Osim Feste svetoga Vlaha i Dana Grada Dubrovnika u dubrovačkoj gradskoj upravi u okviru redovnih poslova također je bilo dosta aktivnosti, a u pregledu tjedna, mimo Feste, izdvajamo svakako početak radova na obnovi krova Kina „Sloboda” i Teatra „Bursa”, odnosno Luže.

Gradonačenik Dubrovnika Mato Franković je pak s predsjednikom uprave Vodovoda Luškom Matušićem obišao i radove vezane uz povijesni projekt aglomeracije, a Dubrovčani su preko fotografija uz taj obilazak mogli vidjeti i kako izgleda podzemlje na Srđu.

OBNOVA KROVIŠTA KINA I LUŽE

U tijeku su radovi koje Grad Dubrovnik izvodi na povećanju energetske učinkovitosti zgrade Kina „Sloboda“ i Teatra „Bursa“. Riječ je o obnovi krovišta i ugradnji izolacije te će se nakon ovih radova ujedno povisiti energetski razred zgrade. Grad Dubrovnik je ovaj projekt uspješno prijavio na natječaj za neposredno sufinanciranje energetske obnove zgrada javne namjene sa svojstvom kulturnog dobra te je sufinanciran od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od ukupno 104.161 eura odnosno 784.807 kuna.

Radovi će obuhvatiti obnovu oba krova, većem iznad kina i teatra te manjem iznad ulaza u Luži. Sanacija većeg krova, odnosno uklanjanje starog, letavanje, izrada novih slojeva krovnog pokrova, ugradnja toplinske te paropropusne vodonepropusne i ostalih izolacija te završno pokrivanje kupom kanalicom, uz ugradnju svih ostalih elemenata, poput olučnih cijevi, prozora i abaina, već je završena. U tijeku su isti radovi na manjem krovu, gdje se trenutačno izvodi skidanje starog pokrova od kupe kanalice i poletvanje.

Sve se radi po uzoru na izvorno stanje, a u cilju postizanja boljih koeficijenata prolaska topline kroz elemente ovojnice i uštedi potrebne energije za grijanje i hlađenje. Također, provedbom projekta onemogućit će se dosadašnji prodor kiše i vlage te pojava plavljenja unutar zgrade što je osobito važno radi zaštite nove opreme Kina Sloboda. Izvest će se i drugi radovi poput žbukanja zapadnog pročelja zgrade, sanacija belvedera i dimnjaka, ugradnje ostakljene krovne stijene.

Sanacija će trajati do kraja veljače, a radove vrijedne 2.363.575 kuna s uključenim PDV-om, odnosno 313.700 eura, izvodi tvrtka Građevinar Quelin.

RADOVI U SKLOPU AGLOMERACIJE NA VIŠE LOKACIJA

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima, predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić i član uprave Vicko Begović obišli su radove na projektu Aglomeracija, najvećem infrastrukturnom zahvatu u vodoopskrbni i kanalizacijski sustav u povijesti Dubrovnika vrijednom više od 880 milijuna kuna, odnosno više od 117 milijuna eura.

Radovi koji obuhvaćaju izgradnju nedostajuće vodovodne i kanalizacijske mreže, ali i sanaciju dijela postojeće mreže, trenutno se izvode na tri lokacije: u povijesnoj jezgri, u hidrotehničkom tunelu ispod Srđa i u Ulici kardinala Stepinca.

U povijesnoj jezgri u tijeku je rekonstrukcija sustava vodoopskrbe i sanacija sustava odvodnje koja obuhvaća čišćenje i sanaciju istočnog i zapadnog kraka glavnog kanala ispod Straduna te zapadni kraj glavnog kanala u Ulici Prijeko i glavnog kanala u Ulici Celestina Medovića (spoj Prijeko - Stradun) u ukupnoj dužini od 470 metara te 25 priključnih kanala, kao i sanaciju 80 metara kanala van zidina te 200 metara vodovodnog cjevovoda u Ulici Prijeko.

