Izuzetno zanimljiva izložba "Zvukovi kukaca – orkestar najmanjih" otvorena je večeras u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik. Naime, uz izložbu mogu se i čuti zvukovi iz prirode, odnosno glasanje kukaca.

Riječ je izložbi Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Autori izložbe su dr. sc. Iva Mihoci i Petar Crnčan. Pak, zvukove je orkestrirao u kompozicije bioakustičar Boštjan Perovšek. Također, na izložbi mogu se vidjeti modeli kukaca je izradio akademski kipar Denis Kraković uz pomoć robotičara Branimira Tadića i Petra Crnčana. Prikazan je i bogati fundus Hrvatskog prirodoslovnog muzeja s preko 1200 primjeraka raznih kukaca.

Ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik Ana Kuzman izrazila je zadovoljstvo što je Dubrovnik ugostio ovako vrijednu izložbu, kazavši da su izloženi primjerci tek jedan dio bogatog fundusa Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Naglasila je i kako ovo nije prva suradnja Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik.

Autor izložbe Petar Crnčan rekao je "da je izložba posvećenima najmanjima koji čine važan dio živih zajednica i kopnenih staništa".

- Cilj izložbe je bio upoznati posjetitelje s tim koji kukce proizvode zvukove, na koji način to rade, zašto se glasaju, ali i prezentiramo neke nove rezultate određenih istraživanja na području komunikacije kukaca. - kazao je Crnčan.

Također, ovom prilikom autor zvuka izložbe Boštjan Perovšek je i zasvirao, kako je kazao, "sa zvukovima koje ćete čuti na izložbi". Nazočne je pozdravila ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Tatjana Vlahović. Izložbu je otvorila zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić.

Izložba je otvorena do 30. studenoga.

[youtube url="https://youtu.be/QkNLpKA9BxA"]

V.S.

Predsjednik županijskog HDZ-a Branko Bačić nedavno je komentirao odnos HDZ-a i HNS-a na lokalnoj razini. Naime, pred zajedničku sjednicu županijskog i dubrovačkog HDZ-a, Bačić je na pitanje kako komentira odnos HDZ-a i HNS-a u Gradu, s obzirom na koaliciju na državnoj razini, izjavio kako su padale teške riječi u Dubrovniku između ovih političkih opcija, ali i dodao kako "gradimo povjerenje između ovih dvaju političkih opcija te tu koaliciju pokušavamo što je moguće više provući kroz naše lokalne samouprave".

Nelogično zvuči u kontekstu Dubrovnika, gdje su HDZ i HNS uvijek bili arhi-neprijatelji, kako za vrijeme dok je prvi čovjek HNS-a bio Andro Vlahušić, a tako i sada dok je na čelu stranke Miho Obradović, koji je izuzetno aktivan oponent vladajućoj garnituri u Gradskom vijeću.

Na pitanje portala Dubrovnikpress. hr da prokomentira ove riječi Bačića, Obradović je samo kratko odgovorio:
- Mogu samo reći da HNS ne gleda ni lijevo ni desno. Gleda samo naprijed. Mi smo u koaliciji s građanima, ali i sa svima koji rade za dobrobit naših sugrađana i našeg Grada. - kazao je Obradović.

I prije je Obradović naglašavao kako mu neće biti problem dignuti ruku za HDZ-ovu odluku ukoliko ona ide na korist građanima, ali i kako će biti najveća opozicija ako to nije slučaj. Za sada HNS se u Gradu tako i ponaša te je uopće teško zamisliti da u dubrovačkim okolnostima jednog dana ove dvije stranke uistinu i stvore nekakav koalicijski, odnosno partnerski odnos.

Mimohodom na Stradunu danas je u Dubrovniku obilježena 23. obljetnica genocida u Srebrenici. Dubrovčani su tako odali počast osam tisuća i 372 srebreničke žrtve.

Mimohod se održao u organizaciji Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Dubrovačko-neretvanske županije i Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Dubrovnika.

