Nadao sam se da će 2018. godina biti konačno ona u kojoj ćemo završiti priču s pročistačem vode, ali to neće biti slučaj, rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković na današnjem blagdanskom domjenku s novinarima.

- Pročistač je završen, uređaj je gotov, ali potrebna dokumentacija da bi voda ušla u vodoopskrbni sustav je izuzetno zahtjevna. Prije dva dana smo dobili 1600 dokumenata koje sad treba prilagoditi, uskladiti s Ministarstvom zdravstva i svim nadležnim službama. Zanimljivo, nisam znao da je ovo prvi takav uređaj uopće u Republici Hrvatskoj, procedure su detaljne i temeljite. - naveo je Franković.

- Nadamo se da će se do idućih mjesec i pol dana pročišćena voda pustiti u vodoopskrbni sustav. Potrebno je da sve analize budu jedan kroz jedan, prije toga vodu nećemo pustiti, s tim se nećemo igrati. Kad voda krene više je nitko ne može zaustaviti, tu sve mora biti uredno. Žao mi je što taj projekt nismo završili u ovoj godini, vjerovali smo da će biti gotovo, ali zbog obimne dokumentacije ne može biti gotovo. - objasnio je gradonačelnik Franković.

V.Salvia

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković na nedavnom domjenku Grada Dubrovnika kazao je kako je pročistač za pitku vodi u potpunosti gotov, naglasivši da se još čekaju određeni certifikati kako bi se on pustio u puni rad. Član Uprave Vodovoda Vicko Begović za portal Dubrovnikpress.hr rekao je više o samom postupku ishođenja tih certifikata, odnosno o dobivanju uporabne dozvole za ovaj po Dubrovčane kapitalan projekt.

- Mi smo sad u toj fazi probnih ispitivanja, njih ima osam. Nakon svake faze rade se analize i testovi koji moraju zadovoljiti određene standarde. Ako ih ne zadovolje, moraju se ponoviti. Činjenica je da tu izvođač malo kasni. - rekao je Begović.

- Upravo iz razloga tog kašnjenja imali smo danas sastanak kod gradonačelnika Mata Frankovića, a kako bi se te stvari što prije posložile, kako bi što prije mogli ići za zahtjevom za tehnički pregled. S obzirom na Božić i Novu godinu to se sad sve na neki način komplicira, ali prema mojem mišljenju organizacija tehničkog pregleda bit će krajem prvog mjeseca. - izjavio je Begović.

Na pitanje kad bi pročistač onda trebao biti pušten u puni pogon, Begović je odgovorio:
- Ukoliko uspijemo do kraja siječnja završiti tehnički pregled, odnosno ako on zadovolji standarde onda bi išli na uporabnu dozvolu pa da bude spremno za puštanje u puni pogon. No, zaista je teško reći jer ne ovisi o nama. Mi pritišćemo i radimo sve da se to što prije riješi, ali neke stvari se ne mogu preskočiti. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr  član Uprave Vodovoda Vicko Begović.

Ovih dana trebali bi dobiti lokacijsku dozvolu za cijeli obuhvat groblja, rekao je za portal Dubrovnikpress.hr direktor Groblja Dubac Đuro Lonza, koji je otkrio i što se sve na izgradnji groblja planira učiniti u idućoj godini.

- Nažalost, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike nam je cijeli postupak ishođenja dozvole odužilo, nekih pet mjeseci smo tu izgubili, ali došlo je kraju, to rješenje ćemo dakle uskoro dobiti. Nakon lokacijske dozvole idemo u ishođenje dozvole za prvu etapu gradnje,  a to je nastavak ceste koju smo izgradili do obuhvata groblja, s dva velika parkirališta, trafostanicom i svim onim što će nam trebati da bi razvijali projekt. - naveo je Lonza.

- Paralelno s tim radit ćemo na građevinskoj dozvoli za drugu etapu. A to su grobnice i objekti na groblju. To planiramo negdje u jesen, odnosno na kraju godine početi raditi. Što se tiče radova na zidovima koji su u tijeku, oni će se do četvrtog, petog mjeseca završiti, tu smo "de facto" isplanirali sve, odnosno stvorili plato koji će ubuduće služiti za grobnice i ostalo. - objasnio je Đuro Lonza.

