laus banner 2021 2

Pretraži rezultate: ribari

Drago mi je biti u Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, posjetit ćemo i općine, razgovarati s gospodarstvenicima, ribarima, poljoprivrednicima kako bi se pobliže upoznali s problematikom Dubrovačko-neretvanske županije, rekla je u obraćanju novinarima predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koja je danas otvorila svoj Ured u Županiji dubrovačko-neretvanskoj.

Iza nje već je niz sastanaka. Sastala se tako s gradonačelnicima, načelnicima i predstavnicima Dubrovačko-neretvanske županije, kao i s dubrovačkim biskupom Matom Uzinićem te rektorom Sveučilišta prof.dr.sc. Nikšom Burumom te predstavnicima udruga hrvatskih branitelja
Inače, ponovila je jutrošnji gaf sa same svečanosti otvaranja Ureda, kad je Pelješki most preimenovala u "Pelješački", i to dva puta. Ovaj treći put potvrda je i dokaz je kako se tu isključivo radi o neznanju.

- Mogu reći da je jedan od najvećih problema juga Hrvatske u prometnoj povezanosti, odnosno nepovezanosti i izoliranosti ovoga kraja. U tom smislu neophodno je izgraditi i Pelješački most. Ne samo u svrhu prometnog povezivanja nego i u svrhu revitalizacije cijelog područja poluotoka Pelješca. Cilj je i izgraditi brzu cestu prema Zračnoj luci, ali i trasu nove autoceste kako bi se Dubrovnik izvukao iz prometne izolacije. - rekla je Grabar Kitarović.

- Ima i druge problematike, oko brodskih linija, vodoopskrbe otoka, pitanja državne imovine, ali ima i lijepih projekata koje planiraju Županija i Grad Dubrovnik u cilju razvoja ovoga kraja tijekom cijele godine, a ne samo tijekom turističke sezone. Znači to naglasak na naglasak na poljoprivredu, vinarstvo, ribarstvo i slično, kao i potpora i razvoj Luke Ploču te koridora 5C u svrhu povezivanja s unutrašnjosti. I, u svakom slučaju povećanje učinkovitosti državne administracije i sudstva te poticanje rada naših poduzetnika. - zaključila je predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, čiji će Ured u Dubrovniku biti otvoren do nedjelje.

Objavljeno u Aktualno

Jučer, u jutarnjim satima južno od otoka Mljeta uočeno je plovilo, talijanska ribarica, u nezakonitom ulasku u teritorijalne vode RH, bez namjere obavljanja granične kontrole.

Službenim plovilom pomorske policije obavljena je kontrola plovila, kada je utvrđeno da se na njemu nalazi pet talijanskih državljana koji su prekršajno sankcionirani zbog nezakonitog prelaska državne granice.

Obzirom da je pregledom plovila utvrđeno da se na njemu nalazi riba, o tome je obavještena ribarska inspekcija Dubrovnik.

PU DNŽ

Objavljeno u Aktualno
Ponedjeljak, 25 Rujan 2017 12:33

Tu gdje huče morski vali

Tu gdje huče morski vali

vodili su borbe preci,

da bi sutra svojoj djeci

u amanet more dali. (A.Š)

Piše: Mile Prpe

O more, naše Jadransko more,  već tisuću ljeta pokušavali su te oteti brojni osvajači; i Mleci, Francuzi, Turci, Austrijanci, Mađari, Talijani, veliko Serbi, Rusi i Crnogorci, pa evo i naša braća po vjeri i susjedstvu - Slovenci, a da one druge povijesno daleke osvajače od stoljeća sedmog i ne spominjem.

O, more moje, to nije moguće, tebe nije moguće oteti jer u tebi živi hrvatski duh koji se zove Mare nostrum croaticum – to je duh naših djedova. Taj duh drži naše čudesno Jadransko more, prikovano uz hrvatske obale, duže od pet tisuća kilometara čudesno lijepe obale i preko tisuću  otoka.

To je duh stare  Bokeljske i Dubrovačke mornarice, senjskih, kliških i neretljanskih gusara. To je duh bitke kod Makarske iz 887. g. i brojne druge tog doba,  bitke kod Visa, bitake u Prvom i Drugom svjetskom ratu, i u Domovinskom ratu.

Kad bi svi potonuli mornari u hrvatskom Jadranu ponovno ustali, opet bi zapjevali pjesmu o moru. Svatko onaj koji pokuša oteti hrvatsko more, suočit će se ne samo s hrabrošću hrvatskih branitelja i srčanih hrvatskih mornara, već će se suočiti i s duhovima umrlih
mornara od stoljeća sedmog pa sve do danas. Branit će ga i legije potonulih mornara iz cijele hrvatske povijesti Jadrana.