- Mimohod se organizira već nekoliko godina zaredom povodom najveće tragedije koja se u demokratskoj Europi dogodila nakon Drugog svjetskog rata. Tragedija je to koja govori o stradanju Bošnjaka. Mi u Dubrovniku želimo odati počast nevino stradalim žrtvama. - rekao je predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Dubrovnika Esad Čustović.

- Oni su stradali samo zato jer su bili Bošnjaci, samo zato što su bili druge konfesije i nacionalnosti od ubojica. Želimo poslati poruku našoj javnosti, ali i međunarodnoj javnosti, dakle svjetskim i europskim moćnicima da se ovaj genocid ne smije zaboraviti, ali bitno je naglasiti i da se ne smije nikad nikome dogoditi na kugli zemaljskoj. - riječi su Čustovića.

- Bio sam pet, šest puta u Srebrenici. To su jako potresne priče, to je nemoguće opisati bilo kome tko nije bio i nije vidio bol tih ljudi koji dolaze iz čitavog svijeta da bi odali počast tim nevino stradalim ljudima. - objasnio je Čustović.

Predsjednik Dubrovačke bošnjačke stranke Sado Bečić kazao je kako je jako zadovoljan odazivom na mimohodu.
- Znači, naši sugrađani vrlo dobro znaju sve što se događalo i tko je kriv za agresiju na Srebrenicu. Uvijek se prisjete i na tome im hvala. Oni itekako znaju tko je napravio genocid i što se događalo tog kobnog 11. srpnja u Srebrenici. Meni osobno uvijek na ovakvim obilježavanjima dođe plakati, ne mogu se suzdržati, a da ne krene suza. Tako će biti dok sam živ. - rekao je Bečić.

Na mimohodu bile su i zamjenica župana Žaklina Marević te zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić.
- Danas smo ovdje kako bi odali počast nevino stradalim žrtvama Srebrenice. Ovaj mimohod je zaista lijepo zamišljen. Lijepo je da se sugrađani odazivaju pozivu organizatora, kako bi u jednoj šetnji utišini odali počast onima koji su stradali 11. srpnja prije 23 godine. - rekla je Žaklina Marević.

Mimohod je završio u Portu, gdje je dubrovački imam Salkan ef. Herić izmolio molitvu El-Fatiha. Također, počast stradalima iskazana je i polaganjem cvijeća u more.

Zajednička sjednica Županijskog odbora HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije i Gradskog odbora HDZ-a Dubrovnik održana je danas. Sjednici su nazočili i glavni tajnik stranke te predsjednik Sabora Gordan Jandroković te međunarodni tajnik HDZ-a i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Sjednica je bila zatvorena za javnost, odnosno za okupljene novinare, iako je prvotno bilo rečeno da će joj se cijelo vrijeme moći nazočiti. U svakom slučaju, novinarima su se uvodno obratili Gordan Jandroković i predsjednik županijskog HDZ-a Branko Bačić.

- Ovo su naše pobjedničke organizacije. I županijski i gradski HDZ pobijedili su na prošlim lokalnim izborima. Mi redovito obilazimo naše lokalne organizacije. Danas ćemo razgovarati o aktualnoj političkoj situaciji na razini države, ali čut ćemo i od kolega njihova razmišljanja o razvoju Grada Dubrovnika i županija te kako uz suradnju možemo učiniti život građana boljim. - rekao je Jandroković.

- Suradnja državnog HDZ-a s dubrovačkim i županijskim HDZ-om je izvrsna. Puno je visokih dužnosnika došlo iz ovih organizacija. Sinergija je izvanredna. - kazao je Jandroković.

Odgovorio je na pitanje je li se Grad Dubrovnik može izuzeti od Zakona o cestovnom prometu, odnosno liberalizaciji autotaksi tržišta.

- Puno gradova ima svoja specifična pitanja koja ih opterećuju, u Dubrovniku je to promet. Upoznat sam s tim problemom. Morat će se pronaći neka rješenja, nemoguće je izuzimati pojedine dijelove države od zakona, ali u dogovoru je moguće pronaći rješenje koje će osigurati da promet bude protočniji. Vjerujem da će se razgovarati i pronaći održivo rješenje. - objasnio je Jandroković.

