Subota, 29 Rujan 2018 20:13

Jedan od 25

Vrlo važno predavanje o budućnosti Orlandovog stupa održano je jučer u prostorima Zavoda za obnovu Dubrovnika. Nakon godina i godina peripetija, stvari su to onako skoro pa definirane. Orlandov stup će partit, a na njegovo mjesto doći će replika. Međutim, od 25 gradskih vijećnika zanimalo je to samo Ljuba Nikolića. Dakle, jedan od 25. To bi bio neki dubrovački prosjek participacije gradskih vijećnika, onih koje je netko izabrao da odlučuju o dubrovačkim prilikama, po pitanju očuvanja spomeničke baštine, koji k tome primaju i naknadu.

Iako, treba reći i to, pitanje Orlandovog stupa nije samo pitanje očuvanja nekog spomenika, pitanje je to za Dubrovnik civilizacijskog predznaka. Pitanje je to uz koji se kompletan Dubrovnik, izgleda, nepovratno osramotio. Skladištenje Orlandovog stupa u neki prostor, kako bi se postavila replika dokaz je dugogodišnje nebrige, odnosno nadanja raznoraznih garnitura, kako na čelu Grada, tako i u Ministarstvu kulture, da problem urušavanja ovog spomenika neće zahvatiti baš njih.

Kad je već tako alarmantno, a očito jest, bilo je za očekivati da će se predavanju odazvati većina dubrovačkih vijećnika. Međutim, osim Nikolića nije bilo nikoga od oporbenih vijećnika, ali nikoga niti iz vladajuće koalicije. Nosi to sa sobom barem dvije konotacije koje ne idu u prilog vijećnicima.

Kao prvo, radi se tu o već spomenutoj nebrizi za Orlandov stup, budući da se uz ovo predavanje imalo što i naučiti, napokon shvatiti gdje je to zapelo zbog čega će se ovaj spomenik trebati micati. Kao drugo, stvar je i u političkom amaterizmu. Politika je sva u skupljanju poena, negdje se ubode, negdje se promaši, ali bitno je biti tu negdje uz događanje koje zanima javnost, negdje uz obarač djelovanja. Nije uvijek nužno od svega činiti priču, ne treba oko svega biti težak i naporan, ali treba se pojaviti, pokazati stalnost. I to oko tema koje ne zanimaju nužno neku širu javnosti, a pogotovo po pitanju Orlandovog stupa, gdje je poene ustvari lako i skupiti, kao što to obično i biva kod tema gdje smo svi pomalo krivi.

Ovako, kako se oporbeni političari nisu pojavili, zapravo su dokazali da se predavanju, budući da prestanak svakog rada na sebi označava jednu vrstu predaje. Pak, oni vladajući, kako to i biva, očito su uljuljkani u svom pobjedničkom snu, ne smatrajući da petak popodne treba potrošiti na nekakvo predavanje na temi koja je ionako definirana.

Beskrvnost je, dakle, problem. Bilo bi podnošljivo da je beskrvnost dio vijećničke berbe 2017. godine, onih izabranih na prošlim izborima. Nažalost, beskrvnost je to koja je u Gradu već pustila i sijede te uzročno-posljedično i dovela da nam Orlandov mač uopće i stoji nad glavom.

Ekspertiza iz 2014 podrazumijeva demontažu Orlandovog stupa, sanaciju stupa, pohranu saniranog Orlanda u za to prikladne prostore i postavku replike na mjesto originala, rekla je viša savjetnica za poslove pripreme i nadzora Zavoda za obnovu Dubrovnika Iva Carević Peković na prezentaciji ekspertize o oštećenjima te načinu sanacije Orlandovog stupa. Također, ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda dr.sc. Tajana Pleše kazala je "kako će od početka ili sredine listopada postaviti trajna zaštita oko Orlanda jer smo svi svjesni koliko je Orlando pukao i kako ozbiljno može ugroziti posjetitelje".