Jadran je sudbonosno nalijepljen na hrvatsku obalu koja  s otocima spada u najrazvedenije  obale na svijetu. Sastoji se od bezbroj uvala, plaža, sprudi, od 1244 otoka, grebena, hridi, koji su ostali nakon dizanja razine Jadranskoga mora 13 000 god. prije Krista, danas je samo 50 nastanjenih otoka.

Svaki onaj Hrvat koji s pozicije političara za zelenim stolom proda dijelove hrvatskog mora, čekat će ga prokletstvo tisuća i tisuća mrtvih hrvatskih mornara. Neće imati ni sna ni počinka, svaki huk valova čut će kao jezu smrti koja mu ne da živjeti, a ni umrijeti.

Nitko nema pravo dirati u našu najveću povijesnu svetinju – Mare nostrum croaticum.

Danas pojedine dijelove tog mora, želi oteti narod koji nikada u svojoj povijesti (do 1945) nije imao u svom vlasništvu ni metra obale, niti najmanje pomorske tradicije. More je ljubav i narod koji nema pomorske tradicije ne zna što je to ljubav prema moru.

Nečuveno je da narod koji ima susjedstvo s cijelim Jadranom, kao neusporedivo najveću vrijednost svoje dežele, želi pravnim nasiljem oteti dijelove tog mora. Kao da nije svaki dan na njegovim valovima, koje doživljava kao svoje, kao da tisuće  svojih vikendica i vila nije sagradio u najljepšim uvalama i plažama hrvatskog ozemlja. Neusporedivo najveća vrijednost Slovenije, kao dežele, jest to što se nalazi u izravnom susjedstvu s prekrasnim Jadranskim morem. Toga bi trebali biti i te kako svjesni.

Savudrijska vala, u tom imenu spava duh hrvatskog mora. Možete ga zvati i Piranski zaljev, ali u tom imenu nema duha ni pjesničke ljepote koja pjeva o moru kao naziv Savudrijska vala.
More je živi organizam. Kao što neki ljudi ne vole more, tako jednako ni more ne voli neke ljude, one koji ga zagađuju i ne čuvaju, posebno one koji ga žele oteti, koji ga žele ograditi od drugih naroda.

Hoćemo reći, da vam je Jadran širom otvoren, da ga doživljavate kao svoj vlastiti, ali unatoč toga želite otrgnuti od njega kojih 150 kvadratnih kilometara, na koje mi ne bi smjeli stupiti našim brodovljem, pa ni onim najbezazlenijim ribarskim.  To je svetogrđe, tim i više jer gotovo da nemate nijednog mornara koji je pod vašom zastavom zauvijek potonuo u to more. Kroz tisućljetnu povijest niste imali nikakve pomorske tradicije, niti svoje flote, za to i ne znate što je to ljubav mora.
Hrvati su naslijedili umijeće brodogradnje još od tradicije Lliburna koji su bili vrhunski majstori u izradi brodovlja svih vrsta.

Vašim otimanjem tuđeg mora onemogućili biste  dijelu istarskih ribara da više ne smiju ploviti i ribariti na moru pred samim vratima svojih kuća. A tu su ribarili od pamtivijeka njihovi daleki preci.

To nam je hvala što smo Vam omogućili da u cijelom našem Jadranu se osjećate kao kod svoje kuće.

More nije samo voda, more je ljubav, more je i hiža, more je sloboda koja nema cijene, ono je i grobnica, i najveći arheološki rezervat.

Zato, nikad vam nećemo dopustiti da otrgnete i najmanji dio našeg mora, kao što to ne bismo dopustili nijednom drugom narodu. Nikakvim lažnim arbitražama, pravnim začkoljicama, pritiskom EU, jer je more naša ljubav, a kako nam možete oduzeti našu ljubav.

Objavljeno u Aktualno
Petak, 04 Kolovoz 2017 10:13

„Pop-up“, podvodni plovci

Na pribore namijenjene lovu na mekanom dnu, osobito parangale za lov oslića, profesionalni ribari odavno blizu udica postavljaju različite plovke. Zadatak im je držanje mamaca poviše dna, što ih čini vidljivijim, ali i nedostupnim račićima s dna koji nerijetko ogole udice prije nego što im ribe i priđu.  

Posljednjih godina sportsko-rekreativni ribolovci slično rade i s drugim vrstama pribora. Plutnjaci su se pokazali izvanredno dobrim u površinskom, te u ribolovu na pola dna, primjerice iglice, bukve, širuna, ukjate i cipola. No, najviše su poboljšali učinkovitost udičarenja na dnu lakim i srednjim ometcem. U takvom su ribolovu toliko povećali učinkovitost da im je upotreba na natjecanjima ograničena na samo jedan komad po privezu. Učinkoviti su u svako doba dana, a fluoroscentni posebice noću i u slabim uvjetima vidljivosti. U takvim uvjetima najbolje rezultate daju u ribolovu ovčice.

