laus banner 2021 2

Pretraži rezultate: ribari

Petak, 10 Kolovoz 2018 14:04

Ribolov s obale u podmorskoj livadi

Po bogatstvu ribljeg svijeta odmah iza kamenitih su travom obrasla dna. U podmorskim livadama i poviše njih udicom se mogu loviti brojne ribe poput arbuna, bukve, svih girovki, kneza (vldike) i ostalih usnača, kanjca, pijerke, salpe (sope), špara, ukjate… Tu se rado zadržavaju i cjenjenije ribe poput kantora, kavale, brancina (smuduta), pica, šarga (sarka), orade (ovrate), zubaca…

Unatoč tome, većina sportsko - rekreativnih udičara izbjegava loviti na tim terenima. Naime, ponuđeni priborom kompletiranim na klasični način, mamci u njima najčešće ostaju nevidljivi za većinu riba ili ih brzo ogole sitne koje tu obitavaju. To osobito vrijedi za lov s obale. Međutim, polaganjem mamca na čiste predjele unutar ili tik uz livade, može se ostvariti iznimno dobar ulov, čak i najcjenjenijih riba poput brancina i orade. Osim toga, uz neznatne preinake pribora, uspješno se može loviti i u livadama, a odlični rezultati se mogu postići i poviše njih, u gornjim slojevima mora.

Na podmorskim livadama ometcem je najbolje loviti s isturenih mjesta poput rtova i izlaza iz uvala. S takvih se pozicija pretežito love špar, pijerka, knez te sve druge usnače, a nešto rjeđe fratar i pic. Poviše livada najčešći plijen su sve girovke, bukva, ukjate…

Ometcem klasične konstrukcije, s kliznom ili olovnicom na kraju, zadovoljavajući ulovi se mogu postići samo u niskoj te rijetkoj travi. U višoj i gušćoj samo ako se mamci ponude dalje od dna, poviše livade. To se postiže završnjakom koji ima nešto duže plutajuće priveze, prame. Da bi privez plutao, na njega treba postaviti plovak, poznat kao „pop- up“. Zapravo, najbolje je postaviti dva, jedan uz vrtilicu na kraju osnovne strune, a drugi malo poviše udice. Veličinu, odnosno uzgonu moć „pop-up“ perlice treba odabrati tako da nakon polaganja pribora mamac stalno stoji na istom rastojanju od dna, najbolje na vrhu livade.
img184ribP729124Osim toga, kao što je prikazano prvim crtežom, umjesto klasične klizne, na pribor treba postavit dugačku olovnicu, poznatu kao „tirolsko drvce“, teško tek toliko da pribor drži na dnu. Ono u moru stoji skoro okomito i tako podiže pribor poviše dna.
img185rbZa lov u gornjim slojevima livade te neposredno poviše nje završnjak je bolje kompletirati na način prikazan drugim crtežom, s olovnicom na kraju. On je nešto kompliciraniji za izradu jer ga čine tri priveza. Osim uz udice na njima, „pop-up“ treba postaviti i na kraj osnovne strune poviše vrtilice s kopčom. Od mogućeg klizanja osigurava se lažnim čvorom. Uloga tog plutnjaka je omogućiti vrtilici i kopči da lebde, ali i spriječiti njihov udar u vršni provodnik na štapu pri namotavanju strune.

A štap, bez ili, bolje, s rolom, znatno pridonosi lakšem i uspješnijem ribolovu ometcem na podmorskoj livadi. Što je duži, to bolje.

Za razliku od drugih vrsta, dna prekrivena podmorskim livadama nisu ubilježena na nautičkim kartama. Zato ih oni koji žele ribariti na njima i iznad njih, moraju tražiti uz pomoć drugih sredstava. U plićaku ih je lako vidjeti, dok se na nešto većim dubinama manifestiraju kao manje ili veće tamno zeleno - plave površine. Siguran znak da je uz obalu podmorska livada jest naplavina iščupane trave, čija debljina odaje koliko je podmorska livada velika.

MORSKA PLUĆA

Na jadranskim podmorskim livadama osim brojnih vrSta algi žive i biljke cvjetnice: morska trava (posidonija, voga), morska svilina, patuljasta svilina i čvorasta morska resa.