Što se tiče ekspertize, kako je objasnila Carević Peković 2013. godine Konzervatorski odjel u Dubrovniku zatražio je od Grada osiguranje novčanih sredstava za hitnu intervenciju na Orlandovom stupu, dok je u srpnju 2014. godine započela izrada ekspertize koja bi dala prijedloge za daljnje postupanje s Orlandovim stupom. U ekspertizi su sudjelovali građevinari Milan Crnogorac, prof.dr.sc. Blaž Gotovac, Grujo Novaković i doc.dr.sc. Josip Galić, povjesničar umjetnosti Ferdinand Meder i konzervator Hrvoje Malinar. Svi oni za zadatak su imali usuglasiti mišljenje kako pristupiti obnovi Orlanda.
ivacarCarević Peković je istaknula kako je ekspertiza pokazala da je do problema s Orlandom došlo zbog kombinacije više faktora, od prevelikog barjaka pa do nepravilno izrađene posljednje obnove 2003. godine.

U svakom slučaju, članovi projektnog tima su se dakle usuglasili kako Orlandov stup treba demontirati i postaviti repliku, ali i kako je prije demontaže potrebno napraviti konsolidaciju kamene strukture postojećeg stupa spomenika kako ne bi došlo do destrukcije stupa prilikom demontaže, transporta i postave u muzejski prostor. Osim što se ovih šest stručnjaka usuglasilo, svaki od njih je dao i svoje izdvojeno mišljenje. Primjerice, mišljenje Hrvoja Malinara izdvaja se među ostalima budući da on smatra kako je sanacija moguća na licu mjesta i kako nema potrebe raditi repliku. On je ustvrdio kako je moguće pukotine očistiti, ispuhati te ubaciti šipke od inox čelika te ih povezati inox ljepilom. Ipak, kako je objasnila Carević Peković, Malinar je potpisao i završnu ekspertizu usuglašenog mišljenja nakon što su ga ostale kolege uvjerile kako bi rješenje koje je on predložio bilo tek kratkotrajno.

Ipak, mišljenje Molinara poslužilo je na današnjoj raspravi kao arhument onima koji nisu da se makne Orlandov stup.
djdrazic- Nitko ne govori o krivo ugrađenoj šipci. Svi to skrivaju. Ukoso je ugrađena šipka, tu je i maltretiranje bloka kamena... No, drago mi je što je gospodin Malinar rekao. Dajte materi dite. Ovo su samo pričice da bi se zamađijalo. Mislim na repliku. On je u lošem stanju, ne smije se naprezati, niti pod razno. Ali, sanirati se može. I jarbol u nikojem slučaju uz njega ne može biti vezan.- rekao je restaurator Đivo Dražić, koji je kazao i da bi se Orlando svakako trebao demontirati i sanirati na to predviđenom mjestu, ali i da treba istražiti sve granice kako da on bude i dalje na Stradunu

Konzervatorica Maja Nodari rekla je da nisu iscrpljene sve mogućnosti.
mnodari1- Svi bi se zakleli da je Stradun od kamena iz 16. stoljeća. Nije. Te su se hodne površine mijenjale, krpalo se. Mislili smo da crkvu sv. Vlaha u Stonu treba srušiti. Istaknuti naši arhitekti su radili novu crkvu svetoga Vlaha. Ovdje se barata tom replikom kao da je to zdravo gotova stvar. Ono, on je pukao i idemo ga zamijeniti. Ja sam izdala rješenje da se zastava skine, koja je bila ogromna pa bi se natopila i bilo je povećanje težine. Skinuli smo zastavu, nećemo loviti vještice sad. Ali, nekako mi se čini neprimjerenim govoriti unaprijed o replici. Protiv sam replike, mora postojati drugi način u 21. stoljeću. Danas imamo ekonomiju doživljaja, serviramo turistima kao da su debili sve na razini djeteta od sedam godina. Pa se može napraviti i kućica za repliku, ali Dubrovnik nije takav Grad. - kazala je Nodari, kazavši da će "konzervatorima biti jako teško donijeti odluku".