O istoj temi je govorio i Bačić.

- Mi s državne razine smo u svakodnevnom kontaktu s načelnicima i gradonačelnicima. Sve bitni projekte i probleme promptno rješavamo u Zagrebu na razini ministarstava i Vlade. Jučer smo imali sjednicu svih gradonačelnika i načelnika iz HDZ-a. Upoznati smo s ovim problemom. Čuli smo razmišljanja gradonačelnika Dubrovnika te je dogovoren sastanak s nadležnim ministrima gdje bismo vidjeli kako nadići problem velikog broja taksista. Gradonačelnik Dubrovnika kaže da je u Gradu potencijalnih 2700 taksi vozila što stvara gužvu. Liberalizacija tržišta je dobro rješenje, ali u nekim turističkim središtima stvorio se problem oko prevelikog broja nazočnih taksista.- riječi su Branka Bačića.

Prokomentirao je odnos HDZ-a i HNS-a u Gradu Dubrovniku, a u svjetlu toga da su ove dvije stranke na državnoj razini koalicijski partneri.

- HDZ je preuzeo vlast u Dubrovniku nakon HNS-a i mandata Andra Vlahušića. Trebalo je vremena da trzavice prođu. Kako vrijeme prolazi, na razini države i Grada tenzije se smirivaju. Pale su teške riječi, ali tako je to u kampanji. Gradimo povjerenje između ovih dvaju političkih opcija. Tu koaliciju pokušavamo što je moguće više provući kroz naše lokalne samouprave. zaključio je Bačić.

Obnovljena Biskupska palača svečano je danas otvorena. Obnova je trajala gotovo 30 godina, biskup Mate Uzinić u palaču će useliti u rujnu. Palača je oštećena u potresu 1979. godine, a od tada dubrovački biskupi u njoj nisu niti živjeli. Obnovljenu palaču danas je blagoslovio nuncij u Republici Hrvatskoj msgr Giuseppe Pinto.

Biskup Mate UZinić zahvalio se svima zaslužnima za obnovu.

- Radi se o palači. Danas nije lako živjeti u palačama. Kao mjesto stanovanja nisu na dobrom glasu. Crkva, osobito s papom Franjom želi poslati drugačiju sliku o sebi. Ne želi slati sliku Crkve u palači, nego kako papa Franjo kaže sliku crkve u poljskoj bolnici, blizu ljudima. Možda ta slika poljske bolnice i ide uz ovu prigodu, ker Grad na neki način boluje zbog činjenice da u njemu sve manji broj ljudi živi. - objasnio je biskup Uzinić.

- Grad nisu naši miri, palače, crkve, krovovi, restorani, turisti... Grad smo mi ljudi koji ovdje živimo. Zato je ovaj Grad pomalo bolestan te stoga ova palača svojom porukom postaje svojevrsna poljska bolnica. Kao poziv onima koji su ostali da i dalje budu ovdje, a onima koji su otišli da se vrate. - rekao je Uzinić.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković kazao je kako je ovo već četvrti put ove godine da koristi izraz "povijesnog dana za Dubrovnik", naznačivši kako mu je drago da je palača obnovljena za vrijeme njegovog mandata. Obnovom palače zadovoljstvo je iskazala i zamjenica župana Žaklina Marević.

Također, još su na današnjem događanju govorili i predsjednik Sabora RH Gordan Jandroković, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, izaslanica predsjednice Republike Hrvatske Renata Margaretić Urlić te predsjednik Zaklada Caboga Stiftung Ivo Felner. Naime, Zaklada je donirala značajna sredstva za obnovu palače.