Najznačajnija i najrasprostranjenija u Jadranskom moru je morska trava (Posidonia oceanica), u narodu još nazvana posidonija, lažina, maha, maža, purala, purić, voga…
Na mjestima velike slanosti raste na sedimentnom, dnu sastavljenom od pijeska, mulja i šljunka do dubina do kojih dopiru sunčeve zrake, do oko 50 metara. Najbrojnije i najveće njene livade su između jednog i 30 metara dubine. Iz jakog korijena raste joj pet do osam trakastih tamnozelenih listova širine do 10 mm, brzinom od samo jednog centimetra godišnje, pa joj je za dostizanje maksimalne dužine od 140 centimetara potrebno skoro stoljeće i pol! Zato je zakonom zaštićena, ne smije se čupati.
DSC04110lazinaPosidonija cvjeta tijekom proljeća, a iz cvjeta se razvija plod koji se u jesen može naći na obali u naplavinama njezinog otpalog lišća. Plod nalikuje maslini, zbog čega tu travu ponegdje i nazivaju morskom maslinom.

Zostera marina ili morska svilina ima tamnozelene listove dugačke 30- 100 centimetara i široke 3- 9 milimetara. Preferira osvijetljena staništa pa tako raste pretežno na dubinama od 1 do 15 metara.

Zostera noltii ili patuljasta svilina raste u plitkim lagunama, a često se može pronaći na obali za vrijeme velike oseke. Listovi su joj od svjetlo do tamnozelene boje, vrlo su uski, a dužina im je od 5 do 30 centimetara.

Cymodocea nodosa ili čvorasta morska resa ima 15 do 40 cm dugačke te 3-4 mm široke listove, svjetlo do tamnozelene boje. Preferira staništa kao i posidonija, ali od nje bolje podnosi zagađenje, veću količinu organskih tvari i manju količinu svjetla. Zato malo pa pomalo zauzima staništa posidonije.

Morske cvjetnice imaju jako bitnu ulogu u morskom ekosustavu, ali i u našim životima. Tome svjedoči i doista nevjerojatan podatak da morske trave pretvara pet puta više ugljičnog dioksida u kisik putem fotosinteze, nego ista površina amazonske tropske šume! Jedan četvorni metar posidonije dnevno proizvede oko 14 litara kisika. Zato morske livade mnogi nazivaju plućima mora.

Nažalost, morske cvjetnice su jako osjetljive biljke koje veoma sporo rastu, podložne su utjecaju zagađivala, klimatskim promjenama te plovilima koji prilikom sidrenja razaraju njihova staništa. Ako ne postanemo svjesni važnosti ovih biljaka i ne poduzmemo potrebne mjere da bismo iz zaštitili, morske cvjetnice bi mogle nestati već za 50 godina!

Objavljeno u esPRESSo

Početak kolovoza, zajedno sa zadnjom srpanjskom trećinom, u pravilu je najtoplije desetodnevlje u godini pa se sada iole duži ribolov tijekom dana pretvara u patnju. Uz to, i ono malo riba koje se nisu spustile u mirnije, tamnije i svježije vode danju se gotovo uopće ne hrane. Zato je sada, barem do malo iza blagdana Velike Gospe, kada završava „pravo“ ljeto, najbolje udičariti noću, osobito s obale.

Najcjenjeniji plijen u takvom ribolovu bez dvojbe je smudut, brancin, lubin. Ljeti se pretežito love primjerci težine 250-350 grama pa do kilograma. Tko ulovi teže zaslužuje divljenje, a zadovoljnim trebaju biti oni koji love teške oko 400 grama. Onaj tko, pak, ulovi kraćeg od 25 cm, kakav je obično težak 200-tinjak grama, mora ga vratiti u more jer tako nalaže Zakon.

Ciljano se s obale noću mogu loviti na više načina. Oni navedenih težina najlakše pomoću kozice i raznih crvića priborom s plovkom.

Loviti se mogu u vrijeme mraka, ali samo pod svjetlom obalne rasvjete. Puno bolji ulovi ostvaruju se po mjesečini, jer je lubin poput brojnih ostalih morskih stanovnika u to vrijeme vrlo aktivan. No, u noći punog mjeseca se previše dobro vidi, pa je ribolov složeniji, ali moguć. Najbolji ulovi se postižu u vrijeme polumjeseca, osobito po mirnom moru i plimi.