Sa svim skupa, doduše dosta uvjerljivo, našalio se arhitekt Dinko Bakulić.
dinkobakulic- Sadašnji Orlando će se pohraniti. Ali, hoće li se pohraniti kakav jest ili će se na njemu još nešto raditi? Za to sam da se ništa ne radi. Neka bude kao kad netko umre pa ga zalede i čekaju 200, 300 godina da se nauka razvije. Pa neka se onda restaurira. A ta replika, to je primitivno, to je kako se radilo prije 700 godina. Idemo napraviti hologram! Nema mrtvaca, pohranjen je i čemu replika, razumiješ. To je kao da se na groblju napravi statua čovjeka koji je umro kad je imao 25 godina. Idemo napraviti hologram. - rekao je Dinko Bakulić, dok se Tea Batinić  nadovezala  zapitavši se kako bi to izgledalo onda s hologramom kad se, recimo, slavi Nova godina.

Pitanje vjeronauka kao predmeta koji se održava u školi aktualizirano je otkako je postalo znano da učenici trogodišnjih strukovnih škola, koji ove jeseni ulaze u pilot-projekt dualnog strukovnog obrazovanja, više neće slušati povijest, biologiju i geografiju. Ovi predmeti, naime, više ne ulazi u općeobrazovni blok, a u kojem se kao izborni predmet nalazi upravo vjeronauk.

Zbog toga ponovo je kroz javni diskurs došlo do teme treba li se vjeronauk, makar kao izborni predmet, predavati u školama ili mu je mjesto u okviru crkava, odnosno vjerskih zajednica. Na pitanje što oni misle o vjeronauku kao predmetu koji se održava u školama za portal Dubrovnikpress.hr odgovorili su gradski vijećnici Grada Dubrovnika Jadran Barač (SDP), Željko Raguž (DUSTRA), Patricija Mage Vidak (DDS), Marko Potrebica (HDZ) i Marina Vučković Matić (HNS).

- Idem tu od osobnog stava. Škola predstavlja javnu ustanovu koja bi trebala davati djeci osnovna znanja i pripremati ih za život. U skladu s tim, vjeronauk je izborni predmet i trebao bi se odvijati u okviru vjerskih zajednica, a škola bi trebala služiti samo za kurikulum mimo ideologija i politike. Djeca koja ne idu na vjeronauk tu su diskriminirana. Događa se da ona čekaju ispred razreda u kojem se odvija vjeronauk, gleda ih se odvojeno... Išao sam na vjeronauk cijeli život, vjera je jedna intimna stvar, ali treba biti izdvojena od javne ustanove kakva je škola. - objasnio je Jadran Barač.

Željko Raguž je za održavanje vjeronauka u školama.
- Tu je sve zapravo propisano Vatikanskim ugovorom vezano za sam vjeronauk. Ključno je što se u Hrvatskoj roditelji učenika pred sam početak godine imaju pravo izjasniti je li žele da im djeca idu na vjeronauk. Tako da ovdje nitko nije na neki način oštećen. pogotovo jer se nalazimo u zemlji s 90 posto katolika. Najbitnije je da je demokracija i da postoji pravo odlučivanja. Imam i ja troje djece, drago mi je da sam imao pravo odlučivanja. Moja djeca idu na vjeronauk i ja sam sretan zbog toga. - rekao je Željko Raguž.

Sličnog mišljenja je i Marko Potrebica.
- Osobno podržavam vjeronauk u školi. Osim što je definiran međudržavnim ugovorom s Vatikanom, mislim da većina naših sunarodnjaka podržava vjeronauk u školama. Ne bih to djeci uskratio jer on što uče na vjeronauku je znanje koje će im dobro doći u životu. Kad moja djeca krenu u školu sa zadovoljstvom ću ih upisati na vjeronauk. - istaknuo je Potrebica.

