sada koristi knjižara Algebra, dobio je prva dva bankomata na glavnoj gradskoj ulici, a koji ne pripadaju bankama koje imaju svoje poslovnice na Placi. Radi se o tvrtki koja je posljednjih tjedana postavila čitav niz bankomata unutar zidina. No, Kristića nije zasmetalo kada su u akciju „okupacije“ Grada krenuli upravo od prostora Blagih djela, pa se nije usprotivio.” - pišu iz dubrovačkog HDZ-a.

„Nas u Hrvatskoj demokratskoj zajednici ne čudi ovakvo Kristićevo ponašanje. Istu metodologiju koristi i kod svih drugih istupa na Gradskom vijeću. Misleći, valjda, kako su svi u ovom Gradu slijepi pored očiju i gluhi pored ušiju. Tako se pobunio protiv prodaje stanova u zgradi koja se tek treba graditi, a istu stvar i sam radi za neke druge trgovce nekretninama. Buni se protiv stanja u prostoru, a sam itekako ima prste u izmjenama prostornih planova, a sve kako bi on sam i njegovi prijatelji i partneri ostvarili najveći profit.

Tako čitamo u medijima da je „borac za pravdu“ ostao nijem (suzdržan) na Vlahušićeve izmjene GUP-a i to samo zato što je i sam itekako imao koristi od toga. Dakle, naknadna pamet, dvostruka mjerila i borba za sitne osobne interese (uz nezaobilazno licemjerno pozivanje na javni interes) uobičajen su način političkog djelovanja Mara Kristića. Pa tako i ovaj put.” - zaključuju iz HDZ-a.

D.M.

Objavljeno u Aktualno

Uprava Grada Dubrovnika u zadnje vrijeme naveliko kupuje nekretnine zajedno sa svojim ortacima. Tako je prošle godine donacijom Društva prijatelja dubrovačke starine (DPDS) kupljeno 67 m2 poslovnog prostora od Zagrebačke banke za gotovo 10 milijuna kuna javnog novca kako bi ta ista privatna udruga (DPDS) proširila svoje uredske prostorije. – piše danas u priopćenju predsjednik dubrovačkog SDP-a Jadran Barač.

„Ovaj put se Grad Dubrovnik upušta u novi poslovni pothvat i kupuje javnim novcem paket dionica ugostiteljske tvrtke UTD Ragusa, a sve u cilju stjecanja vlasništva nad restoranima Dubravka i Mimoza. Većinu tog novca za ovu akviziciju osiguravaju donacije DPDS-a i Zaklade Blaga dijela. Dakle, DPDS i Blaga djela doniraju Gradu Dubrovniku po sedam milijuna kuna, odnosno zajedno 14 milijuna kuna.

Ukoliko se ove dionice otkupe, može se zaključiti da Grad Dubrovnik, DPDS i Blaga djela zajedničkom investicijom ulaze u turističko-ugostiteljski biznis bez detaljnog obrazloženja i cilja osim puke konstatacije kako to predstavlja „strateško upravljanje“. Iz toga proizlazi kako se pod palicom HDZ-a, novac građana usmjerava na djelatnost ugostiteljstva.“ – navodi dalje Barač u priopćenju.

Nadalje Barača navodi kako se to „naziva HDZ-ov model „ortačko-rođačkog komunizma“ jer je HDZ unatrag 30 godina dobro pokazao kako se u Hrvatskoj gospodari državnom/gradskom imovinom i koje su posljedice toga“.

„Jedinica lokalne samouprave javnim novcem treba skrbiti o potrebama građana, a kupnja restorana to nije, ma kako god to netko pokušao prikazati, jer niti jedan građanin Dubrovnika neće osjetiti razliku u svojoj kvaliteti života od ove potencijalno ogromne investicije.

Nasuprot tome, u tijeku je i drugi (hvale)vrijedni projekt, a to je projekt stambenog zbrinjavanja mladih obitelji s dubrovačkog područja što predstavlja inicijativu koja zaslužuje svaku pohvalu jer je stambeno zbrinjavanje mladih uistinu vrući problem na području Dubrovnika i okolice. No, što je problematično u ovoj priči - to što se financiranje ostvaruje preko kreditnog zaduženja u iznosu od 38 milijuna kuna. Da ne spominjemo kolika je tek vrijednost svih ostalih aktualnih javnih potreba grada Dubrovnika za koje izvori financiranja ne postoje…“ – napisao je predsjednik GO SDP Dubrovnik.

„Iz svega navedenog proizlazi kako je ovoj gradskoj upravi prioritet i jednostavno doći do gotovog novca od spomenutih aktera (DPDS-a i Zaklade Blaga djela) kad je u pitanju stjecanje visokovrijednih nekretnina, a nasuprot tome, za potrebe mladih obitelji Dubrovnika ova gradska uprava mora svoje sugrađane dodatno kreditno zadužiti.

Stoga, postavlja se logično pitanje: Tko upravlja Gradom Dubrovnikom, onaj tko drži novčanik (DPDS, Blaga Djela) ili onaj koji moli da mu se taj novac donira (gradonačelnik)?“ – pita na kraju priopćenja Barač.

D.M.

Objavljeno u Aktualno