Palača je obnavljana u više faza. Inicijalna istraživanja započeo je Institut za povijest umjetnosti u sklopu svojih širih istraživanja prostora Pustijerne, a konzervatorsko-restauratorski istražni radovi započeti su 1984. godine i završeni 1993. godine pod vodstvom Hrvatskog restauratorskog zavoda. Radovi konstrukcijske sanacije započeli su 2003. godine i trajali su do 2013. godine. Uslijedili su završni građevinski, obrtnički i instalaterski radovi. Unutrašnjost palače uređena je po uzoru na istraženi izvorni izgled. Cijeli proces obnove vodio je Zavod za obnovu Dubrovnika do 2016. godine, kada je to preuzela Dubrovačka biskupija. Svi radovi su vođeni uz stalnu suradnju i nadzor nadležnoga Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Dubrovniku.

Ukupna vrijednost radova na obnovi ovog složenog i povijesno vrlo slojevitog objekta do 2016. godine iznosila je oko 25 milijuna kuna. Obnovom se ovo kulturno dobro željelo što više vratiti izvornom izgledu. Sredstva je kroz programe Zavoda za obnovu Dubrovnika uložilo Ministarstvo kulture, Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Dubrovnik, dok je Dubrovačka biskupija pokrila otprilike 15 posto troškova iz svojih sredstava. Ukupna vrijednost preostalih završnih radova nakon 2016. godine je oko 6,7 milijuna kuna, što je osigurano donacijom Zaklade Caboga Stiftung.

Tom donacijom pokriveno je i uređenje interijera, koje je, kao i sve završne radove vodio arhitektonski studio Studio Vetma Arh iz Dubrovnika. Manji radovi na ovom značajnom zdanju nastavit će se i nakon njenog otvaranja, prvenstveno završetak restauracije zidnih oslika u hodnicima

Ono što je poanta ovih obilježavanja je da nam se svima ukorijeni da se takvo zlo nikad ne smije ponoviti, rekao je za portal Dubrovnikpress.hr predsjednik Dubrovačke bošnjačke stranke Sado Bečić ususret mimohodu koji će se povodom 23. godišnjice genocida u Srebrenici održati u srijedu, s početkom u 12 sati, ispred Velike Onofrijeve fontane.

- Uvijek mi je uz obilježavanje jako teško. Teško mi je na obilježavanju u Dubrovniku, kao što mi bude teško uostalom i svaki put kad posjetim Potočare i Srebrenicu. Nije lako promišljati o svim tim nevino stradalima, njihovoj žrtvi... No, ono što mi je drago je to što se uvijek skupi jako lijepi broj Dubrovčana, koji zaista osjećaju taj gubitak Srebrenice. Tako se nadam da će Dubrovčani opet pohoditi mimohod u velikom broju, kao što je to bio slučaj i prethodnih godina. - objasnio je Bečić.

Podsjetio je kako je u Srebrenici stradalo 8372 ljudi, a za 1200 se još traga.

- To je jedna strašna brojka. Ponavljam 8372 stradalih praktički u srcu Europe. Radi se o najvećem genocidu nakon Drugog svjetskog rata. Ovim obilježavanjem mi moramo poslati poruku mira, poruku tolerancije i suživota. To je jedini način da svi skupa možemo nešto napraviti kako se takvo što ne bi više ponovilo. - poručio je Bečić.

- Moram prokomentirati i međunarodnu zajednicu. Ona ništa po sprječavanju tog krvoprolića nije napravila prije 23 godine, ali niti sada se genocidu u Srebrenici ne prilazi s dovoljno pijeteta. Jer, kako je moguće da je prije nekoliko godina Rusija blokirala usvajanje Rezolucije o Srebrenici od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda? - zapitao se Bečić.

U jednom dahu nastavio je i o Republici Srpskoj.

- Kako je moguće da se u Republici Srpskoj događaju prosvjedi nakon što je za Srebrenicu osuđen krvnik Ratko Mladić? Dakle, da dio tog naroda ne priznaje odgovornost te paradržave za ovaj zločin. Ali, činjenica je i da nećemo naprijed dok svakome ne postane jasno da je ta država nastala na genocidu. - rekao je on.