U početku su ribolovci ta korisna pomagala sami pravili najčešće od pluta zbog čega ih mnogi i nazivaju plutnjacima. Danas se uglavnom rade od umjetnih pjenastih materijala i nazivaju podizačima (engleski pop-up).
DSC09650 Radical EVA pop upsPosljednjih godina se sve više korite industrijski izrađeni podizači. Prvi su bili kuglice od posebne vrste pjenaste plastike promjera 6, 8, 10 i 12 mm. Mogu se koristiti više puta, a postavljaju se na privez (primulu, pjok) neposredno poviše udice tako da se navuku preko vrha, krivine pa tijela udice. Broj postavljenih ovisi o željenoj nosivosti, a nižu se obvezno po veličini, s tim da je najmanja kuglica najbliži mamcu, odnosno udici.

Na priveze s težim mamcima lakše je postaviti crvolike podizače koji su zapravo međusobno povezane kuglice. Nude se u istim promjerima i dužine 20 cm. Potreban broj segmenata- članaka se lako otkine i na posve isti način kao kuglice postavlja na pribor.  

Jednostavno se kida i postavlja i najnovija vrsta podizača - traka pravokutnog presjeka. Ona se nudi u boji krvi čime provocira ribe pa je osobito rado koriste natjecatelji koji ne smiju koristiti primamu. 
DSC02795 Pop upUmjesto tvornički izrađenih, kojih nema u većini prodavaonica ribolovnog pribora, odlično mogu poslužiti podizači koje je lako izraditi od praktično svugdje dostupne pjenoplastike. To mogu biti kuglice „stiropora“ („okipora“) ili komad drugog izolacionog materijala „stirodura“, ali i od sve rabljenije „cell“ pjenoplastike.
DSC02799 Pop up pagar

Objavljeno u esPRESSo

Odavno je uočeno da se mnoge ribe otvorenog mora tijekom cijele ili samo u toplijem dijelu godine često okupljaju ispod raznovrsnih objekata, kako prirodnih tako i umjetnih koji plutaju morskom površinom. To se ponajviše odnosi na tune i lampuge, ali i ostale grabljivice, kako velike tako i male. Tijekom ljeta im se iz velikih dubina pridruže čak i kijerne, ali samo sitnije.

Znanstvenici su ovom zanimljivom ponašanju brojnih riba posvetili dosta pozornosti, ali još uvijek nisu sigurni zašto se ribe okupljaju u sjeni lišća te granja palmi i drugog drveća, komada plastike, dasaka, splavi, bova i svega drugoga što pluta morem. Zasad postoji nekoliko hipoteza, od koncentracije hrane, mjesta reprodukcije, orijentacije u prostoru, do zaštite od drugih grabljivica, itd.

Ribolovci  previše ne „razbijaju glave“ tražeći pojašnjenje te pojave nego mnogi od njih nastoje iskoristiti je za uspješan ribolov. Osim što se plutajućim objektima služe kao orijentirima na pučini, mnogi su se dosjetili da ih i sami izrađuju, prilagođavajući njihovu konstrukciju određenim ribljim vrstama i konkretnim uvjetima. Ta praksa postoji u mnogim dijelovima svijeta, uključujući i Mediteran te Jadran.

Tako u Boki mnogi ribari već godinama lovi lampuge i druge grabljivice oko plutajućih predmeta. Što više, neki od njih po uzoru na talijanske izrađuju naprave za privlačenje riba. Neke puštaju da slobodno plivaju, a druge sidre, najčešće u blizini rtova, ovisno o vrsti grabljivce koju žele loviti, dubini mora, jačini kurenta, itd. Najčešće se koriste bove s granjem. Za bolje uočavanje na njih postavljaju zastavice, čak i svjetla, ne samo zbog lakšeg pronalaženje noću nego i za privlačenja riba u to doba. Za bove se s donje strane vezuju konopi ili sajle, za koje se na manjim ili većim rastojanjima kače grane bora, palmi, vreće za povrće, itd. Krajevi konopaca i sajli se opterećuju kamenjem ili drugim teškim predmetima.
bovanaplU našem dijelu Jadrana, koliko je poznato, nitko ne pravi tekve plutače, što je dobro, jer su one opasnost za plovidbu. Međutim, ima ribolovaca koji rado udičare oko i ispod signalnih i bova za vezivanje te drugih plutajućih predmeta. U vodama oko Makarske neki ondašnji sportski ribolovci redovito love oko skupina naplavina koje iz Neretve donosi gornji kurenat. Orhan na naslovnoj fotografiji „pao“ je ispod plutače za sidrenje u uvali šibenske Rogoznice, a neki splitski udičari uspješno penduližaju oko takvih plutača i transportnih pontona u Kaštelanskom zaljevu.