- Kao što znate, prije par godina smo započeli prve radove, najprije istragu područja ispod Straduna, a potom čišćenje dijela od Luže do Orlandovog stupa. Tu smo vidjeli zapravo koliko je to područje bogato arhitekturom to područje i rekli smo da su to istražni radovi koji će generirati u konačnici cjelokupnom sanacijom uređenje kanala fekalne i oborinske odvodnje koji se nalazi ispod u okviru povijesne jezgre i koji je pretrpan. - podsjetio je gradonačelnik Franković naglasivši kako je riječ o simbolično najvažnijoj lokaciji po pitanju sanacije kanalizacijske i vodoopskrbne mreže grada Dubrovnika.

Izvođač radova je Anafora d.o.o. Split, a vrijednost je 1.164.446 eura (8.773.525 kuna). Rok za dovršetak radova je veljača 2024.

Predsjednik Uprave Vodovoda Matušić kazao je kako je sustav u poprilično lošem stanju i neodržavan, a u proces zahtjevnih i osjetljivih radova uključen je čitav niz javnopravnih tijela, ponajprije konzervatora i arheologa.

Predstavnik izvođača radova Tonči Janković istaknuo je značaj radova koji su pokrenuti nakon niza godina, u kojima se zbog specifičnosti lokacije koriste i posebne tehnologije.

- Cilj je ovo odraditi sa što manje sondi i što manje iskopa je svaki komadić kamena je ovdje povijest. Koristit ćemo neke tehnologije i testirati ih ovdje jer ako bi ovo radili na klasičan način, trajalo bi pet godina. Radi se o preko 400 kubika materijala, drugim riječima jedan metar dužni jest kubik, ovo je zadnji trenutak za ovaj rad. Kad je kiša ne možemo raditi ništa, dinamika je najveći problem u ovom radu. - kazao je Janković.

Gradonačelnik Franković sa suradnicima je obišao i radove u hidrotehničkom tunelu ispod Srđa gdje je u tijeku sanacija ovog tunela koji vodi prema pročistaču. Izvođač radova je Mani-co, a vrijednost je 2.588.384 eura (19.502.183 kuna). Radovi će obuhvatiti zacjevljenje kanala u hidrotehničkom tunelu ispod Srđa u dužini od 2850 m, kojim se dovodi pitka voda za uži dio gradskog područja i sanaciju vodospreme. Rok za završetak radova je veljača 2024.

- Kroz ovaj tunel sva čista voda dolazi u naš grad i zato je bitno da on u konačnici bude zacjevljen kako bi osigurali i dodatni aspekt same sigurnosti čiste, pitke vode. Ovdje svjedočimo povijesnom ulaganju u vodoopskrbni kanalizacijski sustav našeg grada. Kruna cijelog ovog projekta će biti izgradnja uređaja za pročišćavanje fekalnih voda u brdu Petki za koji je nabava u tijeku. - kazao je gradonačelnik Franković.

U Ulici kardinala Stepinca radi se na rekonstrukciji postojećeg vodoopskrbnog cjevovoda u dužini od oko 450 metara, a izvođač je tvrtka Texo Molior, a vrijednost je 200.111 eura (1.507.739 kuna). Rok za završetak radova je svibanj 2024.

Nastavno na cjelokupnu rekonstrukciju ove ulice, Grad Dubrovnik će paralelno s projektom Aglomeracije i komunalno urediti dionicu ulice, a na kojoj se radovi odvijaju, odnosno izgraditi novi sustav javne rasvjete, najavio je ovom prilikom gradonačelnik Franković.

Riječ je o radovima iz podgrupe 2 koja se odnosi na izgradnju novog tlačnog cjevovoda CS Ombla – HTT Srđ, transportni pravac Zaton, izgradnju vodoopskrbe naselja Vrbica, rekonstrukciju kritičnih cjevovoda u Dubrovniku, sanaciju spojeva lijevano-željeznih cjevovoda kao i rekonstrukciju cjevovoda uz luku Gruž.

Predsjednik Uprave Matušić je istaknuo kako radovi napreduju prema utvrđenoj dinamici i nema gužve.

- Upravo zato i dinamički plan radimo u skladu s tim da u užem području grada radimo u prvom mjesecu, a da se na Vrbicu i rubne dijelove prebacimo u ljetnim mjesecima. - kazao je Matušić.