- U svakom slučaju, ništa neće moći vratiti obiteljima žrtava ubijene sinove, muževe i ostale članove obitelji. To je jasno. Ali, istina se mora znati. I, ne smije se zaboraviti. Nikad! Upravo zbog toga se nadam da će i dubrovački mimohod biti barem jedan mali doprinos u očuvanja sjećanja na sve heroje koji su nedužno stradali u srpnju 1995. godine. - zaključio je predsjednik Dubrovačke bošnjačke stranke Sado Bečić.

Ako bi se vjerovalo da su danak novog doba ljudi kao učmala neambiciozna masa koja se da uspavati, onda o tome govori održana generalna proba Dubrovačkih ljetnih igara. Provokacija publike tu bi trebala biti uračunata u Igre, ma koliko god samo otvaranje bilo eventualno dobro.

Tada, na zafrkantskoj razini, uputivši kritiku meštrima od Igara, poručujući im da im je put ispravan kao onaj na nekakvom kursu teatra u domaćoj zadruzi u Cisti Provo, simbolički bi se i postigao cilj. Cilj kroz 45 dana festivala dosegnuti jednu savršenu širinu, koja bi tražila način kako demantirati na generalnoj probi zadanu letvicu očekivanja te od svega napraviti rapsodiju teatra, glazbe i folklora. A kad makar i simbolički provokacija izostane onamo gdje je dobrodošla, to znači i da je publika Igara poput brodova koji nastoje ploviti sa spuštenim sidrom.

Govori to o ideji da se građani involviraju u same Igre, što je dakle misao koja se protura kroz 69. festival. Građani ne da nisu involvirani, nego ustvari ne sudjeluju onamo gdje bi im po prirodi njihove zbijenosti u masi uvijek bilo najslađe sudjelovati, odnosno onamo gdje im je dopušteno gađati pomadorama i salatom. Problem je u tome što je to nagon, a ne odluka ili opredijeljenje.

Pa, iako je anemija publike prvi utisak s ovogodišnje generalne probe, postoje još dva dojma, svakako manje povezana sa samom prirodom događaja. A to je da su aktivisti iz Građanske inicijative Srđ je naš eto učinili škerac, onako kao da je u pitanju Župski karnevo. Završni čin otvaranja, naime sav je u tome da građani ulaze u scenu, što su iskoristile "srđevke", koje su počele bacati loptice, dok im je na majici pisalo "Skupljač golf loptica" (?!). Iz vodstva Igara za portal Dubrovnikpress.hr rekli su da to nije predviđeno u scenariju otvaranja. Stoga, nije da ne treba hrabrost za ubacit se u već organiziran program, makar se radilo o generalnoj probi, pa zašto onda nešto bolje nije smišljeno? Takve stvari da bi bile dobre, moraju biti jako, jako dobre. Šteta smisliti nešto preko koljena i tako se obilježiti u Gradu gdje si i za dobre ideje pod znakom upitnika, a tek za loše ispadaš smiješan i predmet sprdačine. Osim ako se ne radi o privlačenju pozornosti, što s druge strane nema veze s hrabrošću.

Pri tom, starija ekipa iz GI SJN izvjesila je natpis na kojemu pitaju župana Nikolu Dobroslavića pošto sloboda, "a propos" posljednih golf događanja. Tu se zaključak sam nameće, a uglavnom glasi da je dubrovačkim golf aktivistima preostalo ideje još samo proklamirati na ovakvim događanjima.

I ima još jedna stvar koja nije zanemariva, a mogla bi nervirati samu publiku na licu mjesta, kao i one koji bi htjeli trajno zabilježiti uspomene s otvaranja 69. Igara. To su kamermani zaduženi za prijenos uživo, koji će se prikazati na HRT-u. Odnosno, nije problem u kamermanima koji rade svoj posao koji im je zadan, problem je tehnički u ideji da osoba koja nije dio programa biva prečesto u kadru, dakle u kontekstu zbivanja. Isti problem je bio i prošle godine, isti problem dakle bit će i ove godine. Šteta. Postoje i druga rješenja koja ne bi trebala podrazumijevati da se (prečesto) uz protagoniste ceremonije nalazi kamerman na 20 centimetara udaljenosti.