Pak, Patricija Mage Vidak kaže da nije niti za izričito ne ili da.
- Mislim da bi se trebao smanjiti cjelokupan tjedni broj sati. Mi trenutno imamo dva sata vjeronauka, a jedan sat likovne ili glazbene kulture. Opet sam mišljenja da je važnije vjeronauk pohađati u župama jer se tamo učenicima pruža istinsko iskustvo vjere. A za vjeronauk sam u slučaju kad bi se uvelo opisno ocjenjivanje, drugim riječima da nema zaključne ocjene. Budući da vjeronauk, nažalost pogotovo u srednjim školama, služi za podizanje prosjeka. - kazala je Patricija Mage Vidak.

Važnost Vatikanskih ugovora istaknula je i Marina Vučković Matić.
- Vjeronauk kao izborni predmet je u školama zbog Vatikanskih ugovora. Oni nas obvezuju i u tom smislu moramo poštovati potpisano. Osobno smatram kako je sloboda vjeroispovijesti nužan dio našeg društva, no trebamo poštivati i izbor svih onih koji nemaju religijska uvjerenja. Mislim kako bi, uvažavajući sve te činjenice bilo primjerenije religijsko obrazovanje ostaviti za vjerske prostore. Možda je sazrio društveni trenutak u kojem bi se šire građanstvo na referendumu izjasnilo o Vatikanskim ugovorima, pa posljedično tome i pitanju vjeronauka u školama. - zaključila je Marina Vučković Matić.

Ponedjeljak, 24 Rujan 2018 19:05

Drugarice Blaženka mi ti se kunemo

Red pjesmica, red aplauza - tako bi se mogao opisati današnji posjet ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak Osnovnoj školi Ivana Gundulića. Naime, došla je Divjak provjeriti kako to u gruškoj školi funkcionira s provođenjem eksperimentalnog programa Škola za život.

Sve to sličilo je na kakve socijalističke prilike i neprilike, dakle uz vječnu potrebu sviđanja časnom gostu. Nekoć se tu radilo o Josipu Brozu Titu i raznim funkcionerima, poslije o nekim drugim vođama, kako na državnom tako i gradskom nivou, a danas evo o Blaženki Divjak. Sutra će riječ biti opet o nekome novome. Sve to skupa malo je anakrono uz pojam famozne kurikularne reforme od koje se očekuje da kao dekretom promijeni ne samo metodiku učenja već i učeničke poglede na svijet.

Dok ministrica Divjak govori o važnosti reforme, redom pjesmica i redom aplauza u OŠ Ivana Gundulića zapravo se djecu odučava od bilo kojeg oblika individualizma, istinskog bastiona ljudske slobode, uz koji čovjek jedino samo može sačuvati sebe. Jer, uistinu, čovjek koji nije spreman biti mobiliziran od "bogova proizvodnje", koji se mršti, negoduje i ostrašćeno reagira, ima s čim i razmišljati.

Kad se djecu od malih nogu poreda da recitiraju i pjevaju, uči ih se kako da se kolektivno svide damama i gospodi u prvim redovima, valjda kako bi bili na njihovu sliku, odnosno priliku tobože uglednih članova društva.
Samo društvo nažalost u nijednom trenutku nije nadišlo taj socijalistički princip ove zablude uz koju se ustvari uči jednoumlje, gdje je jedina izvjesnost da će čovjek, na svom putu ka "četiri crno obojane daske gdje kraljevi i hulje u isto bulje", istinski rijetko dotaknuti život na sistemu sloboda kroz otklon od nejakih riječi, mlitavih pogleda te rigidnosti svih vrsta.
bdivjakKad se već slavljenički govori na višim razinama od 1945. naovamo niti za zeru nisu promijenili, što redovito čini da čovjek slušajući ih, ako nije budala, osjeća zatečen i kriv jer se ne može jednostavno izdvojiti iz mase, bilo bi lijepo kad se barem na ovim nježnim nivoima dječjih odrastanja ne postupa po grubom principu jednih te istih špranci.

Jer, osloboditi većinu učenika nastave, kako bi oni danas Blaženki Divjak spjevali pjesmice, u potpunoj je nesuglasju s onim što ta Divjak i njena savjetnička karavana propagira uz inzistiranje na ovoj reformi.