Osim noći, najbolji periodi za lov su promjene svjetlosnih uvjeta - izlazak i zalazak sunca, osobito ako je crveni zalazak. Otuda talijanska izreka „Rosso di sera, una bella spigola si spera“ („Crvena večer, lijepom smudutu se nadaj“).

Noćni lov lubina moguć je na brojnim pozicijama, počev od luka, gdje je zakonom zabranjen, ali većina lučkih vlasti to tolerira. Najbolji ulovi se postižu gdje ribarice pristaju i čiste mreže, a nadprosječno dobri u širem području ispusta kanalizacije pa tko voli nek' izvoli.

Ma gdje, lov s obale je najbolje obavljati „bolognese“ štapom dužine čak do 6-8 m, rolom veličine 2500 do 3000 te svjetlećim plovkom nosivosti 1 - 2 grama. Dugi štap omogućava veliko lovno područje i dobru prezentaciju mamca, mala i lagana rola doprinosi ugodnom držanju pribora i omogućava učinkovito odbacivanje i privlačenje, a svjetleći plovak točnu informaciju gdje se mamac nalazi.

Završnjak, sistem za lov lubina noću plovkom najbolje je kompletirati na način prikazan crtežom. Privez, pjok, primula završnjaka treba biti duga između 60 i 100 cm, a u slučaju lova na dubinama većim od 3 - 4 m i svih 150 cm. Zbog dobre vidljivosti, mjeseca ili bistrog mora, treba ga izraditi od tanke, strune promjera 0,10, čak i samo 0,08 mm. Što je tanji privez to je zadovoljstvo uspješnog lova veće. On ne mora biti od „FC“ strune jer se ni najlonska ne vidi noću.

Osim priveza, tanka mora biti i udica na njegovom kraju. Što više, može biti i bez kontra kuke, kako bi najbolji, živi mamac na njoj tako ostao živ što duže. Ne treba koristiti veće od broja 17 po „Mustad“ skali, a najčešće se koriste one broj 16, 18 i 20, najbolje oblika „Crystal“.

Najbolje je ako mamac slobodno leluja pa zato plovak i utege treba postaviti na osnovnu strunu koja je s privezom spojena najmanjom vrtilicom. Za lov s otvorene obale i u luci prilično otvorenoj prema pučini dovoljan je plovak nosivosti 1 - 2 g oblika mrkve ili kapi, ovisno o uvjetima mora. Od onog s fluorscentnim štapićem puno je praktičniji plovak sa svjetlećom kemijskom ampulom. Ispod plovka se postavlja 10 rascijepanih olovnica međusobno razmaknutih 10-15 cm. Ako je plovak nosivosti 1 g, olovnice trebaju biti broj 7, odnosno težine 0,09 g, dok za plovak od 1,5 g treba koristiti olovnice broj 5. Pribor na kome je plovak nosivosti 2 grama treba opteretiti s 11 olovnica br. 4, odnosno težine 0,18 g.

Za razliku od udice, mamac mora biti veliki. To može biti mesni crv, larva muhe, zapravo skupini od dva do četiri crva nanizana kroz glavu na krivinu i tijelo udice. Na isti način se nadijevaju i sitne kozice, gambori, dok se veliki probadaju kroz cijelo tijelo, od repa prema glavi da vrh udice viri između nožica. Ako se, pak, nadijeva muljaš, „korejski“ ili koji drugi mali crv, dobro je da osim udice pokriva u dio strune poviše nje, ali i da jednim krajem visi malo ispod vrha udice.

Nakon mamčenja treba izmjeriti dubinu dna gdje će se loviti i postaviti plovak da mamac drži neposredno poviše dne. Ponegdje će lubin hranu tražiti i poviše dna, čak i na površini. Zato treba mijenjati položaj plovka. Neophodno je i primamljivati, najbolje onim čime se lovi. To će privući i zadržati lubina u zoni lova.

Lubin je grabljivica, njegov lov može biti jednostavan i težak u isto vrijeme. Lov na istom mjestu pod istim uvjetima može donijeti posve različite rezultate, jednom odlične, drugi put nikakve.

Objavljeno u esPRESSo

U doglednoj budućnosti zasigurno će doći do novih promjena u rekreacijskom ribolovu. Naime, u tijeku je izrada uredbe Europske unije o čemu se govorilo i na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu gdje je izglasano izvješće o stanju rekreacijskog ribolova u Europskoj uniji. Uz tu prigodu voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica najavila je donošenje nove uredbe i pojasnila što ona donosi.

