Prikazujem sadržaj po oznakama: pile

S obzirom da više nema novih zaraženih niti umrlih, mjere se trebaju u potpunosti ukinuti. - istaknula je jedna od organizatorica prosvjeda protiv mjera za suzbijanje pandemije korona virusa Lana Šegetin danas na Brsaljama.

Prosvjednici su istaknuli kako se mjerama krše njihova i prava drugih građana na slobodu kretanja, rada, govora i odlučivanja.

Lana Šegetin tvrdi kako su mjere prestroge i da nisu bile potrebne tako stroge mjere koje su srušile ekonomiju.

dm

Objavljeno u Aktualno

Kada je 1889. godine završena izgradnja Eiffelovog tornja u povodu Svjetske izložbe, ta intervencija u prostoru izazvala je veliki otpor javnosti. Zgražajući se na toranj, novelist Guy de Maupassant jeo je redovno u restoranu na njegovom vrhu, jer je, govorio je on, to jedino mjesto u Parizu s kojeg se sam toranj ne vidi. Kada je stotinu godina kasnije, 1989. godine, završena izgradnja staklene piramide ispred Louvrea, koja je ulaz u muzej, nazvana je sramotom, a čak 90 posto Parižana smatralo je takvom.

Daleko od toga da se rad arhitekta Igora Franića, autora „Kocke mora”, spomenika braniteljima na Pilama, može uspoređivati sa spomenuta dva djela, no okolnosti postavljanja/izgradnje su slične, a ishod suprotan. Vizure Pariza danas je teško uopće zamisliti bez Eiffelovog tornja, a za Louvre se danas govori kako je jedini muzej na svijetu u koji se ulazi kroz umjetničko djelo. S druge strane Franićeva „Kocka mora” je uklonjena, a mogla je postati i nešto više od „spomenika palim Windowsima”.

NAKARADA KAO SPOMENIK, ALI KAO INSTALACIJA "KOCKA MORA" JE ZAŽIVJELA U PROSTORU

Nesumnjivo da je Franićev spomenik braniteljima nakaradan, ali ne kao intervencija u prostoru, ne i kao arhitektonsko, umjetničko djelo ili instalacija, već samo i jedino kao ono što predstavlja – spomenik braniteljima.

Autor govori kako projekt nije dovršen, te da bi tek cjelokupnim uređenjem platoa Pila, kako je bilo predviđeno, on dobio svoj puni smisao. No, zapravo, „Kocka mora” ni tada ne bi dobila svoj smisao kao spomenik braniteljima, ali njen smisao kao instalacije, intervencije u prostoru koja je u suprotnosti sa svojim kamenim okruženjem, spoj tradicionalnog i modernog mogao je zaživjeti.

Uostalom, „Kocka mora” i jest zaživjela, nebitno je li to na način da ona bude ogledalo na kojem se popravlja frizura prije odlaska na Stradun ili mjesto sastanka, ona je dobila svoju ulogu, makar ona i ne bila onakva kakva je prvotno zamišljena – kao mjesto pijeteta poginulim braniteljima.

KOMPROMISOM JE SAM AUTOR PRIZNAO PROMAŠENOST KONCEPTA KAO SPOMENIKA

Koliko je zapravo koncept „Kocke mora” kao spomenika branitelja bio besmislen govori i sama činjenica da je autor pristao na kompromis s tadašnjom gradskom vlasti, a pod pritiskom braniteljskih, odnosno veteranskih udruga te, iako tako nije bilo predviđeno, na samu „kocku” naknadno uvrstio križ i hrvatski grb, dakle da bi „kocka” prosječnom konzumentu vizualnog doživljaja na Pilama nečim uopće pokazivala kako je riječ o spomeniku. Ni to nije bilo dosta da bi se „Kocka mora” mogla doživjeti kao spomenik braniteljima pa je na zidiću u pozadini dodan i natpis uklesan u kamenu, „Braniteljima Dubrovnika kao znak trajnog sjećanja i vječne zahvalnosti”, posprdno nazvan guzosjedom, jer se nalazi točno u razini stražnjice.