Na koncu, ispada samo da se isprepliću maštanja i ideje, a da se sve skupa bezvremenski događa, kao u vrijeme koje je odavno prošlo ili u vrijeme koje tek dolazi. Godine dolaze i odlaze, dok očito još uvijek samo stojimo u mjestu, klanjajući se nekoć funkcionerima Josipa Broza, a danas Blaženki Divjak.

Dok je tako, dok je prazna poza i izlišni protokol i dalje u prvom licu množine, drugarice Blaženka mi ti se kunemo da famozna kurikularna reforma, uz sav svoj sjaj neće biti ništa drugo nego savršeni dekor iluzije da će se uistinu nešto promijeniti.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak posjetila je danas Osnovnu školu Ivana Gundulića povodom prvih mjesec dana eksperimentalnog programa Škola za život.

Ministrica Divjak ovom prigodom susrela se s ravnateljicom škole Vedranom Elez, učiteljima i učenicima. 
- Zadovoljstvo mi je vidjeti dječja radosna lica. Ova Škola za život znači ta nasmijana lica. Kad ste u školi jako je važno da idete radosno u školu, ali i doma iz škole. Dakle, da je ta škola dio jednog važnog perioda u vašem djetinjstvu, koja će vas opskrbiti ne samo znanjima nego kad se jednom osvrnete na svoje školovanje da znate da vas je dobro opskrbila za život. - rekla je Divjak.

- Nije samo potrebno znati koji je glavni grad Poljske, nego da znate kako ćete pristupiti problemu, kako ga riješiti. I to ne samo sami nego s drugima, u smislu suradnje. - kazala je učenicima ministrica Blaženka Divjak.

Učenicima se obratila i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić koja je rekla da "Grad Dubrovnik ima veliku obavezu poboljšati obrazovanje te da na tome vrijedno radi kao bi učenicima omogućili bolji standard školovanja".

Nakon priredbe te obilaska učenika prvog razreda, ministrica Divjak održala je sastanak s mentorima i učiteljima s kojima je razgovarala o izazovima i iskustvima prvih mjesec dana provedbe eksperimentalnog programa.

V.Salvia

U sklopu Dana kulturne baštine 2018., projekt Future Epics predstavljen je u Festivalskoj palači. Naime, Dubrovačke ljetne igre suorganizator su ovog kulturno umjetničkog projekta, kojega je predstavila glasnogovornica DLJI Karla Labaš, kazavši kako se on " baviti novim pristupima kulturnoj baštini kroz dekonstrukciju postojećih narativa određenih povijesnih razdoblja te reinterpretaciju kroz suvremenu izvedbenu umjetnost".

Radi se o projektu specifičnom po tome što će DLJi za njegovo provođenje dobiti 200 tisuća eura, kroz program Europske unije "Kreativna Europa" – potprogram Kultura,a po natječaju "Europski projekti suradnje – potpora za projekte Europske godine kulturne baštine 2018", na koji su se DLJI prijavile krajem prošle godine. Čini to DLJI prvom dubrovačkom ustanovom u kulturi koja kojoj je odobreno sufinanciranje iz navedenog potprograma Kreativne Europe.

- Ovim smo projektom htjeli otvoriti prostor za nove mlade publike. Projekt se bavi povezivanjem kulturne baštine i drugih, kreativnih sektora. Uz projekt je cilj stvoriti kazališnu predstavu koja će se temeljiti na istraživanju fokusiranom na razdoblje renesanse i baroka u Dubrovniku. Premijerno će se prikazati i tri produkcije na Igrama 2020. godine. Također, organizirat ćemo "kreativni lab" za scenografe s fokusom na ambijentalno kazalište te trodnevni simpozij o budućnosti ambijentalne izvedbe. Aktivno ćemo sudjelovati i na radu na novoj web platformi. - rekla je Labaš.

- Mi uz ovaj projekt želimo istraživati s načinima kako kulturna baština može biti inspirativna za nove izvedbene forme. To je prostor kojega otvaramo za mlade umjetnike i mladu publiku. - navela je Karla Labaš.