A otvaranje kao otvaranje koje redateljski i scenaristički potpisuje Saša Božić? Djeluje dinamično, a dominira Nataša Dangubić svojom spontanošću, kao svojevrsni predstavnik Dubrovčana, odnosno simbol spomenutog građanskog okretanja Igara. Tu je i prošlogodišnji dobitnik Orlanda Ozren Grabarić koji je uz kratku rolu i pokazao zašto je bio nagrađen na lanjskom festivalu. No, u grubo rečeno, poanta otvaranja ionako je u vrućoj dubrovačkoj noći i početku jednog novog vremena za Dubrovnik, punog sna o sreći, jer Igre su u svim njegovim čarima ili zabludama o njemu, kako god.

Isplata brutto ili netto plaće? Pitanje je koje se prvo stidljivo povuklo u hrvatsko javnom diskursu, a u zadnje vrijeme sve je intezivnije jer neki smatraju da bi isplata brutto plaće bila pravednija, odnosno da bi radnik znao na što sve daje svoju plaću.

Ekonomski stručnjak Ivan Jelčić, inače profesor na Sveučilištu u Dubrovniku, za portal Dubrovnikpress.hr prokomentirao je ovo pitanje, naglasivši kako smatra da je trenutni sustav u redu.

- Dakle, osim netto plaće koja se dobije na ruke, postoje još dvije vrste davanja. Jedna je brutto plaća koju radnik zaradi i tu mu se izbija 20 posto za mirovinsko osiguranje, 15 posto prvi stup i pet posto drugi stup. To se zove davanje iz plaće ili brutto 1. Postoji i brutto 2, odnosno davanje na plaću. To plaća poslodavac, to je zdravstveno osiguranje, i još neke naknade poput naknade za zaštitu na radu, naknadu za HZZO. - rekao je Jelčić.

- E sad, ne ulazeći kasnije gdje se ti novci potroše, to je druga priča i jedan drugi problem, ali ovaj sustav kako sad stoji je najbolje zamišljen sustav. Dakle, onaj gdje zaposlenik dobije netto plaću te automatski plaća mirovinsko i zdravstveno. - kazao je Jelčić.

- Tko može garantirati da će zaposlenik platiti mirovinsko i zdravstveno? Praktički, kad su ta davanja obavezna, onda se samo gnjavi čovjeka da ima obavezu plaćanja. Ako ne plati, idu ovršavanja, stvaraju se komplikacije i dodatni troškovi za svakoga. A kad se zdravstveno ne bi moglo plaćati, mogli bi ukinuti zdravstveni sustav. I svi bi plaćali privatno zdravstveno osiguranje. Vidimo kako to funkcionira u Sjedinjenim američkim državama. Ne funkcionira nikako. Ljudi su gladni, bolesni, a lijekovi i liječničke usluge koštaju nevjerojatno puno. Tako bi se privatiziralo cijelo zdravstvo. objasnio je.

Također, smatra i kako su ljudi nedovoljno educirani.

- Ljudi kad dobiju netto plaću ustvari ne znaju što je brutto plaća. Bilo bi lijepo kad bi znali i sami se zainteresirali što ta plaća znači. Trebalo bi na tome poraditi. Trebalo bi ih financijski educirati, možda uvesti neki kolegij financija u srednjoj školi kako raspolagati sa svojim novcem. Ali, kad već nisu financijski educirani, svaka dodatna odgovornost bi rezultirala velikim problemima. - precizirao je Jelčić.

Smatra se kako bi radnik dobivanje brutto plaće bio svjesniji svega što mu država uzima.

- Bilo bi pravednije vidjeti sve te novce, ali to piše na platnom odresku, samo to nitko ne gleda. Ali, što bi se dogodilo? Stvorila bi se obaveza ljudima da plaćaju ono što bi ionako platili. Dobiješ plaću i sutra ideš na FINA-u, čekaš u redu, uzmu ti naknadu od pet kuna. Samo se radi komplikacija. Trenutno je ovakav sustav ipak najbolje rješenje. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr profesor na Sveučilištu u Dubrovniku Ivan Jelčić.