Samim tim kompromisom uvrštavanja dodatnih elemenata autor je priznao promašenost vlastitog koncepta kao spomenika, u najmanju ruku nedosljednost i manjak odlučnosti da brani svoje djelo, ako je ijedno umjetničko djelo uopće potrebno braniti. Stoga je cinično kada autor zamjera gradskoj upravi uklanjanje njegova djela jer se time navodno krše njegova autorska prava. On se djela, u umjetničkom smislu, u biti odrekao u onom trenutku kada je pristao na kompromis, jer kod samostalne umjetnosti kompromisa nema, a dodavanjem križa i grba „Kocka mora” prestala je biti samostalni rad i zapravo je postala rad skupine autora, „umjetnika”, s jedne strane Igora Franića, a s druge strane gradske uprave i udruga veterana Domovinskog rata.

SAMOSTALNI ILI RAD SKUPINE AUTORA?

Sve i da je „Kocka mora” ostala autorov samostalni rad, pitanje je koliko daleko se može ići u obrani autorskih prava. Rad i djelo su naime plaćeni, vlasnik djela nije više autor Igor Franić. Ono o čemu Franić danas i prethodnih godina govori, kada se žali na kršenje autorskih prava, jest slično tome kao da kupite neku skulpturu i postavite je doma u hodnik, jednog dana odjednom vam se više ne sviđa pa ju odložite u podrum gdje je nitko ne vidi, a umjetnik od kojeg ste je kupili zaključi da ste time prekršili njegova autorska prava.

U konačnici, kompromis i beskompromisnost, a ne značaj tih djela i njihova uloga u svjetskoj arhitekturi i umjetnosti, što je, kako je već napisano, neusporedivo, osnovna je razlika između Eiffelovog tornja, piramide u Lovureu i „Kocke mora”, kao i odnos građana prema tim djelima.

ONO ŠTO NISU RAZUMJELI NI ŠUICA, NI AUTOR NI DIO GRAĐANA

Jesu, Parižani su se pobunili i protiv Eiffelovog tornja i protiv piramide, a u primjeru potonje otišli su toliko daleko da su zbijali šale na račun tadašnjeg francuskog predsjednika Mitterranda, koji je bolovao od karcinoma, navodeći kako želi biti prvi francuski faraon i pokopan u piramidi. Autor piramide Ieoh Ming Pei bio je s druge strane beskompromisan, a sami Parižani, kao ni tadašnji ministar kulture Jack Lang, koji je projekt i podržavao, od autora kompromis nisu ni tražili. Parižani naime samo i jednostavno – piramidu nisu željeli, ne da je nisu željeli izmijenjenu, nego je nisu željeli nikako i to je legitimno, a nelegitimno bi bilo da su ulazili u izmjene umjetničkog koncepta, jer riječ je o autorskom djelu. Ustrajnošću autora i vlasti Parižani danas imaju još jedan simbol koji dodatno daje na značaju njihovom gradu i francuskoj kulturi i umjetnosti.

To je ono što nisu razumjeli ni Dubravka Šuica, ni članovi veteranskih udruga ni sam autor „Kocke mora” Igor Franić koji danas tako gorljivo brani svoja autorska prava po kojima se sam kompromisom olakšao, a u konačnici ni dio samih građana.

Dapače, Dubrovčani su, zajedno sa svojom vlašću iskazali ogromnu dozu malograđanštine - tri puta. Prvi put kada se ulazilo u sam autorov koncept, drugi put kada je „Kocka mora” prepuštena propadanju i treći put kada je na oduševljenje svekolike javnosti uklonjena.

JE LI POSTOJALA DRUGA ŠANSA?

Ne samo da, za razliku od Dubrovčana i njihove vlasti, Parižani nisu od autora zahtijevali izmjene koncepta, već na koncu, kada su djela završena i unatoč protivljenju ostala trajno u prostoru, Eiffelov toranj nije prepušten propadanju i ruzini, a staklene površine piramide u Lovureu redovno se glancaju. O tome da nitko ne zahtjeva uklanjanje Eiffelovog tornja ili piramide, zar je potrebno uopće govoriti.