- Puno je tema kojima se bavimo u Europskom parlamentu, od migracija, terorizma, vanjskopolitičkih tema, zaštite okoliša, sigurnosti hrane, ali nismo zaboravili Zajedničku ribarstvenu politiku ni naše male ribare. Ovih dana ovdje u Europskom parlamentu radimo na sveobuhvatnoj uredbi koja će jasno definirati što je to rekreacijski ribolov kako bi ga razlikovali od komercijalnog ribolova. Tom bismo uredbom definirali načine prikupljanja podataka o rekreacijskom ribolovu, broju ribara, količini njihova ulova i dodanoj vrijednosti koju donose svojim zajednicama. – rekla je Šuica.

- Bez tih podataka ne možemo točno procijeniti učinak rekreacijskog ribolova na naše stokove i ne možemo donijeti kvalitetne politike za zaštitu naših ribara i našeg morskog bogatstva. Uspješnim prikupljanjem podataka o rekreacijskom ribolovu brinemo o održivosti i opstojnosti ribarstva i u Hrvatskoj i u Europi, a i sprječavamo nezakoniti, neprijavljeni i neregulirani ribolov. – kazala je Šuica.

Šuica je naglasila kako u većini država članica EU dolazi do rasta trendova rekreacijskog ribolova, što pozitivno utječe i na hrvatske ribare.

- Znamo da je rekreacijski ribolov hobi, ali on ima i gospodarski, socijalni i ekološki značaj, a sama činjenica da na razini Unije postoji oko devet milijuna rekreacijskih ribara, a to čini 1,6 posto europskog stanovništva, čime nije obuhvaćen slatkovodni ribolov, dovoljno govori o značaju tog tipa ribolova, a ta djelatnost donosi oko 10 i pol milijardi eura i najveći dio tog novca odlazi u male lokalne zajednice. – objasnila je eurozastupnica Dubravka Šuica.

- Trendovi rekreacijskog ribolova rastu u većini država članica EU i znatno doprinose razvoju plavog gospodarstva  u obalnim zajednicama i na otocima, a pozitivno utječu na produženje turističke sezone nakon ljeta, što mnogim, pa i hrvatskim ribarskim zajednicama omogućuje dodatan izvor zarade i bolju kvalitetu života. – rekla je još.

Naposljetku, Šuica je pozvala hrvatske ribare, ali i žene ribarice, na podršku na aktivnom radu za poštivanje odredbi Zajedničke ribarstvene politike.

- Iako ne postoji jedna jasna definicija rekreacijskog ribolova na razini EU, on se stoljećima prakticira diljem Europske unije, a sastavni i nerazdvojivi je dio i hrvatske kulture, tradicije i nasljeđa svih naših obalnih i otočnih zajednica. Mnogi naši prijatelji i članovi obitelji, pa i ja osobno, godinama, ako ne i cijeli svoj život, bave se rekreacijskim ribolovom, uglavnom iz hobija. Zbog rasprostranjenosti, rekreacijski ribolov postao je raznolik kao i kulture unutar same Europske unije. Dragi naši ribari, ali i žene ribarice, uz vaše sudjelovanje i vašu pomoć, u prilici smo zajedno aktivno raditi na prikupljanju svih potrebnih podatka o rekreacijskom ribolovu i tako poštivati odredbe Zajedničke ribarstvene politike kako bismo očuvali riblje stokove u Jadranu, zaštitili naš prelijepi morski okoliš, ali i opskrbili se kvalitetnom hranom iz mora. – zaključila je Dubravka Šuica.

D.M.

Objavljeno u Aktualno

U organizaciji Hrvatskog saveza brodomaketara, Centra tehničke kulture-Rijeka i Hrvatske zajednice tehničke kulture, u Rijeci se održava 23. Državno natjecanje brodomaketara i 12. Hrvatska ocjenska izložba maketa brodova „Rijeka 2018".

U edukacijsko-izložbenom prostoru Centra tehničke kulture Rijeka, svoje makete izložili su i dubrovački juniori. Učenik 5. razreda Leon Josip Njirić osvojio je zlato za izloženu jahtu, ribaricu i gliser, učenik 5. razreda Lovro Prkoča osvojio je srebro za izloženu jahtu i gliser, a učenik 5. razreda Niko Đerek osvojio je broncu za izloženu jahtu.

