Ispiši ovu stranicu
Petak, 20 Svibanj 2022 18:57

Kako primamljivati u ribolovu s obale...

Piše:

Važan čimbenik uspješnosti ribolova ometcem s obale, o čemu smo pisali prije tjedan dana, jest i primamljivanje te vrsta primame. Primamljivati se može na više načina, ovisno o zoni lova i dubini mora.

Većina onih koji primamljuju to čine onim čime love, što ima prednosti, ali, još i više, i mana. Posebno za to pravljene smjese su učinkovitije, praktičnije jer se lakše čuvaju i transportiraju, a nerijetko su i jeftinije od mamaca. Jasno, ako se izrade od pravih sastojaka i na pravi način.

Iako se s obale udičari na relativno plitkim terenima, veoma je važno primamu ponuditi što preciznije u onom dijelu vodenog stuba gdje je postavljen mamac. To nije moguće uraditi samo s jednom vrstom pa je nužno praviti razne primame - površinske, pridnene i za „pola dna“.

primama200522 1

Da bi bila učinkovita, površinska primama mora se raspadati i što duže zadržavati tek nekoliko centimetara ispod površine. Zato ju je neophodno izraditi od što sitnijih čestica i obilato raskvasiti.

Kvašenje, smanjenje kompaktnosti, primame izvodi se vodom ili, još bolje, mlijekom, koje je i samo primama, kako mirisom tako i vidljivošću. Osnovni sastojci površinske primame su fino samljeveni osušeni bijeli kruh il i dvopek, mlijeko u prahu, brašno od sira i kozice. Uz njih, kao mirisi u površinske se primame dodaje samljeveno sjeme korijandera i koromača te korice cimeta. Svim se tim tvarima pod površinom primamljuju cipoli, rjeđe gavuni, te još neke manje brojne ribe.

primama200522 2

Između površine i dna na bolje uzimanje hrane potiču se najčešće bukve, ukjate i vrnuti. Da bi do njih stigla, primama se mora kasnije raspadati, a to je moguće samo ako nije od brašnastih nego malo krupnijih sastojaka. To je najčešće samljevena srdela, slana ili svježa, s dodatkom sitne soli. Drugi obvezno sastojak jesu mekinje. Osim osnovnih, nužne su i tvari koje će ih držati na okupu dok ne potonu na željnu dubinu. Nekada se za to koristilo samo riblje ulje, a danas se rabe fino samljevene mekinje ili ljepljivi glutaminati. Osim toga, reguliranje dubine na kojoj će se primama raspasti i zadržati vrši se i razrjeđivanjem vodom ili, rjeđe, mlijekom.

Iako se rabi i za primamljivanje najcjenjenijih riba, dubinska se primama najčešće na dno polaže zbog primamljivanja pridnenih cipola. Radi se to relativno gustom masom koju najčešće čine samljevene srdele pomiješane s tijestom od bijelog kruha. Toj se smjesi dodaje riblje i brašno od sira te kikirikija. Kao vezivo se najčešće rabi kukuruzno i brašno od riže. Za dodatno provociranje čula mirisa riba dodaju se kakao prah, riblje brašno, samljeveni korijander, komorač i češnjak, glutamin…Zbog njihovih učinkovitosti isplati se malo pomučiti i pribaviti sastojke kojih nema u svakom kućanstvu i prodavaonici. Tako se, primjerice, kalcijev karbonat (talk) može naći u prodavaonicama za vinare, ljubitelje životinja, a plod komorača nabrati na neobrađenim površinama. No, i bez tih specijalnih sastojaka primame su vrlo učinkovite.

Sastav primame ovisi o njegovoj namjeni. Za svaku ima po nekoliko recepata. Evo dva recepta za univerzalnu primamu. Mijenjajući im gustoću one se s podjednakom učinkovitošću mogu rabiti na svim dubinama.

Kao i svake druge, ove se primame mogu izraditi samo od suhih sastojaka, zbog čega se može dugo čuvati. Čini je:
- samljeveni dvopek (30 posto),
- brašno sira (20 posto),
- mlijeko u prahu (10 posto),
- riblje brašno (20 posto) i
- brašno kukuruznih klica (20 posto).

Mokra univerzalna primama se pravi od:
- bijelog namočenog i iscijeđenog kruha (30 posto),
- brašna sira (20 posto),
- pikantnog gorgonzola sira pomiješanog s mlijekom (10 posto),
- mlijeka u prahu (10 posto),
- brašna kukuruznih klica (20 posto) i
- brašna riže (10 posto).

Prije uporabe, u obje primame se može dodati 30 posto svježe srdele fino samljevene ili isjeckane. U suhu se, za pridneni primamljivanje, kao vezivo naknadno može dodati 10 posto bijelog brašna.