Kazao je više i o planiranim novčanim sredstvima u 2019.

- U idućoj godini planirali smo samo 6,5 milijuna kuna, ali nakon što se dobije građevinska dozvola za prvu, odnosno drugu etapu, onda će se rebalansom proračuna kako Općine Župa dubrovačka tako i Grada Dubrovnika osigurati dodatna sredstva koja će biti dostatna za nastavak projekta. U međuvremenu ćemo imati i troškovnike tako da ćemo znati o kojem je iznosu riječ. Nismo htjeli opterećivati sada proračun s tim iznosima koji nam još nisu poznati,  osim troškovnima, treba tu ući i u postupak javne nabave da bi točno znali o kolikim je iznosima riječ. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr direktor Groblja Dubac Đuro Lonza.

Godina na izmaku uvijek je idealna za sumirati godinu, odnosno najaviti predstojeće planove. Predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž za portal Dubrovnikpress.hr najavio je najznačnije planove ovog Društva u 2019

- Prvo, mislim da smo jako puno toga napravili u 2018. godini koja je bila rekordna. Što se tiče 2019., postavili smo pred sebe cilj da mora biti bolja nego što je bila 2018. Prvo što ćemo napraviti je završetak Posata koji će biti uređen do početka same sezone. Radi se o kontaktnoj zoni povijesne jezgre koji će tako biti maksimalno uređen. - rekao je Raguž.

- Od 1. siječnja kreće i odluka da naši sugrađani koji koriste usluge place imaju u sklopu Luke besplatan parking od 7 do 13 sati. Što se tiče ostalih stavki, treba dalje raditi na uređenju same Batale gdje smo sa "žetonjarom" puno napravili. - izjavio je Raguž.

Na pitanje je li i dalje stoji da će se zalagati da upravo Luka Dubrovnik bude zadužena za izgradnju terminala za brodove na kružnim putovanjima, Raguž je odgovorio:

- Vidjet ćemo kako će se odvijati situacija oko samog terminala. Apsolutno nam je cilj da Luka Dubrovnik bude nositelj projekta cijelog terminala, dakako uz podršku Grada Dubrovnika. - zaključio je Željko Raguž za portal Dubrovnikpress.hr.

V.Salvia

Kad si čovjek zamisli uspjeh on do njega hoće i prečicom, nerijetko i bez realne osnove. Kako je u društvu, pogotovo hrvatskom, strmoglavljenom do bola, da se čovjeku dođe zapitati ima li pad svoje granice, najlakše sebe ostvariti kroz hvalu i samohvalu, događa se da se stvari ističu praznim, nemjerljivim epitetima.

Ide to tako da neka ustanova, bilo to na dubrovačkom ili hrvatskom nivou, primjerice održava događaj te se redovito tu zbiva da gostuju sve sami "poznati umjetnici". Čovjek koji se bavi s nečim može biti liječnik, mikrobiolog, violinist ili recimo slikar. On uistinu može biti jednome poznat, a drugome manje poznat, ali tko tu "poznatost" mjeri da se ona u raznoraznim priopćenjima "izmelja" uz samo predstavljanje osobe, dakle uz sami opis njegovog zanimanja? Jasno da tu ima odista vrijednih ljudi svake fele, ali isticanje nečeg tako banalnog, dakle gradiranja stupnja priznatosti ne samo da je nepotrebno, uistinu ono nije niti urbano niti moderno, u potpunom je raskoraku sa zapadnim svijetom, najjednostavnije rečeno nešto je seljački.

Ne leži vrag samo u poznatima. Bude tu i popularnih, slavnih, elitnih, proslavljenih, prominentnih, renomiranih, etabliranih, najpoznatijih, te najurnebesnije - onih istaknutih.

Eminentan očito je mjerilo za važnost i značenje, značilo bi to valjda da je priznat u svijet, ali isticanjem priznatosti prevrši se mjera lijepog ukusa. Konkretno, stječe se dojam da Dubrovnik posjećuju sve sami oskarovci i nobelovci. Jasno, nacifrani epiteti su bjanko kartice koje otvaraju svaka vrata, što povećava i statusni karakter samog organizatora, ne bi li se na tome svemu profitiralo i animiralo publiku, u Gradu posebno osjetljivom na pitanje statusnog.