Koliko god pretenciozno bilo uspoređivati neusporedivo, Eiffelov toranj, piramidu i „Kocku mora” proporcionalno tome, umjesto da ju se proglasi opasnom za prolaznike, nepretenciozno je zaključiti kako je, uz odgovarajuće održavanje (pa zaboga, i umjesto „palih Windowsa” postoji Linux), „Kocki mora” mogla biti pružena i druga šansa, ne kao spomeniku braniteljima, već kao instalaciji u prostoru, intervenciji modernog u tradicionalnom, makar i kao ogledalu ili mjestu sastanka, umjetničkom djelu koje samo po sebi nije nakaradno do trenutka kada nema suvišni grb i križ, ne zato što su to grb i križ, već zato što onakvom konceptu, kakvog je autor uostalom i zamislio, jednostavno vizualno ne pripadaju.

SUVIŠNO JE OČEKIVATI VIŠESLOJNOST OD UČMALE SREDINE

No, od učmale dubrovačke sredine, neopravdano uvjerene da je višeslojna, a u isto vrijeme smatra kako je kamen jedina prava vrijednost, možda je suvišno očekivati takva promišljanja. U takvoj sredini neki novi spomenik, arhitekt ili umjetnik nužno će dobiti podršku u javnosti jedino ako bude riječ o kamenu, eventualno bronci, u učmaloj dubrovačkoj sredini, neopravdano uvjerenoj da je kozmopolitska, obavezno s peču križa, jer za Hrvatsku su valjda ginuli jedino katolici.

Bilo bi lijepo zaključiti kako će Dubrovnik 21. stoljeća u svom četvrtom ispitu na istu temu, spomeniku braniteljima, dobiti priliku dokazati ili opovrgnuti da je malograđanska sredina, dokazati svoju višeslojnost, kozmopolitsko ozračje, no nažalost, nekako logičniji zaključak je da takvu priliku neće imati tko ni prepoznati.

Objavljeno u Aktualno
Petak, 24 Travanj 2020 20:43

Ovako Pile izgledaju bez „Kocke mora”

Dok još uvijek traje pandemija korona virusa, a građanima je i dalje preporučeno da stoje doma, Pile lagano poprimaju novi izgled.

No, osim što se postavlja novi pločnik, u međuvremenu je najveća promjena uklanjanje spomenika braniteljima „Kocke mora”.

A kako Pile izgledaju bez „Kocke mora”, iako se naravno većina Dubrovčana itekako sjeća toga, pogledajte u foto prilogu.

dm

Objavljeno u Aktualno

Spomenik braniteljima na Pilama u jako je lošem stanju i predstavlja opasnost za prolaznike te je stoga odlučeno da se spomenik demontira, objavio je danas Grad Dubrovnik na svojim službenim stranicama.
 
„Prilikom vizualnog pregleda spomenika uočeno je kako je dio konstruktivnih elemenata u jako lošem stanju te da to predstavlja opasnost za prolaznike. Kako bi se izbjegle eventualne nesreće, odlučeno je da se spomenik demontira i potom sanira. I sami prostor ispred spomenika također je u lošem stanju te će i on biti saniran i to tako što će biti popločan kamenim pločama.” - naveli su iz gradske uprave.
 
Očekuje se da će demontaža spomenika biti završena do kraja tjedna, a radove na demontaži, vrijedne 106.250 kuna s PDV-om, izvodi tvrtka Quelin koja je sudjelovala i u njegovom postavljanju.
 
„Cilj ove gradske uprave je da se, putem dijaloga sa svim braniteljskim udrugama, postigne dogovor o novom, trajnom, spomeniku braniteljima, a koji će odavati poštovanje prema svima onima koji su dali svoje živote za Grad ili su to svojim sudjelovanjem u Domovinskom ratu bili spremni učiniti. Pozicija trajnog spomenika branitelja će ostati na Pilama i o tome postoji konsenzus svih braniteljskih udruga. Isto tako, nakon sanacije sadašnjeg spomenika, o njegovoj  budućoj mikrolokaciji gradska će uprava odlučiti u dogovoru s braniteljskim udrugama.” - navode iz Grada Dubrovnika.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Budućim sustavom naplate na Pilama više nema naplate direktno na licu mjesta. Vi morate platiti unaprijed. Dakle, ne postoji čak niti mogućnost da budete dužni za parking. Ja se nadam da će taj sustav kamera i svega ostalog što je važno za provedbu svega ovoga biti postavljen, negdje sredinom travnja. - kazao je danas gradonačelnik Mato Franković na konferenciji za novinare s temom naplate i dugovanja za zaustavljanje autobusa na Pilama.