Iskustvo naših ribolovaca u takvom ribolovu nije osobito veliko, ali kazuje da se on posebno isplati u najsunčanijem dijelu godine. Tune je u priobalju teško očekivati, ali lampuge nisu rijetke. Tu su mogući ulovi i brojnih drugih grabljivica, od vrnuta, polande i širuna, preko lice do strijelke i škarama. Neke grabljivice se drže ispod same plutače, na manjoj ili većoj dubini, a druge se kreću i traže žrtvu. To znači da su takva mjesta koncentracija raznih vrsta i dimenzija riba idealna za ribolov, kako u mjestu tako i u pokretu.
lampnaplU lovu čekanjem preporučljivo je primamljvati i to tako što će se od plutajućeg predmeta udaljiti milju-dvije i onda se vratiti, bacajući u more izmrvljenu ili srdelu u komadima. To treba ponoviti na još dva, tri pravca. Nakon toga plovilo treba sidriti blizu plutaće ili prepustiti kurentu pa odbaciti mamac. Loviti je najbolje živom ribicom, ali se mamčiti može i uginula te filet srdele ili koje druge plave ribe. Pribor može biti „a volo“, bez utega ili s njim, ovisno o jačini morske struje i dubine na kojoj se očejuje ulov.

Druga mogućnost je varaličarenje, spining. S rastojanja od nekoliko desetina metara prena plutaći se zabacuje varalica. Konačno, loviti se može i pnulavanjem tako što se oko plutaće opisuju koncentrični krugovi različitih promjera i s različitim dubinama vođenja mamca.

Objavljeno u esPRESSo

Kandidat SDP-a za župana dubrovačko – neretvanskog Davor Penić u razgovoru za Dubrovnikpress.hr govori kako bi pokrenuo gospodarstvu u županiji, a kao predsjednik županijskog SDP-a odgovora i na pitanje o mogućoj postizbornoj koaliciji s Mostom, ali i zašto nije došlo do predizborne koalicije s HNS-om. Penić ističe rješenja za dugovanja Opće bolnice Dubrovnik i odlaganje otpada nakon zatvaranja Grabovice.
penicinterv6Što Vas je motiviralo prihvatiti kandidaturu za SDP-ova župana Dubrovačko-neretvanske županije?
- Motiv za kandidaturu su izazovi koji tek predstoje Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Njezin razvoj je neravnomjeran. Sve počiva na turizmu, a ne razmišlja se o tome kako probuditi realni sektor, koji je prenatrpan i troši 50 posto BDP-a. Njega je moguće probuditi s novim kreditnim linijama. Potrebno je potaknuti prerađivačku industriju kako bismo spasili poljoprivredu i ribarstvo. Mali OPG-ovi su u velikim problemima, poljoprivredna strategija županije ne postoji. Male OPG-ove treba udružiti, oni moraju jačati kroz klastere ili zadruge jer tek tada mogu pregovarati s velikim trgovačkim lancima o otkupu njihovih proizvoda. Tada primjerice otkupna cijena mandarina ne bi bila 1,5 kuna već dvije kune. Kad je u pitanju ribarstvo, riblji fond je potpuno osiromašen. Ukoliko se ovakva politika prema ribarstvu nastavi, ako se ne zaštiti ribare, ako se ne riješi pitanje ZERP-a, ribari će se naći u vrlo teškoj poziciji. Preko Europske komisije treba utjecati na Italiju da smanji svoju ribarsku flotu, jer imaju oko 13 tisuća plovila. Iz mora se sve uzima, a ništa se moru ne daje. Ako nastavimo s ovakvom politikom nećemo imati ni ribara ni ribe.

I Most je gurao u prošloj kampanji priču o ZERP-u pa su brzo od nje odustali. Može li se uopće po pitanju ZERP-a nešto napraviti? Nije li riječ o pregovorima koji bi se vodili na nešto višim razinama od županija?
- Jedino uvođenjem ZERP-a možemo spriječiti ribarsku flotu iz Italije da izlovljava naš riblji fond.

PREVIŠE JE TURISTIČKIH ZONA

Kažete treba probuditi realni sektor, koliko ima prostora za njegov razvoj?
- Razvojni planovi donose se paralelno s prostorno-planskom dokumentacijom. Prvo bismo morali definirati stanje u prostoru. Moramo promijeniti paradigmu prostornog planiranja. Recimo, u Malostonskom zaljevu se crtaju turističke zone s 300, 400, 700 novih ležajeva. Stalno docrtavaju dok se one koje su davno planirane, a nisu zaživjele, ne ukidaju. Na način na koji se to radi sada mi prostorno-planskom dokumentacijom ne planiramo razvoj već uništavamo svoj životni prostor i njegove vrijednosti.

Znači, turističkih zona je previše.
- Da, ima ih previše. Nužno je aktivirati i druge zone jer turizam nije toliko veliki multiplikator razvoja. On može donijeti 20 posto BDP-a, ali ne više. Ravnomjeran razvoj znači potaknuti i druga područja, recimo dolina Neretve se ne može baviti turizmom, ali može razvijati poljoprivredu i druge djelatnosti. Multisektorskom gospodarskom aktivnošću se smanjuju rizici kroz cjelogodišnje aktivnosti dok je turizam izrazito sezonskog karaktera, dakle događa se u određeno doba godine. Na Korčuli imamo tradiciju male brodogradnje, ali s lošom poslovnom politikom brojne su se tvrtke ugasile.