Od seniora natjecali su se Toni Kursar s „Trabakulom" i Vanja Glavočić s „Dubrovačkom pasarom" te su osvojili bronce.

Ocjenjivanje se vršilo prema pravilima NAVIGA-e, a izložba je otvorena od 28. svibnja do 7. lipnja.

DPP

Objavljeno u esPRESSo
Četvrtak, 29 Ožujak 2018 14:08

Uređuje se peskarija u Portu

Grad Dubrovnik putem tvrtke „Sanitat“ kreće u uređenje peskarije u Portu. U tijeku su pripreme za početak radova, a ribarnica bi trebala biti završena najkasnije do početka lipnja.

"Ribarnica će biti uređena na način da će biti ispunjeni svi zahtjevi koji se odnose na infrastrukturu objekta za djelatnost ribarnice temeljem propisa Europske unije o higijeni hrane." - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.

- Na taj način revitalizirao bi se postojeći prostor te bi se omogućilo da mali ribari iz povijesne jezgre odmah nakon ulova ribu prodaju na ribarnici. Ribarnici bi vratili stari sjaj, na zadovoljstvo ne samo građana nego i turista. - naveo je direktor Sanitata Tomislav Tabak, piše u priopćenju.

Koncem prošle godine nekoliko dubrovačkih ribara iskazalo je interes za korištenjem ovog prostora u Portu i to kako bi tu obavljali dio svog ribarskog obrta - čistili i prodavali svoj ulov.

"Ribare je podržao i gradonačelnik Mato Franković, koji je naglasio da je uređenje Peskarije samo jedan u nizu projekata koji imaju za cilj podizanje kvalitete življenja unutar povijesne jezgre Grada". - piše u pripćenju Grada Dubrovnika.

V.S.

Objavljeno u Aktualno

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković posjetio je danas Općinu Ston i manifestaciju „Dan malostonske kamenice“ gdje je obišao školjkare i štandove.

Dan malostonske kamenice, koji se obilježava na blagdan sv. Josipa je tradicionalna manifestacija na kojoj se predstavljaju školjkari, vinari i tradicionalni hrvatski otočni proizvodi vrhunske kvalitete.

Po obilasku manifestacije, predsjednik Vlade sastao se s predstavnicima Dubrovačko-neretvanske županije, Ministarstva poljoprivrede, četiriju općina iz Malostonskog zaljeva, Sveučilišta u Dubrovniku, udruge FLAG Južni Jadran i školjkara. Teme razgovora bila su pitanja iz područja uzgoja školjaka, ribarstva i marikulture.

Obraćajući se okupljenim novinarima nakon sastanka, predsjednik Vlade je kazao da je sastanak sa školjkarima i ribarima, koji su izvijestili o tome kako ide proizvodnja kamenica i dagnji, bio jako kvalitetan i koristan.

Predsjednik Vlade Plenković je naglasio da je njihov ukupan doprinos ugostiteljstvu i potrošnji ovoga kvalitetnoga proizvoda jako dobar.

- Preko 60 posto hrvatske proizvodnje je upravo ovdje u Stonu i hrvatska Vlada i Ministarstvo stvaraju odgovarajući okvir, i zakonski i konkretnim potporama, da bi njihove aktivnosti bile što uspješnije i što korisnije, osobito u vrijeme turističke sezone. - rekao je Plenković dodavši kako mu je drago da ovaj događaj privlači toliki broj ljudi u Mali Ston.

DPP

Objavljeno u Aktualno

Zabrinjavajuća količina morskog otpada danas je jedan od najbrže rastućih problema. Otpad u morski okoliš dospijeva isključivo uslijed ljudske aktivnosti, odnosno nedostataka u sustavu gospodarenja otpadom. Otprilike 10 milijuna tona smeća godišnje završi u svjetskim morima i oceanima. Istraživanja su pokazala da uzorci morske vode sadrže čak šest puta više plastike nego planktona. Zbog značajnih okolišnih, ekonomskih, sigurnosnih, zdravstvenih i kulturnih implikacija, javlja se potreba za poduzimanjem odgovarajućih mjera i pronalaskom efikasnih, dugoročnih rješenja.