- Kad prođete Ilijinu glavicu ako niste kupili ili nemate neki razlog za prolazak automatski vas se tereti deset tisuća kuna plus dvije tisuće kuna odgovornoj osobi. Ali ne tereti se agencija nego vlasnik autobusa. Prije su se teretile agencije, sada teretimo vlasnika autobusa koji će, naravno, prilikom registracije morati imati izmirene račune. - rekao je gradonačelnik.

- Bit će sustav puno uspješniji, a ono što je najvažnije je činjenica da ćemo mi konačno znati kojim danom nam dolazi koliko autobusa, znat ćemo kako rasporedit, znat ćemo kako upravit cijelim sustavom Pila. Uveli smo i priču vinjeta, različitih tipova vinjeta, koje će biti online, dakle virtualne sve i koje će omogućavati onda i hotelima da im gosti normalno dolaze, a da ih se ne kazni prolaze Ilijinu glavicu, i Žičari i svim ostalim gospodarskim subjektima koji posluju na području oko povijesne jezgre, a koji ne dolaze direktno na Pile nego idu na neku drugu lokaciju. Dakle omogućili smo online da se takvi upišu, zabilježe i da ih se onda ne kazni. - kazao je Franković.

Gradonačelnik je potvrdio i ono što je bilo očito već samom najavom izgradnje parkinga na Pobrežju sa 600 mjesta.

- Sustav javnog prometa je vrlo važan radi smanjenja prometa oko Grada Dubrovnika i činjenica je da ćemo se mi sve više i više oslanjati upravo na javni gradski prijevoz Libertasa. Vrlo skora budućnost nam donosi sljedeće... Da ćemo mi nakon izgradnje park n' ride sustava na Pobrežju u potpunosti zabraniti dolazak turističkim autobusima na Pile. Oni će dolaziti u budućnosti na Pobrežje, gore će se parkirati, ti gosti će biti obvezni ukrcat se u javni gradski prijevoz koji će ih dovesti na Pile i na takav način ćemo smanjiti broj dolazaka autobusa na Pile. Na Pilama će biti zona isključivo i jedino za javni gradski prijevoz. - zaključio je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Objavljeno u Aktualno

Vodovod Dubrovnik i u 2020. godini nastavlja s aktivnostima na poboljšanju vodoopskrbnog sustava i sustava odvodnje otpadnih voda na području Grada Dubrovnika, a posebice u povijesnoj jezgri. Tako su djelatnici Vodovoda danas zamijenili i drugi crpni agregat u kanalizacijskoj crpnoj stanici Pile.

- Sredinom 2018. godine zamijenili smo prvu pumpu u toj crpnoj stanici novim tipom pumpe kako bi probali svesti probleme s preopterećenjima uzrokovanim velikim količinama masnoća, pijeska i ostalog materijala poput maramica, a koje smo do tada svako malo imali, na najmanju moguću mjeru. S obzirom da se taj uređaj pokazao jako dobrim tijekom testnog perioda, sada smo zamijenili i drugu pumpu. – rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić te dodao kako će ovi radovi doprinijeti većoj pouzdanosti i sigurnosti rada ovog sustava.

Ovu, oko 350 tisuća kuna vrijednu investiciju, Vodovod je financirao vlastitim sredstvima.