Vodeći partner na projektu je Fondacija Heartefact iz Beograda. Partneri na projektu dolaze još iz Švedske i Španjolske.
dljifutureUnatoč činjenici da je ovo prvi put da je neka dubrovačka ustanova u kulturi povukla novčana sredstva iz EU, nažalost odaziv publike, odnosno svih onih iz dubrovačkog kulturnog sektora koje bi ova priča trebala zanimati u potpunosti je izostao.

V.Salvia

U suradnji Dubrovačkih muzeja i Etnografskog muzeja Split izložba o kulturi masline i maslinovom ulju otvorena je u petak. Autorice izložbe su Ida Jakšić i Ivana Vuković iz Etnografskog muzeja u Splitu.

Cjeline obrađene na ovoj izložbi obuhvaćaju pregled osnovnih sorta, zatim berbu, transport i pohranu maslina do njihove prerade „na malo“ te u uljarama, kao i običaje i vjerovanja vezana uz maslinu.

- Maslinarstvo nije dosad bilo obrađivano u stoljetnoj tradiciji Etnografskog muzeja Split. Neposredni povod nastanka izložbe bio je osmi Međunarodni simpozij maslinara, najveći svjetski skup te vrste, koji je održan u Splitu krajem 2016. godine. Kroz povijest su se na našem podurčju smjenjivali periodi procvata i zamiranja maslinarstva ovisno o društvenim prilikama. Ova dugovječna, izdržjiva i skromna biljka trajno nam je stajala na raspolganju kao izvor topline i svjetlosti te je uz vinovu lozu u prošlosti umnogome uvjetovala i egzistenciju lokalnog stanovništva. - rekla je Ida Jakšić.

Izložbu je otvorila članica Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja Martina Velić, a u otvaranju izložbe sudjelovala je i voditeljica Etnografskog muzeja Dubrovačkih muzeja Barbara Margaretić koja je zahvalila Etnografskom muzeju Split na suradnji.

Izložba će ostati otvorena do 22. listopada.

[youtube url="https://youtu.be/Sx56ahD593g"]

V.S.

Županijska organizacija SDP-a Dubrovačko-neretvanske županije i Gradski odbor SDP-a Dubrovnik predložit će da se u škole kojima je osnivač Županija dubrovačko-neretvanska, ali i one kojima je osnivač Grad Dubrovnik uvede predmet građanski odbor i obrazovanje. Više o inicijativi rečeno je na konferenciji za novinare na kojoj su sudjelovali predsjednik županijskog SDP-a Krešimir Kuran, predsjednik dubrovačkog SDP-a Jadran Barač te članovi županijskog SDP-a profesorica Silvija Pećanac Bačić, učiteljica Marija Šegedin te profesor Ivan Plantić.

- Taj projekt kao izvannastavna aktivnosti je krenuo od Grada Rijeke. Sad su se uz cijelu Primorsko-goransku županiju i Istarsku županiju projektu priključili i Grad Sisak te Grad Osijek. Mi ćemo predložiti na sljedećoj sjednici Županijske skupštine da se nađe točka o uvođenju ovog predmeta. Bitno je reći da ovaj predmet, kojega bi onda DNŽ trebala ponuditi školama kojima je osnivač, nije obavezan. Sami bi školski odbori i učiteljska vijeća odlučili hoće li uvesti tu aktivnost za učenike petih i šest razreda, kao uostalom i sami roditelji i djeca. Za škole to ne bi bio trošak jer bi DNŽ trebala snositi organizacijski i financijski dio na svojim leđima. Ali, i za DNŽ ne bi trebao biti prevelik trošak, Grad Rijeka je osigurala resurse za provođenje aktivnosti i daje ih besplatno jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Uz ovaj predmet djecu učimo njihovim pravima i obavezama, ali i solidarnosti. - kazao je Kuran.