Podsjetimo, projektom Aglomeracija su obuhvaćena ulaganja u sustav javne vodoopskrbe u naseljima Dubrovnik, Zaton – Orašac i Moševići – Visočani te sustav javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u naseljima Čajkovica, Čajkovići, Donje Obuljeno, Dubrovnik, Gorenje Obuljeno, Knežica, Komolac, Lozica, Mokošica, Nova Mokošica, Petrovo Selo, Prijevor, Rožat, Šumet i Sustjepan.

TRADICIJSKE DRVENE IGRAČKE U DJEČJIM VRTIĆIMA DUBROVNIK

Tradicijske drvene igračke iz Hrvatskog zagorja ravnateljici Dječjih vrtića Dubrovnik Franici Lasić uručili su župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i u ime organizatora direktor Radija Kaj Drago Gradečak.

Riječ je o donaciji koja je dio odgojno-obrazovnog projekta „Dajmo djeci korijene i krila”, u zajedničkoj organizaciji Etnografskog muzeja u Zagrebu i Radija Kaj uz potporu Ministarstva kulture i medija. Ove tradicijske drvene igračke UNESCO je uvrstio na reprezentativnu listu zaštićene kulturne baštine, a projekt ima za cilj educirati najmlađe o potrebi čuvanja takve baštine.

Da i Dječji vrtići Dubrovnik njeguju tradiciju i dubrovački govor posvjedočila su i dubrovačka dječica iz vrtića „Palčica” koja su u ovoj prigodi, uz pomoć svojih odgajateljica, pjevala i recitirala pjesme dubrovačkih autora. Ravnateljica Vrtića Franica Lasić zahvalila je na ovoj donaciji, naglašavajući iznimnu vrijednost projekta koji ističe važnost odgojno-obrazovnoga rada u vrtiću.

- Kao što i znamo, odgajatelji su prvi odgojno-obrazovni djelatnici koji nakon roditelja upoznaju djecu s tradicijom i kulturnom baštinom i na taj način ih upoznaju sa svojim korijenima, a onda i daju krila za daljnji život i školovanje. - rekla je ravnateljica Lasić.

Gradonačelnik Mato Franković naglasio je kako ova donacija još više zbližava sjever i jug Hrvatske.

- Dajmo djeci korijenje i krila – jer kako nijedno stablo ne može rasti bez svoga korijena tako i naša djeca trebaju ono ključno, korijenje tradicijskih vrijednosti koje baštinimo. Sve izvedbe djece koje smo danas čuli zapravo su korijenje koje naše vrijedne odgajateljice i djelatnice dječjih vrtića od početka rasta naše dječice razvijaju. Ljubav prema svome gradu, ljubav prema svome parcu, ljubav prema domovini - to je ono što nas čini boljima i kvalitetnijima i vuče dalje kako bi naš grad i država sutra bili bolji i uspješniji. Ova donacija u isto vrijeme našu dječicu potiče na igru, ali i uči o tradicijskim korijenima koje baštini naš narod, o tome kako su se djeca igrala kada nije bilo mobitela i televizije. - kazao je gradonačelnik Franković i zahvalio vrijednoj donaciji.

Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar rekao je kako upravo preko djece žele očuvati našu tradiciju, kulturu i baštinu.

- Da nema ovog projekta i manifestacije koju organizira Krapinsko-zagorska županija, ove bi igračke vjerojatno izumrle i više ih ne bi bilo. Svega dvoje, troje majstora se bavi izradom ovih drvenih igračaka s ekološkim materijalima, a vraća nas u povijest i istovremeno educira. Ono što nam je najveća satisfakcija je da su djeca u svim dijelovima Hrvatske uvijek ove igračke dočekala sa smiješkom na licu i uzbuđenjem. - rekao je župan Kolar, a upravo takvu reakciju imala su i dubrovačka dječica.

Ona će imati priliku igrati se s igračkama s kakvima su se igrali njihovi bake i djedovi, poručio je djeci direktor radija Kaj Drago Gradečak o ovim tradicijskim drvenim igračkama koje nastaju najvećim dijelom na području nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke.

dpp