- Ova investicija bila nam je iznimno bitna, budući su upravo Pile na neki način ogledalo našeg grada, posebice jer tuda većina naših posjetitelja dolazi u povijesnu jezgru. Stoga smo se odlučili probati s novom vrstom tehnologije zaustaviti do tada česta preopterećenja izazvana iznimno velikim količinama materijala koje bi kroz sustav mješovite odvodnje nanijele jake kiše, i to se pokazalo kao dobra odluka. – rekao je Matušić, uz opasku kako je ovo ipak tek manji dio radova koje Vodovod trenutno izvodi na cijelom području kojim upravlja, od Duboke Ljute do Stona, a sve kako bi dugoročno poboljšali uvjete vodoopskrbe i odvodnje.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Ponedjeljak, 27 Siječanj 2020 13:19

Spomenik braniteljima s Pila seli na groblje Dubac?

Svako malo na sjednici Gradskog vijećnika postavi se pitanje što sa spomenikom braniteljima na Pilama, odnosno na koju ga lokaciju izmjestiti. No, prvi put se dogodilo da je netko od vijećnika, u ovom slučaju Krešimir Marković (HRAST) predložio da se on izmjesti na novo groblje na Dupcu, kad ono bude gotovo. Ta se ideja gradonačelniku Matu Frankoviću itekako svidjela.

- Ovo je sjajan prijedlog. Ideja je odlična. Izmještanje spomenika na groblje Dubac ničim ne bi trebalo uzrokovati probleme, a sa sustavom koji taj spomenik ima mogu se puštati fotografije kao prisjećanja na veliku žrtvu koju je Grad dao. - kazao je Franković, istaknuvši kako Pile nisu primjerena lokacija za onakav spomenik.

- Nije primjereno da je ovakav spomenik na Pilama, ali imamo pravni problem i angažirali smo vještaka kako bismo pronašli rješenje da izađemo iz problema, a da ne srušimo spomenik nego da ga razmontiramo i premjestimo na drugu lokaciju. Puno smo pričali o novoj lokaciji, ali još nije predloženo da se on izmjesti na groblje Dubac i mislim da je to odlična ideja i pravo i primjereno mjesto za spomenik. - rekao je Franković.

Objavljeno u Aktualno
Četvrtak, 02 Siječanj 2020 11:03

Na Pilama: Motociklist teže ozlijeđen

U jučerašnjoj prometnoj nesreći koja se oko 16:30 sati dogodila na Pilama teže je ozlijeđen 36 - godišnjak.

Naime, on prilikom uključivanja u promet s parkirališnog prostora motociklom dubrovačkih registarskih oznaka, nije propustio osobno vozilo BiH nacionalnih oznaka kojim je upravljao 28 - godišnji državljanin BiH, a koji je također bio u prekršaju s obzirom da se kretao trakom koja nije namijenjena osobnim vozilima.

Uslijed sudara vozila i motocikla, 36 - godišnji motociklist je pao na kolnik i zadobio teže ozlijede te je, nakon ukazane liječničke pomoći, pušten na kućnu njegu.

dm

Objavljeno u Aktualno

S ciljem omogućavanja veće protočnosti linija javnog gradskog prijevoza putnika s minimalnim odstupanjima od voznog reda te neometanog korištenja autobusnih stajališta za ukrcaj i iskrcaj građana Grada Dubrovnika i njegovih posjetitelja uvedena je zabrana prometovanja taksi vozila Ulicom branitelja Dubrovnika iz smjera Doma zdravlja prema Pilama.
 
Sukladno prometnoj signalizaciji koja je bila postavljena tijekom protekle turističke sezone, Ulicom branitelja Dubrovnika omogućeno je prometovanje vozilima javnog gradskog prijevoza, taksi vozilima i vozilima s posebnom dozvolom. Vrlo veliki broj taksi vozila koji su se koristili ovim smjerom kretanja, od stupanja na snagu Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, autobusna stajališta na Pilama koristili su i za ukrcaj putnika, a dok su prema prijašnjim uvjetima ovim smjerom smjeli samo dovesti putnike na plato Pila.
 
Takvim radnjama znatno je produljeno zadržavanje taksi vozila na autobusnim stajalištima, a čime je usporena protočnost prometovanja autobusa kojima se obavlja komunalni prijevoz putnika te je vrlo često dolazilo do odstupanja od utvrđenog voznog reda.
 