Županija dubrovačko-neretvanska ustupit će stan Općoj bolnici Dubrovnik. Naime, na Županijskoj skupštini DNŽ, koja će se održati u petak, naći će se Prijedlog odluke o ustupanju na korištenje stana u vlasništvu Dubrovačko-neretvanske županije.

Radi se o stanu u Ulici Frana Supila 51, površine 55 metara kvadratnih. Kako se navodi u aktu ove točke "stan je prije par godina adaptiran".

"Temeljem odluka Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije , u nekoliko navrata je pokušana prodaja navedenog stana putem natječaja, ali prodaja nije realizirana jer nije bilo interesa za kupnju. Ova Županija kao osnivač Opće bolnice Dubrovnik upoznata je s problemom nedostatka liječničkog osoblja u ustanovi. Nastojeći bar djelomično pomoći u rješavanju ovog problema, predlaže se predmetni stan ustupiti na korištenje bez naknade." - stoji u aktu, u kojemu se još navodi i kako se stan ustupa na rok od pet godina.

Podsjeća ovo na situaciju kad su iz gradske uprave u siječnju ustupili stan Sveučilištu u Dubrovniku, no Županija je osnivač OB Dubrovnik i u tom smislu ova odluka ima smisla jer dužnost Županije je osigurati što bolju zdravstvenu skrb. U tu ruku odluka je logična.

No, gledajući stvari iz nekog, amo ga nazvati, moralnog ugla, ponovo se događa da se čine socijalni slučajevi od onih koji to nisu. Ne tako davno objelodanjeno je kako je jedan liječnik u mirovini za pet radnih dana u tjednu u OB Dubrovnik dobio naknadu u iznosu od 8677 kuna, uvećanu za sve poreze, prireze i doprinos.

Naravno da nisu toliko plaćeni svi vanjski liječnici OB Dubrovnik, ali i oni koji nisu toliko plaćeni, imaju višestruko veću plaću od hrvatskog prosjeka. Neupitno je da liječnici zaslužuju svoje visoke plaće, bilo bi lijepo da su one i veće kad bi država bila jedno sretnije mjesto, ali je neupitno i da su novci koje im isplaćuje OB Dubrovnik dovoljni za unajmiti stan, a da pritom ne ugroze svoje egzistencijalno pitanje.

Uopće, to potenciranje da sveučilišnim profesorima ili liječnicima lokalna ili regionalna samouprava osigura stambene prostore ne nalazi svoja logička uporišta. Ako doktor ima mjesečnu plaću od 13 do 17 tisuća kuna, onda mu valjda ne bi trebalo biti teško niti iznajmiti stan, bez da se isto to stipendira od strane vlasti.

No, živimo i u državi gdje sabornici uživaju popust na čaj, dok građani žive ispod svih europskih standarda. Odnosno, u državi gdje je s jedne strane jad bogate trpeze sa svim delicijama na raznim domjencima, s uzvanicima koje će mahom uskoro biti lakše preskočiti nego zaobići, a neposredno s druge strane jad kontejnera za smeće kao najizvjesnijim opskrbnim centrima prevarenom narodu.

Argument kako doktorske radne snage nedostaje jest postojan, ali dok samo zdravstvo ne ozdravi pametnim planiranjem, dodjeljivanjem stanova krpa se rupa bez dna. Uostalom, od nedostatka liječničke radne snage stravičniji je podatak kako prema nekim istraživanjima u RH već ima između deset i 15 tisuća ljudi bez krova nad glavom, onih koji dakle spavaju u podrumima, pustim objektima, štalama i na javnim mjestima.

Ovako, davajući mukte sređen stan na Pločama onima koji imaju, dok je ogroman problem stambeno zbrinjavanje onih koji nemaju, jaz se produbljuje te se radi pogrešna selekcija. Uz koju jednostavno prioritet ispada osigurati bolje životne uvjete onima bogatijim od prosjeka.