Morski otpad je problem koji prelazi granice: jednom kada se nađe u moru, ne pripada nikome. To otežava upravljanje otpadom i čini ga ovisnim o dobroj regionalnoj i međunarodnoj suradnji. Najveća količina morskog otpada u naš akvatorij dolazi nošen strujama iz susjednih zemalja. Dubrovačko-neretvanska županija je zbog svog geografskog položaja na obali Jadranskog mora posebno pod utjecajem ogromnih količina morskog otpada koji se nošen strujama akumulira na našim plažama. Poseban odjek imalo je zadnje iznenadno onečišćenje koje se dogodilo u prosincu 2017. gdje su stara gradska luka grada Dubrovnika i okolne plaže bile preplavljene smećem.

Kao mali korak u pokušaju rješavanja ovog problema, u sklopu URBAN-WASTE projekta provodit će se mjera za podizanje razine svijesti o problematici morskog otpada. To je jedna od četiri planirane mjere projekta punog naziva ''Urbane strategije gospodarenja otpadom u turističkim gradovima'', finaciranog od strane Europske komisije kroz program Horizon 2020. Aktivnosti se provode na 11 pilot područja koja spadaju u najposjećenija turistička odredišta širom Europe, među kojima je Dubrovačko-neretvanska županija. Jedini hrvatski partner na projektu je Regionalna razvojna agencija DUNEA koja će koordinirati provedbu spomenute mjere.

Svoju stručnu podršku u provedbi daju i upravni odjeli DNŽ, Lokalna akcijska skupina u ribarstvu FLAG Južni Jadran, dok će edukativne radionice provoditi stručnjaci iz Ekološke udruge za očuvanje i zaštitu mora i priobalja „Mala Sirena“. U organizaciji DUNEA-e, 28. veljače 2018., održan je radni koordinacijski sastanak s uključenim stručnjacima te je dogovorena provedba edukacija namijenjenih ciljnim skupinama, s pratećim materijalom i dvojezičnim brošurama. Od posebne važnosti je proizašla suradnja s još jednim europskim projektom, ML-REPAIR, kojeg provodi Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita čiji su predstavnici također sudjelovali na sastanku. Svoj doprinos ovoj mjeri ML-REPAIR će dati kroz suradnju s ribarima volonterima, kočarima koji na svakodnevnoj bazi imaju morski otpad kao „sekundarni ulov“. Planirano je još definirati pilot lokaciju gdje bi ribari volenteri mogli odložiti prikupljeni morski otpad. Detalji četiri mjere te akcijski plan provedbe za županiju, bit će predstavljeni javnosti tijekom ožujka.

DPP

Objavljeno u Aktualno

Predstavnici Općine Konavle, predvođeni zamjenikom načelnika Ivom Radonićem nazočili su u četvrtak navečer otvorenju izložbe “Ciklus Vlaho Bukovac – Pariško razdoblje 1877-1893” u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu kojom je svečano obilježen početak Europske godine kulturne baštine u Republici Hrvatskoj.

Izložbu je otvorila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, a osim ove izložbe na kojoj je izloženo više od 130 pomno odabranih Bukovčevih djela, koja su za ovu prigodu posuđena iz tridesetak institucija u Hrvatskoj i inozemstvu planirane su još dvije – jedna koja će prikazivati njegovo razdoblje iz Cavtata, Zagreba i Beča te Praga.

Zamjenik načelnika Radonić istaknuo je ovom prilikom kako je izuzetno ponosan postavljenom izložbom.

”Preko 1500 posjetitelja samo je potvrda veličine Bukovca, našeg Cavtaćanina, a ovom prilikom čestitam i Luciji Vuković, koautorici izložbe kao i Kući Bukovac, odnosno Muzejima i galerijama Konavala”, rekao je zamjenik Radonić.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je, u ime Ministarstva kulture i premijera Andreja Plenkovića, kako ta izložba nije slučajno odabrana za obilježavanje početka Europske godine kulturne baštine u Hrvatskoj.
“Vlaho Bukovac, čiji se život čita poput avanturističke priče i njegov zavidan umjetnički opus primjenjuju temeljne postulate te godine u simboličkom i doslovnom smislu, jer on jest naša kulturna baština”, istaknula je.

“Neraskidivo uronjen u hrvatski kulturni identitet, Bukovac je i kozmopolit, koji se podjednako osjećao kod kuće i u rodnom Cavtatu, Zagrebu, Parizu, Beču ili Pragu, a to je ono što kroz ovu godinu želimo kao poruku poslati svim našim građanina”, rekla je ministrica.