Tko i po kojim kriterijima određuje nečiju veličinu kroz zadani okvir superlativa teško je reći, ali ljestvica je visoko podignuta, u misaonom, dakle onom imaginarnom smislu. Dogodit će se tako da će neki idući gost biti optimalniji od drugog (sve do najoptimalnijeg, ako je to uopće moguće) jer razina se ne smije iznevjeriti. Prominentni se tako redaju kao na pokretnim skalinima, a ta izlizana društvena poza u biti znači presliku društva na svim razinama.

Navika je to sve prisutnija od kad se i društvo počelo raslojavati, do same srži primitivizma na svim razinama. Tako i iz kulturnih te političkih struktura prosijava se tek društvena poza kao šaka u lice iole civiliziranom društvu.

A za prave kvalitete, za koje ne trebaju celofani, više nitko i ne pita, one su očito promijenile svoju adresu, jer one dolaze tiho i po pravilu sebe objašnjavaju bez lažnih tumača valjanosti.

Za takvo što shvatiti treba znati da uspjeh nije jednom za vazda određena veličina, njemu je suđena skromnost, i jedino je tu svoj na svome.

Veliki broj stečajeva koje je ovaj sud riješio ukazuje da smo mi na neki način pročistili gospodarstvo, u kontekstu toga vjerujem da ćemo od 1. siječnja još više poboljšati stanje te biti servis gospodarstvenicima, rekao je na konferenciji za novinare sudac ovlašten za poslove sudske uprave u Trgovačkom sudu u Dubrovniku u osnivanju Srđan Gavranić.

Dakle, Trgovački sud u Dubrovniku ponovo će od 1. siječnja započeti sa samostalnim radom. Trgovački sud u Dubrovniku kao samostalan s radom je prestao još u siječnju 2011. godine. Gavranić je kazao kako će na Trgovačkom sudu u Dubrovniku uz predsjednika biti tu i četiri suca te jedan sudski savjetnik, istaknuvši "kako vjeruje da je to dovoljno".
- Prije svega značit će nam to uštede u poštarini, uštede u dijelu koji se odnosi na internu komunikaciju. Mi smo sa Zagrebom komunicirali preko Splita. Imali smo izvanrednu suradnju sa Splitom, ali ipak je tu bilo tehničkih problema, nastojali smo da budu što manje vidljivi. Recimo, spisi o stečajevima dolazili su u Split, pa nama u Dubrovnik, a mi smo ih poštom vraćali u Split. U tom jednom dijelu dolazi do olakšanja i rasterećenja administrativno-tehničkih poslova. Mi smo u Dubrovniku nabavljali jednu jedinu stvar. Možda smiješno zvuči, ali radi se o WC papiru. Drugo je sve dolazilo preko Splita, nama će to biti sad veliko olakšanje, a korist će imati i naši poduzetnici. - rekao je Gavranić.

- U samoj praksi ne mislim da će se nešto značajno promijeniti, postoji trend bržeg rješavanja sporova. Kao prvostupanjski sudovi mi smo 75 posto toga rješavali  unutar godinu dana. Najveći problem je da se dugo čeka odluka po žalbi, ali i to je značajno smanjeno. Moja percepcija trgovačkog suda je da oni trebaju biti kao hitna pomoć, o njima ovisi gospodarstvo. - naveo je Gavranić.

Kazao je kako su suci Trgovačkog suda u Dubrovniku za rješavali i sporove iz Splitsko-dalmatinske županije.
- U zadnje 2,5 godine dobili smo 580 predmeta stečajnih dužnika s područja Splitsko-dalmatinske županije. Riješili smo njih 420, a jedan veliki broj ih je pred zaključenjem i bit će zaključen u prvom tromjesečju 2019. Što se tiče naše županije, dobili smo 1458 stečajeva za isto vrijeme, od kojih smo 1043 riješili. Nije sve tako crno. Danas je loš trenutak da pravosuđe govori o nečemu s obzirom na ovo što se događa, ali mediji vole isticati loše strane.  No, osjećam potrebu za reći i da je nešto pozitivno. - objasnio je Gavranić.