15 POSTO PRORAČUNA ZA SUBVENCIJE GOSPODARSTVU


Hoćete li, ukoliko Vas birači izaberu za župana, ponuditi neke poticaje za očuvanje i razvoj ribarstva, pomorstva i pomorskih djelatnosti?
- Intencija Županije i jest stvarati poslovnu klimu kako bi se otvarale nove tvrtke koje će zapošljavati. Resursi županije u pogledu stimuliranja su ograničeni, ali moj je plan 15 posto županijskog proračuna preusmjeriti na subvencije, na razvoj gospodarskih aktivnosti. Županija bi pružala logistiku za razvoj i upravljanje projektima. Koristili bismo i Razvojnu agenciju jer važno je kvalitetnim projektima aplicirati na sredstva iz Europskih fondova.

Gdje na području dubrovačkog dijela Županije vidite prostor za razvoj poduzetničkih zona? Imamo poslovnu zonu u Banićima koja je praktički mrtva, dok je prostor Župe dubrovačke postao jedan veliki „shopping“ centar.
- Pa ja želim promijeniti način razmišljanja da se samo kroz pružanje usluga može stvoriti neka vrijednost. Treba raditi suprotno, stvarati poslove s visokom dodatnom vrijednošću, stimulirati poslovnu klimu da se otvaraju mala ili veća poduzeća kojima bi Županija bila servis za ideje, pomagala im u pronalaženju investitora i plasiranju ideja.

HDZ-OVE VIZIJE BEZ PROVEDBE

Niste zadovoljni postojećim Prostornim planom. U njega bi trebale biti ucrtane i trase autoceste, ali i brze ceste Dubrovnik - Zračna luka. Iako se ne zna ni trasa te ceste Vaši protukandidati obećavaju njezinu gradnju. Nije li to neozbiljno i neodgovorno?
- Riječ je o jako uskom području i za očekivati je kako će se prvi zbog trase brze ceste pobuniti mještani Župe dubrovačke. Ta trasa je zamišljena da prolazi kroz Župu i spušta se na novoizgrađene hotele koji se imaju graditi kako bi imali priključak na tu cestu. Ne vidim kuda će se ona graditi ukoliko ne dođe do rušenja nekih objekata. Nedavno su izvedeni radovi na uređenju čvora u Srebrenom, nastojalo se tim radovima ubrzati promet, ali ne vidim da je to postignuto.
penicinterv1Kad smo kod autoceste, stala je na Pločama, a Vi se zalažete za to da ide hrvatskim teritorijem, a ne dubrovačkim zaleđem. Zar u tom slučaju ona u potpunosti neće devastirati dubrovačko područje?
- Gradnja cestovne infrastrukture dovodi do razvoja mjesta pokraj koji prolazi. Gradnjom se otvaraju nova radna mjesta, a nama je to potrebno.

Očekujete li da bi HDZ-ovci do kraja kampanje opet polažu kamen temeljac za izgradnju Pelješkog mosta?
- Njihova je deviza "nemojte puno talasati jer narod u Dubrovačko-neretvanskoj županiji voli desno" i na principu te orijentacije oni i ne nude ništa novo. Njihove vizije razvoja objavljene su prije desetak godina, a niti jedan projekt iz tih vizija nije realiziran. Niti je realiziran centar za gospodarenje otpadom, niti kongresni centar, niti prometno povezivanje. Ništa nije realizirano. Oni imaju vizije, ali im je provedba tih vizija loša, jako loša.

LJUDI U PLOČAMA SU PROTIV VOJNE BAZE

Upozoravali ste na gužve na granicama koje su postale svakodnevica, a turistička sezona je pred vratima. Ovo se stanje moglo izbjeći da su izgrađena trajekta pristaništa koja je nudila Kukuriku Vlada.
- Milanovićeva administracija je predlagala da privremeno rješenje do završetka mosta budu trajektne veze od Brijeste prema Kleku, ali su se oni u Županiji pravdali kako će EU odbiti financiranje mosta ako se ta trajektna linija ucrta u Prostorni plan. To je bila ta mantra. Mi smo išli spojiti teritorij jedne države, a kao privremeno rješenje predlagali smo trajektne linije.