Posebna atrakcija zagrebačke izložbe, restaurirana monumentalna kompozicija “Isus prijatelj malenih” iz crkve Franjevačkog samostana u Tomislavgradu velikih dimenzija, koja je 1888. bila nagrađena na pariškom Salonu, a sada se prvi put izlaže u Hrvatskoj. Izloženi su i radovi koje je Bukovac predstavljao na pariškom Salonu, “La Grande Iza”, “Andromeda”, “Dalmatinski ribari”, “Portret Baltazara Bogišića”.

Djela dolaze iz Velike Britanije, Francuske, Slovenije, Srbije, Vojvodine, Crne Gore, a među institucijama koje su ih posudile su Kuća Bukovac, splitska Galerija umjetnina, zagrebačka Moderna galerija, beogradski Muzej Jugoslavije, Narodna galerija Slovenije, crnogorski Narodni muzej, The Mercer Art Gallery, Harrogate Museums and Arts, Walker Art Gallery, National Museums Liverpool te niz biskupija, crkvi, privatnih zbirki.

Izložba u Klovićevim dvorima ostaje otvorena do 11. ožujka.

DPP

Objavljeno u Aktualno

Izložba "Br br brrrci" otvorena je sinoć u Zavičajnom muzeju Konavala u Čilipima. Izložbu je otvorio zamjenik načelnika Općine Konavle Ivo Radonić, a nekoliko riječi o izložbi su rekle autorica izložbe Anita Arbulić i ravnatlejica Muzeja i galerija Konavala Antonia Rusković Radonić.

Na izložbi je prikazana specifičnost konavoskog etnikuma vezana za pojavnost i nošenje brkova na ovom području.

"Naime, brkovi u Konavlima pripadaju starom i važnom konavoskom obilježju kojeg pratimo iz ranih arhiviskih spisa Dubrovačke republike, u kojoj su vlastela bila obrijana, a podložno stanovništvo brkato i bradato. U Konavlima su svi muškarci nosili brkove, koji su predstavljali ponos i ugled te su često svojim oblikom određivali svojeg vlasnika. U Cavtatu brk dolazi u modu tek u 19.st a do tada ponos se propitiva bradom, koje nose ribari a kasnije i intelektualci. Konavoski brk se polako napušta otkupljivanjem od kmetstva i to najprvo u Čilipima i Popovićima. Na izložbi je prikazano pojavljivanje i napuštanje brkova kroz 20. stoljeće u Konavlima." - stoji u priopćenju Muzeja i galerija Konavala, a u kojemu se još navodi kako su "glazbeni program otvaranja uveličali su brkati autori sedamdesetih".

Izložba ostaje otvorena do 1. veljače, a u sklopu izložbe biti će upriličeni razni prigodni programi za djecu i odrasle.

DPP

Objavljeno u esPRESSo
Petak, 17 Studeni 2017 11:14

Jesensko - zimski lov orade

Zbog sve uočljivijih klimatskih promjena koje joj očito prijaju, ovrata ili orada, komarča, će se sve kasnije mrijestiti - umjesto do sredine to će obaviti do kraju jeseni, možda i kasnije. Tako će se, ako se što dramatično ne promijeni, osim u studenom, kada se uobičajeno dobro lovi, sezona udičarenja komarče protegnuti i na prosinac, a kako stvari stoje, produžit će se i na početak sljedeće godine. Prilika je to za kasno jesenski uspješan lov i to uglavnom krupnijih oradi, koje se inače baš u jesen najbolje love.

Pripremajući se za mrijest, orada se sve intenzivnije hrani. Unatoč tome i sada je vrlo sumnjičava i oprezna pa onaj tko je želi prevariti mora znati kako i čime je loviti. To ovisi o tome gdje i lovi li je danju ili noću.

U ovo doba godine orada se uglavnom zadržava na dubinama između pet i deset metara. Dublje će se spustiti kad se more dobro ohladi. Također, sada je najčešće je na pjeskovitim, šljunkovitim i pločastim dnima. Tu se uglavnom hrani trpovima i školjkama, ali joj je kao mamac dobro ponuditi i uvijek učinkovite tvrde dijelove velikog crva. Kako na takvim terenima teže zapinje, pribor se može praviti od najlonske strune promjera 0,25 do 0,35 mm i najjače, kovane udice. Širina luka udice može biti 11 do 16 mm, a boja najlona svjetlija, od svjetlo žute do svjetlo zelene, ovisno o boji dna.