Što se tiče stečajeva u Dubrovniku, Gavranić je kazao:
- Puno je tu velikih stečajnih postupaka riješeno. Recimo, GP Dubrovnik je moj predmet, praktički je gotov već tri godine, ali iz formalnih razloga nije zaključen jer se čekaju odluke Državne uprave o povratu imovine, dok to ne razriješimo ne možemo zatvoriti slučaj. Dakle, radilo se puno tih postupaka, neki su duže trajali, ali ne mogu se tu okriviti suci, predmet ovisi o puno faktora. Svakako, što se tiče stečajeva, u dobroj smo situaciji jer je puno toga riješeno. - zaključio je sudac ovlašten za poslove sudske uprave u Trgovačkom sudu u Dubrovniku u osnivanju Srđan Gavranić.

Božićni koncert klapa koji će se održati 28. prosinca, u 19 sati, u crkvi sv. Mihajla predstavljen je na konferenciji za novinare. Župnik Župe sv. Mihajla don Robert Čibarić rekao je kako se radi o četvrtom ovakvom koncertu humanitarne namjene. Konkretno, novci će se skupljati za kirurški odjel Opće bolnice Dubrovnik.

- Pozivam sve sugrađane da dođu i u što se većem broju uključe novčanim sudjelovanjem i doprinosom. Svoje donacije mogu i osobno donijeti u Župni ured ili ih uplatiti na žiro račun koji je otvoren na Župu sv. Mihajla. Pozivamo sve naše privatnike, poduzetnike da preko svojih firmi uplate koliko mogu. - rekao je župnik Župe sv. Mihajla don Robert Čibarić.

Pročelnik službe za kirurgiju OB Dubrovnik dr. Ivica Stojanović rekao je kako će se donacijama poboljšati kirurški instrumentarij.
- Dakako,  ovisi o financijskim uplatama koliko toga ćemo moći priuštiti. Kirurgija strašno napreduje, nekad je bilo veliki kirurg - što veći rez, a danas je manji rez - veći kirurg, a za istu operaciju. Danas se pacijenti puštaju kući isti dan nakon operacija, a nekoć se stalo u bolnici po sedam dana, što je značajno i financijski i psihički za pacijente. Ali, sve to košta, to prati skupa tehnika. Instrumenti se vremenom oštećuju jer se steriliziraju na visokim temperaturama, postoje tu limiti, medicina napreduje, uređaji poskupljuju. - naveo je dr. Stojanović.

Umjetnički voditelj koncerta Đuro Bratičević, inače voditelj klape Ragusa, kazao je više o programu.
- Već četvrtu godinu zaredom preuzeo sam umjetničku organizaciju. Ove godine smo pozvali i Konavljane i Primorce, tako će nastupiti klapa Čilipi i klapa Staglin iz Slanog. Neke klape se nažalost nisu odazvale, ali to je njihov problem,to neće umanjiti ovaj lijepi koncert. - objasnio je Bratičević.

- Dakle, osim klapa Čilipi i Staglin, nastupit će još Amfora, Skontradura, Ragusavecchia, Atlant, Kolafjaka i Ragusa. Izvest će se božićne, tradicionalne i popularne pjesme. Posjetite koncert u što većem broju i ukoliko ste u mogućnosti donirajte za kirurški odjel OB Dubrovnik. - izjavio je Bratičević.

Donirati se može i na žiro račun Župe. sv. Mihajla: OTP banka: HR 5824070001500318088. Doznaka uplate: za kirurški odjel O.B. Dubrovnik.

Festanjuli Feste svetoga Vlaha 2019. godine su Pero Butijer iz redova obrtnika te Ivica Lončarica iz redova pomoraca, obznanio je danas na tradicionalnom blagdanskom druženju biskup dubrovački Mate Uzinić.