Svi vi kandidati nudite neke općenite projekte u kampanji. Što konkretno nudite određenim područjima, recimo Pločama? Imaju luku, željeznicu i umjesto da se razvijaju u jedno moderno i urbano središte država im namjerava dovesti vojsku.
- Ljudi u Pločama žele komunalnu lučicu, marinu i protive se vojnoj bazi, ali treba vidjeti kakve su sigurnosne procjene za RH. Inače, cijela strategija razvoja Ploča bazirana je na razvoju luke s tri terminala za tri različite vrste tereta, tekuće, rasute i kontejnerski terminal. Ploče su luka okrenuta prema BiH i razvitkom koridora VC razvit će se kontejnerski terminal. Željeznička infrastruktura  na tom području svakako se mora pojačati. Pruga bi osim tereta trebala voziti i putnike koji gravitiraju tom području.
penicinterv2Korčula s koje dolazite je jedan od najnaseljenijih otoka. Nešto udaljenije Lastovo kao da i nije u našoj Županiji. Kakve projekte imate za otoke, njihovo međusobno prometno povezivanje, ali i kvalitetnije i brže povezivanje s Dubrovnikom kao centrom Županije?
- To je jedan od najvažnijih planova jer otoci moraju biti kvalitetno povezani s administrativnim centrom županije. Otoke treba i revitalizirati, izgraditi marine, razvijati nautički i zdravstveni turizam, ali nužno je mijenjati i regulative jer zakonodavstvo ne ide u prilog razvoju zdravstvenog turizma na otocima.

Svi vi obećavate sve riješiti parama iz EU fondova. Što smo konkretno, a da nisu projekti koji su išli preko Vlade, poput sredstava za Pelješki most ili Zračnu luku Dubrovnik, povukli iz tih fondova?
- Napravit ćemo konkretno studentski dom u Dubrovniku, a predpristupni fondovi su, kako kaže župan, iskorišteni za 70 projekata.

On kaže da smo mi po povlačenju sredstava najuspješnija županija. Biste li se vi s njime složili?
- Ne! Kad smo ga napadali na Županijskoj skupštini on se branio da smo mi najrazvijeniji pa se zato ne možemo kandidirati za neka izdašnija sredstva.

Kako smo razvijeni kad nemamo ni autocestu?
- Pa pitanje je što on smatra razvijenošću.

SVEUČILIŠTE MORA PLATITI DUG PREMA OB DUBROVNIK

Jedan od velikih problema s kojim se Županija trenutno susreće jest rješavanje financijskih dubioza OB Dubrovnik, ali i način njezina daljnjeg funkcioniranja? Liječnik ste, kako biste i može li se uopće riješiti stanje te bolnice?
- Naravno da može! Treba podići mjesečne paušale usluga i kroz politiku i kroz podizanje usluga na veću razinu. Zapošljavanjem i dovođenjem vrhunskih liječnika specijalista podići će se nivo usluge, potrebno je razvijati vrhunsku medicinu.

S čime ćemo platiti te vrhunske liječnike?
- Grad i Županija trebaju subvencionirati stanovanje tih liječnika. Potrebno je graditi stanove za liječnike.

Zašto vi svi hoćete bolnicu staviti na teret Grada Dubrovnika?
- Grad mora sudjelovati, ima 40 tisuća stanovnika. Grad je bogat i treba sudjelovati u razvoju zdravstva.

Jest bogat, ali u bolnicu dolaze i stanovnici iz ostalih dijelova županije, pa čak i iz BiH. Zašto i ti gradovi ne bi nešto izdvojili za bolnicu? Niti Grad bira članove njezina Upravnog vijeća, niti bira ravnatelja. Trenutni dug bolnice je od 120 do 150 milijuna kuna, a jedan od njezinih dužnika je i dubrovačko Sveučilište. Hoćete li kao župan primorati Sveučilište da bolnici plati što joj duguje?
- Pokušat ćemo s njima pregovarati.

Pregovarati ili ih primorati da plate bolnici što joj duguju za zemlju u krugu stare bolnice?
- Primorat ćemo Sveučilište da bolnici plati što je dužno.
penicinterv4Hoćete li ako budete izabrani za župana prekinuti praksu da se na čelo bolnice stavljaju politički lojalni kadrovi koji je nisu sposobni voditi?
- Upravno vijeće bolnice imenuje Županijska skupština, i mi ćemo kroz uvjetima natječaja ciljano birati kompetentne ljude.

Bi li po Vama slika te bolnice bila drukčija kad bi je vodili kompetentni ljudi?
- Naravno da bi, ali potrebno je mijenjati i modele financiranja bolnice. S HZZO-om treba ispregovarati podizanje bolničkog paušala. Bez da se politički djeluje prema HZZO-u taj se problem ne može riješiti. U OB Dubrovnik treba napraviti projekt njezine energetske obnove, treba izraditi elektranu za proizvodnju energije, postaviti solarne panele i tada bi ona bila energetski održiva. EU financira takve projekte. Sad Dobroslavić ima ideju otvoriti dnevnu bolnicu u Metkoviću. Potreba za tom dnevnom bolnicom je opravdana, ali način na koji oni to populistički rade pred izbore je loš. Ne znaju gdje će ta bolnica biti, nemaju riješenu papirologiju. Računaju da će dobiti zgradu bivšeg suda i sad su se sjetili iz fondova povući sredstva, a kad dođu pred Jaspers oni će ih pitati s kojim kadrovima će ta bolnica funkcionirati. Idu grlom u jagode.