- I mi ćemo ovu inicijativu predložiti na nekoj od sljedećih sjednica Gradskog vijeća. Odgoj i obrazovanje jedna je od temeljnih vrijednosti, ugroženo je od strane politike i vjersko-ideoloških grupacija koje nastoje ugroziti osnovne civilizacijske vrijednosti. Odgoj je jedan od najvećih izazova i nužne su promjene. Odgoj i obrazovanje ne smiju biti predmetom politike. - rekao je Barač.

Učiteljica Marija Šegedin kazala je kako se uz ovaj predmet djeca uče kako biti odgovorni građanin. Dodala je kako postoji priručnik prema kojemu se radi, autorice Lane Golob, naznačivši kako je on jako koristan i prepun zanimljivih tema. Profesorica Silvija Pećanac Bačić poručila je kako mladi moraju postati aktivni i odgovorni članovi društva te biti sposobni djelovati za opće dobro demokratske vrijednosti, a što se, smatra ona, može lakše ostvariti uz uvođenje ovog predmeta.

Profesor Ivan Plantić objasnio je kako je učinjeno istraživanje nad djecom koja su pohađala građanski odgoj te onom koja ga nisu pohađala. Istaknuo je kako su njihovi stavovi startno po određenim životnim pitanjima bili gotovo jednaki. Po završetku pohađanja grašanskog odgoja, pojasnio je Plantić, "razlike o određenim životnim stavovima bile su vidljive".

Predsjednik županijskog SDP-a Krešimir Kuran i predsjednik dubrovačkog SDP-a Jadran Barač na današnjoj konferenciji za novinare prokomentirali su stanje u SDP-u. Podsjetimo, u ponedjeljak je održan sastanak Kluba zastupnika SDP-a i Predsjedništva te stranke, a uz koji je dobar dio SDP-ovaca tražio od predsjednika Davora Bernadića da se povuče s čela stranke. Kako je on to odbio učiniti, turubulencije unutar stranke dodatno su se pojačale te su još češći javni istupi članova koji od predsjednika traže ostavku. Također, zbog ishoda sastanka iz stranke je izašla i dugogodišnja članica Milanka Opačić.

- Govorim u svoje osobno ime, a ne u ime županijskog SDP-a. Nezadovoljan sam situacijom koja se događa i s rejtingom stranke. Ali i sadržajem, tj. neadekvatnim i nedovoljno dobrim sadržajem kojeg SDP pruža građanima oko rješavanja njihovih problema. Ne služi nam na čast ova situaciju. Neke kolege možda ne vide snagu u SDP-u pa će napustiti stranku, svaka stranka prolazi turbulencije, naše su malo veće. Ponavljam, nemamo dovoljno dobar sadržaj, odnosno nedovoljno ga dobro artikuliramo. Nadam se poboljšanju te situacije. - rekao je Kuran, dodajući da će županijski SDP ima kvalitetno članstvo i da će u budućnosti dati šansu i novim licima.

Predsjednik dubrovačkog SDP-a Jadran Barač kazao je kako se ne može bježati od problema.

- Smatram da mi koji gajimo socijaldemokratske ideale trebamo ostati u stranci i boriti se za njena načela. Jasno, prikupiti kvalitetne i nove kadrove. Krizom u SDP-u gubi cijela politička scena. Nije pitanje hoće li SDP biti dobar po anketama, a oko čega se SDP-u rugaju premijer Andrej Plenković ili naš gradonačelnik, nije tematika je SDP popularan... Problem oko korupcijske čeljusti HDZ-a, a ovom krizom idemo u jednostranačje i nikome nije u interesu da je SDP razoren i opustošen. - zaključio je Barač.

V.Salvia

U jednom od obračuna, u zadnje vrijeme brojnih, kako sam kaže, sa sistemom, pri čemu misli na kulturna izdvajanja, predsjednik Dubrovačke stranke Željko Raguž okomio se i na Kinematografe Dubrovnik. Raguž Kinematografima zamjera premalenu posjećenost te je tako na jednoj od sjednica Gradskog vijeća rekao kako se "tu ljudi zimi dolaze ugrijati, a ljeti hladiti". Hoće reći, zapravo, da samo održavanje kino dvorana, u ovom slučaju grijanja i hlađenja više košta nego nego što se može utržiti filmskim projekcijama. No, kakvo je uistinu poslovanje Kinematografa Dubrovnik?