Pero Butijer je po struci elektromehaničar. Sin je pokojnog Nika i majke Jele. Rođen je u Dubrovniku 27. srpnja 1959. godine. Otac mu je bio težak, a majka domaćica u župi Pridvorje. Kršten je u zbornoj crkvi sv. Vlaha u Dubrovniku, a ostale sakramente inicijacije primio je u Pridvorju. Osnovnu školu završio je u Pridvorju, a srednju stručnu školu učenika u privredi u Dubrovniku s diplomom VK elektromehaničara. Zaposlen je i radi u svojoj struci. U braku je s Katicom (r. Rašica) i imaju jednog sina.
pbutijer- Veoma sam uzbuđen, presretan sam. To je velika čast za mene i moju obitelj, hvala Bratovštini svetoga Vlaha i svima koji su me izabrali. Doma su bili presretni i iznenađeni kad su čuli da ću biti festanjuo, pogotovo moja majka koja je već u godinama. Neće biti teško odraditi pripreme za Festu, naučio sam puno raditi. - rekao je Butijer.

Pak, pomorac Ivica Lončarica aktivni je kapetan duge plovidbe. Sin je pokojnog Nika i majke Ane (r. Brbora). Rođen je u Dolima 23. veljače 1957. godine. Od oca ribara trojica od petero braće su pomorci. Sakramente kršćanske inicijacije primio je u Dolima, župa Zaton Doli, gdje je završio i osnovnu školu. Srednju i višu pomorsku školu završio je u Dubrovniku s diplomom inženjera pomorskog prometa. Kapetan je na brodu Supertramp u vlasništvu kompanije Korkyra shipping. U braku je s Jelom (r. Brbora) i imaju jednog sina.  Živi u župi sv. Mihajla.
iloncarica- Osjećaj je veličanstven, divan. To je posebna čast, to je kruna života. Nije lako to zaslužiti. Nisam mogao sanjati da ću doći do ovoga kad sam kao mali išao na feste. Ali, evo uz Božju pomoć... Zahvaljujem se onima koji su me predložili, kao i don Tomi Lučiću, biskupu Uziniću. Ovo je nagrada za životno djelo. - objasnio je Lončarica.

V.Salvia

Vijećnici u Općinskom vijeću Općine Župa dubrovačka usvojili su jednoglasno proračun za 2019. godinu u iznosu od 47 milijuna kuna. Od većih ulaganja treba izdvojiti 6,5 milijuna kuna za izgradnju groblja Dubac, a svakako i izgradnju kružnog toka u Mlinima te uređenje knjižnice u Srebrenom.

Prije glasanja, još za vrijeme rasprave o proračunu, zbog neprihvaćanja amandmana vijećnicu su napustili nezavisni vijećnici Antun Bašić i Mario Previšić (oboje KLGB Antuna Bašića). Njima se nisu svidjela obrazloženja načelnika Silvija Nardellija zašto njihovi amandmani na proračun nisu usvojeni.
zpvijecniciizlazeInače, oni su podnijeli amandmane o subvencioniranju cijene zrakoplovnih karata na relaciji Dubrovnik-Zagreb za Župljane te izgradnji podzemnih kontejnera u blizini Osnovne škole Župa dubrovačka i Šetališta dr. Franja Tuđmana. Njihov treći amandman se odnosio na javnu rasvjetu uz autobusnu stanicu Čibača na magistrali, no ta stavka već se i prije njihova amandmana našla u prijedlogu proračuna. Kako bi se financirali ovi izdaci predložili su između ostalog skinuti novčana sredstva za kružni tok u Mlinima.

Općinski načelnik Nardelli je objasnio kako Općina na niz način pomaže mještane, od dodjele stipendija pa nadalje, kazavši da Općina izdvaja značajna sredstva za one slabijeg imovinskog stanja, kao za umirovljeniike. Što se tiče kontejnera, Nardelli je kazao „kako bi bio sretan da u svim naseljima Župe budu takvi kontejneri“, naznačivši ipak da to „nije objektivno jer je Vijeće nedavno donijelo odluku o dodjeli obavljanja javne usluge prikupljanja mješovitog i biorazgradivog komunalnog otpada Čistoći Dubrovnik, kao i odluku o samom načinu prikupljanja“. Kazao je da je cilj „skupljanje na kućnom pragu“ te da se spomenuti spremnici „nisu pokazali tehnički zgodni i poželjni u smislu održavanja“. Pak, naveo je kako je ovim proračunom ionako planirana izgradnja javne rasvjete u Čibači.