Dubrovačko Gradsko vijeće donijelo je Izmjene i dopune Odluke o organizaciji i načinu naplate i kontrole parkinga. Konkretno, radi se o reguliranja parkinga na području iza Grada, gdje će se sad tako 390 parking mjesta biti samo za korisnike povlaštenih parking karata, a kojim se mogu koristiti osobe koje najmanje šest mjeseci godišnje borave na području Grada. Cijena PPK se neće povećavati.

Dakle, kako je objasnio gradonačelnik Mato Franković, cilj je ulične parkinge od garaže na Ilijinoj glavici, u Zagrebačkoj ulici, kao i ulicama Petra Krešimira i Frana Supila i drugim manjim ulicama na tom predjelu, uključivo s Tenisom i Taborom, pretvoriti u mjesta gdje se samo mogu parkirati građani koji dakle imaju PPK. Na Žičari će gornji plato biti također isključivo za vlasnike PPK, a donji će biti otvoren za svih, naravno uz naplatu po satu od 50 kuna.

- Bilo je priče o tome da se cijeli plato žičare pretvori u parking po 50 kuna, ali tako bi se ukinulo 150 mjesta. Dakle, sad će se oni koji nemaju PPK moći parkirati na gornjem dijelu žičare, a dolje će se parkirati građani, dakle vlasnici PPK. Također, ukidaju se i rezervirana parking mjesta, kojih ima 10. - rekao je Franković, objasnivši i kako će sljedeće razdoblje biti probno, odnosno kako će se sazvati hitna sjednica Gradskog vijeća da se stvari vrate na staro ukoliko se odluke ne pokažu korisnima.

Franković je kazao i kako su ovoj odluci prethodila dva sastanka, koja je on održao s predsjednicima gradskih kotara Grad, Pile-Kono i Ploče iza Grada, kao i predstavnicima Srđ je Grad te liste Dajmo ruke.

Frankoviću je zasmetalo jer su, kako on tvrdi, na sastanku ove promjene usuglašene "ne bi li kasnije od predstavnice liste Dajmo ruke saznao da se s odlukom ne slaže, a isto je napravio i Ljubo Nikolić". Pak, Nikolić je kazao kako se s izmjenama ne slaže jer "odluka neće smanjiti promet oko grada niti će povećati broj parking mjesta".

Inače, za vrijeme rasprave došlo je do prepirke između Nikolića i Željka Raguža. Naime, Raguž se i na ovoj sjednici Vijeća uhvatio udruga.

- Gradonačelniče, previše ste tolerantni. Vi ste osvojili rekordnih deset mandata, a održavate sastanke s raznim predstavnicima udruga. Vode li udruge u uređenim zemljama gradove? Bio sam u Rusiji, tamo nema čika na cesti! U nas dođe Žarkovica i kaže da će pustiti pse na Stradun. U nas Jadranka Šimunović se žali na Uvalu Lapad. Zemlja je pošla kvragu jer Jadranka Šimunović, razne Dorine prijete. I ovi koji se bune, oni kad dođu na misu, kod njih se pop pričesti. Očito je netko uzletio jer je skupio 100 glasova na kotarskim izborima. - riječi su Željka Raguža, kojima je očito ciljao na sastanak gradonačelnika Mata Frankovića s predstavnicima liste Dajmo ruke.

Reagirao je Nikolić koji je rekao kako od Raguža nije čuo nijedan prijedlog. Također, Nikolić je rekao i kako su "možda ti koje Raguž napada trebali crni Mercedesom voditi ljude na glasanje".

- Naravno da sam vozio ljude. Opet ću to raditi. Što ime loše da sam nemoćne ljude koji su htjeli glasati za DUSTRA-u vodio na glasanje. Noć prije dobro natankam auto da bi ja i moja ekipa mogli voditi ljude na glasanje. - kazao je Raguž, a u raspravi između njega i Nikolića još se potegnulo i "parking mjesto kod Atlanta", koje je Raguž spočitnuo Nikoliću.

Stranica 15 od 141

banner70dlji250 1

fabrio banner 250 2019

aerodrom250

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019