U svrhu rješavanja navedenog problema Grad je pristupio izradi prometnog elaborata te je sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama od Policijske uprave dubrovačko - neretvanske, zatražena prethodna suglasnost za izmjenu prometne signalizacije. Nakon što je PU dubrovačko-neretvanska donijela rješenje kojim se daje suglasnost Gradu Dubrovniku za predložene izmjene, pristupilo se izmjeni prometne signalizacije, a prema kojoj Ulicom branitelja Dubrovnika odnosno smjerom Dom zdravlja – Pile mogu prometovati samo vozila javnog gradskog prijevoza te vozila s posebnom dozvolom.
 
Nadzor nad vozilima koji ne budu poštivali novu prometnu signalizaciju provodit će policijski službenici PU dubrovačko-neretvanske.

DPP

Objavljeno u Aktualno

Kako doznaje Dubrovnikpress.hr, od 1. siječnja taksistima će se zabraniti prometovanje preko Boninova prema Pilama. Problem prolaska taksija preko Boninova na Pile posebno je bio izražen pri dolasku na same Pile gdje su taksisti redovno zauzimali i prostor stanica JGP Libertas te će se ovom odlukom i taj problem riješiti.

Tu informaciju potvrdio je i gradonačelnik Mato Franković jučer na skupu radnika u Libertasu gdje je govorio i o budućoj regulaciji prometa.

Najavio je Franković i novosti oko prometovanja putničkih i izletničkih autobusa preko Ilijine glavice.

Na Ilijinu glavicu se postavljaju kamere i od 15. ožujka svi autobusi koji prođu preko Ilinije glavice bit će zabilježeno, a oni koji ne bi smjeli prolaziti bit će kažnjeni s deset tisuća kuna.

- Dakle, nema više onoga ja ću proći preko Ilijine glavice pa ću iskrcati putnike na Kapelici ili na žičari. Kad si prošao Ilijinu glavicu slikat će te kamera i ide ti kazna deset tisuća kuna. - rekao je gradonačelnik i najavio drugu fazu prometovanja preko Ilijine glavice prema povijesnoj jezgri.

- U prvoj fazi će kamere snimati samo autobuse i kombi vozila, a u drugoj i sve osobne automobile osim onih s dubrovačkim registracijskim oznakama. Znači, u budućnosti samo će građani Grada Dubrovnika moći prolaziti preko Ilijine glavice. - rekao je Franković.

Iako je najavio zabranu prometovanja taksija preko Boninova prema Pilama od 1. siječnja pitanje je treba li prije toga promijeniti i neke gradske odluke. Naime, sjednica Gradskog vijeća održat će se u utorak, a na dnevnom redu zasad nema niti jedne točke koja se odnosi na prometovanje taksi vozila, no još je dovoljno vremena za nadopunu dnevnoga reda posljednje ovogodišnje sjednice.

Inače, gradonačelnik Franković još je u srpnju s predstavnicima taksi udruženja s područja Grada Dubrovnika i sindikata razgovarao o organizaciji taksi prijevoza na dubrovačkom području te novim uredbama koje Grad tek treba usvojiti.

Tada im je naime najavio kako u Dubrovniku neće biti više od 500 taksista, a predstavnici taksi udruženja složili su se kako je ta brojka taksi vozila optimalna. Razgovaralo se tada i o novom režimu prometovanja prema Pilama, a prema kojemu bi transfere prema Pilama vršila samo električna taksi vozila dok bi se to zabranilo taksistima s vozilima na benzinska i dizel goriva.

Dolazak taksi vozila na Pile kontrolirat će se uz pomoć nadzornih kamera te prometnih redara koji bi, sukladno izmjenama zakona trebali dobiti ovlasti poput inspektora cestovnog prometa. Podaci o vozilu kao i licenca kontrolirat će se i putem evidencije Ureda državne uprave.

Promjene režima prometovanja preko Boninova prema Pilama prvi su korak prema ulasku Libertasa u shuttle prijevoz putnika s kruzera prema povijesnoj jezgri. Za tu namjenu Grad je kupio tzv. harmonike, a prve tri stižu po Novoj godini.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 1 od 4

fabrio banner 250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020