Nakon sjednice Antun Bašić i Mario Previšić uputili su priopćenje za javnost u kojem su naveli koje su amandmane podnijeli i što je na sjednici rekao načelnik Nardelli, te su zaključili kako njihovi prijedlozi „ne nailaze na plodno tlo kod vladajuće većine samo zato što su predloženi od strane oporbenih vijećnika“.

Načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli za portal Dubrovnikpress.hr također je prokomentirao razloge odbijanja amandmana te Bašićevo i Previšićevo napuštanje sjednice Općinskog vijeća.

- Nisam protiv uvođenja određenih subvencija, ali to se ne može uraditi bez financijskog cenzusa. Držim da je potpuno bespotrebno da se svim slojevima građana pomaže. Ako bi se o tome razmišljalo to se mora uraditi uz socijalni cenzus, ali nisam zato da potpomažemo odlaske u Zagreb na Advent ili šoping u Zagrebu. Morali bi imati stroge kriterije. Amandman za uvođenje subvencija na zrakoplovne karte je stoga odbijen. - objasnio je prvo Nardelli razlog odbijanja amandmana za subvencije zrakoplovnih karata nastavivši:
- Općina kroz svoje socijalne mjere daje pomoć svim ugroženima, prvenstveno mislim na bolesne, oboljele građane. Dakle, omogućuje im se davanje jednokratne financijske pomoći, a kada je pitanje liječenja u Zagrebu imamo kroz naš Socijalni program mogućnost da ti građani dobiju pomoć u visini do tri tisuće kuna, što je puno više od cijene avionske karte prema Zagrebu. – rekao je Nardelli.
sjendicazupaprorcunska2- Nadalje, Općina je lani dala oko 100 stipendija, ove će godine taj broj biti preko 80. Mislili smo na studente koji se školuju van Dubrovnika, gdje je visina te stipendije tisuću kuna. Tu su i druga davanja Općine. Oni stariji od 65 godina, a koji nemaju mirovinu, imaju potpuno besplatne autobusne pokaze, a drugi umirovljenici također imaju ogromno sufinanciranje od strane Općine. Kad pričamo o učenicima, tu također pomažemo u velikim iznosima njihov prijevoz do Dubrovnika. Nije to samo ono što ide tvrtki Libertas za očuvanje linija, već pored tih pola milijuna kuna pomažemo učenike i umirovljenike. – kazao je Nardelli.

- Što se tiče amandmana za spremnike otpada, zbilja bih volio da je svako odlagalište otpada podzemno u smislu estetskog izgleda. Ali, ne ide se u tom cilju. U konačnici će svi ti kontejneri od 1100 litara koji su postavljeni biti uklonjeni. Na tome teži Čistoća i bilo bi suludo ići kupovati podzemne spremnike kad će se to ukidati, a iznimno je skupo. Košta preko 200 tisuća kuna. - rekao je Nardelli.

Odbijeni amandman za podzemne spremnike otpada za portal Dubrovnikpress.hr prokomentirao je i pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Jure Marić:
- Dakle, mi smo Čistoći dali da bude nama pružatelj usluge, a donijeli smo i odluku o načinu prikupljanja. Ide se na to da se kontejneri izbace i da se ide na prikupljanje na kućnom pragu. Bili smo na sastanku tri sata u Čistoći i gledamo načine kako to urediti. Vijećnik je spominjao kako Čistoća ulaže u podzemne kontejnere. Ulaže tamo gdje je to izvedivo. U nas čak nema potrebe, u nas se da to elegantnije riješiti. Ne stoji da su podzemni kontejneri za nas idealno rješenje. Suludo je za lokaciju na Mljekari dati 200 tisuća kuna za podzemne kontejnere kad ih moramo ograditi, staviti kameru i u budućnosti maknuti od tamo. U nas nema potrebe za tim na većini lokacija. - rekao je Marić.

Načelnik Nardelli se osvrnuo i na amandman oko javne rasvjete na autobusnoj stanici kod Čibače.
- Treći amandman je već ranije uvršten. Problem je nastao jer se izgradnjom pristupne ceste za groblje Dubac postojeće ugibalište moralo dislocirati i to smo napravili stotinjak metara niže, montirali smo i nadstrešnicu. Nema javne rasvjete nažalost, ali taj njihov prijedlog već je ranije planiran u prijedlogu proračuna. - dodao je Nardelli.