Na upit portala Dubrovnikpress.hr koliko su posjeta Kinematografi Dubrovnik zabilježili u prvih osam mjeseci 2018. godine odgovorio je ravnatelj ove javne ustanove u kulturi Grada Dubrovnika Nikša Konsuo.

"U prvih osam mjeseci naša Ustanova je zabilježila preko 30.000 posjetitelja na svim događanjima u našoj organizaciji ili suorganizaciji (filmske projekcije, koncerti, predstave, te ostala kulturna događanja)." - stoji u odgovoru Nikše Konsua.

Pak, na pitanje koliko je ukupno ulaznica prodano za filmske projekcije te koliko iznosi prihod od istih, Konsuo je odgovorio:
"U prvih 8 mjeseci naša Ustanova je zabilježila prodaju od 18.984 kino ulaznice, a prihod od istih je 474.984,00 kn. Svakako treba uzeti u obzir kako je dio prihoda od ulaznica naplaćen na blagajnama naših kina, a dijelom kroz opće prihode Grada Dubrovnika koji pokrivaju troškove povlaštenih kino ulaznica (0 kn - stanovnici stare gradske jezgre, 0 kn - studentske iskaznice, 10 kn - korisnici mjesečne pokazne karte JP Libertas Dubrovnik)." - stoji u odgovoru Konsua.

Što se tiče koncertnih nastupa u kinu Slavica, Konsuo je napisao da su ovog ljeta nastupili Vatra, Divanhana, Zorica Kondža i The Frajle te je prodana 1081 ulaznica, odnosno ostvaren je prihod od 117.360 kuna.

Kako bi se brojke mogle staviti u određeni kontekst, portal Dubrovnikpress.hr pitao je ravnatelja Konsua i podatke o ukupnom rashodu Dubrovačkih kinematografa te ukupnom prihodu kao i koji iznos od toga je prihod od Grada Dubrovnika.

"Zbog nekompletiranja financijskih izvješća za razdoblje koje tražite, šaljemo vam podatke za prvih 6 mjeseci. U prvih 6 mjeseci 2018. godine Ustanova je ostvarila prihode u visini od 1.538.807,00 kn; od toga opći prihodi od Grada Dubrovnika iznose 1.142.109,00 kn. Rashodi u istom razdoblju iznose 1.526.473,00 kn." - piše u odgovoru Nikše Konsua, u kojemu se još navodi kako Ustanova trenutno broji 14 zaposlenika te je u prvih osam mjeseci za njihove plaće izdvojeno 850.498 kuna.

Iz ovih brojki, razvidno je da Kinematografi Dubrovnik, kao uostalom i druge ustanove u kulturi, ne bi mogli funkcionirati bez proračunskih sredstava. No, za razliku od ostalih ustanova u kulturi Kinematografi bi ipak mogli i trebali biti profitabilniji nego što jesu, odnosno, da prema podacima iz prvih šest mjeseci, u prihodima imaju veći udio vlastitih sredstava umjesto da gotovo 75 posto prihoda dobivaju iz gradskog proračuna, makar i s pribrojanim prihodima kao naknadom za ulaznice građana koji u kino odlaze besplatno.

Da se Kinematografi Dubrovnik ne bave i prikazuju uglavnom filmove koji bi komercijalno mogli biti isplativi, možda bi se moglo i govoriti o opravdanosti tolikog izdvajanja sredstava iz proračuna. Ipak, dok je glavnina programa temeljena na hollywoodskim filmovima koji bi trebali biti komercijalno isplativi, teško je naći opravdanje da se ne može bolje, posebice dok konkurencija u privatnim kinima od ulaznica živi i pokazuje da se ipak može.

Stranica 7 od 141

banner70dlji250 1

fabrio banner 250 2019

aerodrom250

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019