Kako se opisani tereni nalaze uglavnom u plićim uvalama, gdje su i morske struje slabiji, obvezna klizna olovnica može biti neznatne težine, odnosno pet do deset grama. Najbolje ju je postaviti na osnovnu strunu koja preko vrtilice nosi završnjak dužine 60 do 120 cm. Umjesto jedne udice, za lov na najčistijim terenima na završnjak se može postaviti i tri, ali nešto manje udice, kako bi se poboljšalo kvačenje plijena.

Uz strmije obale stjenovitog podnožja te u prolazima treba rabiti pribor od nešto debljeg najlona, najbolje između 0,35 i 0,40 mm. On mora biti nešto tamniji, zeleni ili svjetlo smeđi, primjerice. Bolje je rabiti pribor bez predveza, s udicom na osnovnoj struni. Zbog češćeg zapinjanja, udica može biti i malo mekša, a dobro je ako je i veća, odnosno do širine luka 18 mm. I klizna olovnica treba biti veća, teška između 10 i 40 grama, kako bi se mamac mogao odbaciti 20 do 30 metara daleko. U ovo doba godine najbolje je mamčiti tvrđe dijelove velikog crva i glave netom ulovljenih lignji ili sipa.
F0580orada1Iako vrlo oprezna, lukava orada obitava i u lukama jer u njima lako nalazi hranu. Ne napušta ih čak i kad je u njima vrlo živi promet. Sada u posezoni, orade su na tim pozicijama najmanje oprezne, ali još uvijek opreznije od onih s mirnih pošta. Kako su dna luka i lučica uglavnom mekša, u njima se lovi priborom istovjetnim onom za lov na pjeskovitom i šljunkovitom dnu. Mamčiti je najbolje stanovnike luka i lučica ili ono što u more bacaju profesionalni ribari čisteći mreže. To znači da se uz kozice, razne školjke, kosmeče i druge rakove mamčiti mogu komadi sarđele, gavuna te škampi.

Ribolov je najizdašniji kad se dobro razdani pa do podne, osobito uz plimu. Po bonaci se najlošija, a dobro se lovi poslije jakog juga, kad valovi prevrnu dno i oradi učine dostupnim razne organizme poput školjki i račića, koji su joj omiljena hrana. Slabašni vjetar tijekom ribolova držat će jato oradi u pokretu, što višestruko povećava šanse za ulov.

Jak vjetar, dugotrajna kiša i, osobito, grmljavina, nisu uvjeti po kojima je „kraljica“ dobro raspoložena za ishranu. Ukoliko je, pak, vrijeme stabilno i sunčano, najintenzivnije će se hraniti prvih dva do tri sata dana, dok se za tmurnog i oblačnog vremena hrani tijekom cijelog dana. Po toplom i sunčanom vremenu je dublje i obali prilazi popodne ili tek u sumrak.
oradaroUspješnost lova orade se može poboljšati primamljivanjem. Najbolje usitnjenim ježincima i školjkama te sarđelama. Na čistim i ravnim terenima, ne dubljim od šest-sedam metara, dobro je primamljivanjem napraviti poštu gdje će orade iz okoline redovito dolaziti. Tu će naviku steći već poslije tjedan dana hranjenja.

Osim danju orada se uspješno može loviti i noću. One u ovo doba godine još uvijek nisu osobito hladne pa se isplati okušati se u takvom ribolovu. Posebno su pogodne noći u vrijeme prve četvrtine Mjeseca.

Noću je sada najbolje loviti s položite obale bacanjem pribora 25 do 35 metara daleko. Tu se loviti može i iz plovila usidrenog na dva do tri metra dubine bacanjem mamca 10 do 15 m k dubljem. U takvom lovu vrlo često se događa da orada zagrize i prije nego što pribor potone. Zato se iz plovila može loviti i vez olovnice na priboru. Ako se ipak lovi na dnu, pribor treba neznatno opteretiti. Napraviti ga je najbolje kao i za lov na pjeskovitom i šljunkovitom terenu. No, bez obzira u kojem se sloju mora lovi, najbolje je to raditi komadima velikog crva koji svjetluca u mraku. Preporučljivo ga je mamčiti na dvije udice u nizu. Boja i debljina strune nisu važne.

Objavljeno u esPRESSo
Stranica 3 od 4

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020