Da bi jedan specijalist iz Dubrovnika mogao poći u Metković mora ga netko mijenjati u dubrovačkoj bolnici. Tko ako su odjeli poput ginekologije, pedijatrije potkapacitirani?
- Očigledno je da postoji kadrovski problem. To se ne može pokriti.

CENTAR U LUČINU RAZDOLJU JE NEPOTREBAN

Drugi veliki problem je smeće. Grabovica se zatvara, smeće će se odvoziti kilometrima daleko, a od centra za gospodarenje otpadom još ništa. Vi niste za izgradnju tog centra na Lučinu razdolju. Gdje bismo ga onda trebali graditi?
- Od centraliziranog koncepta i MBO tehnologije uređene europske države su davno odustale jer plan je da se do 2025. odlaže samo pet posto nerazgradivog otpada. Ključna je redukcija, odnosno smanjenje količina otpada u nastanku, u domaćinstvu i industriji. Potrebno je graditi reciklažna dvorišta, sortirnice, kompostane, Treba sufinancirati gradnju kompostana u ruralnim područjima kako bi poljoprivrednici dobivali gnjoj za uzgoj kultura. U svakom mjestu moraju biti reciklažna dvorišta. U Dubrovniku ih treba četiri do pet. Sirovine poput gume, plastike, stakla, papira treba prerađivati i vraćati dalje u proizvodnju. Tako će reciklažna dvorišta biti prazna jer se prerađeno može vraćati u proizvodnju. Na taj način dolazi do smanjenja otpada. Centar u gabaritima u kojima je on na Lučino razdolju zamišljen nama nije potreban .

U HDZ-U NE RAZUMIJU NIŠTA OKO TERMINALA U GRUŽU

Županije ili regije?
- Županije! Opstojnost Dubrovačko-neretvanske županije potrebno je očuvati zbog tradicije Dubrovačke Republike, kulturnog potencijala i prirodnih ljepota.

A ako nema podloge za opstanak?
- E pa podloga za opstanak je razvoj turističke infrastrukture i multisektorske gospodarske aktivnosti. Trebamo se razvijati sa svim svojim potencijalima.

Bili ste potpredsjednik Nadzornog odbora Lučke uprave Dubrovnik?
- Da, pripremali smo veliki projekt, izgradnju putničkog terminala za koji je bio raspisan i međunarodni natječaj gdje bi se riješio i terminal i parkiralište, garaža i shopping centar, ali HDZ je rekao da to nije dobar model financiranja, da nije dobar za grad, ali ja mislim da oni ne razumiju da luka ne može akumulirati sredstva za takav projekt. Oni su stopirali projekt jer im je netko obrazložio da će grad puno više zaraditi ako sam u njega ide.
penicinterv7Je li golf na Srđu transparentan projekt?
- Golf je krenuo prevarom stanovništva od strane povjerenika Bosnića koji je mimo ovlasti zonu obuhvata proširio sa 100 na 310 hektara i onda se investitor počeo širiti i kupovati zemljište, pretvarati ga iz šumskog u građevinsko. I mi prema investitoru nemamo nikakve obaveze.

Dakle, pustilo se investitora da planira na 300, a sad mu se nudi 100. Kako Vi to mislite da on nema prava na nikakvu odštetu?
- Nema 100 posto jer je taj akt protuzakonito donesen i rušenjem tog akta ruši se lokacijska dozvola. Čim je odluka povjerenika srušena sve što je iz nje nastalo je protuzakonito.

Je li to po Vama špekulativan projekt?
- Ja se ne slažem s time da se iznad Grada gradi novi grad. Ja sam protiv toga.

Osam godina županiju vodi župan Nikola Dobroslavić s većinom u Županijskoj skupštini. Kako ocjenjujete njegov rad?
- Ima zacrtane ciljeve, ali je njihova provedba loša. Sve ciljeve koje je postavio u prvom i drugom mandatu nije ostvario. U obrazovanju mu je cilj bio jednosmjenski rad pa ga nije ostvario. Ni produženi boravak djece u školama nije realizirao. Osim o gospodarskoj aktivnosti mi moramo razmišljati i o pronatalitetnoj politici, demografskoj slici zemlje. Mi o tome samo deklarativno govorimo. Vlada Andreja Plenkovića je najavljivala tisuću eura rodiljne naknade pa ih još ne daju, misle da će s tisuću eura nešto promijeniti. Ključ svega je mladima osigurati sigurna radna mjesta i riješeno stambeno pitanje. Naša Županija stari, prosječna životna dob je 41 godinu i bez pravih mjera koje će pokrenuti gospodarstvo, zapošljavanje i rješavanje stambenih pitanja ne može se popraviti demografska slika.

Dobro s koliko onda ocjenjujete Dobroslavića?
- Kako ću ga ocijeniti kad ništa nakon osam godina nije ostvario. Svih osam godina njegova mandata imate od 8 do 9 tisuća ljudi na Zavodu za zapošljavanje.