- Oni predlažu da se sredstva za kružni tok u Mlinima raspodijele za ove namjene, a ta su sredstva još na pretprošlom Vijeću osigurana u dogovoru s Turističkom zajednicom, što su dakle oni usvajali. Stoga je i zakonski nemoguće prihvatiti što oni predlažu. U svakom slučaju, smatram da je ovo samo režija da skrenu pozornost na sebe. Međutim, nije to ništa dramatično, ništa neuobičajeno i očekivano je od njih. Oni su kao razlog za napuštanje sjednice našli što im amandmani nisu usvojeni, ali ne mogu im biti usvojeni jer nisu objektivni, nisu realni. Da su realni, bili bi usvojeni. Od svakoga prihvaćam prijedloge, ali ono neobjektivno ne mogu prihvatiti. Mogli su nepodržati proračun, a ne na ovaj način nastupiti. - zaključio je župski načelnik Silvio Nardelli.

Ponedjeljak, 17 Prosinac 2018 09:43

Muk zadovoljstva

Ako bi se ispred fotografije uslikane ispred crkve sv. Vlaha s mirnog prosvjeda „žutih prsluka“ trebala napisati „novinska legenda“, stala bi ona možda u onu narodnu mudroliju o jednoj lasti koja ne čini proljeće.

Dakle, prekjučer su diljem zemlje organizirani mirni prosvjedi po uzoru na one francuske koji, čini se, evo istinski u toj zemlji mijenjaju na stvari, a u Dubrovniku prosvjedovala je samo jedna jedina osoba. Radi se o Dubrovkinji Katiji Šarić, koja se tako jedina priključila tom prosvjedu. Drugima je kao dobro i kao ništa ih ne boli. Prizor je to znakovit, a i vrišti o aktualnosti dubrovačke i hrvatske zbilje, koja se očito ne umije pokrenuti.

Za početak, jasno je da je same prosvjede nemoguće preslikati na hrvatsku realnost. U Francuskoj, oni su nastali iz nekih drugih razloga, a bilo kakva revolucija zbilja se ne može preslikati matematičkom formulom samo zato što je stvar aktualna. Jasno, u Francuskoj „žuti prsluci“ izmjenjuju povijesni tok događanja i, kako stvari stoje, mijenjaju točak događanja u toj zemlji. U grubo rečeno, prosječnom Francuzu očito je dogorjelo do noktiju, a kako prosječan Francuz očito ne dopušta da ga itko drži za vratom, na pariškim ulicama događa se to što se događa.

Pak, Hrvatu tragovi prstiju za vratom očito ne smetaju te se on nije u stanju pokrenuti da nešto na ulici promijeni. Iluzorno je bilo očekivati da će kao na pucu Hrvati masovno izaći na ulice zato jer se na ulice izlazi u Francuskoj, stoga ova akcija jest bila osuđena na propast. No, to ne znači da slika jedne osoba koja prosvjeduje u Dubrovniku nije apatična, tužna i govori o mentalitetu naroda. Govori i o tome kad sve organski sraste da se uistinu treba protestirati, u praksi nitko ne protestira.

Morbidan je to poučak, uz koji tako raste samo broj korisnika pučke kuhinje, dok masa uglavnom prosvjeduje zbog ideoloških gluposti, nikad zbog katastrofalnog ekonomskog stanja u državi te gospodarskog raslojavanja i bijede. Dogodi se tu da radnici pojedinih firmi dignu glas, ali uvijek je to zbog osobnih, a ne općih razloga pa oštrica protesta mora tako biti bitno smanjena.

Pitanje je samo do kad će Dubrovčaninu, Hrvatu biti svejedno i do kad će gledati događanja naroda oko nas, uvjeren u svoju samostalnost. Očito, riječ je o posvemašnjoj zabludi mentaliteta, koji je uvijek, kao po pravilu, naviknut na gubitke.

Stoga, muk zadovoljstva postojećim stanjem očito najviše govori sam o sebi, što već kao tradicija postaje utkano u bilo naroda. Hrvatima je nažalost onako kako i zaslužuju.

Stranica 1 od 141

fabrio banner 250 2019

aerodrom250

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019