Kakav je vaš stav o istraživanju nafte u našem akvatoriju? Dobroslavić kaže da je on sve to zaustavio.
- Prvo, mi ne znamo što imamo, a prvo bi trebalo ispitati imamo li mi te resurse. Odmah apriori reći to će uništiti turizam nije u redu. Prvo treba vidjeti imamo li mi te resurs, a onda pronaći način kako ih eventualno iskoristiti.

NE ODBACUJE POSTIZBORNU KOALICIJU S MOSTOM

Kako će aktualna kriza vlasti, dakle razilazak HDZ-a i Mosta utjecati na lokalne izbore?
- Most je napravio grešku što istu večer kad je nastala kriza u Vladi nije odmah lopticu prebacio na Sabor u kojem bi klubovi stranaka išli s inicijativom o povjerenju Vladi. Most je tu igrao ziheraški. Htjeli su da ne ispadnu oni ti koji ruše Vladu, gledali su kako će to utjecati na njihov rejting. Da su odmah prebacili lopticu na Sabor, Vlada bi bila raspuštena i išlo bi se na nove izbore. Ta novostvorena većina, to je prevara birača. Tu imate jednog Sauchu koji drže ljestve Vladi, Glasnovića, Hasanbegovića, Esih, ta Vlada može svaki dan pasti. Za stabilnu situaciju u državi potrebno je puno više od 76 ljudi koji trenutno drže većinu u Saboru. Vidjeli smo u bivšoj administraciji Tihomira Oreškovića kako se nisu mogli donositi zakoni jer oni u Saboru nisu mogli skupiti većinu.

Kako komentirate da Nikola Dobroslavić i Nikola Grmoja gotovo ništa ne rade u kampanji?
- Pa ja sam fokusiran na svoju kampanju, ali kampanja jest nevidljiva jer moji politički suparnici ne žele otvarati teme koje nisu riješili. Dobroslavić iza sebe ima nezavršene projekte, repove o kojima ne želi govoriti dok Grmoja misli da će nacionalnim angažmanom ostati prepoznat i da će samo na račun toga ljudi za njega glasati. On ne otvara lokalne probleme jer je fokusiran na nacionalne. Nisam čuo da je išta rekao o problemima u Metkoviću koje je županija trebala riješiti.
penicinterv5Drugi krug, tko u njega ulazi, hoće li ga uopće biti?
- Kad imate pet kandidata mora biti drugog kruga. Ja očekujem ulazak u drugi krug. Nudim rješenja i moj zadatak je da narod čuje moje programske smjernice. Očekujem dobar rezultat.  

Znači Grmoja ispada, Vi idete u drugi krug s Dobroslavićem?
- Da! Očekujem siguran ulazak u drugi krug.

Pregovarali ste s HNS-om o zajedničkom izlasku na izbore, no ipak na kraju na njih svatko od vas izlazi samostalno. Zašto?
- Nismo se mogli usuglasiti o broju manadata na zajedničkoj listi za Županijsku skupštinu. Nismo mogli zadovoljiti zahtjeve HNS-a. Ipak postizborna suradnja SDP-a i HNS-a je očekivana.

Koliko mandata očekujete osvojiti u Županijskoj skupštini?
- Očekujemo 10 mandata.

Vi niste samo SDP-ov kandidat  za župana, predsjednik ste ŽO SDP-a i zapravo lider ljevice na jugu. Je li moguća koalicija SDP-a i Mosta na razini Županijske skupštine?
- Moguća je, zašto ne.

Je li Vam Most već ponudio mjesto predsjednika skupštine ukoliko budete u poziciji formirati većinu?
- Ništa mi ne nude. Oni se nadaju da će proći Grmoja, a mi da ću proći ja. Smatram da mi imamo bolju infrastrukturu i rezultat. Pitanje je koga će ljudi prepoznati, mene ili njega. Ja sam možda kasno krenuo u kampanju, ali moja su rješenja svakako bolja i od Mostovih i od HDZ-ovih.

Grmoja, Orepić, Petrov, Most svoje najjače snage raspoređuje na listi na jugu. Koliko će to štetiti HDZ-u?
- Svakako će mu štetiti. Petrov je potpora na listi Mosta. Veseli me konkurencija, ali nisam vidio ništa od toga što oni lokalno misle napraviti. Spuštanje nacionale priče na lokalnu razinu neće im ništa donijeti. Desnica već duži niz godina destabilizira hrvatsku političku scenu i ne nudi nikakva rješenja. Narod očekuje boljitak i promjene, a oni samo destabiliziraju i tjeraju investitore.

Očekujete li potporu mostovih birača ako uđete u drugi krug?
- Očekujem!

S koliko posto, ako uđete u drugi krug pobjeđujete Dobroslavića?
- Dobroslavića pobjeđujem s 51:49 posto.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 4 od 4

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020